Wikimedia Incubator
incubatorwiki
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Incubator:Main_Page
MediaWiki 1.47.0-wmf.11
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Incubator
Incubator talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Translations
Translations talk
Event
Event talk
Incubator:Administrators' noticeboard
4
9468
7252559
7247367
2026-07-16T08:57:40Z
Laitei
2549664
/* Request to import citation modules for Wp/mrh */ new section
7252559
wikitext
text/x-wiki
{{Incubator:Administrators' noticeboard/top}}
{{Autoarchive resolved section | age = 3
| archive = '((FULLPAGENAME))/Archive/((year))' | show = yes | timeout = 31 | overview=[[{{FULLPAGENAME}}/Archive|Archive]] }}
== North Korean standard Korean ==
Hello,
I am interested in developing a Korean-language Wikivoyage test project written in North Korean standard Korean (Munhwaŏ). For this purpose, I attempted to create pages using the prefix "Wy/ko-kp/", but I received the following error message:
"The page title you entered is invalid. It is likely missing a prefix or has an incorrect format."
For example, pages such as "Wy/ko-kp" cannot be created.
Could someone please clarify whether the language code "ko-kp" is supported in Wikivoyage Incubator? If not, what would be the appropriate way to create and organize a test project for North Korean standard Korean?
Thank you for your help. [[User:은우0208|은우0208]] ([[User talk:은우0208|talk]]) 07:47, 13 June 2026 (UTC)
:I don't think that this would be a viable project. --<small>[[User:MF-Warburg|MF-W]] ''{a, b}''</small> 09:00, 24 June 2026 (UTC)
== [[Wp/mh/Blox Fruits]] ==
Please delete this page. It was created by a vandalism-only account which is likely to be a sockpuppet of the indefinitely-blocked [[Special:Contribs/~2026-36216-97|~2026-36216-97]]. It likely doesn't contain anything an Ebon speaker would consider usable. [[User:NguoiDungKhongDinhDanh|<span class="skin-invert" style="color:black;font-family:Monotype Corsiva,sans-serif;font-size:110%;font-weight:normal;line-height:normal">NguoiDungKhongDinhDanh</span>]] 23:51, 25 June 2026 (UTC)
:Done. Thanks for watching. --<small>[[User:MF-Warburg|MF-W]] ''{a, b}''</small> 08:03, 26 June 2026 (UTC)
== [[Special:Contribs/188.241.20.225|188.241.20.225]] ==
Disruptive editing/vandalism. See [{{fullurl:Special:IPContribs/188.241.20.225|isArchive=1}} deleted edits by temporary accounts]. [[User:NguoiDungKhongDinhDanh|<span class="skin-invert" style="color:black;font-family:Monotype Corsiva,sans-serif;font-size:110%;font-weight:normal;line-height:normal">NguoiDungKhongDinhDanh</span>]] 22:30, 27 June 2026 (UTC)
: {{done}} [[User:Syunsyunminmin|Syunsyunminmin]] ([[User talk:Syunsyunminmin|talk]]) 13:04, 28 June 2026 (UTC)
== Cannot create new pages on Wt/za ==
Editing existing 7 pages is fine, but not new pages.
<blockquote>You are trying to create a page without a valid ISO 639-1 or -3 code.
This code either is not valid or does not belong to a language accepted for new Wikimedia projects.
If you came here from any other page, please return back and fix the link and then create the correctly named page.
If by any chance this is blocking you from creating any page which you think has a valid ISO 639-1 or -3 code or belongs to an accepted language, please let administrators know.</blockquote> [[User:内存溢出的猫|内存溢出的猫]] ([[User talk:内存溢出的猫|talk]]) 20:15, 4 July 2026 (UTC)
:{{Done|Fixed}}. @[[User:内存溢出的猫|内存溢出的猫]] please try now. Let me know if you still face any issues on creating new pages. 🪶-[[User:Tanbiruzzaman|<span style="font-family:monospace;color:#006400;letter-spacing:1px;">TΛNBIRUZZΛMΛN</span>]] ([[User talk:Tanbiruzzaman|💬]]) 11:26, 9 July 2026 (UTC)
::It [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wt/za/%E5%A3%AF%E8%AA%9E is okay] now. Thanks for the fix! -- [[User:内存溢出的猫|内存溢出的猫]] ([[User talk:内存溢出的猫|talk]]) 13:01, 9 July 2026 (UTC)
== Unilateral replacement of [[Wy/sh]] with [[Wy/hr]] ==
Hello! Can an Incubator administrator please undo Wy/sh redirects, delete Wy/hr copies of original Wy/sh pages, and protect the pages from further disruption? Thanks! – [[User:Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|talk]] · [[User:Vipz/isv|isv]]) 05:30, 11 July 2026 (UTC)
== Request to import citation modules for Wp/mrh ==
Hello,
I am working on the Mara Wikipedia test project (Wp/mrh).
Several citation templates are currently producing Lua errors because the required modules are not available in the Wp/mrh namespace.
Could an administrator or importer please import the standard citation module suite from English Wikipedia (with full edit history), including the following modules and their required dependencies?
* Module:Citation/CS1
* Module:Citation/CS1/Configuration
* Module:Citation/CS1/Identifiers
* Module:Citation/CS1/Utilities
* Module:Citation/CS1/COinS
* Module:Citation/CS1/Date_validation
* Module:Citation/CS1/Whitelist
* Module:Webarchive
* Module:Check isxn
Please import them into the appropriate Module:Wp/mrh/ namespace (or the recommended location for Incubator test projects) so that citation templates can function correctly.
Thank you very much for your help.
[[User:Laitei|Laitei]] ([[User talk:Laitei|talk]]) 08:57, 16 July 2026 (UTC)
idm2z7ylhps28ide9bn1gubkn4g9g5j
Wq/oc/Acuèlh
0
49793
7251774
7187440
2026-07-15T16:58:07Z
Пан Хаунд 2
2597454
/* */
7251774
wikitext
text/x-wiki
<div style="background-color:#E5ECFF;padding:.5em;padding-top:.7em;">
<span style="font-size:180%"><span style="color:#4C6099">'''WIKIQUOTE EN OCCITAN'''</span></span>
Planvenguts sus '''Wikiquote''', un projècte liure de collècta de citacions.
Sètz coralament convidats de contribuir a-n-aquel projècte.
Grandmercés a totes
----
* Picar aici per la lista dels autors : '''[[:Category:Wq/oc/Autor|Autor]]'''
----
*''Per crear una novèla pagina amb lo nom d'un autor, dintrar lo nom e picar sus Creacion''
<inputbox>
type=create
width=33
bgcolor=#E5ECFF
preload=Template:Standard content for new page
editintro=Template:Instructions
default=Wq/oc/
buttonlabel=creacion
</inputbox>
*''Per crear una pagina amb lo nom d'un autor, utilisar lo modèl en cambiant lo nom, la lètra de debuta del nom e lo vòstre tèxt de presentacion.''
<code><nowiki>{{wq/oc/Autor|PichonNom Nom|Nom|Letra de debuta del Nom|
Tèxt de presentacion
...
...
}}
</nowiki></code>
*''Per apondre una citacion dins vòstra pagina amb l'autor, utilizar:''
<code><nowiki>
{{wq/oc/Ref Libre
|titòl=
|tèxt=
|òbra=
|editor=
|annada=
}}
</nowiki></code>
[[Category:Wq/oc| ]]
{{INTERWIKI|Q5296}}
kde7h2povsqf7r8junckm8ll5xbq8im
Wq/oc/Robèrt Martí
0
50423
7251779
7239553
2026-07-15T17:02:57Z
Пан Хаунд 2
2597454
/* */
7251779
wikitext
text/x-wiki
{{Wq/oc/Autor|Robèrt Martí|Martí|M|
[[w:oc:Robert Marti]] era un escrivan, editorailista, director de las edicions de l'IEO/IDECO, contaire pebrat jos l'escais nom de Padena. Foguèt pendant 10 ans lo president de l'institut d'Estudis Occitan.
}}
{{Wq/oc/Ref Libre2
|titòl=L'Atlantida novèla
|tèxt=Un mond per viure e per dire çò que sèm : un pòble sens país que jamai aguèt pas d'autra tèrra a abitar que sa literatura.
|òbra=
|editor=
|annada=
}}
<br>
[[Category:Wq/oc]]
{{INTERWIKI|Q12950208}}
kww4kktat8qe9ywd2yoyx7ks2w273ro
7251780
7251779
2026-07-15T17:03:14Z
Пан Хаунд 2
2597454
/* */
7251780
wikitext
text/x-wiki
{{Wq/oc/Autor|Robèrt Martí|Martí|M|
[[w:oc:Robèrt Martí|Robèrt Martí]] era un escrivan, editorailista, director de las edicions de l'IEO/IDECO, contaire pebrat jos l'escais nom de Padena. Foguèt pendant 10 ans lo president de l'institut d'Estudis Occitan.
}}
{{Wq/oc/Ref Libre2
|titòl=L'Atlantida novèla
|tèxt=Un mond per viure e per dire çò que sèm : un pòble sens país que jamai aguèt pas d'autra tèrra a abitar que sa literatura.
|òbra=
|editor=
|annada=
}}
<br>
[[Category:Wq/oc]]
{{INTERWIKI|Q12950208}}
gobo932ep659sayg7vwm0r2gfuhe27y
Wp/yua/Tsíimin
0
79660
7251789
7216255
2026-07-15T17:11:43Z
Marihali
2658043
Gramática
7251789
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Tsíimin
| image = Hairz.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Tsíimin
| regnum = Animalia (Ba'alche')
| phylum = Chordata (K'uuch tuuch)
| classis = Mammalia (Chu'uch')
| ordo = Perissodactyla
| familia = Equidae
| genus = Equus
| species = Equus ferus
| subspecies = E. f. caballus
}}
[[File:Mérida, Yucatan, Mexico Feb 2021 - Calesa Calle 64 x 73.jpg|thumb|Kalesa]]
[[File:Montando caballos.jpg|thumb|''Transporte'' máako'ob]]
[[File:Carretón de Caballo.jpg|thumb|Meyajilo'ob kool yéetel wakaxil]]
[[File:Assam State Equestrian Championships, Dibrugarh DSC 4911.jpg|thumb|''Equitación'']]
[[File:Corrida with horse.jpg|thumb|''Rejoneo'']]
[[File:Horseback Riding in Oahu.jpg|thumb|''Paseos recreativos'' yéetel ''actividades turísticas'']]
[[File:EQUINOTERAPIAAAAA.jpg|thumb|''Equinoterapia'']]
[[File:Illustration from Monuments de l’Egypte de la Nubie by Jean-François Champollion, digitally enhanced by rawpixel-com 3.jpg|thumb|Ba'ate'el]]
'''Tsíimin''' (ich káastlan t'aan: ''caballo''; ich latin t'aan: ''Equus ferus caballus''), jump'éel ba'alche' utia'al naj.
Le '''tsíimino'ob''' yaan u meyajil ''k'a'anan'' ti' u kuxtal máako'ob tu yáaxk'iino'ob. U ''principales'' ''usos'' leti' u bisik máako'ob yéetel ba'alo'ob, u meyajil kool yéetel wakaxil, u bisik kalesa'o'ob yéetel k'anche'o'ob, beyxan ti' ''actividades deportivas'', ''recreativas'' yéetel ''turísticas''. Tumen u muuk', u mukul páajtal yéetel u na'at, le tsíimino'ob ts'o'ok u yáantiko'ob ya'ab kúuchilo'ob tu láakal yóok'ol kaab.
== U meyajta'al tsíimino'ob ==
=== kalesa tu’ux ku bisik tsíimin ===
Le '''kalesa tu'ux ku bisik tsíimin''' jump'éel ''carruaje'' suukila'an ku bisik tumen tsíimin, yéetel jump'éel parte ti' u ''patrimonio cultural Yucatán''. Ts'o'ok u k'uchul bey jump'éel ''medio'' ti' ''transporte urbano'' ichil le ''siglo''il XIX, ka meyajta'ab uti'al u bisik máako'ob tu bejo'ob Ho' yéetel uláak' kaajo'ob. Bejla'e', le kalesao' táan u páajtal bey jump'éel ''símbolo'' ti' u k'ajlayil yéetel u suukilo'ob Yucatán, bey xan jump'éel ''atractivo turístico'' ti' kaajo'ob bey Ho' yéetel ''Izamal''.
[[File:Modello Cavallo di Troia.JPG|thumb|''Caballo de'' Troya]]
=== ''Transporte'' ===
Yáanchaj u meyajil le tsíimino'ob bey ''medio'' ti' ''transporte'' uti'al u bisik máako'ob yéetel ''mercancías''. Tumen u muuk' yéetel u séebtal, tu yáantajo'ob u ts'áabal ''comunicación'' yéetel ''comercio'' ichil kúuchilo'ob ka'ach.
=== Meyajilo'ob kool yéetel wakaxil ===
Le tsíimino'ob ku yáantiko'ob ti' meyajilo'ob kool yéetel wakaxil, bey u xot'ik lu'um, u bisik ''herramientas'' yéetel u kanáantik wakaxo'ob. Tumen u muuk', tu páajtalo'ob bey ''importantes ayudantes'' ti' meyajilo'ob ka'anal lu'um.
=== ''Deporte'' ===
Bejla'e', le tsíimino'ob ku yéeyajo'ob ti' jejeláas ''disciplinas deportivas'', bey ''equitación'', salto yéetel ''carreras''. Le ''actividades''o' k'a'abéet ''entrenamiento, u kaláanta'al'' yéetel ''confianza'' ichil le tsíimin yéetel le ''jinete''o'.
=== ''Rejoneo'' ===
Le '''rejoneo''' jump'éel ''modalidad'' ti' ''tauromaquia'' tu'ux le ''rejoneadoro''<nowiki/>' ku ''lidiar'' le wakaxo' tu yóok'ol tsíimin. Ti' le ''actividad''o', le tsíimino' yaan u meyajil máan ''importante'', tumen k'abet u ka'ansa'al ma'alob uti'al u séeb beetik ''movimientos'', u beetik ''maniobras exactas'' yéetel u páajtal u je'ets'el tu táan le wakaxo'. Le tsíimino'ob ti' ''rejoneo'' ku ya'alik u séebtal, u su'utul yóol yéetel u ''obediencia'' ti' le ''jinete''o', ku ts'áik k'iin u beetiko'ob ''maniobras'' ku k'áatiko'ob ya'ab ''habilidad ecuestre''. Tu k'ajlayil, le ''rejoneo''<nowiki/>'o' k'ajóolta'an bey jump'éel ''forma'' ti' pay wakax yóok'ol tsíimin tu'ux ku múuch'kintik ''tradición, entrenamiento'' yéetel ''destreza''.
=== ''Paseos recreativos'' yéetel ''actividades turísticas'' ===
Le tsíimino'ob ku k'abetta'alo'ob ti' ''paseos recreativos'' yéetel ''actividades turísticas'' ku ts'áik k'iin ti' máako'ob uti'al u yilik u yáaxche'il lu'um yéetel u k'ajóoltik u ''patrimonio cultural'' jejeláas kúuchilo'ob. Le ''experiencias''o' ku yáantiko'ob u múuch' kuxtal yéetel u ka'ansaj.
=== ''Equinoterapia'' ===
Le '''''equinoterapia''''' jump'éel terapia ku meyaj yéetel tsíimin, ku k'abetik u ''movimiento natural'' le tsíimino' uti'al u yáantaj u ''desarrollo físico, emocional'' yéetel social ti' máako'ob. Ku meyajta'al bey ''apoyo'' ti' r''ehabilitación'', ka beetik u ma'alobtal ''equilibrio, postura, coordinación, atención'' yéetel ''confianza''. Bey xan, le jaats'uts ''relación'' ichil le tsíimin yéetel le máako' ku yáantik u ''motivación'' yéetel u ''integración social''.
=== Tsíimino'ob ti' ba'atabilo'ob ===
Ti' ya'ab ''miles'' ja'abo'ob, le '''tsíimino'ob''' yaanaj u meyajil máan k'iin ti' ba'atabilo'ob. K'abetta'abo'ob uti'al u bisik ''soldados'', u yilik jejeláas kúuchilo'ob, u bisik t'aano'ob yéetel u yantal ti' ba’ate’il. bey ''parte'' ti' ''caballería''. Tumen u séebtal, u muuk' yéetel u páajtal u bin tu'ux yaan u k'áatiko'ob, le ''ejércitos''o'ob tu páajtalob u séeb bin, u p'atiko'ob le ba'ate'elo' yéetel u beetiko'ob ataques tu súutukil. Ti' jejeláas k'iino'ob ti' k'ajlay, le ''carros'' ti' ba’ate’il bisikbil tumen tsíimin yéetel le ''caballeríao''<nowiki/>'ob yaanaj u noj ''importancia militar''. Kex tu ''siglo''il XX le ''vehículos motorizados'' tu ts'áaj u k'exik u meyajil, le tsíimino'ob yaanajob jump'éel ''parte'' yaan u yéetel u k'ajlayil ba'atabilo'ob.
== ''Caballo de Troya'' ==
Le '''''Caballo de Troya''''' jump'éel k'ajlay t'aan máax ya'ab k'ajóolta'al ti' ''mitología griega''. Je'ex u ya'alik le ''leyenda''o', tu paach ya'ab ja'abo'ob ti' ba'atabil yéetel ''Troya'', le ''griego''<nowiki/>'ob tu meyajo'ob jump'éel nojoch tsíimin che'il ka tu yáalkabo'ob ''guerreros'' ichil. Le troyano'obo' tu jo'oksajo'ob ichil le kaajo' tumen tu tukultajo'ob wa jump'éel ''ofrenda'', pero ichil áak'ab le ''soldados''o'ob jóok'o'ob ka tu jáats'ajo'ob u pórtajil le kaajo' uti'al u yóok'oltal le ''ejército griego''. Bejla'e', le t'aan '''“Caballo de Troya”''' ku k'abetta'al uti'al u ya'alik jump'éel ''estrategia'' ku meyaj yéetel tuz wa ''infiltración''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Aalak'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q726}}
81221pnqlcl1idrtww409sv6w8f0n8b
Wp/yua/Pam
0
79661
7251685
7220631
2026-07-15T15:10:40Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251685
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Pam
| image = Ramphastos toco.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Pam
| regnum = ''Ba'alche''
| phylum = ''K'uuch tuuch''
| classis = ''Ch'íich'''
| ordo = ''Jananeek''''
| familia = ''Trogonidae''
}}
'''Pan/panch'el:''' (ich latin t'aan: ''Ramphastos toco'') juntúul chan ch'íich' ku jaantik neek' yéetel ku jaantik u yich che'ob , ti' yaan ichil le láak'tsilil ''Ranphastida''e'. Ba'ale' ts'o'ok u yila'ale' máas ya'ab ti' lelo'.
k'ajo'oltan tu yo'olal u chawakil u koj bey xan tu yo'olal u boonil yanti' u kojo' u boonile' boox yéetel sak.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ch'íich'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q1325045}}
23nuuaggyckz8jdkbuhuwi9wp21yvk7
7251689
7251685
2026-07-15T15:17:30Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251689
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Pam
| image = Ramphastos toco.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Pam
| regnum = ''Ba'alche''
| phylum = ''K'uuch tuuch''
| classis = ''Ch'íich'''
| ordo = ''Jananeek''''
| familia = ''Trogonidae''
}}
'''Pan/panch'el:''' (ich latin t'aan: ''Ramphastos toco'') juntúul chan ch'íich' ku jaantik neek' yéetel ku jaantik u yich che'ob , ti' yaan ichil le láak'tsilil ''Ranphastida''e'. Ba'ale' ts'o'ok u yila'ale' máas ya'ab ti' lelo'.
k'ajo'oltan tu yo'olal u chawakil u koj bey xan tu yo'olal u boonil yanti' u kojo' u boonile' boox, sak k'aank'an, chak k'an yéetel ya'ax, u nojochil u wíinkilaale' ku chukik jun náabk'ab táankuch, ba'ale' je'el u k'uchul tak óox náabk'abe', ma' tu jach aaltal. u k'aaba' ichil u jejeláasilo'obe' ku k'aabatik ''tucan toco,'' u máas chichane' ku k'aabatik ''tucáncito verde'' u chan kojo'obe' u óox xootil u nojochil u wíinkilal.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ch'íich'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q1325045}}
b867uj5hin8yjeceiw9tqjgwyux2imc
7251691
7251689
2026-07-15T15:23:45Z
OpiYuc
2673874
se agrego un apartado
7251691
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Pam
| image = Ramphastos toco.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Pam
| regnum = ''Ba'alche''
| phylum = ''K'uuch tuuch''
| classis = ''Ch'íich'''
| ordo = ''Jananeek''''
| familia = ''Trogonidae''
}}
'''Pan/panch'el:''' (ich latin t'aan: ''Ramphastos toco'') juntúul chan ch'íich' ku jaantik neek' yéetel ku jaantik u yich che'ob , ti' yaan ichil le láak'tsilil ''Ranphastida''e'. Ba'ale' ts'o'ok u yila'ale' máas ya'ab ti' lelo'.
k'ajo'oltan tu yo'olal u chawakil u koj bey xan tu yo'olal u boonil yanti' u kojo' u boonile' boox, sak k'aank'an, chak k'an yéetel ya'ax, u nojochil u wíinkilaale' ku chukik jun náabk'ab táankuch, ba'ale' je'el u k'uchul tak óox náabk'abe', ma' tu jach aaltal. u k'aaba' ichil u jejeláasilo'obe' ku k'aabatik ''tucan toco,'' u máas chichane' ku k'aabatik ''tucáncito verde'' u chan kojo'obe' u óox xootil u nojochil u wíinkilal.
== U kaajtalil ==
le '''panch'el'''o' ki' u yu'ubik u kuxtalil tu'ux ya'ab ka'anal k'abche'ob tumen beeyo' ma' tu xu'upul le ba'a ku jaantiko', suuk u yila'al ti tuláakal u no'oj lu'umil ''America'' u noojol ''Mexico'' tak u lu'umil ''Argentina,'' suuk u jaantik neek'o'ob y yich che' ba'ale' je'el u jaantik tak mejen ik'elo'ob.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ch'íich'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q1325045}}
6n9z83w70qlwaqybx7tf217q7q7za4p
Wp/yua/U libroil Mormón
0
86141
7251860
5815538
2026-07-15T18:34:41Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251860
wikitext
text/x-wiki
[[File:Book of Mormon 1830 edition reprint.jpg|thumb|390x390px|U Libroil Mormón: Junp'éel Ba'ax Ts'íibta'an Tumen u K'ab Mormón ti' Wáawalo'ob ch'a'ab tu Wáawalilo'ob Nephi]]
[[File:Joseph Smith junior 1842.jpg|left|thumb|Joseph Smith junior 1842]]
U '''libroil Mormón'''e' junp'éel kili'ich ts'íib yaan ti' le u múuch'ul ''religion''o'ob ku k'aaba'tik U Péeksajil Kili'icho'ob tu Ts'ook K'iino'obo'. Tu meesil ''marzo'' ti' u ja'abil 1830 ka yáax jóo'sa'ab tumen [[Wp/yua/Joseph Smith, Jr.|Joseph Smith, Jr.]], le k'aaba' tu ts'áaj ti' le ''libro''o': ''The Book of Mormon: An Account Written by the Hand of Mormon upon Plates Taken from the Plates of Nephi'' (''U Libroil Mormón:'' Junp'éel Ba'ax Ts'íibta'an Tumen u K'ab ''Mormón'' ti' Wáawalo'ob ch'a'ab tu Wáawalilo'ob ''Nephi''). Smithe' ku ya'alike' te' muka'an bin ka'ach le wáawalo'ob ti' junpéel múul yaan naats' tu yotoch tu kaajil Manchester, [[Wp/yua/Nueva York|New York]], yéetel juntúul ángel bin áant utia'al u kaxte. Le ''ángel'' bina' juntúul úuchben ''profeta-historiador america''il ka'akúuxkíinta'ab ku k'aaba'tik ''Moroni''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ts'aj óolalo'ob]]
{{INTERWIKI|Q459842}}
0d1vtn9h6cmvyrpmykxk4utgvxdnuud
Wp/yua/Weech
0
87374
7251820
7236725
2026-07-15T17:38:46Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251820
wikitext
text/x-wiki
[[File:Euphractus sexcinctus 97828467.jpg|thumb|Wech]]
[[File:Armadillo (23111849542).jpg|thumb|Wecho'ob]]
'''Weech''', u k'aaba' ich kastelane' ''Armadillo'', ba'ale' k'ajolta'an ti' uláak' tu'uxo'ob je'ex bix ''tatús'' wa ''mulitas''; juntúul chan ba'alche' k'ajo'olta'an tu yo'olal u wíinkilal ba'pachta'an yéetel ba'axo'ob ku yaanta'al u ta'akikubaj yéetel xane' ku wooliskinkubaj, chan kóom u yooko'ob, ba'ale chichi ku máan, ma' jach chawak u wíinkilal min máanja'an óoxp'éel nabk'abe' le je'elo' tak u chawakil u chan nej, u chan chi'e' tuch'a'an, u yicho'obe' chan chichano'ob, u boonile' ma' jump'éelili', yan booxi', chak, sak boox wa óoli' k'ame', ma' jach aalo'obi' min chéen jump'éel ''kilo'' wa jump'éel yéetel taankoch.
Yáan weeche' ma' tu beeytal u mochtal ti'al u wooliskinkubaj, tumen yaane' mina'an páajtalil tu yo'olal mina'an ti' u óoxwáalil ti' u pu'uch, ma' jach sáasil u paakati' ku yáantikubaj yéetel u úuts'benil u ni', chen yéetel booko'ob.
== Kajtalil yéetel u jaanal ==
Le mejen ba'alche'oba' ku beetiko'ob u kuxtalil tu'ux yaan choko óolal, je'el bix wey ''Yucatán'', nukuch k'áaxo'ob wa tu'ux wej mina'an ya'ab ja'. Leti'obe' jach jump'íit u tsaatselil, le beetik ma' tu beeytal u kuxtalo'o tu'ux yaan ke'el, u kajtalile' yáanal lu'um, chéen ku jóok'olo'ob uti'al u kaxtiko'ob u yo'och ichil áak'ab yéetel u taal u sáastal. Leti'obe' ku jaantiko'ob mejen [[Wp/yua/K'uruch|k'urucho'ob]], [[Wp/yua/Síinik|síiniko'ob]], [[Wp/yua/K'amas|k'amas]], wa uláak' ik'elo'ob. U chawakil u yíich'ako'obe' ku meyajti' tia'al u páanik tu'ux ken u beet tu'ux ku weenel wa ti'al u kaxtik u jaanal, u chawakil u tatak'il u yaak'e' ti'al u koolik u yo'och.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'ob]]
{{INTERWIKI|Q104840543}}
3fe6bbs5y7w8ouiqqmk1ebynbkym9q9
Wp/yua/Lila Downs
0
89866
7251866
7184377
2026-07-15T18:37:18Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7251866
wikitext
text/x-wiki
[[File:2018 MX MM LILA DOWNS (45614733394).jpg|thumb]]
'''Lila Downs''' ([[Wp/yua/Tlaxiaco|Tlaxiaco]]; 1975 ''agosto'' 4) juntúul ko'olel ku k'aay, ku ts'íibtik yéwtwl ku beetik k'aayo'ob, xchi'ik yéetel x-''antropologa mexicana''. Ku k'ayik jejeláas k'aayo'ob ichil jejeláas máasewal t'aano'ob ku beeya'al tu noj lu'umil ''México'', je'el.bix ''mixteco, zapoteco'', bey xan.''maya, purepecha'' yéetel ''nahuatl''. Ku mu'uk'a'ankunsik u miatsil bey xan máasewal kaajo'ob je'el bix paax.suuk u beeta'al ''Oaxaca''o'. <ref>Lila Downs: La catarsis de la heredera de Chavela Vargas
https://elpais.com/cultura/2013/10/03/actualidad/1380755358_425375.html</ref><ref>"Hanal Weech" Cumbia Maya (Loteria Cantada) - Lila Downs
https://www.youtube.com/watch?v=GaA3oklHptM</ref>
== Tu'ux ch'a'abij ==
<references/>
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ko'olelo'ob]]
[[Category:Wp/yua/Meejikoilo'ob]]
[[Category:Wp/yua/U páaxnáalo'obo' Meejiko]]
{{INTERWIKI|Q23880}}
m1nlu82pdrfgs51v83n0q205igbg8nf
Wp/yua/Ooch
0
94139
7251828
7187308
2026-07-15T17:58:10Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251828
wikitext
text/x-wiki
[[File:Possum122708b.jpg|thumb|Le óoch suuk]]
[[File:FWNCR2 Opossum.png|thumb|Le sak óoch]]
'''''Le zarigüeya''''', ku k’ajóolta’al ichil ya’ab lu’umo’ob ti’ ''Méxiko'' bey “tlacuache wa óoch”, leti’ juntúul ba’alché ku yaan ichil tuláakal le u petenil ''Estados Unidos'', yéetel xan ichil le lu’um ''Yucatán''.
== Ba’ax leti’ le zarigüeya ==
Leti’ juntúul balché ti’ le género ''Didelphis''. Ku chíikbesik tumen u ni’ najat (''hocico''), u ne’ ku páajtal u ch’íik yéetel u kuxtal ak’ab. Leti’ juntúul ba’al ku jantik tuláakal, tumen ku ja’antik yich che'ob, yik’el, chan ba’alo’ob yéetel xan u ba’alo’ob ku púuts’ul.
Juntúul ti’ u kaambalilo'ob máas k’ajóolal leti’ u “beetik bey kíimak” wa ku ya’alik k'aasil, bey juntúul bix u kanáankuba.
== U yila'al miatsil ''ma'as'' ==
[[File:Didelphis virginiana with young.JPG|thumb|Le óoch yéetel u yalalo'ob]]
Ichil le miatsilo'ob ''mesoamericanos'', yéetel xan ichil le ''maya'', le zarigüeya yaan juntúul ju'un jach k'a'anan ichil tsikbalo’ob yéetel mitoso’ob. Ichil juntúul ti’ le suukbenil’ob, ku ya’alik leti’ tu bisaj le k’áak’ ti’ máako’ob, tu’ux ku beetik juntúul u ye’esajil u yéetel na'at.
Tu láak’ u tukul ''maya'', le ba’alo’ob ma’ chéen juntúul jump'éel jaats ti' le ku, ba’ale’ xan ku yaantik ichil tsikbalo’ob tu’ux ku ya’alik u ts’o’okol ba’alo’ob jach k’áat chi’oba’an ti’ kuxtal.
== U k’áat chi’oba’an ''ecológica'' ==
Le ''zarigüeya'' ku beetik juntúul meyaj jach k'a'anan ich u yóok’ol kaabilo’ob lu’um: ku yáantik u ts’o’okol k'aasi yik'eloób yéetel u p’áatal neek'o'ob, tu’ux ku ts’áaik toj óolal yóok’ol kaab.
Yéetel xan, leti’ jach mu'uk'a'an yéetel je’el u suut u bajil, tu’ux ku páajtal u kuxtal ichil k’áaxo’ob yéetel xan tu’ux yaan najil máako’ob.
== Tu'ux ch'a'abij ==
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'ob]]
{{INTERWIKI|Q6584653}}
ftdppxb2tgp6i6wnhelgjgq4glteacz
Wp/yua/Ma'ax
0
95071
7252005
7099494
2026-07-15T20:20:53Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7252005
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Young Barbary Ape sitting on Plant Pot.jpg|thumb|200px|right|Ma'ax]]''Ich Kastlant'aane leti' le k'aj óolta'an bey'' ''Mono araña''e', ku taal ti' u ma'axilo'ob ''Geoffroy'', u ''científico'' k'aaba'e' ''Ateles geoffroyi yucatanensis''. Le ma'axo'oba' ku kuxtalo'ob ich u k'áaxilo'ob u Petéenil ''Yucatán'' le je'ela ku méek'tantik ''Yucatán, Campeche'' yéetel ''Quintana Róo''.
Ku kuxtalo'ob tu u k'ab le che'obo', tumen wáaj ku wéemelo'obe' je'el u jaantalo'ob tumen ulák ba'alche'ob maas nuuktak ti' leti'ob.
= Bixil =
Bek'ech, mina'an u na' k'ab, le beetike' chéen kamp'éel u yaal u k'abo'ob, chowak u wíinkil, boox wáaj samal boox u tso'otsel, chowak u yooko'ob, keex 50 ''cm'' u ka'analil u baakel, u neje' ichil 60 tak 92 ''cm'' u chowakil jach mu'uk'a'an tumen yéetel ku máan tu k'ab le che'obo' yéetel ichil 7 tak 10 u aalil.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q5452918}}
o3us83qzkniqx5tz6dl2h4fyvkixl9n
Wp/yua/Maaya wíinik
0
100434
7252025
5680679
2026-07-15T20:31:18Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7252025
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Tunkan Maia Yucatan.jpg|thumb|336x336px|right|Maaya wíiniko'obo']]
'''Maaya wíinike'''<nowiki/>' tu ja'abil 2005 u mola'ayil u xookil bix yanik [[Wp/yua/Meejiko|''México'']]<nowiki/>e' tu beetaj le u ka’ap'éel xookil máako’ob yéetel najo'ob, ka beetchaj le meyaj je'ela' ti' tuláakal le kajnáalo'obo' k'áata'ab ti'ob tu’ux yaan yéetel bix yanik u kaajalo'ob, beeyxan k'áata’ab ti'ob wa ku t'aniko’ob jump'éel máasewáal t’aan yéetel máakalmáaki’.
Yéetel le péektsilo'ob múuch' yéetel le meyaj je'ela' ila'abe' le maaya t'aano' ti' yaan ichil ka'ap'éel kúuchil ti' le máasewáal t'aano'ob jach ku t'a'anal wey tu lu’umil ''México''<nowiki/>', le je'ela' tumeen ya'ab máax t'anik, ichile' ku xo'okol kex 759 000 juntúulal máako'ob t'anik, 388 505 xiibo'ob yéetel 370 495 ko'olelo'ob.
[[File:30 aniversario del programa Ko'one'ex kanik maaya 29.jpg|thumb|Maaya wíiniko'obo']]
U ya'abil le máaxo'ob t'anik le maaya t'aano' ti' kajakbalo'ob tu petenil lu'umil [[Wp/yua/Yúukatan|''Yucatan'']]e', ichil lajuntu'ulal máak t'anik maayae', u'uktúulale' ti' kajakbalo'ob ''Yucatan''e', ka'atúule' ti' yaan [[Wp/yua/Quintana Roo|''Quintana Roo'']]<nowiki/>e' yéetel juntúule' ti' yaan [[Wp/yua/Kaampech|''Campeche'']]'.
Le maaya máako'obo' ku jóok'olo'ob tu kaajalo'obo' ba'ale' ma'atech u bino'ob táanxel lu'umili', chéen ku bino'ob kajtal táanxel kaajilo'ob yaan ichil u petenil u lu'umil ''Yucatán'', tu ja'abil 2000 yéetel 2005, 441 maaya'ob kajakbalo'ob ka’ach ''Campeche''<nowiki/>' bino'ob kajtal ''Quintana Roo''; yéetel 1 311 kajakbalo'ob ka'ach ''Quintana Roo''e' bino'ob kajtal ''Yucatán''; beeyxan 5 449 u kajnalilo'ob ''Yucatan''e' bino'ob ''Quintana Roo'', ba'ale' u ya'abile' bino'ob [[Wp/yua/Kaankuum|Can Cun]], ''Playa del Carmen'' yéetel [[Wp/yua/Kosomil|''Cozumel'']].
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U máasewal kaajilo'ob México]]
{{INTERWIKI|Q45914}}
jg99u2jusr24ip4yxcg9lovuqkw65pc
Wp/yua/Lool
0
100452
7251917
7154625
2026-07-15T19:32:48Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7251917
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flores.gif|thumb|Lool.]]
* Káastlan t'aan: ''Flor''
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q506}}Yaan jejela'as u yíich lool, yaan lool u bo'onilo'ob: sak, k'an, chak.
[[File:FLORES 30-04-26.jpg|thumb|Lool]]
5wgq73cuby9szrp3pyueq8fjecdw93f
Wp/yua/Loox
0
100594
7251918
5636831
2026-07-15T19:33:46Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7251918
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ouch-boxing-footwork.jpg|thumb|Loox]]
* Káastlan t'aan: ''boxeo''
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Báaxalo'ob]]
{{INTERWIKI|Q32112}}
g5gwcnjxtq34mrm8c95bxnirl2xse6m
Wp/yua/Bu'ul
0
101678
7251925
7239965
2026-07-15T19:37:01Z
Dinoangy
2658149
7251925
wikitext
text/x-wiki
[[File:Vainas de frijol.jpg|thumb|''Vainas'' bu'ul]]
'''Bu'ul''', jump'éel pak’al k’ajóolta'an tumen tuláakal wíinik, chen ba'axe' yaan u baats'il tu'ux u taal, yaan kex lajun ti' u yóoxk'aal u jejeláasil u pak’alil wayile’ tumen ku taal ti' ''[[América]]''. Jump'éel pak’al suuk u beeta'al tumen ku pak'al yóok'ool kaab. Ya'ab u jejeláasil ku beeta'al jaantbil je'el bix le ak' bu'ul yeetel tikin bu’ulo'.
==U tsikbalil bu’ul==
Jump'éel [[janal]] k'ajóolta'an tumen úuchben maaya’ob: tu'ux úuchil ka'ache' u p’íitil u janal maaya’ob úuchil jabo’ob, leti’ u yáax pak’alil ti’al u jantal. Chun u pak’al 700 ja’ab a. C. ti u nojolil [[México|''México'']] yéetel [[Guatemala|''Guatemala'']]. ''Mexico''’e’ u ''nativos''ilo’obe’ leti’ob yáax pak’al le boox bu’ulo’, le sak bu’ulo’ yéetel u jejeláasilo’ob. Tak xane’ tu pak’ob chichantako’ob yéetel nuuktako’ob.
==U paak’al bu’ul==
Le bu'ulo' ku yaantal ken anak u p'íit síis k'iino'ob, u yaak'ile' nuuktak ku bak'kuba ti' che' wa ti' u winkilal le nalo', ku pa'ak'al ken p'atak ma' jach u k'áaxal ja', unaj u ju'ulul men le k'iino' tumen yo'olal u yokol tak tu mots le pak'alo'.
== U jejeláasil u jaanta'al bu'ul ==
[[File:Bu’ul yéetel k’éek’en.jpg|thumb|Bu'ulil k'éek'en]]
Je'el bixː
* Chéen beey k'abaxilo'; chen ku cha'akal yéetel junjeek' ''apazote'' yéetel u ta'abil u p'iis a jaantik.
* Bey xane' je'el u jaanta'al [[Bu'ulil k'éek'en|bu'ulil k'éek'ene']], le je'elo' láayli' je'ex le k'abaxilo', ba'ale' chen ku ts'abal u bak'el le [[K'éek'en|k'éek'eno']].
* Yaan máaxe' jach ki' ku jaantik juch'bil bu'ul (yaan tu'uxe' k'ajolta'an je'ex, máaybil bu'ul, tsajbil bu'ul), le je'elo' chen ku cha'akal, ts'o'okole' ku ju'uch'ul ti'al u tsajal yéetel jump'íit kuukut p'aap'ay xota'an.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q42339}}
[[Category:Janalo'ob]]
3qh9pbmawk31fzmc4dfqsruttzl13ts
7251926
7251925
2026-07-15T19:37:29Z
Dinoangy
2658149
7251926
wikitext
text/x-wiki
[[File:Vainas de frijol.jpg|thumb|''Vainas'' bu'ul]]
'''Bu'ul''', jump'éel pak’al k’ajóolta'an tumen tuláakal wíinik, chen ba'axe' yaan u baats'il tu'ux u taal, yaan kex lajun ti' u yóoxk'aal u jejeláasil u pak’alil wayile’ tumen ku taal ti' ''[[América]]''. Jump'éel pak’al suuk u beeta'al tumen ku pak'al yóok'ool kaab. Ya'ab u jejeláasil ku beeta'al jaantbil je'el bix le ak' bu'ul yeetel tikin bu’ulo'.
==U tsikbalil bu’ul==
Jump'éel [[janal]] k'ajóolta'an tumen úuchben maaya’ob: tu'ux úuchil ka'ache' u p’íitil u janal maaya’ob úuchil jabo’ob, leti’ u yáax pak’alil ti’al u jantal. Chun u pak’al 700 ja’ab a. C. ti u nojolil [[México|''México'']] yéetel [[Guatemala|''Guatemala'']]. ''Mexico''’e’ u ''nativos''ilo’obe’ leti’ob yáax pak’al le boox bu’ulo’, le sak bu’ulo’ yéetel u jejeláasilo’ob. Tak xane’ tu pak’ob chichantako’ob yéetel nuuktako’ob.
==U paak’al bu’ul==
Le bu'ulo' ku yaantal ken anak u p'íit síis k'iino'ob, u yaak'ile' nuuktak ku bak'kuba ti' che' wa ti' u winkilal le nalo', ku pa'ak'al ken p'atak ma' jach u k'áaxal ja', unaj u ju'ulul men le k'iino' tumen yo'olal u yokol tak tu mots le pak'alo'.
== U jejeláasil u jaanta'al bu'ul ==
[[File:Bu’ul yéetel k’éek’en.jpg|thumb|Bu'ulil k'éek'en]]
Je'el bixː
* Chéen beey k'abaxilo'; chen ku cha'akal yéetel junjeek' ''apazote'' yéetel u ta'abil u p'iis a jaantik.
* Bey xane' je'el u jaanta'al [[Bu'ulil k'éek'en|bu'ulil k'éek'ene']], le je'elo' láayli' je'ex le k'abaxilo', ba'ale' chen ku ts'abal u bak'el le [[K'éek'en|k'éek'eno']].
* Yaan máaxe' jach ki' ku jaantik juch'bil bu'ul (yaan tu'uxe' k'ajolta'an je'ex, máaybil bu'ul, tsajbil bu'ul), le je'elo' chen ku cha'akal, ts'o'okole' ku ju'uch'ul ti'al u tsaajal yéetel jump'íit kuukut p'aap'ay xota'an.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q42339}}
[[Category:Janalo'ob]]
sex7lpw462fu99s1yp88yrr51dz424o
Wp/yua/K'úum
0
101679
7252111
7245376
2026-07-15T23:38:14Z
DeBolsillo
2545323
7252111
wikitext
text/x-wiki
[[File:Calabaza y flor.jpg|thumb]]
'''Le K'úum''' (''Cucurbita moschata'') jump'éel paak'al jach núukuch u k'áat chi' tu kool ''yucateka''. Ka'ach u pak'ala'al yéetel ixim, bu'ul yéetel jejeláas paak'alo'ob, tumen le ba'axo'ob ku yáantik u láak' ku ch'íijil ma'alob. Le aak'o' ku na'akal tu lu'um yéetel u ts'íits'ilo'ob, ku t'aanik yéetel ku p'áatal ti' che'ob wa ti' jejeláas ba'alo'ob.
U lool jach k'an u boonil yéetel ku bo'oy jach ki'. Le loolo' ku tuukulta'al tumen kaab, peepen yéetel jejeláas xíikil ku p'óoltik u póol, lelo' ku yáantik u yantal u yich. Le yicho' ku béeytal u yantal ichil jejeláas nojch'och' paakat, yéetel ku yaantal ya'ab u boonilo'ob yéetel u p'eelel.[[File:K'ÚUM.jpg|thumb|250px|K'úumo'ob]]Ma' chéen u yichil le k'úumo' ku jaanta'al. U xíiwil, u lool, u p'íisil yich yéetel u chan neek'o'ob (sikil) ku béeytal xan u jaanta'al. Le sikilo' jach ya'ab u ki' yéetel yaan ichil ''proteínas, grasas'' ma'alobo'ob, f''ibra, vitaminas'' yéetel ''minerales''. Ti' ''Yucatán'' ku ju'uch'ul ti'al u beetik sikil p'aak, jump'éel janal jach k'ajóolta'an tu kajtalilo'ob.[[File:Pepita de calabaza.jpg|thumb|Sikil]]Le k'úumo' jach k'áabet ti' u ko'olel kuxtalil máako'ob tumen yaan ichil ''vitamina A, vitamina C, potasio'' yéetel ''fibra'', ba'ax ku yáantik u wich, u wíinklil yéetel u meyajil u yóol. Bey xan, le paak'alo' ku ts'áik janal ti' alak'o'ob, bey wakaxo'ob yéetel k'éek'eno'ob, tumen u p'íisil yéetel u le' ku béeytal u jaanta'al.
Ya'ab máako'ob ku pak'ik k'úum ti'al u janalil u yotoch, ba'ale' yaan xan máaxo'ob ku pak'ik ti'al u koonik tu k'iwik. Tumen ma' jach k'áabet ya'ab meyaj ti'al u kanáanta'al yéetel ku ch'íijil ma'alob ichil kool, le K'úumo' jump'éel paak'al jach k'áabet ti' u noj kuxtalil maaya wíiniko'ob, yéetel ku ts'áik u janalil yéetel u meyajil ya'ab ''familia''o'ob.[[File:Pumpkin Seeds.jpg|thumb|Xtóop']]
== Jejeláas k'úumo'ob ==
Páis k'úum, leti'e' ka wilik je'eltu'uxake, le je'elo chichan u mejen neek'o'ob (sikil) u maas nojochil ichil k'úumo'ob, sak u paachil yéetel chakk'áan u tsu', le tie'e ku pa'ak'al ich kool, ku ts'a'abal ich jaanal u yáakíl, le ken k'anake', ku beeta'al u chujkil yéetel ku páajtal u tseenta'al ba'alche'ob yéetel.
Yaan xka', wóolis k'úum, u paache' ka'ap'éel u boonil, ya'ax yéetel sak, u yáak'ile' ku beetal t'a'al ukbil, ku cha'akal ts'o'okole' ku ya'ach'tal, wa a k'áatek ka ch'ujukintik yéetel kab, wa ''azukar'', u neek'e' ku meyaj chen wa ts'o'ok u k'antal, ku páajtal u k'eelel (xtúup') wa ku tse'elel u sóol tia'al u tsa'ajal.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Janalo'ob]]
{{INTERWIKI|Q5339301}}
rl97bfqg5vs3xch6gbe5ynyk1e959qf
Wp/yua/Meko
0
102607
7252070
5566798
2026-07-15T20:59:23Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7252070
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Meko
| image = Lightmatter flamingo2.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Meko
| regnum = ''Ba'alche''
| phylum = ''K'uuch tuuch''
| classis = ''Ch'íich'''
| ordo = ''Jananeek''''
| familia = ''Trogonidae''
}}
'''Meko''' Káastlan t'aan: ''Flamingo o flamenco''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ch'íich'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q41994}}
lj5e5u8hpzfaihkkzj0d814q8n4b1gc
Wp/yua/Maxix
0
102610
7252056
5638197
2026-07-15T20:52:13Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7252056
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Bluewingedteal54.jpg|thumb|250px|right|Maxix]]
'''Maxix''' ''Káastlan t'aan:'' ''Pato o cerceta''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ch'íich'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q28106778}}
ncjs4rmefzl6gcdqfod0tymju3nvqp1
Wp/yua/Muuch
0
102930
7251684
7238106
2026-07-15T15:08:55Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251684
wikitext
text/x-wiki
[[File:Bufo marinus in Venezuela.jpg|thumb|Le muuch]]
Le '''muuch''' juntúul chan ba’alche’ ba’ale’ jach k’a’abet ichil u kuxtal máaya. U k’a’ay le muuch ku ts’áaik u k’ajóoltik le ja’ k’uchul, ba’ax jach k’a’abet ti’ le kool yéetel kuxtal. Ichil u tuukul máaya, le muucho’ob ku ya’alaj u síijil, u ya’abtalil yéetel u suut u kuxtal.
[[File:Cane Toad (Bufo marinus or Rhinella marina) (20417741674).jpg|thumb|Totmuuch]]
Ti’ le máak k’uchul kaaj, u yu’ubik u k’a’ay le muucho’ob ichil ts'ono'oto'ob, ja'abo'ob yéetel k’áax ichil ja’ k’iino’ob jump’éel jach jats’uts yaan. Le tsikbalo’ob ku ya’alaj bix le muuch ku tsolik u k’iino’ob ja’, ku ts’áaik u na’at u meyajil ku. U wilik le muuch ichil u k’áaxil ku ts’áaik u yaakunaj le lu’um yéetel u kuxtal máaya.
== Le oh muuch ==
Le oh muuch wa totmuuch (''Rhinella horribilis)''.juntúul ba’alche’ ku kuxtal ichil le lu’umil ''Yucatán''. Ku yaantal ichil lu’umo’ob poopoop yéetel síis óol, ichil k’áax, ichil táankabo'ob yéetel tu’ux ts'ono'oto'ob, tu’ux ku kaxantik u ja’anal yéetel u kuxtal. U wíinklil ts’íibil yéetel u k’a’ay jach nojoch ku beetik u k’ajóoltik, ya’ab ichil ja’ k’iino’ob.
Ichil u tuukul máaya, le oh muuch yaan u k’áat yéetel ja’, cháak yéetel u síijil lu’um. U k’a’ay ichil ak’ab ku ts’áaik u k’ajóoltik le ja’ k’uchul, ba’ax jach k’a’abet ti’ le kool yéetel kuxtal. Ma’ chéen juntúul ba’alche’, ba’ale’ juntúul aj bisaj t’aanilo’ob le ku. Ichil tsikbalo’ob, ku ya’alaj u suut u kuxtal yéetel u tsoolil le lu’um.
Ti’ le máak k’uchul kaaj, u yu’ubik u k’a’ay le oh muuch ichil ak’ab, tu’ux ts'ono'oto'ob yéetel k’áax, junp’éel jach jats’uts yaan. Le ba’alo’ ku ts’áaik u páajtalil u k’ajóoltik le úuchben juum le lu’um máaya. Ku ts'o'okole', le oh muuch ku meyaj ichil ku tumen ku jantik yik’el’ob k’áax, ku kanáantik u túumbenilil. Yéetel aj bisaj t’aanilo’ob, le máako’ob ku páajtal u wilik yéetel ma’ u yáantik, ku ts’áaik tsíikbe’enil yéetel kanáanil le lu’um.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'ob]]
{{INTERWIKI|Q321087}}
ri7wc6lqerfwq3uloz7vehiglk4yajv
Wp/yua/Peech
0
103014
7251657
5628008
2026-07-15T14:45:06Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251657
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Amblyomma americanum tick.jpg|thumb|200px|right|Peech]]
'''Peech:''' Juntúul jejeláas ik'el ku kuxtal yéetel k'íik', ba'ale' le ba'ax ku ts'aik sajakile', tumen je'el u pak'ik k'oja'anilo'ob. u winkilaale' chan wóolis, yan kex wak'p'éelal u yoobo'ob yéetel ku t'ichpajal ti' le ba'alche'ob wa ti' juntúul wíinike' ta'al u yuk'ik u k'íik'el.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q10304508}}
338bx5gei7ahd2ntjomoxtsmd0nnux6
7251670
7251657
2026-07-15T14:52:38Z
OpiYuc
2673874
se agrego un apartado
7251670
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Amblyomma americanum tick.jpg|thumb|200px|right|Peech]]
'''Peech:''' Juntúul jejeláas ik'el ku kuxtal yéetel k'íik', ba'ale' le ba'ax ku ts'aik sajakile', tumen je'el u pak'ik k'oja'anilo'ob. u winkilaale' chan wóolis, yan kex wak'p'éelal u yoobo'ob yéetel ku t'ichpajal ti' le ba'alche'ob wa ti' juntúul wíinike' ta'al u yuk'ik u k'íik'el.
== Jejeláas k'oja'anilo'ob ku pak'ik le peecho' ==
Ojelta'an le '''peech'''o' je'el u pak'ik jejeláas k'oja'anilo'ob, ichil le je'elobo' tia'ano'ob:
* ''babesoisis''
* ''Lyme''
* ''fiebre de las montañas rocosas''
u óoxp'éelaalil ku ts'aik chukuil, kikilankil, ku jok'ol chaktal ba'alob ti' u wíinkilal máak chi'ibal pool, k'i'inal wíinkilal yéetel ka u'uyik ku ku'upul a wiik'.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q10304508}}
q4m4did2nqbr3njxfk43hzcq3rami4z
7251673
7251670
2026-07-15T14:55:44Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251673
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Amblyomma americanum tick.jpg|thumb|200px|right|Peech]]
'''Peech:''' Juntúul jejeláas ik'el ku kuxtal yéetel k'íik', ba'ale' le ba'ax ku ts'aik sajakile', tumen je'el u pak'ik k'oja'anilo'ob. u winkilaale' chan wóolis, yan kex wak'p'éelal u yoobo'ob yéetel ku t'ichpajal ti' le ba'alche'ob wa ti' juntúul wíinike' ta'al u yuk'ik u k'íik'el.
Ba'axten ku ya'alal je'el u chi'ik máako'ob, tumen le '''peech'''o' ku toop'ol ti' u wíinkilal peek'o'ob, miiso'ob, tamano'ob, wakaxo'ob ychil uláak' ba'alche'ob ku beeteik u kajtalil yéetel le máako'obo.
== Jejeláas k'oja'anilo'ob ku pak'ik le peecho' ==
Ojelta'an le '''peech'''o' je'el u pak'ik jejeláas k'oja'anilo'ob, ichil le je'elobo' tia'ano'ob:
* ''babesoisis''
* ''Lyme''
* ''fiebre de las montañas rocosas''
u óoxp'éelaalil ku ts'aik chukuil, kikilankil, ku jok'ol chaktal ba'alob ti' u wíinkilal máak chi'ibal pool, k'i'inal wíinkilal yéetel ka u'uyik ku ku'upul a wiik'.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q10304508}}
r1z5ztk7ucpzluu3guai2ghqg9xo38v
Wp/yua/Oon
0
103579
7252109
7111435
2026-07-15T23:35:40Z
DeBolsillo
2545323
7252109
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Oon
| image = Un_aguacate_verde.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Oon
| regnum = ''Aban''
| phylum = ''Magnoliophyta''
| classis = ''Magnoliopsida''
| ordo = ''Lauraceae''
| familia = ''Persea''
}}
'''Oon''' (ich latin t'aan: ''Persea americana''), lelo' [[Wp/yua/Che'|che']] ti' yaan ichil le láak'tsilil Perseae'.
U k'aaba' ich káastlan t'aane' ''aguacate''. Le t'aan je'ela' ku taal ti' [[Wp/yua/Náhuatl t'aan|náhuatl t'aan]] ''ahuacatl'' [aːwakat͡ɬ], lela' ku taal xan ti' proto-azteca *PA:WA, u k'áat xan u ya'al "oon". Bey k'ajóolta'anil tu noj lu'umilo'ob México, Paraguay, Venezuela, Colombia, Estados Unidos, Centroamérica, el Caribe, España yéetel le lu'umilo'ob tu'ux ku t'a'anal íingles yéetel portugaal t'aan.
[[File:Aguacate 2016 CZ.jpg|alt=|thumb|200px|left|Oon]]
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Che'ob]]
{{INTERWIKI|Q37153}}
tbcy3skv8r8qy9rjt9t4xbwekd4eq7s
Wp/yua/Meerech
0
103632
7252069
5611039
2026-07-15T20:58:38Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7252069
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Lagartija PN Iguazu.JPG|thumb|200px|right|Meerech]]
'''Meerech''' Káastlan t'aan: ''Lagartija''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q15879}}
khszeh1kit6z95xdv9u81te0ha8t5az
Wp/yua/Lu'um
0
104427
7251937
5638088
2026-07-15T19:44:51Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7251937
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Soil sci.jpg|thumb|200px|right|Lu'um]]
'''Lu'um''' Káastlan t'aan: ''tierra.''
Ku ya'alal lu'um ti' le xéet lu'umil tu'ux yaan tunich'o'ob, tu'ux yaan kuxtal,ku wacháaj ti' le tunich'o'ob ku jook'olo'ob yaanal le '''lu'um'''o' tumen ku yaantal páajtalil utia'al u yáantal tu'ux yaan síis ik' yéetel kuxtal ba'alo'ob (u xéetxéet'al tunich'o'ob)
Le '''lu'um'''o jach talamo'ob tumen ku yúuchul ya'ab ba'alo'ob je bix ''químicos, físicos'',yéetel ''biológicos'' utia'al u chíikpajal jejeláas lu'umo'ob.
Yaab ba'alo'ob ku yaantik utia'al u beetchajal junp'éel '''lu'um''', yaan junp'éelo'ob ku jaytaj u tunichilo'ob tumen le ik'o' ku jaykunsik, beyxan ku jaytal tumen yaan u bej ja'o', beyxan ku juutkubaj le tunich'o'ob yéetel le xiixo'ob ti' ba'alo'ob je bix ba'alcheo'ob yéetel u sojol che'ob.
Je'el u páajtal a'alik le ba'alo'ob k'áabet u yaantal ti' u beetchajal le lu'umo' k'áabetla ba'alo'oba'.
== U xéet'áal le tunicho'ob ==
U xéetxéet'al ti' químicos yéetel u xiixel le lu'umil uchbeen, ku jalkabkuba'.
Ku k'uchul utia'al p'áatal le kuxtal ba'alo'ob (je' bix yik'el, kuuxum, yik'el ja' yéetel uláak ba'alo'ob kuxam).
== Yóok'ol le ba'ax mina'an u kuxtal ==
Lela' u chowaak' táanil ku jets'tal utia'al u maan ba'alo'ob utia'al u kuxtal, le u xéetxéet'a'al tunicho'ob ti' uláak' ku káajsaj tumen ba'alo'ob ma' kuxano'ob. u xiixe'el le che'ob yéetel le ba'alcheo'ob ku maano'ob ti' junp'éel xoot tu'ux ku tu'ta'aj utia'al u yaantal jun xóot lu'um. tuláakal la ba'alo'oba' ku xaak'pajlo'ob, beyxan ja' yéetel ik.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q36133}}
maiefl7nta0l2uytzi7jlsjn9r31dip
7251942
7251937
2026-07-15T19:52:20Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251942
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Soil sci.jpg|thumb|318x318px|right|Lu'um]]
'''Lu'um''' Káastlan t'aan: ''tierra.''
Ku ya'alal lu'um ti' le xéet lu'umil tu'ux yaan tunich'o'ob, tu'ux yaan kuxtal,ku wacháaj ti' le tunich'o'ob ku jook'olo'ob yaanal le '''lu'um'''o' tumen ku yaantal páajtalil utia'al u yáantal tu'ux yaan síis ik' yéetel kuxtal ba'alo'ob (u xéetxéet'al tunich'o'ob)
Le '''lu'um'''o jach talamo'ob tumen ku yúuchul ya'ab ba'alo'ob je bix ''químicos, físicos'',yéetel ''biológicos'' utia'al u chíikpajal jejeláas lu'umo'ob.
[[File:Famara, suduroy, faroe islands, geologic structure.JPG|thumb|U je'ets'el u yéetel u ts'íibil lu'umil]]
Yaab ba'alo'ob ku yaantik utia'al u beetchajal junp'éel '''lu'um''', yaan junp'éelo'ob ku jaytaj u tunichilo'ob tumen le ik'o' ku jaykunsik, beyxan ku jaytal tumen yaan u bej ja'o', beyxan ku juutkubaj le tunich'o'ob yéetel le xiixo'ob ti' ba'alo'ob je bix ba'alcheo'ob yéetel u sojol che'ob.
Je'el u páajtal a'alik le ba'alo'ob k'áabet u yaantal ti' u beetchajal le lu'umo' k'áabetla ba'alo'oba'.
== U xéet'áal le tunicho'ob ==
U xéetxéet'al ti' químicos yéetel u xiixel le lu'umil uchbeen, ku jalkabkuba'.
Ku k'uchul utia'al p'áatal le kuxtal ba'alo'ob (je' bix yik'el, kuuxum, yik'el ja' yéetel uláak ba'alo'ob kuxam).
== Yóok'ol le ba'ax mina'an u kuxtal ==
Lela' u chowaak' táanil ku jets'tal utia'al u maan ba'alo'ob utia'al u kuxtal, le u xéetxéet'a'al tunicho'ob ti' uláak' ku káajsaj tumen ba'alo'ob ma' kuxano'ob. u xiixe'el le che'ob yéetel le ba'alcheo'ob ku maano'ob ti' junp'éel xoot tu'ux ku tu'ta'aj utia'al u yaantal jun xóot lu'um. tuláakal la ba'alo'oba' ku xaak'pajlo'ob, beyxan ja' yéetel ik.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q36133}}
39o8sj159dsqdpqxkq7me3p7aelenp6
7251958
7251942
2026-07-15T20:00:59Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251958
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Soil sci.jpg|thumb|318x318px|right|Lu'um]]
'''Lu'um''' Káastlan t'aan: ''tierra.''
Ku ya'alal lu'um ti' le xéet lu'umil tu'ux yaan tunich'o'ob, tu'ux yaan kuxtal,ku wacháaj ti' le tunich'o'ob ku jook'olo'ob yaanal le '''lu'um'''o' tumen ku yaantal páajtalil utia'al u yáantal tu'ux yaan síis ik' yéetel kuxtal ba'alo'ob (u xéetxéet'al tunich'o'ob)
Le '''lu'um'''o jach talamo'ob tumen ku yúuchul ya'ab ba'alo'ob je bix ''químicos, físicos'',yéetel ''biológicos'' utia'al u chíikpajal jejeláas lu'umo'ob.
[[File:Famara, suduroy, faroe islands, geologic structure.JPG|thumb|U je'ets'el u yéetel u ts'íibil lu'umil]]
Yaab ba'alo'ob ku yaantik utia'al u beetchajal junp'éel '''lu'um''', yaan junp'éelo'ob ku jaytaj u tunichilo'ob tumen le ik'o' ku jaykunsik, beyxan ku jaytal tumen yaan u bej ja'o', beyxan ku juutkubaj le tunich'o'ob yéetel le xiixo'ob ti' ba'alo'ob je bix ba'alcheo'ob yéetel u sojol che'ob.
Je'el u páajtal a'alik le ba'alo'ob k'áabet u yaantal ti' u beetchajal le lu'umo' k'áabetla ba'alo'oba'.
== U xéet'áal le tunicho'ob ==
[[File:Perth basin soil profile gnangarra-19.jpg|thumb|U yúuchul u xóotil lu'um]]
U xéetxéet'al ti' químicos yéetel u xiixel le lu'umil uchbeen, ku jalkabkuba'.
Ku k'uchul utia'al p'áatal le kuxtal ba'alo'ob (je' bix yik'el, kuuxum, yik'el ja' yéetel uláak ba'alo'ob kuxam).
== Yóok'ol le ba'ax mina'an u kuxtal ==
Lela' u chowaak' táanil ku jets'tal utia'al u maan ba'alo'ob utia'al u kuxtal, le u xéetxéet'a'al tunicho'ob ti' uláak' ku káajsaj tumen ba'alo'ob ma' kuxano'ob. u xiixe'el le che'ob yéetel le ba'alcheo'ob ku maano'ob ti' junp'éel xoot tu'ux ku tu'ta'aj utia'al u yaantal jun xóot lu'um. tuláakal la ba'alo'oba' ku xaak'pajlo'ob, beyxan ja' yéetel ik.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q36133}}
dn301c3uvfdhsipgd3fcbgxlyyzhpan
Wp/yua/Turix
0
104486
7251818
7236743
2026-07-15T17:33:27Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
7251818
wikitext
text/x-wiki
[[File:Una libélula.jpg|thumb|Juntúul turix]]
[[File:Libélula Yucateca.jpg|alt=juntúul ik'el táabsa'ab tu acuaparqueil II Vergel Mérida|thumb|U láak' turix]]
Le '''turix'''o' ''Pantala flavescens,'' jump'éel ti' le jejeláas muuch' kuxtalo'ob asab suuk yéetel asab táan u láak'ik ichil u lu'umil u ''Péeninsuláa Yukatán'' leti’ juntúul xikin ichil u ''orden'' Odonata, ku k’ajóolta’al tumen u nojoch icho’ob, u wíinklil naj yéetel kanp’éel u xik’nal sáasil. Ku kuxa’an tu náats’ilo’ob ja’, je’ex dzonoto’ob, áak’al ja’o’ob yéetel yuko’ob, tu’ux u chan paalo’ob ku nojochal ichil ja’. U yaantal '''turix'''o’ob ku ye’esik sáansamal u ma’alobtal le ja’o’, tumen ya’ab ti’ leti’ob k’a’abéet u ja’ jach sáasil yéetel ma’ tu yaantal k’áasil.
Ichil u yúuchben tsikbalilo’ob yéetel u t’aanilo’ob le ''maya'' máako’obo’, le '''turix'''o' ku ya’alik jump’éel chan k’áatchi’ yuumil lu’um yéetel k’exel kuxtal. Le tsikbalo’ ku ya’alik ka ts’a’abak u jats’uts bo’onilo’ob tumen le k’áaxo’ tumen u yáantaj u láak’ ba’alche’obo’ yéetel u bisik u t’aano’ob ichil lol yéetel che’o’ob. Je’ex junp’éel tsikbal ''oral'', ku ka’ansik u k’aaba’ yéetel u yáaxk’áat ti’ le yuumil lu’um.
Bey xan ichil u suukilo’ob yéetel u úuchben tsikbalo’ob le ''máaya'' máako’obo’, yaan u tuukulil wa ku k’uchul le '''turix'''o’ ichil naj, ku ya’alik le suukilo’ ka yan u k’uchul máak xíimbal.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ik'elo'ob]]
{{INTERWIKI|Q80066}}
fx2j0rwctwwcz9z2482e37xodsrj0mz
Wp/yua/Makal
0
105969
7252030
5668818
2026-07-15T20:33:52Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7252030
wikitext
text/x-wiki
[[File:YamsatBrixtonMarket.jpg|thumb|250px|Makal]]
'''Makal''' Káastlan t'aan: ''ñame''
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q71549}}
m0yu45oyti8kjdjy918p7ly2zsiq4k7
Wp/yua/Baak
0
107326
7251782
7206021
2026-07-15T17:08:19Z
Maryam Samina
2652149
ku yutskíinta'al ts'íib
7251782
wikitext
text/x-wiki
[[File:Human skeleton back en.svg|thumb|482x482px|U baakel u wíinkilal máak]]
* ''Káastlan t'aan'': hueso
[[File:Femur - posterior view (sin, dex).jpg|thumb|U baakel ook]]
Baake’ jump´éel ba’al chiich ma’ata’an u séeb kaachal, u xéet’ u baakelwinklil máao’ob yéetel ba’alcheo’ob yaan u baakel. Ichil u ts’u’ le baako’ ya’abkach jiit’o’ob chiichtako’ob yéetel ts’its’ikilo’ob. Ichil u wíinklil máake’ yaan 206 p’éelel baako’ob. Tu báak’paach le baako’obo yaan junp’eel ba’al u k’aabae, periostio yéetel hematopeyico. Yaan xan ti’ le baako’obo’ u kúuchil tu’ux ku ets’tal y’eetel u beetik u péek , yéetel u muuk’ yaj. Le baako’obo’ jejeláastako’ob yéetel jejeláas u meyajo’ob. U wíinkilal ichil le baako’ óol talam cheen ba’ale’ che’e ku meyaj utial u jests’ik biix kun ilbil. Jun múuch’ baake' ku tsoolkuba’o utia’al u beetpajal junp’éel wíinkilal, junjump'éel baake’ ku beetik jejel’as meyaj tu junlilo’ob yéetel múuch meyaj yeetel u láak’ baako’ob yaan tu tseel. U baakel máake’ jach k’aana’an je’el bix u xoxot’muuk’ wa u ts’u’ u jo’ol máak. Le baako’ séeba’an u tak’ikuba' wa ka’a kachake', cheen ba’ale', bey yo’ol maake’ ma’ata’an u peek , tumeen le ken kíimik maake’ bey u yila’al le baako, cheen pekekbal, tikin, yéetel ma’ tu peek.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q265868}}
jnll6er5994f3w9v5t21jyqvuqn5bfv
Wp/yua/Lu'
0
107332
7251921
5646376
2026-07-15T19:34:45Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7251921
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Lu'
| image = Liposarcus multiradiatus 01 ssj 20050321.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Lu'
| regnum = ''Ba'ab na'abil'
| phylum = ''K'uuch tuuch''
| classis = ''ba'ab na'ab''
| ordo = ''ku jaantik xìiwo'b ti' k'àak'nab''
| familia = ''Trogonidae''
}}
'''Lu'''' yéetel '''boox kay'''
* Káastlan t'aan: ''bagre''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q59576}}
qf0gfzxm1i10fqn2eplkfw7fox1kgnv
Wp/yua/Pich'
0
107422
7251756
5640008
2026-07-15T16:32:24Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251756
wikitext
text/x-wiki
[[File:Kos Turdus merulaRB.jpg|thumb|250px|Pich']]
'''Pich':''' Le ti'e' ch'íich' k'ajo'oltan je'ex bix ''Zanate'' wa ''Tordo''. u boonil'e boox yéetel k'ank'an u yicho'ob, yaan tu'uxe' k'ajo'oltan je'ex bix ''zanate Mexicano,'' tune' tu beetal u kajtali wey tu lu'umil ''Yucatane','' u xiibil le ch'íich'o'oba' ku chukik tak ka'a náabk'ab u nojochil yéetel boox u boonil, u xch'upile' tak jun náabk'ab táankuchil chukua' y boonil. ku kaláantik tu'ux ku beetik u kajtalil, ya'ab u na'at, k'a'am u k'aay yéetel tuune' ku t'aanik u yet '''pich''''il bey xan ku k'aay tia'al u nuupikubaj yéetel u xch'upil.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q115661}}
0zzxccb8y1v1xctjur4ket5ozvr6fn9
7251805
7251756
2026-07-15T17:20:16Z
OpiYuc
2673874
se añade imagen
7251805
wikitext
text/x-wiki
[[File:Kos Turdus merulaRB.jpg|thumb|250px|Pich']]
[[File:Pich'.jpg|thumb|k'a'au]]
'''Pich':''' Le ti'e' ch'íich' k'ajo'oltan je'ex bix ''Zanate'' wa ''Tordo''. u boonil'e boox yéetel k'ank'an u yicho'ob, yaan tu'uxe' k'ajo'oltan je'ex bix ''zanate Mexicano,'' tune' tu beetal u kajtali wey tu lu'umil ''Yucatane','' u xiibil le ch'íich'o'oba' ku chukik tak ka'a náabk'ab u nojochil yéetel boox u boonil, u xch'upile' tak jun náabk'ab táankuchil chukua' y boonil. ku kaláantik tu'ux ku beetik u kajtalil, ya'ab u na'at, k'a'am u k'aay yéetel tuune' ku t'aanik u yet '''pich''''il bey xan ku k'aay tia'al u nuupikubaj yéetel u xch'upil.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q115661}}
kmo7v71wek8snk3oq5z6h5m5cdsjwdm
7251813
7251805
2026-07-15T17:27:15Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251813
wikitext
text/x-wiki
[[File:Kos Turdus merulaRB.jpg|thumb|250px|Pich']]
[[File:Pich'.jpg|thumb|k'a'au]]
'''Pich':''' Le ti'e' ch'íich' k'ajo'oltan je'ex bix ''Zanate'' wa ''Tordo''. u boonil'e boox yéetel k'ank'an u yicho'ob, yaan tu'uxe' k'ajo'oltan je'ex bix ''zanate Mexicano,'' tune' tu beetal u kajtali wey tu lu'umil ''Yucatane','' u xiibil le ch'íich'o'oba' ku chukik tak ka'a náabk'ab u nojochil yéetel boox u boonil, u xch'upile' tak jun náabk'ab táankuchil chukua' y boonil le je'ela' k'ajo'oltan ich u kaajilo'ob Yucatane' je'el bix k'a'au, ba'ale leeyli' '''pich''''e'. ku kaláantik tu'ux ku beetik u kajtalil, ya'ab u na'at, k'a'am u k'aay yéetel tuune' ku t'aanik u yet '''pich''''il bey xan ku k'aay tia'al u nuupikubaj yéetel u xch'upil.
Suuk u jaantiko'ob mejen ik'elo'ob, je'ex péepene', xnook'ol, máaso'ob, k'uuruch, sáak', turix, ichil uláak'o'ob, beey xan mejen ba'alche'ob je'el bix mejen juuj, mejen kano'ob ichil uláak'o'ob. ichil le ba'ax ku jaantiko'ob yaan xan waaj, juuch'/sakam wa u xixel jaanalo'ob wíiniko'ob, ba'ale ma'atech u jaantiko'ob u yich che'ob.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q115661}}
2925i4fbaf8zmmoz2nc88mchf6rmlct
Wp/yua/Puksi'ik'al
0
107456
7251971
5647895
2026-07-15T20:07:07Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251971
wikitext
text/x-wiki
[[File:Humhrt2.jpg|thumb|250px|Puksi'ik'al]]
'''Puksi'ik'al:''' Jump'éel ku'uchil yaan ichil u wíinkilal máak k'aabet u tia'al u beetik u yáalkab k'íik ti' u beejil k'íik ku k'uchul ti' tuláakal wíinkilal beey xan ti' uláak' ku'uchilo'ob kwíinkilal, le kan péenake' ku túulch'intik tia'al u beetik u yáalka'ab. Tia'an ichil u wíinkilal máak u toojil tseem máax ti' u tseel xts'iik ichil tu'ux ku k'aabatik ''caja toraxika,'' u nojochile' kex jun tap' k'ab, ma'atech u je'elel, kex tan u weenel máake' táan u meyaj, le '''Puksi'ik'al'''o' jo'ojoolil, ba'ale' chich u xiichel ku ba'pachtik,
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q1072}}
n7hnwmxguykx7kr7z1pq893uscwgjv6
Wp/yua/Mayol
0
110053
7252068
5648791
2026-07-15T20:57:44Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7252068
wikitext
text/x-wiki
[[File:Texascowboys2.jpg|thumb|200px|right|Mayolo'ob]]
'''Mayol'''e'; máak ku léeik wakax wáa kabay.
* Káastlan t'aan: ''vaquero''.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q1401609}}
58fvcs75buyl35srl7mpvda06xn3wsz
Wp/yua/Luuk
0
110909
7251963
5637096
2026-07-15T20:04:15Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7251963
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mud closeup.jpg|thumb|200px|Luuk]]
'''Luuk'''' Káastlan t'aan: ''Barro y Lodo''.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q170449}}
kolwlin9rugmtqz37iiked0h3xwf0r6
Wp/yua/Juum cháak
0
115887
7251770
7242402
2026-07-15T16:49:00Z
Marihali
2658043
Gramática
7251770
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Lightning_animation.gif|thumb|251x251px|right|Juum cháak]]
* Káastlan t'aan: ''trueno, relámpago''.
[[File:Sembradío de Maíz en Socopó.JPG|thumb|Kool]]
U léelembal cháako' (''relámpago'') jump'éel sáas k'áak' ku chíikpajal ichil ka'an wa ka' tu múuch'kúunsaj u ba'alo'ob le muyalo'ob. Ka ts'o'ok u chíikpajal le léelembalo', suuk ku yu'uypajal u kíilbal (''trueno''), tumen u yáalkab u yik'el le k'áak' ichil ka'an. Ichil u tuukulil le maya'ob, le Yuum Cháako' yaan u yaantal ti' le cháako', le léelemo' yéetel le ajaw t'aano'ob, tumen leti' u k'ujil ja', k'áak'náab yéetel cháak.
Le koolnáalob ku k'aatiko'ob u yaantaj tu yóolal le ceremonia Ch'a' Cháak, uti'al u ts'áaik ja' yéetel ma'alob u pak'alil le koolo'ob. Bejla'e', le xookil ''ciencia'' ku ya'alik le léelemo' ku chíikpajal tumen u k'eexel ''energía eléctrica'' ichil muyal, ka le ajaw t'aano' leti' u juumil le yik'el ku meyajta'al tumen le sáasil k'áak'o'. Je'el-o', le tuukulil maya yéetel le xookil ''ciencia'' ku ya'aliko'ob u k'áanbalil le ba'ala'ob ku yúuchul ichil ka'an.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q83301}}
774i3plpyoq4c4ukcakl7j7zgn34pep
Wp/yua/Maaya Ts'aj Óolal
0
116831
7252006
6051171
2026-07-15T20:21:37Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
7252006
wikitext
text/x-wiki
[[File:YaxchilanDivineSerpent.jpg|thumb|right|220px|Kukulcán ''es el nombre maya de'' Quetzalcóatl.]]
'''Kukulkaan'''e' yuum.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Maaya miatsil]]
{{INTERWIKI|Q1921707}}
r8qbtakpay9imco366xavft189p0m1y
Wp/yua/Boon
0
117254
7251809
7206411
2026-07-15T17:22:24Z
Maryam Samina
2652149
ku yutskíinta'al ts'íib
7251809
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Colouring pencils.jpg|thumb|250px|right|Boon]]
* Káastlan t'aan: ''Color, Colorante''.
Le '''''coloranteso’''''' leti’ ba’alo’ob ''natural'' wa ''artificial'' ku meyajo’ob tia’al u k’áasik u bonil ba’alo’ob je’ex janal, nook’, ''cosméticos'' yéetel uláak’ ''productos''. Le ''colorantes naturales'' ku taal ti’ che’ob, ''ik'elo'ob'' wa ''mineralo’ob'', je’ex k'uxub, cúrcuma yéetel ''cochinilla; le artificialo’ob'' ku beetal tumen meyaj ''química''.
Le ''Organización de las Naciones Unidas para la Alimentación y la Agricultura'' yéetel le ''Organización Mundial de la Salud'' ku kanáantiko’ob u usoil, tia’al u meyaj ma’alob yéetel ''seguro'' u tia’al máako’ob, ku jach ts’aiko’ob normas yéetel ''límites''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Boonilo'ob]]
{{INTERWIKI|Q1075}}
6qcs8yfyxd7n0jxhiaycage5s6kjvbl
Wp/yua/Peek'
0
119693
7251678
7166648
2026-07-15T15:02:30Z
OpiYuc
2673874
se hace una edición de texto
7251678
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox|image_caption=Peek'o'ob|oochel=Coat types 3.jpg|reino=Animalia|filo=Chordata|clase=Mammalia|subclase=Theria|infraclase=Placentalia|orden=Carnivora|suborden=Caniformia|familia=Canidae|género=Canis|especie=Canis familiaris}}
[[File:Perro domestico.jpg|thumb|Peek']]
Le '''peek''''o' juntúul ba'alche' ku taal ti' u ch'i'ibalo'ob ''[[:es:Canidae|cánidos]]'', tu ja'abil 2001 ku tukulta'ale' yaan maanal ti' ''cuatrocientos millones'' túulal peek'o'ob yóok'ol kaab. Jejeláas u nojochil, u bixil yéetel u tso'otsel u wíinkilalo'ob. Jach seten ma'alob u xikino'ob yéetel u ni'ob, lelo'oba' ku jach meyaj ti'ob.
U ja'abilo'obe' ku náakal ichil óoxlajun tak jo'olajun ja'ab, u ka'anlil u baakelo'obe', je'el tak u náakal junk'aal u ja'abilo'obe', ba'ale' le ka'anal baakelo'obo' ku taal tak lajunja'ab u kuxtalo'obe'.
U yáax baakel peek' muka'an tu tséel wíinike' kaxta'ane' ku yúuchul tu lu'umil Israel ichil u ja'abil 12 000 Ti' le je'elo' peek' yéetel wíinike' ku múul biinsikuba'ob.
Ya'ab máaxe' ku jach yaabiltiko'ob tumen ku meyajo'ob uti'al p'uuj, ku káantiko'on naj wa chéen bey láak'intajo'obe'. ba'ale le peek'o'ob jach yaan wey Yucatan yéetel noj lu'umil Mexicoe' k'ajolta'an je'ex malix peek'o'ob.
[[File:El perro (10197338745).jpg|alt=|thumb|200x200px]][[File:Peek'.jpg|thumb]]
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Aalak'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q144}}
dz745ekgzmqgn4ri36ib93xhr6lvsky
Wp/yua/Pichib
0
123824
7251907
7222446
2026-07-15T19:19:29Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251907
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| name = Pichib
| image = Guayabo común.JPG
| image_width = 200px
| image_caption = Pichib
| reino = Plantae
| división = Magnoliophyta
| clase = Magnoliopsida
| subclase = Rosidae
| orden = Myrtales
| familia = Myrtaceae
| subfamilia = Myrtoideae
| tribu = Myrteae
| género = Psidium
}}
'''Pichib/Pichi':''' junkúul k'ab che' ku ts'aik u yich k'ajolta'an men wóolis, ya'ab u bookil, u ba'paakil u yiche' ya'ax u boonil ba'ale y ts'u'e' yan saki' yan xan chaksak, ya'an u mejen neek'o'ob; jun kúul chabche' ma'atech ku jach nojochtal le ken u káas u ts'aik u yich, ya'ax u boonil u le'ob.
[[File:Guayaba.jpg|thumb|Pichi']]
[[File:Ripe guava.jpg|thumb|200px|left|Pichib]]
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Che'ob]]
{{INTERWIKI|Q3181909}}
15ke51t8c9zsm49vjljrpaoi2evu5s0
7251916
7251907
2026-07-15T19:32:17Z
OpiYuc
2673874
se agrego un apartado
7251916
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| name = Pichib
| image = Guayabo común.JPG
| image_width = 200px
| image_caption = Pichib
| reino = Plantae
| división = Magnoliophyta
| clase = Magnoliopsida
| subclase = Rosidae
| orden = Myrtales
| familia = Myrtaceae
| subfamilia = Myrtoideae
| tribu = Myrteae
| género = Psidium
}}
'''Pichib/Pichi':''' junkúul k'ab che' ku ts'aik u yich k'ajolta'an men wóolis, ya'ab u bookil, u ba'paakil u yiche' ya'ax u boonil ba'ale y ts'u'e' yan saki' yan xan chaksak, ya'an u mejen neek'o'ob; jun kúul chabche' ma'atech ku jach nojochtal le ken u káas u ts'aik u yich, ya'ax u boonil u le'ob, ma'alob tia'al u múuk'akuntik u wíinkilal máak, ma'alob xan ti'al u yéensa'al u aalil u wíinkilal máak, ku kaláantik u yoot'eel máak.
== Ba'ax ku ts'akik ==
le '''Pichi''''o' ku beeytal u meyajta'al tia'al u ts'akik wa k'oja'ano'b, je'ex bix:
* waach'
* báanal tso'otsel pool
* ku yéensik u tsaatsel ich le k'íik'elo'
* ku yáantik u meyajil puk'tsik'al
* ku yáantik u kaabatal u k'i'inal ti ko'olelo'ob ku máansik k'i'ik'
* ku yéensik u k'ujukil k'i'ik'el
jejeláasik ku páajtal bix je'el a beetik tia'al u yáantikech le '''Pichi''''o', yaan k'iine' chen u chakbil u le' yéetel uláak xa'ak'ilo'ob, uláak' teene' chen k'aabet a jaantik u yich.[[File:Guayaba.jpg|thumb|Pichi']]
[[File:Ripe guava.jpg|thumb|200px|left|Pichib]]
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Che'ob]]
{{INTERWIKI|Q3181909}}
k3ru7fmcgufzi8r6o2pjqiu3gkipmhf
7251922
7251916
2026-07-15T19:35:24Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251922
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| name = Pichib
| image = Guayabo común.JPG
| image_width = 200px
| image_caption = Pichib
| reino = Plantae
| división = Magnoliophyta
| clase = Magnoliopsida
| subclase = Rosidae
| orden = Myrtales
| familia = Myrtaceae
| subfamilia = Myrtoideae
| tribu = Myrteae
| género = Psidium
}}
'''Pichib/Pichi':''' junkúul k'ab che' ku ts'aik u yich k'ajolta'an men wóolis, ya'ab u bookil, u ba'paakil u yiche' ya'ax u boonil ba'ale y ts'u'e' yan saki' yan xan chaksak, ya'an u mejen neek'o'ob; jun kúul chabche' ma'atech ku jach nojochtal le ken u káas u ts'aik u yich, ya'ax u boonil u le'ob, ma'alob tia'al u múuk'akuntik u wíinkilal máak, ma'alob xan ti'al u yéensa'al u aalil u wíinkilal máak, ku kaláantik u yoot'eel máak.
== Ba'ax ku ts'aakik ==
le '''Pichi''''o' ku beeytal u meyajta'al tia'al u ts'akik wa k'oja'ano'b, je'ex bix:
* waach'
* báanal tso'otsel pool
* ku yéensik u tsaatsel ich le k'íik'elo'
* ku yáantik u meyajil puk'tsik'al
* ku yáantik u kaabatal u k'i'inal ti ko'olelo'ob ku máansik k'i'ik'
* ku yéensik u k'ujukil k'i'ik'el
jejeláasik ku páajtal bix je'el a beetik tia'al u yáantikech le '''Pichi''''o', yaan k'iine' chen u chakbil u le' yéetel uláak xa'ak'ilo'ob, uláak' teene' chen k'aabet a jaantik u yich. Ichil u xa'ak'ilo'obe' ma'atech u binetik ''kanelaj'', kukut, ja', le k'ajoolta'an je'ex ''clavos'' yaan u book.
[[File:Guayaba.jpg|thumb|Pichi']]
[[File:Ripe guava.jpg|thumb|200px|left|Pichib]]
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Che'ob]]
{{INTERWIKI|Q3181909}}
jt1inheuhznflxcva6m8ajv3onvrvgx
Wp/yua/Calotmul
0
127282
7251742
7212354
2026-07-15T16:08:20Z
Marihali
2658043
Gramática
7251742
wikitext
text/x-wiki
[[File:Calotmul en Yucatan.svg|thumb|Calotmul, ''Yucatán'']]
'''Calotmul''' yaan jun [[Wp/yua/Méek'tánkaaj|méek'tánkaaj]] ti' [[Wp/yua/Yúukatan|Yúukatan]] ichil Méxikooe',<ref>Instituto Nacional de Estadística y Geografía. «[https://web.archive.org/web/20110722225830/http://mapserver.inegi.gob.mx/geografia/espanol/estados/yuc/divismpal.cfm?c=1206&e=31&CFID=1993439&CFTOKEN=83113576 Aspectos geográficos de Yucatán. Divisón Municipal]». Káastlan t'aan.</ref> p'aatal tu xaman-lak'inil Noj A'almaj t'aanil u méek'tankaaj, tu'ux kutal u ts'oko'ol u pa'ak'al kij.
Leti’ jump’éel méek’tánkaaj yaan tu lak’inil le ''estado Yucatán'', ''México''. U k’aaba’ ku taal ti’ le t’aan ''maya'' yéetel ku ya’ala’al “ka’ap’éel mul tuun” wa “ka’ap’éel muul lu’um”. U noj kaajil leti’ tak xan '''Calotmul'''. Le méek’tankaajo’ ku kanáantik u noj miatsil ''maya'', yéetel ya’ab máako’ob ku beeta’al u suukilo’ob, u ''costumbres'' yéetel u t’aan ''maya''.
U ''economíail'' '''Calotmul''' ku p’áatal ''principalmente'' ti’ pa’akal, wakaxil yéetel ''comercio local''. Ichil u pa’akalo’ob ''principales'' yaan nal yéetel uláak’ pa’akalo’ob tu lu’umil. U k’iino’ob ''tradicionales'', u janalo’ob yéetel u meyajo’ob ''comunitarios'' ku beetik u ''identidad culturalil'' le kaajo’. '''Calotmul''' jump’éel kaaj ''yucateco'' tu’ux le miatsil maya tak tu bejla’e’ ku kuxa’an ichil u yúuchul máako’ob.
== Tu'ux ch'a'aba'an lela' ==
{{Wp/yua/Reflist}}
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q2575635}}
baw5eadyyazxrde784ckka3unvwm0cz
Wp/yua/Chankom
0
127624
7251741
7212370
2026-07-15T16:06:05Z
Marihali
2658043
Gramática
7251741
wikitext
text/x-wiki
[[File:Chankom en Yucatan.svg|thumb|Chankom]]
[[File:Silverio Dzul, resident of Chankom, who specialized in treating snakebites, Yucatan, Mexico 1929.tif|thumb|Kaajnáalil Chankom]]
[[File:Guerra de Castas Palacio de Gobierno Mérida Yucatán.png|thumb|''Guerra de Castas'']]
'''Chankom''' yaan jump'éel [[Wp/yua/Méek'tánkaaj|méek'tánkaaj]] ti' [[Wp/yua/Yúukatan|Yúukatan]] ichil [[Wp/yua/México|Méxikooe]]',<ref>Instituto Nacional de Estadística y Geografía. «[https://web.archive.org/web/20110722225830/http://mapserver.inegi.gob.mx/geografia/espanol/estados/yuc/divismpal.cfm?c=1206&e=31&CFID=1993439&CFTOKEN=83113576 Aspectos geográficos de Yucatán. Divisón Municipal]». Káastlan t'aan.</ref> p'aatal tu xaman-lak'inil Noj A'almaj t'aanil u méek'tankaaj, tu'ux kutal u ts'o'okol u pa'ak'al kij.
Leti’ u noj kaajil le méek’tankaajil '''Chankom''' ti’ lak’inil ''Yucatán''. U k’aaba’e' ku taal ti’ le t’aan ''maya'' Chan Kom, le ku ya’alik “chan kom”, wa “chan jo’oy wa ''barranco''”; tumen ''chan'' ya’alik ma’ nojoch yéetel ''kom'' ya’alik jo’oy, k’áaxnal wa ''barranco''. Le kaajo’ yaan tu yáax k’iino’ob, táanile’ u k’uchul le ''españoles''o’ob, bey ku ye’esik le úuchben múulo’ob ku kaxanta’al ti’ u lu’umil.
Tu k’iino’ob le ''colonia''o’ yéetel ts’o’ok u ''Guerra de Castas'', Chankom p’áatal mixba’ale’ ka ts’o’ok u kajtal tu láakal k’iino’ob. Tu ja’abil 1935 ts’aab u ''categoría'' bey méek’tánkaaj. Bejla’e’, ku kanáantik u ''maya'' miatsil, u suukilo’ob yéetel u jach utsil kúuchilo’ob je’ex dzonoto’ob yéetel úuchben múulo’ob je’ex Ticimul, Xcocail yéetel Kochilá.
== Tu'ux ch'a'aba'an lela' ==
{{Wp/yua/Reflist}}
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q2577482}}
sv7a8vmj9y5mdn7p6kmmnvirey60dvw
Wp/yua/Mayapán
0
127984
7252059
7212457
2026-07-15T20:53:29Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7252059
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mayapan, Yucatán Mexique 2022-03 - 04.jpg|thumb|Mayapan]]
'''Mayapán''' yaan jun [[Wp/yua/Méek'tánkaaj|méek'tánkaaj]] ti' [[Wp/yua/Yúukatan|Yúukatan]] ichil Méxikooe',<ref>Instituto Nacional de Estadística y Geografía. «[https://web.archive.org/web/20110722225830/http://mapserver.inegi.gob.mx/geografia/espanol/estados/yuc/divismpal.cfm?c=1206&e=31&CFID=1993439&CFTOKEN=83113576 Aspectos geográficos de Yucatán. Divisón Municipal]». Káastlan t'aan.</ref> p'aatal tu xaman-lak'inil Noj A'almaj t'aanil u méek'tankaaj, tu'ux kutal u ts'oko'ol u pa'ak'al kij.
== Tu'ux ch'a'aba'an lela' ==
{{Wp/yua/Reflist}}
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q2764644}}
7pab5iqd2mzu20ku1in901jghnic01e
7252062
7252059
2026-07-15T20:54:40Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7252062
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mayapan, Yucatán Mexique 2022-03 - 04.jpg|thumb|Mayapan]]
[[File:Mayapan, Yucatán Mexique 2022-03 - 10.jpg|thumb|Ts'óono'ot Mayapan]]
'''Mayapán''' yaan jun [[Wp/yua/Méek'tánkaaj|méek'tánkaaj]] ti' [[Wp/yua/Yúukatan|Yúukatan]] ichil Méxikooe',<ref>Instituto Nacional de Estadística y Geografía. «[https://web.archive.org/web/20110722225830/http://mapserver.inegi.gob.mx/geografia/espanol/estados/yuc/divismpal.cfm?c=1206&e=31&CFID=1993439&CFTOKEN=83113576 Aspectos geográficos de Yucatán. Divisón Municipal]». Káastlan t'aan.</ref> p'aatal tu xaman-lak'inil Noj A'almaj t'aanil u méek'tankaaj, tu'ux kutal u ts'oko'ol u pa'ak'al kij.
== Tu'ux ch'a'aba'an lela' ==
{{Wp/yua/Reflist}}
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q2764644}}
50lljq83gkl185mjh4touf565di24w9
7252067
7252062
2026-07-15T20:56:41Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7252067
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mayapan, Yucatán Mexique 2022-03 - 04.jpg|thumb|Mayapan]]
[[File:Mayapan, Yucatán Mexique 2022-03 - 10.jpg|thumb|Ts'óono'ot Mayapan]]
[[File:Mayapan, Yucatán Mexique 2022-03 - 07.jpg|thumb|Le múulil Kukulkano' Mayapan]]
'''Mayapán''' yaan jun [[Wp/yua/Méek'tánkaaj|méek'tánkaaj]] ti' [[Wp/yua/Yúukatan|Yúukatan]] ichil Méxikooe',<ref>Instituto Nacional de Estadística y Geografía. «[https://web.archive.org/web/20110722225830/http://mapserver.inegi.gob.mx/geografia/espanol/estados/yuc/divismpal.cfm?c=1206&e=31&CFID=1993439&CFTOKEN=83113576 Aspectos geográficos de Yucatán. Divisón Municipal]». Káastlan t'aan.</ref> p'aatal tu xaman-lak'inil Noj A'almaj t'aanil u méek'tankaaj, tu'ux kutal u ts'oko'ol u pa'ak'al kij.
== Tu'ux ch'a'aba'an lela' ==
{{Wp/yua/Reflist}}
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q2764644}}
hyth02gv4838ayhk7ki4lg0q2zmukfa
Wp/yua/Pop
0
132192
7251938
551968
2026-07-15T19:50:06Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251938
wikitext
text/x-wiki
[[File:Maya-Pop.jpg|100px|right|thumb|Pop]]
'''Pop:''' beey ku k'aabatik jumpel wíina'al ichil jump'éel úuchben ja'ab ti' u túukulil maayajo'ob, ichil u ´ttkulil maayaj k'iche' u k'áat u ya'al ''sabiduria'' yéetel ''cominudad,'' tsol xikin; tune' ku ch'a'abal je'ex u tu'uxil tu'ux ku ch'a'abal ma'alob túukulo'ob.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Wíinalo'ob]]
hatyzvpuvnqsm6nec4avtu7cm0xq22l
Wp/yua/Chak bojonja'
0
142240
7251701
7207415
2026-07-15T15:35:53Z
Marihali
2658043
Gramática
7251701
wikitext
text/x-wiki
Le '''Chak bojonja'o'''' ''(sandía)'' leti’ jump’éel ich ti’ u láak’tsil le ''plantas cucurbitáceas''. U k’aaba’ científico leti’ Citrullus lanatus, yéetel tu tukultajilo’ob u káajal yaan ti’ ''África''. K’ajóolta’an tumen u nojoch k’aaba’, u ya’ax peel yéetel u chak ichil, ch’ujuk yéetel ya’ab ja’ ichil. Jach uts ti’ le lu’umilo’ob chak k’iin tumen u ki’ chuuk yéetel u suutukil.
Le '''Chak bojonja'a'''' ku ts’áaik ''vitaminas, minerales'' yéetel ''antioxidantes'' je’ex ''licopeno'', le ku ts’áaik u chak bo’onil. U neek'o’ob (''semillas'') xan ma’alob u janal. Bejla’e’ ku pa’ak’al ti’ ya’ab noj lu’umo’ob yóok’ol kaab yéetel leti’ jump’éel ich ku ya’ab janal tumen ya’ab máako’ob.
== Tu'ux ku taal ==
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Chak bojon ja' (Sáandiya)
| image = Watermelon-garden.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Chak bojon ja'
| familia = Cucurbitaceae
|reino=Plantae|división=Magnoliophyta|clase=Magnoliopsida|orden=Cucurbitales|género=Citrullus|especie=Citrullus lanatus}}
'''Chak bojonja'''' (''Citrullus lanatus'')m, ku taal ti' ''Africa''. Ku pa'ak'al ich kóol tuláakal kaajo'ob yaan yóok'ol kaab, jump'éel nojoch ''pepónide''.
Tu kaajajilo'ob Yucatane' yaan tu'ux ku pa'ak'al je'el bix:
* ichkool
* Tu táankab naj Ba'ale' yaan ku ya'ala'al ti' bey u xa'akil janale', le je'el tuuna' u k'áat u ya'ale' yaan u chúukbesik' ba'ax k'aa'béet uti'al u janal máak sáansamal.
Le ba'al je'ela' ku bin u yak'ilakil tu kaaba' le nalo', le je'ela' ku múul meyaj bey u kanáantik ma' u seen tijil le lu'umo' tumen ma' tu jach pakta'al tumen k'iin, yéetel xan ya'ab juntéenele' ku ch'utak tu k'ab le nalo', le o'olal ku ya'ala'al bey u múuch meyajo'ob.
Tu lu'umil yucatane' ku k'abéetkunsa'al ti'al u beeta'al u síis ja'il ti'al uk'bil; ku jaanta'al xan chéen beyo'.
Yaan kaajo'ob tu'ux ku jelpesa'al u túuts'il, ti'al u páajtal u yoksa'al ichil ''refrigerador''.[https://agroavances.com/sabiasque-detalle.php?idSab=49 ila wil cradado chak bojo ja']
== Tu'ux jóoksa'abi': ==
https://es.wikipedia.org/wiki/Citrullus_lanatus[[File:Water melon.jpg|thumb|200px|left|Chak bojonja']]
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Abano'ob]]
{{INTERWIKI|Q17507129}}
78yfgwnkeahd8vo2ds97a6fbik27fbw
Wp/yua/Tsíimin k'áax
0
145104
7251807
7216256
2026-07-15T17:20:43Z
Marihali
2658043
Gramática
7251807
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Tsíimin
| image = Central American Tapir-Belize20.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Tsíimin
| regnum = ''Ba'alche''
| phylum = ''K'uuch tuuch''
| classis = ''Ch'íich'''
| ordo = ''Jananeek''''
| familia = ''Trogonidae''
}}
'''Tsíimin''' (ich latin t'aan: ''Tapirus'') juntúul chan ba'alche'.
Le '''tsíimin k'áax''' (''Tapirus bairdii''), máax k'ajóolta'an xan bey '''tapir centroamericano''', leti' le ''mamífero terrestre'' maas nojoch ti' le ''Península'' ti' ''Yucatán'' yéetel jump'éel ti' le ''especies'' maas k'ana'an ti' le k'áaxo'ob ''tropicales Mesoamérica''. Ku jaantik le'ob, ooxolo'ob, nikte'obo' yéetel neek'o'ob, tumen lela' ku yantik u pa'ak'achkunsik ya'ab xíiwo'ob yéetel u kanáantik le ''ecosistemas''o'ob. Ku kuxtal ti' k'áaxo'ob yéetel kúuchilo'ob yaan ya'ab ''vegetación'' tu t'aano'ob ja'. Bejla'e', yaan ti' ''peligro'' ti' xu'ulsajtal tumen u sa'atal u kúuchil kuxtal yéetel ''caza ilegal''. U kanáantajil yaan u noj ''k'ana'anil'' uti'al u páajtal ma'alob le ''ecosistemas''o'ob ''tropicales''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q128001}}
llkxkldtunkburqodc920av4ttj22xg
Wp/yua/Masam
0
145105
7252055
5556180
2026-07-15T20:51:16Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7252055
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/yua/Taxobox
| color = pink
| name = Masam
| image = Southern right whale.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Masam
| regnum = ''Ba'alche''
| phylum = ''K'uuch tuuch''
| classis = ''Ch'íich'''
| ordo = ''Jananeek''''
| familia = ''Trogonidae''
}}
'''Masam''' Káastlan t'aan: ''Ballena''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'o'ob]]
{{INTERWIKI|Q782603}}
okfwaeqiecq79vq7qrygy1ccpb1wl8u
Wp/yua/Lukum kaan
0
213701
7251961
7236728
2026-07-15T20:02:51Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251961
wikitext
text/x-wiki
[[File:Regenwurm1.jpg|thumb|200px|right|Lukum kaan]]
'''Lukum kaan''' Káastlan t'aan: ''lombriz de tierra''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alche'ob]]
{{INTERWIKI|Q124378}}
16x8i4ol8paevautzkgsz7g5bjqn2oc
Wp/yua/Kool ùuchben
0
334224
7251803
7250212
2026-07-15T17:19:10Z
Felipe Castillo 3
2658038
ku beetpajal túumben jaatsil ts'íib
7251803
wikitext
text/x-wiki
[[File:LLJ2661.jpg|alt=iik|thumb|Iik]]
== Kool ==
Ichil u miatsil maaya kaaje' le '''kool'''o' jump'éel ba'ax jach ku beeta'al tumen ti' ku kaxtik u kuxtal tu yo'olal janali', te kúuchila' ba'ax ku yáax pa'ak'al wa u nojba'alil le '''kool'''o' u pa'ak'al ixi'im, ba'ale' chéen p'el u jóok'ole' ku káajal u pa'ak'al u xa'ak'ilo'ob, je'el bix: iik, kakawatej, bu'ul, iib, xpéelon, le je'elo'oba' ku bino'ob tu k'abil le nalo', yéetel yaan u jaats xane' le ku bino'ob ti' le lu'umo', le je'ela' óol tuláakal ak'ilankil ku beetik je'el bix: k'úum, chuuj, sandia(chak ts'u'). tuláakal le ba'al je'ela' ku beetik u k'aabatik kool.
'''Kool''' Ka'ach jach seten úuche' le ajkolnáalo'obo' tak tu wíinalil ''agosto''e' ku bin u p'iso'ob le k'áax taak u koliko'obo'. Wa ku yu'ubik yaan u muuk'il u meyajtike' ku p'iisiko'ob ya’abil, wa nukuch k’áaxe’ k’a’abeet kex kan wa jo’o ja’ab utia’al u tijil le che’ ku ch’a’akalo’.
Tak tu winalil ''abril''e’ ku much’ikubáa yéetel u baatsilo’obe’ utia’al u bin u took u koolo’ob, utia’al u tóokal le koolo’ ku bisiko’ob sakab yéetel kaab, utia’al u yuk’o’ob ichilo’ob, beeyxan ku bisiko’ob jun p’íit ja’, chéen ba’ale’ ka’ache ma’atech u jach tóok-ko’ob ya’ab k’áax, tumeen yojelo’ob bix unaj u kalantiko’ob le k’áaxo’, ku míistiko’ob kex óox-xáak’ab tu bak’pach tuláakal le koolo’.
Le ken pak’alnako’obe’ tu wíinalil mayo wa junio, ku xa’ak’tiko’ob i’inaj, ku ts’a’iko’ob: ixi’im, bu’ul, sikil, iib, xtóop’ sikil, beeyxan yaan tu’ux ku p’atiko’ob utia’al u pak’iko’ob u jeel ba’alo’ob k’a’abeeti’ob je’el bix: ja’as, ku meyaj u le’ utia’al u beetiko’ob píib, iik, utia’al u jaanto’ob chéen beyo’ wa utia’al tóokbil utia’al [[Wp/yua/Boox|boox]] k’ool. Le jaanal je’ela’ ku beeta’al utia’al k’iimbesaj, je’el bix: ts’o’okol beel, okja’, wa u jeejeláas ba’alo’ob.
[[Category:Wp/yua]]
jf69fyjwgxwfdfeh0fd9jq91ncu3l58
Wb/su/Tepas
0
381388
7252153
7247301
2026-07-16T01:59:40Z
Deepturquoise
2613705
7252153
wikitext
text/x-wiki
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
{{Wb/su/Pangwanoh}}
{| style="margin-top: .8em;"
| style="width: 50%; vertical-align: top;" |
{{Wb/su/Kurungan
| id = mf-presentation
| gambar = Wikipedia_progress_icon.svg
| judul = <!--[[Wikibuku:Wilujeng Sumping|Pangbagéa]]-->{{Wb/su/Color|#0645AD|Pangbagéa}}
| eusi = <!--{{Pangbagéa}}--> '''Wikibuku''' atawa '''Wikibooks''' nyaéta salah sahiji proyék Wikimédia anu ngawadahan buku-buku jeung tulisan-tulisan séjénna anu [[ccorg:licenses/by/4.0/|dilisensikeun sacara bébas]] tur bisa ditembong sarta diédit ku saha baé.
[[b:su:|Wikibuku basa Sunda]] geus dimimitian ti [https://su.wikibooks.org/w/index.php?title=Tepas&oldid=1 2004], ngan hanjakal ku seeutikna konten nu aya mangsa éta, ieu proyek [[meta:Proposals for closing projects/Closure of Basa Sunda Wikibooks (2)|diasupkeun]] deui ka [[Wb/su|Incubator]] dina taun 2012. Ku kituna, hayu urang babarengan ngahirupkeun deui ieu proyék ku literasi Sunda sangkan Wikibuku basa Sunda tiasa bijil deui. Dugi ka ayeuna Wikibuku basa Sunda mibanda {{PAGESINCATEGORY:Wb/su}} pustaka anyar.
Anjeun gaduh pataroseun? Mangga seratkeun di [[Wb/su/Wikibuku:Sawala|kaca sawala]].
}}<!--
{{Kurungan
| id = mf-communication
| gambar = HSSamarbete.svg
| judul = [[Wikibuku:Panglawungan|Panglawungan]]
| eusi = Wilujeng sumping di Wikibuku basa Sunda!{{Panglawungan}}
}}-->
{{Wb/su/Kurungan
| id = mf-projets
| gambar = Text-x-generic_with_pencil-2.svg
| judul = {{Wb/su/Color|#0645AD|WikiBuku Séjén Basa}}
| eusi = {{Wb/su/Wikibookslang}}
}}
| style="width: 50%; vertical-align: top;" |
{{Wb/su/Kurungan
| id = mf-decouverte
| gambar = HSIdea.svg
| judul = {{Wb/su/Color|#0645AD|Koléksi Pustaka}}
| eusi = {{Wb/su/Koléksi}}
}}
<!--{{Kurungan
| id = mf-recherche
| gambar = HSUtvald.svg
| judul = [[Wikibuku:Pustaka_petingan|Pustaka Petingan]] {{Color|#0645AD|Pustaka Petingan}}
| eusi = {{Wb/su/Petingan/{{CURRENTMONTHNAME}}}}
}}-->
{{Wb/su/Kurungan
| id = mf-facultes
| gambar = HSBook.svg
| judul = {{Wb/su/Color|#0645AD|Jieun Pustaka Anyar}}
| eusi = {{Wb/su/Jieun}}
}}
|}
{{Wb/su/Kurungan
| judul = {{Wb/su/Color|#0645AD|Proyék Sawargi}}
| gambar = Wikimedia-logo-circle.svg
| eusi = {{Wb/su/Proyek sawargi}}
}}
[[Category:Wb/su]]
{{INTERWIKI|Q5296}}
orrmga0a4edlnxvm69whbdzchbqqxsy
User talk:НиколаБ
3
620928
7251513
7104890
2026-07-15T12:45:44Z
Morkoz
2671811
global ban removed
7251513
wikitext
text/x-wiki
<div style="margin:.5em;">
{{Welcome-toolbox
|create=(to create a wiki)
|lang-support=Language support
|float={{#ifeq:{{lc:ltr}}|rtl|left|right}}
}}
{{#ifeq:{{lc:ltr}}|rtl|<div class="rtl-text">|}}
Welcome to Wikimedia Incubator!
{{#ifeq:|yes|If you haven't already, please consider creating yourself an account to be able to do more. It's free.<br>}}
At the right there are some important links, and here are some tips and info:
* If you haven't created a user page yet, please [[Special:MyPage|create one]] with for example [[Incubator:Babel|Babel templates]] on it.
* You can select your interface language in [[Special:Preferences|your preferences]].
* If you make articles, templates or categories, don't forget to add a [[Help:FAQ#Prefix|prefix]]!
* If your knowledge of English is good, you can [[Incubator:Translation project|help with translating]] pages to other languages you know, so more people can understand it!
* If you want to translate the interface, please go to [[translatewiki:|Translatewiki.net]] and [[translatewiki:Special:FirstSteps|follow the instructions]].
If you have any questions, feel free to ask them on [[Incubator:Community Portal]].{{#ifeq:{{lc:ltr}}|rtl|</div>|}}</div>
-- [[User:Welcoming Bot|Welcoming Bot]] 21:54, 13 May 2013 (UTC)
== Crnogorska Vikipedija ==
Zdravo Nikola. Izvini za ova vrijeđanja i neprijatnosti što si imao na crnogorskoj Vikipediji. Tako nešto se neće više ponoviti :-) Nadam se da imamo tvoju podršku i ostalih kolega sa srpske Vikipedije u našem projektu na inkubatoru. Nikola, ja nijesam za svađu i raspravljanje, već za saradnju. Dobićemo Vikipediju na crnogorskom jeziku i to je tačka, nema više raspravljanja. I pušti ove što se svađaju i pišu ti svašta. Ja kao predstavnik, dogovorio sam se sa urednicima sa Vikipedije na crnogorskom jeziku da ćemo sarađivat sa kolegama sa srpske Viikipedije i da nećemo imat nikakvih problema i svađa. Svađe i rasprave ne idu nikome u korist ni vama ni nama. Vijeliki pozdrav! :-)--[[User:Ookuninusi|<span style="color:blue;"><big>p</big>'''eliva'''<big>n</big></span>]] [[File:Gaim.svg|25px]] ([[User talk:Ookuninusi|pitaj]]) 13:37, 30 December 2017 (UTC)
:U pravu si Nikola. Ne briži ništa, na Vikipediji na crnogorskom jeziku se neće voditi nikakva nacionalistička i antisrpska politika. A što se tiče vrijeđanja i svađa ne obrađaj pažnju na to...uvjek se nađe tako neki fanatik koji širi neku svoju politiku i da znaš da ne možemo odgovarati za svakoga, ali ćemo se truditi da kontrolišemo stvari koliko god je u našoj moći. Što se tiče gramatike i pravopisa riješićemo to. Hvala Nikola puno na podršci i pozdravi kolege sa srpske Vikipedije! :-) --[[User:Ookuninusi|<span style="color:blue;"><big>p</big>'''eliva'''<big>n</big></span>]] [[File:Gaim.svg|25px]] ([[User talk:Ookuninusi|pitaj]]) 15:35, 30 December 2017 (UTC)
3m6j2e3lfrd4v3npz4b64483hss0ay8
Wp/yua/Makech
0
634425
7252037
7240634
2026-07-15T20:39:53Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7252037
wikitext
text/x-wiki
[[File:El makech.jpg|thumbnail|Makech]]
'''Makech''' wa maaquech junp’éel k’aaba’ ich maaya t’aan jeets’el tu petenil ''Yucatán, Mexico'', ti’ juntúul yik’il polígafo u noj ch’i’ibal le ''tenebroideoso''’, u ch’i’ibal ''Zopheridae (Zopherus Chilensis Gray)''. Bey k’ajóolta’an mantats’ yéetel le k’aaba’ ''yucateco'' yik’il tumen u jejeláasil le ku chíikbesa’al ti’ le ''articulo''a’ chéen tu ''baanda'' u lu’umil le yóok’olk’ab kuxa’ano’obo’.
[[File:Zopherus nodulosus (9170183893).jpg|thumb|Makech]]
Le ts’áaj ojéel ku ye’esbil borase’ junp’éel p’is óol meyajta’an yo’olal ''Investigacion de campo'' beeta’an tumen Miss yéetel Reyes Novelo tu mek’tan kaajil Sotuta, ''Yucatán''.
== U tsol ts’íibil le ''organismo''a’ ==
Le ''género'', yáax tsola’an tu ja’abil 1832 tumen Gray, ku táakbesik 19 ''especies''o’ob.
Lete’ jach nojoch especie ichil le ''genero''o’. Ma’ táan u ye’esik wa yaan ''diformismo sexual'' ti’; jach p’aatal sáasil, ts’o’ok u yila’ale’ le ''ejemplares'' maas chichantako’, u xiibil ba’alche’ yéetel le maas nuukilo’obo’ u ch’uupil ba’alche’ob. Tu ts’ookil u kuxtale’ ku k’uchul 7 ''cm'' u chowakil; u boonile’ ''cenizo'', yéetel bey u wáawayil cafee’, bey i’ixkil tuláakal u yóok’ol u paache ts’áab ti’o’. U poole’ yaan ka’apéel u mejen máats’ab naats’ ti’ u chi’. Yaan ka’ap’éel u yooko’ob táanil yéetel kanp’éel pachili’.
== Tu’ux ku ch’íijil yéetel tak buka’aj lu’umkab u ch’a’amaj ==
Jach je’el u béeytal u kaxta’alo’ob tu báak’pachil u kuchkabilil Huhí tu noj kaajil ''Yucatán''.
U binbal k’iine’, jach k’a’ana’an utia’al u jejeláasil u yik’ilil yóok’olkab kuxa’ano’ob ti’ le lu’umo’oba’, k’íinal ch’uul lu’um ku yantal junp’éel ''temperatura'' tak 27.5 C u binbal ja’abo’ob, 1000mm kéen jach tóosok kaada ja’ab yéetel ku k’uchul u búulul tak 21 m tu ka’alil k’a’anáab. U meyajo’ob áak’abe’, le ''organismos''o’oba’ ti’ yano’ob te tu’ux k’ajóolta’an yaan junkúul che’ kimen tu noj ts’u’ k’áaxi’.
Ya’ab u jejeláasil le yik’ilo’oba’ u t’ojmajubaob ti’ tuláakal yóok’olkab; óol tuláakalo’obe’ mix táan u kaniko’ob líik’il yéetel ya’abo’obe’ kóomtak u xiik’o’ob yéetel k’aastak, le beetike’ u páajtalil utia’al u t’it’ikubaobe’ xula’an yéetel mix táan u páajtal ti’ob u máasik u xuul le lu’umo’obo’; le je’ela’ ts’o’ok u beetik u ch’íijil ya’ab ''endemismos'' yéetel ich kúuchilo’ob p’is meeta’an chéen utia’al u t’it’ikubaob kaxta’an utia’al u ch’íijilo’ob. Lela’ chéen je’en bix u tsikbalta’al makech tu petenil ''Yucatán''.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ik'elo'ob]]
{{INTERWIKI|Q5990291}}
oncvl5eb8q3zj3v6rldsjzh3zogzq2h
Wp/yua/U máank’íinal cha’anil
0
634435
7251910
6051206
2026-07-15T19:25:26Z
Marihali
2658043
Gramática
7251910
wikitext
text/x-wiki
Le máank’inalo’ob ku ya’ala’al baqueriya ti’ u lu’umil Yucatane’ jump’éel máank’inal jach k’ajóolta’an lela' chuun ti’ u k’íinilo’ob ka beeta’al le nuukuch naajo’obo’ (colonial) ka túun le sak wíiniko’ob tu tia’al to’ob le noj lu'umo’obo’ ka chúun u tséentiko’ob wakaxo’ob ti’ u haciendaso’ob, ku laaj t’aanal tuláakal u meyajo’ob tia’al u kiinsaj wakaxo’ob yéetel xan ku ch'a'iko’ob ka beeta'ak jump’éel máank’inal wa óok’ot ichil u muuch’ táambalilo’ob lela' ku beetiko’ob yóolal le jach yayaj meyaj ku beetiko’ob.
== Úuchben tsíikbal ==
Ti’ le maank’íinal jach k’a’olta’ana’ ku taakpajlo’ob yéetel kíimak óolal tu laakal le kajtalo’ taak xaan le aik’alo’ob ti’ le haciendaso’obo’ tia’l u ts’aik yóolo’ob yéetel aik’al ku taasik le tséen wakaxo’. Le mank’íinala’ ku béetal ti’ u k’aabail u kiilichi le kajtalo’. Lelo’oba ku je’elpajal u k’íinil u ts’óokol, le xana’ ku yúuchul bix u aik’alil le mako’ob béetiko’ wa xan le ku takpajlo’obo’, chenba’ale, u pajtal u xaanta’al yaab k’íin xane.
U nokíl ku ch’a’abal ti’ le maank’íino’oba’ jach mina’an u weel béeyo’, ti’ e lela ku t’aanal le ku yaantalo’b ti’ le haciendaso’obo’ wa xan le ku yáantalo’ob naatstako’obo’, yaax táanil le ti’ le xch’úupalalo’ob tia’al u jach yáabtal le xóok’oto’ob tia’al u ts’ao’ cha’an. Letie’ jaarana ku yaax taanilkunta’a’ ti’ le maank’íinalo’.
Ti’ le maank’íinalo’bo le meyajo’ ku je’esa’a taak jaatska’ k’íin. Le mank’íinalo’ ku béetal ti’ u chuumukil le haciendao’ wa xan tu taanxe tseelilo’ob le kúuchilo’, letie tuux ku yáala’al tia’an u p’ook le haciendao’ wa xaan le tuux suuk u yáantal le hacendadoso’obo’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U miatsil Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6159649}}
dba0wdvxpeuy3knjzgt4ce6vw0jifhb
7251949
7251910
2026-07-15T19:56:08Z
Marihali
2658043
Gramática
7251949
wikitext
text/x-wiki
Le máank’inalo’ob ku ya’ala’al baqueriya ti’ u lu’umil Yucatane’ jump’éel máank’inal jach k’ajóolta’an lela' chuun ti’ u k’íinilo’ob ka beeta’al le nuukuch naajo’obo’ (colonial) ka túun le sak wíiniko’ob tu tia’al to’ob le noj lu'umo’obo’ ka chúun u tséentiko’ob wakaxo’ob ti’ u haciendaso’ob, ku laaj t’aanal tuláakal u meyajo’ob tia’al u kiinsaj wakaxo’ob yéetel xan ku ch'a'iko’ob ka beeta'ak jump’éel máank’inal wa óok’ot ichil u muuch’ táambalilo’ob lela' ku beetiko’ob yóolal le jach yayaj meyaj ku beetiko’ob.
== Úuchben tsíikbal ==
Ti’ le maank’íinal jach k’a’jóolta’ana’ ku táakpajalo’ob yéetel ki'imak óolal tuláakal le kaajtalo’ taak xaan le ayik’alo’ob ti’ le haciendaso’obo’ tia’l u ts’áaik yóolo’ob yéetel ayik’al ku taasik le tséen wakaxo’. Le máank’inala’ ku beeta'al ti’ u k’aaba'il u kili'ichi le kaajtalo’. Lelo’oba' ku je’elpajal u k’iinil u ts’o'okol, le xana’ ku yúuchul bix u ayik’alil le máako’ob beetiko’ob wa xan le ku táakpajlo’obo’, chéen ba’ale', ku pajtal u xantal ya'ab k’iin xane'.
U nook'il ku ch’a’abal ti’ le máank’ino’oba’ jach mina’an u weel béeyo’, ti’ lela' ku t’aanal le ku yantalo’ob ti’ le haciendaso’obo’ wa xan le ku yantalo’ob náatstako’obo’, yáax táanil leti’ le xch’úupalalo’ob tia’al u jach ya'abtal le yóok’oto’ob tia’al u ts’áaiko'ob cha’an. Letie’ jaarana ku yáax taáanilkunta’al ti’ le máank’inalo’.
Ti’ le maank’íinalo’bo le meyajo’ ku je’esa’a taak jaatska’ k’íin. Le mank’íinalo’ ku béetal ti’ u chuumukil le haciendao’ wa xan tu taanxe tseelilo’ob le kúuchilo’, letie tuux ku yáala’al tia’an u p’ook le haciendao’ wa xaan le tuux suuk u yáantal le hacendadoso’obo’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U miatsil Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6159649}}
hi1vhxrk6j2mnf6tww0nztzuybqvzgn
7251955
7251949
2026-07-15T19:59:26Z
Marihali
2658043
Gramática
7251955
wikitext
text/x-wiki
Le máank’inalo’ob ku ya’ala’al baqueriya ti’ u lu’umil Yucatane’ jump’éel máank’inal jach k’ajóolta’an lela' chuun ti’ u k’íinilo’ob ka beeta’al le nuukuch naajo’obo’ (colonial) ka túun le sak wíiniko’ob tu tia’al to’ob le noj lu'umo’obo’ ka chúun u tséentiko’ob wakaxo’ob ti’ u haciendaso’ob, ku laaj t’aanal tuláakal u meyajo’ob tia’al u kiinsaj wakaxo’ob yéetel xan ku ch'a'iko’ob ka beeta'ak jump’éel máank’inal wa óok’ot ichil u muuch’ táambalilo’ob lela' ku beetiko’ob yóolal le jach yayaj meyaj ku beetiko’ob.
== Úuchben tsíikbal ==
Ti’ le maank’íinal jach k’a’jóolta’ana’ ku táakpajalo’ob yéetel ki'imak óolal tuláakal le kaajtalo’ taak xaan le ayik’alo’ob ti’ le haciendaso’obo’ tia’l u ts’áaik yóolo’ob yéetel ayik’al ku taasik le tséen wakaxo’. Le máank’inala’ ku beeta'al ti’ u k’aaba'il u kili'ichi le kaajtalo’. Lelo’oba' ku je’elpajal u k’iinil u ts’o'okol, le xana’ ku yúuchul bix u ayik’alil le máako’ob beetiko’ob wa xan le ku táakpajlo’obo’, chéen ba’ale', ku pajtal u xantal ya'ab k’iin xane'.
U nook'il ku ch’a’abal ti’ le máank’ino’oba’ jach mina’an u weel béeyo’, ti’ lela' ku t’aanal le ku yantalo’ob ti’ le haciendaso’obo’ wa xan le ku yantalo’ob náatstako’obo’, yáax táanil leti’ le xch’úupalalo’ob tia’al u jach ya'abtal le yóok’oto’ob tia’al u ts’áaiko'ob cha’an. Letie’ jaarana ku yáax taáanilkunta’al ti’ le máank’inalo’.
Ti’ le máank’inalo’ le meyajo’ ku je’esa’al taak jaatska’ k’iin. Le máank’inalo’ ku beeta'al ti’ u chúumukil le haciendao’ wa xan tu taanxe tséelilo’ob le kúuchilo’, leti'e' tu'ux ku ya'ala’al tia’an u p’óok le haciendao’ wa xaan le tu'ux suuk u yáantal le hacendadoso’obo’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U miatsil Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6159649}}
1mka7pf1ertusplvl7wg50xaitdisxo
7251956
7251955
2026-07-15T20:00:19Z
Marihali
2658043
Gramática
7251956
wikitext
text/x-wiki
Le máank’inalo’ob ku ya’ala’al baqueriya ti’ u lu’umil Yucatane’ jump’éel máank’inal jach k’ajóolta’an lela' chuun ti’ u k’íinilo’ob ka beeta’al le nuukuch naajo’obo’ (colonial) ka túun le sak wíiniko’ob tu tia’al to’ob le noj lu'umo’obo’ ka chúun u tséentiko’ob wakaxo’ob ti’ u haciendaso’ob, ku laaj t’aanal tuláakal u meyajo’ob tia’al u kiinsaj wakaxo’ob yéetel xan ku ch'a'iko’ob ka beeta'ak jump’éel máank’inal wa óok’ot ichil u muuch’ táambalilo’ob lela' ku beetiko’ob yóolal le jach yayaj meyaj ku beetiko’ob.
== Úuchben tsíikbal ==
Ti’ le maank’íinal jach k’a’jóolta’ana’ ku táakpajalo’ob yéetel ki'imak óolal tuláakal le kaajtalo’ taak xaan le ayik’alo’ob ti’ le haciendaso’obo’ tia’l u ts’áaik yóolo’ob yéetel ayik’al ku taasik le tséen wakaxo’. Le máank’inala’ ku beeta'al ti’ u k’aaba'il u kili'ichi le kaajtalo’. Lelo’oba' ku je’elpajal u k’iinil u ts’o'okol, le xana’ ku yúuchul bix u ayik’alil le máako’ob beetiko’ob wa xan le ku táakpajlo’obo’, chéen ba’ale', ku pajtal u xantal ya'ab k’iin xane'.
U nook'il ku ch’a’abal ti’ le máank’ino’oba’ jach mina’an u weel béeyo’, ti’ lela' ku t’aanal le ku yantalo’ob ti’ le haciendaso’obo’ wa xan le ku yantalo’ob náatstako’obo’, yáax táanil leti’ le xch’úupalalo’ob tia’al u jach ya'abtal le yóok’oto’ob tia’al u ts’áaiko'ob cha’an. Letie’ jaarana ku yáax taáanilkunta’al ti’ le máank’inalo’.
Ti’ le máank’inalo’ le meyajo’ ku je’esa’al taak jaatska’ k’iin. Le máank’inalo’ ku beeta'al ti’ u chúumukil le haciendao’ wa xan tu taanxe tséelilo’ob le kúuchilo’, leti'e' tu'ux ku ya'ala’al tia’an u p’óok le haciendao’ wa xaan le tu'ux suuk u yantal le hacendadoso’obo’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U miatsil Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6159649}}
hgu8el63o9s0x9evr55apdtn9j6z5r4
Wp/kzp/Wikipedia:Bunaango
0
1476621
7252311
7250416
2026-07-16T05:12:58Z
Mbee-wiki
464845
7252311
wikitext
text/x-wiki
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
<div style="margin-left: 1px;">[[File:Thumbwikiku.png|link=]]</div>
{| style="width: 100%; height: 100px; margin-top:-100px; {{Wp/kzp/Wp/max/Border style|T=1|M=solid|W=#cedff2|U=5}}; -webkit-box-shadow: 0px 1px #cedff2; -moz-box-shadow: 0px 1px #cedff2; padding: 7px 0px 4px 0px; background-color:rgb(242,248,255);" |
|-
| style="text-align: center;font-size: 20px" |Nai Dupatai ko<br>'''Wikipedia Aparu Keidupa-Buḷangita!'''
<div style="text-align: center;font-size: 15px;margin-top:8px;"> Boina-ina adu oḷuo [[Special:Prefixindex/Wp/kzp|{{PAGESINCATEGORY:Wp/kzp}}]] makala.
|}
{{Wp/kzp/Tengah|Judulkiri= [[File:Nuvola wikipedia icon.png|20px|link=]] Wikipedia ito anuko?
|Isikiri=
Wikipedia ito soobotu ensiklopedia mobebaso ku kiikoru mokoboḷi monuḷito makala suangia, '''goginaa numa!'''
<br><br>
Agu goginaa moboḷi mogoparu aparu Keidupa-Buḷangita, dugupe motuḷungo monuḷito makala suangia.
<br><br>
* '''Indonesia''' Jika Anda bukan penutur bahasa Kaidipang-Bolangitang, sila menuju [[Wp/kzp/Wikipedia:Warongo|Warung Kopi]]
* '''English''' If you're not a speaker of Kaidipang-Bolangitang language, please proceed to [[Wp/kzp/Wikipedia:Warongo|Embassy]]
|Judulkanan= [[File:Newspaper Cover.svg|20px|link=]] Habaru
|Isikanan=
* '''12 Juli''': '''[[Wp/kzp/Tutungo Karangetango|Tutungo Karangetango]]''', [[Wp/kzp/Ḷivuto Siau|Ḷivuto Siau]], nobutu
* '''8 Juni''': '''[[Wp/kzp/Ḷinugu Minanungo 2026|Ḷinugu koḷanta-ḷantako Ḷivuto Minanungo]]''' mokoboḷi [[Wp/kzp/Vuḷeaso|vuḷeaso]] sambe ko ḷipu i namindoḷu
}}
<center>
{|width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0" style="margin-top:0.8em;margin-bottom:0.8em"
|width="50%"|
{|width="100%" cellspacing="0" cellpadding="5"
<!---------------------------------------------->
|[[File:Lambang Kabupaten Bolaang Mongondow Utara.png|40px|center]]
|style="font-size:100%"|'''Ḷipu i namindoḷu''' <br />
[[Wp/kzp/Indonesia|Indonesia]] • [[Wp/kzp/Keidupa|Keidupa]] • [[Wp/kzp/Buḷangita|Buḷangita]] • [[Wp/kzp/Kabupaten Bolaang Mongondow Utara|Kabupaten Bolaang Mongondow Utara]] • [[Wp/kzp/Ki do Keidupa-Buḷangita|Ki do Keidupa-Buḷangita]] • [[Wp/kzp/Aparu Keidupa-Buḷangita|Aparu Keidupa-Buḷangita]]
<!---------------------------------------------->
|-
<!---------------------------------------------->
|[[File:Nuvola apps kalzium.svg|40px|center]]
|style="font size:95%"|'''Ilimuu Alamo''' <br />
[[Wp/kzp/Ilimuu Mahaluuko|Ilimuu Mahaluuko]] • [[Wp/kzp/Kimia|Kimia]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Rekengo|Ilimuu Rekengo]] • [[Wp/kzp/Fisika|Fisika]] • [[Wp/kzp/Lingkungan|Lingkungan]] • [[Wp/kzp/Teimuḷa|Teimuḷa]] • [[Wp/kzp/Kosehata|Kosehata]]
<!---------------------------------------------->
|-
<!---------------------------------------------->
|[[File:Gnome-globe.svg|40px|center]]
|style=font size:95%|'''Vuta gu Ḷangito''' <br />
[[Wp/kzp/Vuta (palaneeto)|Vuta]] • [[Wp/kzp/Onu|Onu]] • [[Wp/kzp/Susungia Onu|Susungia Onu]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Vuta|Ilimuu Vuta]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Matiti|Ilimuu Matiti]]
<!---------------------------------------------->
|}
|
|
{|width="100%" cellspacing="0" cellpadding="5"
|[[File:Nuvola apps kuser.svg|40px|center]]
|style=font size:95%|'''Ota gu Masarakato''' <br />
[[Wp/kzp/Ota|Ota]] • [[Wp/kzp/Aparu|Aparu]] • [[Wp/kzp/Sajara|Sajara]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Purubaa|Ilimuu Purubaa]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Jiwa|Ilimuu Jiwa]] • [[Wp/kzp/Agama|Agama]] • [[Wp/kzp/Hukumo|Hukumo]] • [[Wp/kzp/Nagara|Nagara]] • [[Wp/kzp/Ekonomi|Ekonomi]]
<!---------------------------------------------->
|-
<!---------------------------------------------->
|[[File:Nuvola apps display.svg|40px|center]]
|style=font size:95%|'''Tenolohii''' <br />
[[Wp/kzp/Pakakaso|Pakakaso]] • [[Wp/kzp/Eletiriiko|Eletiriiko]] • [[Wp/kzp/Masina|Masina]] • [[Wp/kzp/Tenaga|Tenaga]] • [[Wp/kzp/Pogogokuta|Pogogokuta]] • [[Wp/kzp/Kombuteru|Kombuteru]]
<!---------------------------------------------->
|-
<!---------------------------------------------->
|[[File:Nuvola apps kcoloredit.svg|40px|center]]
|style=font size:95%|'''Sosumuḷa''' <br />
[[Wp/kzp/Seni|Seni]] • [[Wp/kzp/Mokoḷutu|Mokoḷutu]] • [[Wp/kzp/Mogambaru|Mogambaru]] • [[Wp/kzp/Momanari|Momanari]] • [[Wp/kzp/Isogu|Isogu]] • [[Wp/kzp/Olaraga|Olaraga]] • [[Wp/kzp/Pasiaho|Pasiaho]] • [[Wp/kzp/Motobedengo|Motobedengo]]
<!---------------------------------------------->
|-
|}
|}
</center>
<div style="text-align: center;">Goginaa ginaa monuḷito makala mobogu? Moona pobasaru [[Wp/kzp/Wikipedia:Panduan Menulis|pototunua]] ini!
<br>
'''Inga jo musti badaftar dulu!'''</div>
<div style="float:center;"> </div>
<inputbox>
type=create
width=28
bgcolor=#EEEEEE
preload=Template:Standard content for new page
editintro=Template:Instructions
default=Wp/kzp/
buttonlabel=Monuḷito
</inputbox>
<br>
-----
{{Wp/kzp/Tengah|Judulkiri= [[File:Nuvola apps filetypes blue.svg|20px|link=]] Goginaa notau ...
|Isikiri=
* ... agu '''[[Wp/kzp/Palau|Palau]]''' ito soobotu nagara ko tihinia Indonesia?
|Judulkanan= [[File:Pencil clipart.svg|20px|link=]] Gambaru Mopia
|Isikanan=
[[File:Hamnen i Boroko. Kabupaten Bolaang Mongondow, Sulawesi. Indonesien - SMVK - 010671.tif|400px|frameless|center]]<div style="text-align: center;"><small>Labuangia [[Wp/kzp/Vuḷoko|Vuḷoko]] ko taungo 1917.</small></div>
}}
{| id="mp-tfp" style="margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;"
|class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;"|
{| cellpadding="2" cellspacing="5" style="vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%"
! <h2 id="mp-tfp-h2" style="margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em"><div style="text-align: center;">Wikipedia ko duaḷomo sokoaparu ibonia ku ai ko Sulawesi Utara agu Guḷontaḷo</div></h2>
|-
|style="color:#000;"| <div style="text-align: center;">[[Wp/bld/Main Page|Aparu Bolango]] • [[:w:gor:Halaman Bungaliyo|Aparu Guḷontaḷo]] • [[Wp/xmm/Halaman Partama|Aparu Malayu Monaru]] • [[Wp/mog/Main Page|Aparu Mongonu]] • [[Wp/swu/Main Page|Aparu Suwawa]] • [[Wp/tnt/Main Page|Aparu Tontemboan]] </div>
|}
|}
[[Category:Wp/kzp]]
{{INTERWIKI|Q5296}}
bkd9819jlyt43r3recoj2nk6nv66r5j
7252312
7252311
2026-07-16T05:13:22Z
Mbee-wiki
464845
7252312
wikitext
text/x-wiki
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
<div style="margin-left: 1px;">[[File:Thumbwikiku.png|link=]]</div>
{| style="width: 100%; height: 100px; margin-top:-100px; {{Wp/kzp/Wp/max/Border style|T=1|M=solid|W=#cedff2|U=5}}; -webkit-box-shadow: 0px 1px #cedff2; -moz-box-shadow: 0px 1px #cedff2; padding: 7px 0px 4px 0px; background-color:rgb(242,248,255);" |
|-
| style="text-align: center;font-size: 20px" |Nai Dupatai ko<br>'''Wikipedia Aparu Keidupa-Buḷangita!'''
<div style="text-align: center;font-size: 15px;margin-top:8px;"> Boina-ina adu oḷuo [[Special:Prefixindex/Wp/kzp|{{PAGESINCATEGORY:Wp/kzp}}]] makala.
|}
{{Wp/kzp/Tengah|Judulkiri= [[File:Nuvola wikipedia icon.png|20px|link=]] Wikipedia ito anuko?
|Isikiri=
Wikipedia ito soobotu ensiklopedia mobebaso ku kiikoru mokoboḷi monuḷito makala suangia, '''goginaa numa!'''
<br><br>
Agu goginaa moboḷi mogoparu aparu Keidupa-Buḷangita, dugupe motuḷungo monuḷito makala suangia.
<br><br>
* '''Indonesia''' Jika Anda bukan penutur bahasa Kaidipang-Bolangitang, sila menuju [[Wp/kzp/Wikipedia:Warongo|Warung Kopi]]
* '''English''' If you're not a speaker of Kaidipang-Bolangitang language, please proceed to [[Wp/kzp/Wikipedia:Warongo|Embassy]]
|Judulkanan= [[File:Newspaper Cover.svg|20px|link=]] Habaru
|Isikanan=
* '''12 Juli''': '''[[Wp/kzp/Tutungo Siau|Tutungo Siau]]''', [[Wp/kzp/Ḷivuto Siau|Ḷivuto Siau]], nobutu
* '''8 Juni''': '''[[Wp/kzp/Ḷinugu Minanungo 2026|Ḷinugu koḷanta-ḷantako Ḷivuto Minanungo]]''' mokoboḷi [[Wp/kzp/Vuḷeaso|vuḷeaso]] sambe ko ḷipu i namindoḷu
}}
<center>
{|width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0" style="margin-top:0.8em;margin-bottom:0.8em"
|width="50%"|
{|width="100%" cellspacing="0" cellpadding="5"
<!---------------------------------------------->
|[[File:Lambang Kabupaten Bolaang Mongondow Utara.png|40px|center]]
|style="font-size:100%"|'''Ḷipu i namindoḷu''' <br />
[[Wp/kzp/Indonesia|Indonesia]] • [[Wp/kzp/Keidupa|Keidupa]] • [[Wp/kzp/Buḷangita|Buḷangita]] • [[Wp/kzp/Kabupaten Bolaang Mongondow Utara|Kabupaten Bolaang Mongondow Utara]] • [[Wp/kzp/Ki do Keidupa-Buḷangita|Ki do Keidupa-Buḷangita]] • [[Wp/kzp/Aparu Keidupa-Buḷangita|Aparu Keidupa-Buḷangita]]
<!---------------------------------------------->
|-
<!---------------------------------------------->
|[[File:Nuvola apps kalzium.svg|40px|center]]
|style="font size:95%"|'''Ilimuu Alamo''' <br />
[[Wp/kzp/Ilimuu Mahaluuko|Ilimuu Mahaluuko]] • [[Wp/kzp/Kimia|Kimia]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Rekengo|Ilimuu Rekengo]] • [[Wp/kzp/Fisika|Fisika]] • [[Wp/kzp/Lingkungan|Lingkungan]] • [[Wp/kzp/Teimuḷa|Teimuḷa]] • [[Wp/kzp/Kosehata|Kosehata]]
<!---------------------------------------------->
|-
<!---------------------------------------------->
|[[File:Gnome-globe.svg|40px|center]]
|style=font size:95%|'''Vuta gu Ḷangito''' <br />
[[Wp/kzp/Vuta (palaneeto)|Vuta]] • [[Wp/kzp/Onu|Onu]] • [[Wp/kzp/Susungia Onu|Susungia Onu]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Vuta|Ilimuu Vuta]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Matiti|Ilimuu Matiti]]
<!---------------------------------------------->
|}
|
|
{|width="100%" cellspacing="0" cellpadding="5"
|[[File:Nuvola apps kuser.svg|40px|center]]
|style=font size:95%|'''Ota gu Masarakato''' <br />
[[Wp/kzp/Ota|Ota]] • [[Wp/kzp/Aparu|Aparu]] • [[Wp/kzp/Sajara|Sajara]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Purubaa|Ilimuu Purubaa]] • [[Wp/kzp/Ilimuu Jiwa|Ilimuu Jiwa]] • [[Wp/kzp/Agama|Agama]] • [[Wp/kzp/Hukumo|Hukumo]] • [[Wp/kzp/Nagara|Nagara]] • [[Wp/kzp/Ekonomi|Ekonomi]]
<!---------------------------------------------->
|-
<!---------------------------------------------->
|[[File:Nuvola apps display.svg|40px|center]]
|style=font size:95%|'''Tenolohii''' <br />
[[Wp/kzp/Pakakaso|Pakakaso]] • [[Wp/kzp/Eletiriiko|Eletiriiko]] • [[Wp/kzp/Masina|Masina]] • [[Wp/kzp/Tenaga|Tenaga]] • [[Wp/kzp/Pogogokuta|Pogogokuta]] • [[Wp/kzp/Kombuteru|Kombuteru]]
<!---------------------------------------------->
|-
<!---------------------------------------------->
|[[File:Nuvola apps kcoloredit.svg|40px|center]]
|style=font size:95%|'''Sosumuḷa''' <br />
[[Wp/kzp/Seni|Seni]] • [[Wp/kzp/Mokoḷutu|Mokoḷutu]] • [[Wp/kzp/Mogambaru|Mogambaru]] • [[Wp/kzp/Momanari|Momanari]] • [[Wp/kzp/Isogu|Isogu]] • [[Wp/kzp/Olaraga|Olaraga]] • [[Wp/kzp/Pasiaho|Pasiaho]] • [[Wp/kzp/Motobedengo|Motobedengo]]
<!---------------------------------------------->
|-
|}
|}
</center>
<div style="text-align: center;">Goginaa ginaa monuḷito makala mobogu? Moona pobasaru [[Wp/kzp/Wikipedia:Panduan Menulis|pototunua]] ini!
<br>
'''Inga jo musti badaftar dulu!'''</div>
<div style="float:center;"> </div>
<inputbox>
type=create
width=28
bgcolor=#EEEEEE
preload=Template:Standard content for new page
editintro=Template:Instructions
default=Wp/kzp/
buttonlabel=Monuḷito
</inputbox>
<br>
-----
{{Wp/kzp/Tengah|Judulkiri= [[File:Nuvola apps filetypes blue.svg|20px|link=]] Goginaa notau ...
|Isikiri=
* ... agu '''[[Wp/kzp/Palau|Palau]]''' ito soobotu nagara ko tihinia Indonesia?
|Judulkanan= [[File:Pencil clipart.svg|20px|link=]] Gambaru Mopia
|Isikanan=
[[File:Hamnen i Boroko. Kabupaten Bolaang Mongondow, Sulawesi. Indonesien - SMVK - 010671.tif|400px|frameless|center]]<div style="text-align: center;"><small>Labuangia [[Wp/kzp/Vuḷoko|Vuḷoko]] ko taungo 1917.</small></div>
}}
{| id="mp-tfp" style="margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;"
|class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;"|
{| cellpadding="2" cellspacing="5" style="vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%"
! <h2 id="mp-tfp-h2" style="margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em"><div style="text-align: center;">Wikipedia ko duaḷomo sokoaparu ibonia ku ai ko Sulawesi Utara agu Guḷontaḷo</div></h2>
|-
|style="color:#000;"| <div style="text-align: center;">[[Wp/bld/Main Page|Aparu Bolango]] • [[:w:gor:Halaman Bungaliyo|Aparu Guḷontaḷo]] • [[Wp/xmm/Halaman Partama|Aparu Malayu Monaru]] • [[Wp/mog/Main Page|Aparu Mongonu]] • [[Wp/swu/Main Page|Aparu Suwawa]] • [[Wp/tnt/Main Page|Aparu Tontemboan]] </div>
|}
|}
[[Category:Wp/kzp]]
{{INTERWIKI|Q5296}}
1ilrgh65f18hor903kynehb14rtezot
Wp/kzp/Ota
0
1672351
7252470
6398119
2026-07-16T07:13:01Z
Mbee-wiki
464845
7252470
wikitext
text/x-wiki
[[File:Akha cropped hires.JPG|240px|thumbnail|Diia ota moduakaho, soo[[Wp/kzp/Ḷoḷaki|ḷoḷaki]] (kiboḷaagi) gu soo[[Wp/kzp/Bibo|bibo]] (kitau)]]
'''Ota''' boḷinia ito soomahaluuko nonggomai hagia ''Homo sapiens'', ku boḷinia "mahaluuko ku mopani" ko duaḷomo aparu Latino. Ota ito mahaluuko ku [[Wp/kzp/Moḷako|moḷako]] tibo diaa [[Wp/kzp/Tioḷo|tioḷo]]. Ota oḷuo [[Wp/kzp/Ontako|ontakia]] mopani, ku pinopake kui [[Wp/kzp/Aparu|mogoparu]], mokoboḷi [[Wp/kzp/Gogoḷaa|gogoḷaa]], gu [[Wp/kzp/Nanamo|nanamo]]. Kaa ontakia ku mopani, ota dio mopake [[Wp/kzp/Ḷima|ḷimania]] kui moḷako, bee ota mopake ḷimania kui mopake [[Wp/kzp/Pakakaso|pakakaso]]. Kaa ito haaḷo dio mososengga ota tibo mahaluuko ibonia. Boina-ina, adu oḷuo 7 miliyaaru ota sumumuḷo ko palaaneto [[Wp/kzp/Vuta (palaneeto)|Vuta]].
==Asaaḷia Ota==
==Sajara Ota==
:''Pobasapa numa: [[Wp/kzp/Sajara Dunia|Sajara Ota]]
==Poḷoḷipua i Ota==
==Botanga ni Ota==
[[Category:Wp/kzp]]
{{INTERWIKI|Q5}}
sp3js0jyiqf9uhpg60nmi63qj6wn9p0
Wp/xmm/Manusia
0
2127673
7252469
5815949
2026-07-16T07:12:40Z
Mbee-wiki
464845
7252469
wikitext
text/x-wiki
[[File:Akha cropped hires.JPG|200px|thumbnail|Gambar satu par manusia: satu [[Wp/xmm/Laki-laki|laki-laki]] (kiri) dan satu [[Wp/xmm/Parampuang|parampuang]] (kanan).]]
'''Manusia''' tu mahluk hidop yang da maso dalang jenis ''Homo sapiens'', yang depe arti 'orang bijak' dalang [[Wp/xmm/Bahasa Latin|bahasa Latin]]. Manusia tu maso jenis [[Wp/xmm/Primata|primata]] dari golongan [[Wp/xmm/Mamalia|binatang manyusu]]. [[Wp/xmm/Simpanse|Simpanse]], [[Wp/xmm/Gorila|gorila]], deng [[Wp/xmm/Orangutang|orangutang]] tu binatang-binatang yang paling dekat dong pe ciri-ciri deng manusia.
Manusia tu mahluk sosial, kong dorang biasa jaga tinggal sama-sama supaya dorang bisa baku tolong dan baku jaga kong beking satu [[Wp/xmm/Masarakat|masarakat]]. Dorang jaga baku kase rawat dong pe [[Wp/xmm/Anak|anak-anak]].
Lantaran manusia pe [[Wp/xmm/Ontak|ontak]] pe kompleks dan lebe basar dari primata laeng, dorang bole pake [[Wp/xmm/Bahasa|bahasa]] for beking [[Wp/xmm/Pikiran|pikiran]] dan kase tunjung [[Wp/xmm/Prasaan|prasaan]]. Manusia nyanda perlu pake tangan for jalang rupa primata laeng, dorang bisa badiri dan bajalang deng dua [[Wp/xmm/Kaki|kaki]]. Lantaran dong pe tangan bebas dan dong pe ontak kompleks tu, dorang kwa dapa beking dan pake [[Wp/xmm/Alat|alat-alat]] for beking muda dong pe karja hari-hari.
Samua manusia pe asal dari [[Wp/xmm/Afrika|Afrika]], kong dorang pigi kaluar dari sana dan datang tinggal di setiap [[Wp/xmm/Benua|benua]]. Pa taung 2022, ada lebe dari 8 miliar manusia ada tinggal di [[Wp/xmm/Bumi|Bumi]] ini.
==Manusia pe Asal==
Manusia tu da maso dalang golongan [[Wp/xmm/Mamalia|binatang manyusu]], yang depe arti tu manusia parampuang jaga baranak kong kase toto pa depe anak. Manusia tu maso golongan [[Wp/xmm/Primata|primata]], sama deng rupa [[Wp/xmm/Orangutang|orangutang]], [[Wp/xmm/Gorila|gorila]], [[Wp/xmm/Monyet|monyet]], deng [[Wp/xmm/Yaki|yaki]]. Tu binatang yang ada paling dekat deng manusia tu [[Wp/xmm/Simpanse|simpanse]] deng [[Wp/xmm/Bonobo|bonobo]]. Para ahli ada bateliti simpanse pe [[Wp/xmm/DNA|DNA]] kong dapa lia kalu 95% sampe 99% dong pe DNA tu mirip deng manusia pe DNA
Manusia modereng partama ada skitar 300.000 sampe 200.000 taung lalu di [[Wp/xmm/Afrika Timur|Afrika Timur]]. Kong dari situ kwa manusia ada pigi kaluar dan bapinda tinggal di setiap [[Wp/xmm/Benua|benua]].
==Manusia pe Sejara==
:''Lia lei: [[Wp/xmm/Sejara Dunia|Sejara Manusia]]
==Manusia pe Tampa Tinggal==
Awal-awal manusia tu ada tinggal di tampa yang dekat deng [[Wp/xmm/Aer|aer]] dan [[Wp/xmm/Sumber|sumber]] [[Wp/xmm/Alam|alam]] laeng. Kalu so dapa tampa bae, kong dong jaga tinggal di situ sampe jadi [[Wp/xmm/Desa|desa]], kong lantaran manusia trus batamba banya tu desa tamba basar trus jadi [[Wp/xmm/Kota|kota]]. Kabanyakan dari manusia tu ada tinggal di benua [[Wp/xmm/Asia|Asia]] (61%), kong depe sisa ada tinggal di benua [[Wp/xmm/Amerika|Amerika]] (14%), [[Wp/xmm/Afrika|Afrika]] (14%), [[Wp/xmm/Eropa|Eropa]] (11%), deng [[Wp/xmm/Oseania|Oseania]] (0,5%)
==Manusia pe Badang==
:''Lia lei: [[Wp/xmm/Badang Manusia|Badang Manusia]]
Manusia pe badang tu butul ada beda-beda depe ukurang, pasti ba iko pa depe turunan dan lingkungan skitar, mar rata-rata manusia dewasa pe tinggi tu skitar 172 cm for [[Wp/xmm/Laki-laki|laki-laki]] dan 158 cm for [[Wp/xmm/Parampuang|parampuang]]. Rata-rata manusia dewasa pe berat tu 70-83 kg for laki-laki dan 54-64 kg for parampuang.
Pa manusia pe badang ada batumbu [[Wp/xmm/Rambu|rambu]] di [[Wp/xmm/Kapala|kapala]], [[Wp/xmm/Lengan|lengan]], [[Wp/xmm/Kaki|kaki]], dan [[Wp/xmm/Kele|kele]], dan di [[Wp/xmm/Kamaluan|kamaluan]] lei for manusia dewasa. Manusia pe rambu tu bole beda-beda depe warna, ada yang [[Wp/xmm/Itang|itang]], [[Wp/xmm/Coklat|coklat]], [[Wp/xmm/Merah|merah]], ato [[Wp/xmm/Pirang|pirang]], mar tempo manusia so umur tua dang, dong pe rambu tu biasa barobah warna jadi [[Wp/xmm/Rambu puti|rambu puti]].
Manusia pe kulit lei beda-beda depe warna, dari [[Wp/xmm/Mera muda|mera muda]] trang sampe [[Wp/xmm/Coklat|coklat]] glap. Ini tu lantaran dalang manusia pe kulit ada satu jat warna (depe nama [[Wp/xmm/Melanin|melanin]]) yang beking warna kulit jadi glap kalu manusia jaga biasa kena sinar [[Wp/xmm/Matahari|matahari]], supaya dong pe kulit nyanda rusa dari [[Wp/xmm/Sinar ultraungu|sinar ultraungu]]. Ni sinar ultraungu ini bahaya lantaran kalu talalu banya maso kulit bole beking [[Wp/xmm/Kanker kulit|kanker kulit]] ada muncul. So itu di daera yang manusia biasa kena sinar matahari, dong pe kulit so pasti jadi lebe glap. Kong di daera yang manusia nyanda biasa kena sinar matahari, dong pe kulit jadi lebe trang lantaran tu warna lebe bae kalu mau baserap sinar matahari yang cuma sadiki dan beking [[Wp/xmm/Vitamin D|vitamin D]].
Manusia rata-rata musti [[Wp/xmm/Tidor|tidor]] 7 sampe 8 jam satu hari, mar kalu anak-anak rata-rata musti tidor 9 sampe 10 jam satu hari. Orang yang tidor kurang musti jadi nyanda sehat depe badang kong jadi saki-saki.
[[Category:Wp/xmm]]
[[Category:Wp/xmm/Manusia]]
{{INTERWIKI|Q5}}
gy1zbcexgds3yescc6dem0x20ro31gd
Incubator:Policy/zh
4
2798370
7251761
7160817
2026-07-15T16:37:17Z
Font8388608
2642898
7251761
wikitext
text/x-wiki
<languages/>
{{policy}}
{{shortcut|[[I:P]]}}
这是孵育场的方针。
您可以在以下地址中找到它的其他部分:
* [[Special:MyLanguage/Incubator:Policy/Test wiki info page|孵育场:测试维基信息页]] (请参阅 [[#Marking test languages|#Marking test languages]])
* [[Incubator:Requests for deletions|孵育场:提出删除请求]] (参见[[#Closure or deletion|#Closure or deletion]])
* [[Incubator:Administrators|孵育场:管理员]](参见[[#Administrators|#Administrators]])
__TOC__
<span id="projects"></span>
<span id="What_Wikimedia_Incubator_hosts"></span>
== 维基孵育场主要在做什么 ==
* 维基孵育场主要为以下维基项目提供新语言的测试版:
** [http://www.wikipedia.org/ 维基百科] (前缀"<code>Wp/</code>")
** [http://www.wiktionary.org/ 维基词典] (前缀"<code>Wt/</code>")
** [http://www.wikiquote.org/ 维基语录] (前缀"<code>Wq/</code>")
** [http://www.wikibooks.org/ 维基教科书] (前缀"<code>Wb/</code>")
** [http://www.wikinews.org/ 维基新闻] (前缀"<code>Wn/</code>")
** [http://www.wikivoyage.org/ 维基导游] (前缀"<code>Wy/</code>")
* 孵育场不会为未在上述列表中的计划提供测试(请至[[m:Proposals for new projects|申请新的维基计划]]提出正式请求)。
* 以下维基媒体项目有各自的测试区:
** [http://www.wikiversity.org/ 维基学院],请至[[betawikiversity:Main Page|beta维基学院]] (不使用前缀)
** [http://www.wikisource.org/ 维基文库],请至[[oldwikisource:Main Page|旧维基文库]] (不使用前缀)
<span id="Starting_a_new_test_language"></span>
== 开始一个新语言的测试维基项目 ==
:''请参阅[[Help:Manual/zh|Help:指南]]了解更多信息。''
* 在上面所提及的项目中,无论您是否在元维基上提出请求<ref>See [http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Meta:Language_proposal_policy&diff=prev&oldid=631974 Meta policy]</ref>,都可以开始一个新语言的测试项目。但尽管如此,我们还是强烈建议您先在此处[[Incubator:Requests for starting a test]]<ref>[{{fullurl:Incubator:Community Portal|oldid=220909#Another_proposal.2C_but_one_which_would_reduce_lots_of_work}} 链接到社区讨论和共识]</ref> 申请确认。虽然在元维基上提出申请并不是必要的,但若没有申请,您的测试将无法成为自己的维基项目。
* 请只在您确实懂某种语言时,或代表某位懂该语言的他人时,才创建一个测试项目。
* 您必须完成以下内容:
** 在[[Incubator:Requests for starting a test]]提交确认后,您将有可能获得一个含有模板信息的页面<code>Project/code</code>,如若不然,请使用{{tl|test wiki}}模板来创建页面。
** 创建一个主页,其词条名称要包含前缀: <code>Project/code/Main_Page</code><ref>[http://incubator.wikimedia.org/w/index.php?title=Incubator:Community_Portal&oldid=217616#footer 链接到社区讨论和共识]</ref>
** <code>Project/code/Main_Page</code> 的含义为:
*** Project:项目名称。参见[[#What Wikimedia Incubator hosts|#维基孵育场主要在做什么]]
*** Code:一个有效的[[Special:MyLanguage/Incubator:ISO 639|ISO 639]]代码。若语言不存在于[[w:ISO 639-1|ISO 639-1]]代码中,则是[[w:ISO 639-3|ISO 639-3]]代码。
*** 主页:你的语言中的“主页”一词。使连接更容易,建议是MediaWiki消息一样"[[MediaWiki:Mainpage|主页]]"(可译的[[translatewiki:|Translatewiki.net]]).
** 在[[Template:Tests|Template:Tests]]列举测试版本。
* 项目必须与主匹配[[m:Special:MyLanguage/Language proposal policy|m:WM:LPP]] 要求:项目必须不存在,唯一的语言,并有有效的语言代码.
<span id="Closure_or_deletion"></span>
== 关闭或删除 ==
<span id="Common_reasons_for_test_deletion"></span>
==== 常见的测试版本删除原因 ====
* 如果测试版本没有有效的[[Special:MyLanguage/Incubator:ISO 639|ISO 639]]语言代码,它应被删除。
* 除主页外没有任何页面。
* 页面并没有用声明的语言书写。这包括自称用此语言书写但由完全不知道此语言的人们书写的页面。
* 您只可以在没有元维基提案(或相关提案被[[m:Special:MyLanguage/Language committee|语言委员会]]拒绝)时提请测试语言删除。
** 如果被拒绝,测试版本可以保留以供日后提案,只要相关要求得以满足(如有可能),或者应该提请删除。
* 如果项目获得最终通过,测试页面将会导入到新域名wiki中。所有页面应被删除,除了信息页,这里会加入通知(参见[[Special:MyLanguage/Incubator:Policy/Test wiki info page|孵育场:方针/测试wiki信息页面]]获取更进一步信息)。
<span id="Test_deletion_procedure"></span>
==== 测试版本删除步骤 ====
* 在[[Incubator:Requests for deletions]]上提交请求
** 这里提供更进一步的指导
* 如有需要,XML文件必须导出(需要的意思是:如果测试版本不是破坏或无聊内容——基本上使用常识)
* 如果请求,它可以导出到[https://incubator.miraheze.org/ Incubator Plus]
<span id="While_on_Incubator"></span>
== 当在孵育场时 ==
<span id="Nomenclature"></span>
=== 命名法 ===
* 测试中的所有文章页都有表单的前缀“project/langcode/”,例如“wp/en/”英文维基百科。
* 图片不能上传到孵化器;它们必须上传到[[commons:|维基共享资源]]。(注意这意味着上传是 '''禁用的'''。)
* 模板和分类必须为前缀文章
* 所有测试语言都将用一个模板标记如[[Special:MyLanguage/Incubator:Policy/Test wiki info page|孵育场:方针/测试wiki信息页面]]。
* 请不要使用您并不懂的语言。这包括孵育场内容页面和可翻译页面,例如帮助页面、方针页面、模板等。不要使用机器翻译、自动转写工具、从词典或教科书中复制字词、复制其他条目的语句及更改某些字词等。
** 即便您好心希望帮助语言开发及维护,但贡献您不知道的语言只会弊大于利。对于您不懂的语言,请只在您与懂它的人一起合作,但这类人因技术原因不能自行编辑时,才对有关页面作出编辑。如果您不知道这些人,请先寻找他们。
<span id="Test_Admins"></span>
=== 测试管理员 ===
* 在孵化器,你可以申请测试成为管理员。这给了你一些管理员权限(删除和阻止用户)在你的测试中。
见[[Incubator:Administrators#Test-administrators]]为本的政策。
<span id="Marking_test_languages"></span>
== 标记测试语言 ==
* 有不同的模板,用以信息页标记测试维基的状态,你可以找到所有的信息在[[Special:MyLanguage/Incubator:Policy/Test wiki info page|孵化器:政策/测试wiki信息页面]].
<span id="Administrators"></span>
== 管理员 ==
你可以在[[Incubator:Administrators|孵育场:管理员]]查看关于管理员、行政员等的政策。
<span id="User_behaviour"></span>
== 用户行为 ==
* 如果有足够的理由(例如破坏),用户在技术上能够阻止可能的任何时间适当的行动用户封杀。
* 用户不允许使用多个帐户,除非它是一个明确指定用于特定用途的机器人或其他方式。
<span id="Usage_of_namespaces"></span>
== 命名空间的使用 ==
{| class="wikitable"
! Main (+ talk)
| 只针对测试wiki而言,所有页面必须有前缀
|-
! Template
| 除了少数用于普遍孵育场目的的模板(例如[[Template:Policy]])外,所有模板必须有前缀
|-
! Module
| 除了少数用于普遍孵育场目的模块(例如[[Module:Test wikis]])外,所有模块必须有前缀
|-
! Category
| 除了少数用于普遍孵育场目的的分类(例如[[:Category:Maintenance:(all)]])外,所有分类必须有前缀
|-
! Incubator/Help
| 仅用于普遍孵育场目的(例如此页面)
* <small>要为测试创建项目或帮助页面,请将名称空间放在前缀后面。然后,该页面将在技术上处于主名字空间,但在批准和创建项目时将放在正确的位置。</small>
|-
! File
| 没有本地文件,只是通过维基共享资源
|-
! Translations
| 使用[[mw:Special:MyLanguage/Extension:Translate|翻译插件]]来保存翻译。
|}
<span id="See_also"></span>
== 参见 ==
* [[m:Requests for new languages|申请新语言版本]]
* [[m:Special:MyLanguage/Language proposal policy|语言提议方针]]
<span id="References"></span>
== 参考资料 ==
<references />
c2gw72mpmhrc4yeblwwtmvo87x38m5o
7251765
7251761
2026-07-15T16:40:44Z
Font8388608
2642898
7251765
wikitext
text/x-wiki
<languages/>
{{policy}}
{{shortcut|[[I:P]]}}
这是孵育场的方针。
您可以在以下地址中找到它的其他部分:
* [[Special:MyLanguage/Incubator:Policy/Test wiki info page|孵育场:测试维基信息页]] (请参阅 [[#Marking test languages|#Marking test languages]])
* [[Incubator:Requests for deletions|孵育场:提出删除请求]] (参见[[#Closure or deletion|#Closure or deletion]])
* [[Incubator:Administrators|孵育场:管理员]](参见[[#Administrators|#Administrators]])
__TOC__
<span id="projects"></span>
<span id="What_Wikimedia_Incubator_hosts"></span>
== 维基孵育场主要在做什么 ==
* 维基孵育场主要为以下维基项目提供新语言的测试版:
** [http://www.wikipedia.org/ 维基百科] (前缀"<code>Wp/</code>")
** [http://www.wiktionary.org/ 维基词典] (前缀"<code>Wt/</code>")
** [http://www.wikiquote.org/ 维基语录] (前缀"<code>Wq/</code>")
** [http://www.wikibooks.org/ 维基教科书] (前缀"<code>Wb/</code>")
** [http://www.wikinews.org/ 维基新闻] (前缀"<code>Wn/</code>")
** [http://www.wikivoyage.org/ 维基导游] (前缀"<code>Wy/</code>")
* 孵育场不会为未在上述列表中的计划提供测试(请至[[m:Proposals for new projects|申请新的维基计划]]提出正式请求)。
* 以下维基媒体项目有各自的测试区:
** [http://www.wikiversity.org/ 维基学院],请至[[betawikiversity:Main Page|beta维基学院]] (不使用前缀)
** [http://www.wikisource.org/ 维基文库],请至[[oldwikisource:Main Page|旧维基文库]] (不使用前缀)
<span id="Starting_a_new_test_language"></span>
== 开始一个新语言的测试维基项目 ==
:''请参阅[[Help:Manual/zh|Help:指南]]了解更多信息。''
* 在上面所提及的项目中,无论您是否在元维基上提出请求<ref>See [http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Meta:Language_proposal_policy&diff=prev&oldid=631974 Meta policy]</ref>,都可以开始一个新语言的测试项目。但尽管如此,我们还是强烈建议您先在此处[[Incubator:Requests for starting a test]]<ref>[{{fullurl:Incubator:Community Portal|oldid=220909#Another_proposal.2C_but_one_which_would_reduce_lots_of_work}} 链接到社区讨论和共识]</ref> 申请确认。虽然在元维基上提出申请并不是必要的,但若没有申请,您的测试将无法成为自己的维基项目。
* 请只在您确实懂某种语言时,或代表某位懂该语言的他人时,才创建一个测试项目。
* 您必须完成以下内容:
** 在[[Incubator:Requests for starting a test]]提交确认后,您将有可能获得一个含有模板信息的页面<code>Project/code</code>,如若不然,请使用{{tl|test wiki}}模板来创建页面。
** 创建一个主页,其词条名称要包含前缀: <code>Project/code/Main_Page</code><ref>[http://incubator.wikimedia.org/w/index.php?title=Incubator:Community_Portal&oldid=217616#footer 链接到社区讨论和共识]</ref>
** <code>Project/code/Main_Page</code> 的含义为:
*** Project:项目名称。参见[[#What Wikimedia Incubator hosts|#维基孵育场主要在做什么]]
*** Code:一个有效的[[Special:MyLanguage/Incubator:ISO 639|ISO 639]]代码。若语言不存在于[[w:ISO 639-1|ISO 639-1]]代码中,则是[[w:ISO 639-3|ISO 639-3]]代码。
*** 主页:你的语言中的“主页”一词。使连接更容易,建议是MediaWiki消息一样"[[MediaWiki:Mainpage|主页]]"(可译的[[translatewiki:|Translatewiki.net]]).
** 在[[Template:Tests|Template:Tests]]列举测试版本。
* 项目必须与主匹配[[m:Special:MyLanguage/Language proposal policy|m:WM:LPP]] 要求:项目必须不存在,唯一的语言,并有有效的语言代码.
<span id="Closure_or_deletion"></span>
== 关闭或删除 ==
<span id="Common_reasons_for_test_deletion"></span>
==== 常见的测试版本删除原因 ====
* 如果测试版本没有有效的[[Special:MyLanguage/Incubator:ISO 639|ISO 639]]语言代码,它应被删除。
* 除主页外没有任何页面。
* 页面并没有用声明的语言书写。这包括自称用此语言书写但由完全不知道此语言的人们书写的页面。
* 您只可以在没有元维基提案(或相关提案被[[m:Special:MyLanguage/Language committee|语言委员会]]拒绝)时提请测试语言删除。
** 如果被拒绝,测试版本可以保留以供日后提案,只要相关要求得以满足(如有可能),或者应该提请删除。
* 如果项目获得最终通过,测试页面将会导入到新域名wiki中。所有页面应被删除,除了信息页,这里会加入通知(参见[[Special:MyLanguage/Incubator:Policy/Test wiki info page|孵育场:方针/测试wiki信息页面]]获取更进一步信息)。
<span id="Test_deletion_procedure"></span>
==== 测试版本删除步骤 ====
* 在[[Incubator:Requests for deletions]]上提交请求
** 这里提供更进一步的指导
* 如有需要,XML文件必须导出(需要的意思是:如果测试版本不是破坏或无聊内容——基本上使用常识)
* 如果请求,它可以导出到[https://incubator.miraheze.org/ Incubator Plus]
<span id="While_on_Incubator"></span>
== 当在孵育场时 ==
<span id="Nomenclature"></span>
=== 命名法 ===
* 测试中的所有文章页都有表单的前缀“project/langcode/”,例如“wp/en/”英文维基百科。
* 图片不能上传到孵化器;它们必须上传到[[commons:|维基共享资源]]。(注意这意味着上传是 '''禁用的'''。)
* 模板和分类必须为前缀文章
* 所有测试语言都将用一个模板标记如[[Special:MyLanguage/Incubator:Policy/Test wiki info page|孵育场:方针/测试wiki信息页面]]。
* 请不要使用您并不懂的语言。这包括孵育场内容页面和可翻译页面,例如帮助页面、方针页面、模板等。不要使用机器翻译、自动转写工具、从词典或教科书中复制字词、复制其他条目的语句及更改某些字词等。
** 即便您好心希望帮助语言开发及维护,但贡献您不知道的语言只会弊大于利。对于您不懂的语言,请只在您与懂它的人一起合作,但这类人因技术原因不能自行编辑时,才对有关页面作出编辑。如果您不知道这些人,请先寻找他们。
<span id="Test_Admins"></span>
=== 测试管理员 ===
* 在孵化器,你可以申请测试成为管理员。这给了你一些管理员权限(删除和阻止用户)在你的测试中。
见[[Incubator:Administrators#Test-administrators]]为本的政策。
<span id="Marking_test_languages"></span>
== 标记测试语言 ==
* 有不同的模板,用以信息页标记测试维基的状态,你可以找到所有的信息在[[Special:MyLanguage/Incubator:Policy/Test wiki info page|孵化器:政策/测试wiki信息页面]].
<span id="Administrators"></span>
== 管理员 ==
你可以在[[Incubator:Administrators|孵育场:管理员]]查看关于管理员、行政员等的政策。
<span id="User_behaviour"></span>
== 用户行为 ==
* 如果有足够的理由(例如破坏),技术上能够封禁其他用户的用户可能在任何适当时间因不当行为封禁其他用户。
* 用户不允许使用多个帐户,除非它是一个明确指定用于特定用途的机器人或其他方式。
<span id="Usage_of_namespaces"></span>
== 命名空间的使用 ==
{| class="wikitable"
! Main (+ talk)
| 只针对测试wiki而言,所有页面必须有前缀
|-
! Template
| 除了少数用于普遍孵育场目的的模板(例如[[Template:Policy]])外,所有模板必须有前缀
|-
! Module
| 除了少数用于普遍孵育场目的模块(例如[[Module:Test wikis]])外,所有模块必须有前缀
|-
! Category
| 除了少数用于普遍孵育场目的的分类(例如[[:Category:Maintenance:(all)]])外,所有分类必须有前缀
|-
! Incubator/Help
| 仅用于普遍孵育场目的(例如此页面)
* <small>要为测试创建项目或帮助页面,请将名称空间放在前缀后面。然后,该页面将在技术上处于主名字空间,但在批准和创建项目时将放在正确的位置。</small>
|-
! File
| 没有本地文件,只是通过维基共享资源
|-
! Translations
| 使用[[mw:Special:MyLanguage/Extension:Translate|翻译插件]]来保存翻译。
|}
<span id="See_also"></span>
== 参见 ==
* [[m:Requests for new languages|申请新语言版本]]
* [[m:Special:MyLanguage/Language proposal policy|语言提议方针]]
<span id="References"></span>
== 参考资料 ==
<references />
ph29x2cyezsec1ec01d3wuxr39o9ksf
Wy/ta/இலங்கை
0
2831243
7251745
7094374
2026-07-15T16:13:18Z
Sree1959
2594881
"இலங்கை" பக்கம் விரிவுபடுத்தப்படுகின்றது
7251745
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ta/Pagebanner|Sri Lanka WV banner.jpg|pgname=இலங்கை|caption=பின்னாவல யானைகள் காப்பகத்தில் குளிக்கும் யானைகள்}}
'''இலங்கை''' ([[Wy/ta/சிங்கள சொற்றொடர்நூல்|சிங்களம்]]: '''ශ්රී ලංකා''', ''ஸ்ரீலங்கா''; [[Wy/ta/தமிழ் சொற்றொடர்நூல்|தமிழ்]]: '''இலங்கை'''), 1972 க்கு முன்பு '''சிலோன்''' என்று அறியப்பட்டது. இது இந்தியத் துணைக்கண்டத்தின் தென்கீழ் கரைக்கு அப்பால் இந்து சமுத்திரத்தில் ஏறத்தாழ 20 மில்லியன் மக்கள் வாழும் ஒரு தீவு நாடு ஆகும். இது தனது இயற்கை அழகுக்காகப் பெயர் பெற்றது; இதன் கடற்கரையோரம் முழுவதும் கண்கவர் கடற்கரைகள், வளமான வனவிலங்கு மற்றும் பல்லுயிர் வளம், தேயிலைத் தோட்டங்கள், பழத்தோட்டங்கள், கோயில்கள், நினைவுச் சின்னங்கள் மற்றும் பல ஆயிரம் ஆண்டுகள் பழமையான கலாச்சாரப் பாரம்பரியம் ஆகியவை அமைந்துள்ளன. இலங்கையின் கலாச்சாரப் பரப்பில் (பெரும்பாலும் பௌத்த மதத்தைச் சேர்ந்த) சிங்களவர்கள் மற்றும் (பெரும்பாலும் இந்து மதத்தைச் சேர்ந்த) தமிழர்கள் ஆகிய இனக்குழுக்களும், குறிப்பிடத்தக்க அளவிலான முஸ்லிம் மற்றும் கிறிஸ்தவ சமூகத்தினரும் இடம்பெற்றுள்ளனர். இதன் தற்போதைய அதிகாரபூர்வ பெயர் '''இலங்கை சனநாயக சோசலிசக் குடியரசு''' ஆகும்.
==நகரங்கள்==
*[[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]]
*[[Wy/ta/வவுனியா|வவுனியா]]
*[[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
*[[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]]
*[[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
*[[Wy/ta/திருக்கோணமலை|திருக்கோணமலை]]
==சாப்பிட==
இலங்கையில் பல்வேறு உணவு வகைகள் காணப்படுகின்றன. இவை மிக உருசியாக காணப்படுகின்றன. இங்கு சிங்கள, முசுலிம் மற்றும் தமிழ் மக்களின் பாரம்பரிய உணவுகள் வேறுபட்டு காணப்பட்டாலும், இலங்கையின் தேசிய உணவாக விளங்குவது நெல் அரிசிச் சோறே ஆகும்.
சிங்கள பிரதேசங்களில் முக்கிய உணவாக விளங்குவது பாற்சோறு ஆகும். இது சிங்கள மக்களின் பாரம்பரிய உணவாக விளங்குகிறது.
*மேலும் சில சிங்கள உணவுகள்:-
**கெவும்
**அஸ்மி
**அலப்பை
யாழ்ப்பாணம் உட்பட்ட தமிழ் மக்களின் பிரதேசங்களில் பாரம்பரிய உணவாக மக்கள் உண்பது சோறு ஆகும். ஆனாலும் இங்கு கொத்துரொட்டி என்ற உணவு மிகவும் பிரபல்யமாக விளங்குகிறது. இவை கோழி இறைச்சி, முட்டை, ஆட்டு இறைச்சி, மாட்டு இறைச்சி மற்றும் மரக்கறியாகவும் விளங்குகின்றன.
*மேலும் சில தமிழ் உணவுகள்:-
**பிட்டு
**இடியப்பம்
**இரொட்டி
**அப்பம்
**வடை
**பொங்கல்
**பூரி
**தோசை
**போண்டா
**மோதகம்
**போலி
**ஊத்தப்பம்
==குடிக்க==
இலங்கையில் குழாய் நீர் குடிப்பதற்கு உகந்ததல்ல. அதிகமாக போத்தலில் அடைக்கப்பட்ட அல்லது சுத்திகரிக்கப்பட்ட நீரை அருந்துங்கள்.
'''மென்பானங்கள்''' இங்கு அதிகமான இடங்களில் கிடைக்கின்றன.
[[Category:Wy/ta]]
[[Category:Wy/ta/Country articles]]
{{INTERWIKI|Q854}}
g6hni25zjzw7jce17pw3tpdqfirgw2m
7251755
7251745
2026-07-15T16:28:20Z
Sree1959
2594881
மாகாணங்கள் சேர்க்கப்பட்டு வருகின்றன
7251755
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ta/Pagebanner|Sri Lanka WV banner.jpg|pgname=இலங்கை|caption=பின்னாவல யானைகள் காப்பகத்தில் குளிக்கும் யானைகள்}}
'''இலங்கை''' ([[Wy/ta/சிங்கள சொற்றொடர்நூல்|சிங்களம்]]: '''ශ්රී ලංකා''', ''ஸ்ரீலங்கா''; [[Wy/ta/தமிழ் சொற்றொடர்நூல்|தமிழ்]]: '''இலங்கை'''), 1972 க்கு முன்பு '''சிலோன்''' என்று அறியப்பட்டது. இது இந்தியத் துணைக்கண்டத்தின் தென்கீழ் கரைக்கு அப்பால் இந்து சமுத்திரத்தில் ஏறத்தாழ 20 மில்லியன் மக்கள் வாழும் ஒரு தீவு நாடு ஆகும். இது தனது இயற்கை அழகுக்காகப் பெயர் பெற்றது; இதன் கடற்கரையோரம் முழுவதும் கண்கவர் கடற்கரைகள், வளமான வனவிலங்கு மற்றும் பல்லுயிர் வளம், தேயிலைத் தோட்டங்கள், பழத்தோட்டங்கள், கோயில்கள், நினைவுச் சின்னங்கள் மற்றும் பல ஆயிரம் ஆண்டுகள் பழமையான கலாச்சாரப் பாரம்பரியம் ஆகியவை அமைந்துள்ளன. இலங்கையின் கலாச்சாரப் பரப்பில் (பெரும்பாலும் பௌத்த மதத்தைச் சேர்ந்த) சிங்களவர்கள் மற்றும் (பெரும்பாலும் இந்து மதத்தைச் சேர்ந்த) தமிழர்கள் ஆகிய இனக்குழுக்களும், குறிப்பிடத்தக்க அளவிலான முஸ்லிம் மற்றும் கிறிஸ்தவ சமூகத்தினரும் இடம்பெற்றுள்ளனர். இதன் தற்போதைய அதிகாரபூர்வ பெயர் '''இலங்கை சனநாயக சோசலிசக் குடியரசு''' ஆகும்.
==பிராந்தியங்கள்==
இலங்கை 9 நிர்வாக மாகாணங்களாகப் பிரிக்கப்பட்டுள்ளது:
{{Wy/ta/Regionlist
| regionmap=Sri_Lanka_Regions_Map.png
| regionmapsize=450px
| regionmaptext=Map of Sri Lanka with provincial regions colour-coded
| regionInteractiveMap=map1
| region1name=[[Wy/ta/மத்திய மாகாணம் (இலங்கை)|மத்திய மாகாணம்]]
| region1color=#AE83AE
| region1items= [[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]], [[Wy/ta/மத்தளை|மத்தளை]], [[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]], [[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]], [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]]
| region1description=மலைப்பாங்கான நிலப்பரப்பைக் கொண்டிருப்பதால் இது "மலைப் பகுதி" என்று அழைக்கப்படுகிறது. தேயிலை விளையும் பகுதியாகவும் இது அறியப்படுகிறது. மலையேற்றத்திற்கு இது மிகச் சிறந்த இடமாகும்.
| region2name=[[Wy/ta/வட மாகாணம் (இலங்கை)|வட மாகாணம்]]
| region2color=#536C53
| region2items= [[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]], கிளிநொச்சி, வன்னி, [[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
| region2description=நாட்டின் பெரும்பான்மையான தமிழ் பேசும் மக்கள் வசிக்கும் பகுதி இது. ஏறக்குறைய மூன்று தசாப்த காலப் போரினால் சிதைக்கப்பட்ட நிலையில், இப்பகுதி தற்போது மீளக் கட்டியெழுப்பப்பட்டு வருகிறது. மாசுபடாத கடற்கரைகளும் பழமையான சிதைவுகளும் இங்கு உள்ளன.
| region3name=[[Wy/ta/வட மத்திய மாகாணம்|வட மத்திய மாகாணம்]]
| region3color=#B0CF98
| region3items= [[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]], [[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
| region3description= வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இப்பகுதி, கலாச்சார முக்கோணம் என்று அழைக்கப்படுகிறது.
| region4name= [[Wy/ta/Eastern Province (Sri Lanka)|Eastern Province]]
| region4color=#4F93C0
| region4items= [[Wy/ta/Trincomalee]], [[Wy/ta/Batticaloa]], [[Wy/ta/Arugam Bay]]
| region4description=Home to a rare [[Wy/ta/natural harbours|natural harbour]] in Trincomalee and miles of sandy beaches. A surfers' paradise.
| region5name= [[Wy/ta/North Western Province (Sri Lanka)|North Western Province]]
| region5color=#80B588
| region5items= [[Wy/ta/Kurunegala]], [[Wy/ta/Puttalam]], [[Wy/ta/Chilaw]]
| region5description=Coconut plantations, dolphin-watching, salt production. Wilpattu National Park for wildlife enthusiasts and the ancient city of Yapahuwa.
| region6name= [[Wy/ta/Sabaragamuwa]]
| region6color=#69999F
| region6items= [[Wy/ta/Ratnapura]], Kegalle
| region6description=Gem-mining capital of Sri Lanka. Features Udawalawe National Park for elephant safaris and the stunning Rawana Falls.
| region7name= [[Wy/ta/Southern Province (Sri Lanka)|Southern Province]]
| region7color=#E0E67A
| region7items= [[Wy/ta/Galle]], [[Wy/ta/Weligama]], [[Wy/ta/Mirissa]], [[Wy/ta/Matara]], [[Wy/ta/Tangalle]], [[Wy/ta/Unawatuna]], [[Wy/ta/Hambantota]], [[Wy/ta/Yala National Park]]
| region7description=Known for Galle's historic fort, Mirissa's whale watching, and the serene beaches of Tangalle.
| region8name= [[Wy/ta/Uva]]
| region8color=#A7B49F
| region8items= [[Wy/ta/Badulla]], [[Wy/ta/Ella]], [[Wy/ta/Haputale]], [[Wy/ta/Bandarawela]]
| region8description=Highlands. Tea, tea and more tea
| region9name= [[Wy/ta/Western Province (Sri Lanka)|Western Province]]
| region9color=#C9A16A
| region9items= [[Wy/ta/Sri Jayawardenapura Kotte]], [[Wy/ta/Beruwela]], [[Wy/ta/Colombo]], [[Wy/ta/Gampaha]], [[Wy/ta/Bentota]], [[Wy/ta/Negombo]]
| region9description=The capital and the commuter belt.
}}
==நகரங்கள்==
*[[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]]
*[[Wy/ta/வவுனியா|வவுனியா]]
*[[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
*[[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]]
*[[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
*[[Wy/ta/திருக்கோணமலை|திருக்கோணமலை]]
==சாப்பிட==
இலங்கையில் பல்வேறு உணவு வகைகள் காணப்படுகின்றன. இவை மிக உருசியாக காணப்படுகின்றன. இங்கு சிங்கள, முசுலிம் மற்றும் தமிழ் மக்களின் பாரம்பரிய உணவுகள் வேறுபட்டு காணப்பட்டாலும், இலங்கையின் தேசிய உணவாக விளங்குவது நெல் அரிசிச் சோறே ஆகும்.
சிங்கள பிரதேசங்களில் முக்கிய உணவாக விளங்குவது பாற்சோறு ஆகும். இது சிங்கள மக்களின் பாரம்பரிய உணவாக விளங்குகிறது.
*மேலும் சில சிங்கள உணவுகள்:-
**கெவும்
**அஸ்மி
**அலப்பை
யாழ்ப்பாணம் உட்பட்ட தமிழ் மக்களின் பிரதேசங்களில் பாரம்பரிய உணவாக மக்கள் உண்பது சோறு ஆகும். ஆனாலும் இங்கு கொத்துரொட்டி என்ற உணவு மிகவும் பிரபல்யமாக விளங்குகிறது. இவை கோழி இறைச்சி, முட்டை, ஆட்டு இறைச்சி, மாட்டு இறைச்சி மற்றும் மரக்கறியாகவும் விளங்குகின்றன.
*மேலும் சில தமிழ் உணவுகள்:-
**பிட்டு
**இடியப்பம்
**இரொட்டி
**அப்பம்
**வடை
**பொங்கல்
**பூரி
**தோசை
**போண்டா
**மோதகம்
**போலி
**ஊத்தப்பம்
==குடிக்க==
இலங்கையில் குழாய் நீர் குடிப்பதற்கு உகந்ததல்ல. அதிகமாக போத்தலில் அடைக்கப்பட்ட அல்லது சுத்திகரிக்கப்பட்ட நீரை அருந்துங்கள்.
'''மென்பானங்கள்''' இங்கு அதிகமான இடங்களில் கிடைக்கின்றன.
[[Category:Wy/ta]]
[[Category:Wy/ta/Country articles]]
{{INTERWIKI|Q854}}
6gmgoy8ftaxfpb0660vys22wvtx02r3
7251757
7251755
2026-07-15T16:33:00Z
Sree1959
2594881
கிழக்கு, மற்றும் வடமேற்கு மாகாணங்கள் சேர்க்கப்பட்டன
7251757
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ta/Pagebanner|Sri Lanka WV banner.jpg|pgname=இலங்கை|caption=பின்னாவல யானைகள் காப்பகத்தில் குளிக்கும் யானைகள்}}
'''இலங்கை''' ([[Wy/ta/சிங்கள சொற்றொடர்நூல்|சிங்களம்]]: '''ශ්රී ලංකා''', ''ஸ்ரீலங்கா''; [[Wy/ta/தமிழ் சொற்றொடர்நூல்|தமிழ்]]: '''இலங்கை'''), 1972 க்கு முன்பு '''சிலோன்''' என்று அறியப்பட்டது. இது இந்தியத் துணைக்கண்டத்தின் தென்கீழ் கரைக்கு அப்பால் இந்து சமுத்திரத்தில் ஏறத்தாழ 20 மில்லியன் மக்கள் வாழும் ஒரு தீவு நாடு ஆகும். இது தனது இயற்கை அழகுக்காகப் பெயர் பெற்றது; இதன் கடற்கரையோரம் முழுவதும் கண்கவர் கடற்கரைகள், வளமான வனவிலங்கு மற்றும் பல்லுயிர் வளம், தேயிலைத் தோட்டங்கள், பழத்தோட்டங்கள், கோயில்கள், நினைவுச் சின்னங்கள் மற்றும் பல ஆயிரம் ஆண்டுகள் பழமையான கலாச்சாரப் பாரம்பரியம் ஆகியவை அமைந்துள்ளன. இலங்கையின் கலாச்சாரப் பரப்பில் (பெரும்பாலும் பௌத்த மதத்தைச் சேர்ந்த) சிங்களவர்கள் மற்றும் (பெரும்பாலும் இந்து மதத்தைச் சேர்ந்த) தமிழர்கள் ஆகிய இனக்குழுக்களும், குறிப்பிடத்தக்க அளவிலான முஸ்லிம் மற்றும் கிறிஸ்தவ சமூகத்தினரும் இடம்பெற்றுள்ளனர். இதன் தற்போதைய அதிகாரபூர்வ பெயர் '''இலங்கை சனநாயக சோசலிசக் குடியரசு''' ஆகும்.
==பிராந்தியங்கள்==
இலங்கை 9 நிர்வாக மாகாணங்களாகப் பிரிக்கப்பட்டுள்ளது:
{{Wy/ta/Regionlist
| regionmap=Sri_Lanka_Regions_Map.png
| regionmapsize=450px
| regionmaptext=Map of Sri Lanka with provincial regions colour-coded
| regionInteractiveMap=map1
| region1name=[[Wy/ta/மத்திய மாகாணம் (இலங்கை)|மத்திய மாகாணம்]]
| region1color=#AE83AE
| region1items= [[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]], [[Wy/ta/மத்தளை|மத்தளை]], [[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]], [[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]], [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]]
| region1description=மலைப்பாங்கான நிலப்பரப்பைக் கொண்டிருப்பதால் இது "மலைப் பகுதி" என்று அழைக்கப்படுகிறது. தேயிலை விளையும் பகுதியாகவும் இது அறியப்படுகிறது. மலையேற்றத்திற்கு இது மிகச் சிறந்த இடமாகும்.
| region2name=[[Wy/ta/வட மாகாணம் (இலங்கை)|வட மாகாணம்]]
| region2color=#536C53
| region2items= [[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]], கிளிநொச்சி, வன்னி, [[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
| region2description=நாட்டின் பெரும்பான்மையான தமிழ் பேசும் மக்கள் வசிக்கும் பகுதி இது. ஏறக்குறைய மூன்று தசாப்த காலப் போரினால் சிதைக்கப்பட்ட நிலையில், இப்பகுதி தற்போது மீளக் கட்டியெழுப்பப்பட்டு வருகிறது. மாசுபடாத கடற்கரைகளும் பழமையான சிதைவுகளும் இங்கு உள்ளன.
| region3name=[[Wy/ta/வட மத்திய மாகாணம்|வட மத்திய மாகாணம்]]
| region3color=#B0CF98
| region3items= [[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]], [[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
| region3description= வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இப்பகுதி, கலாச்சார முக்கோணம் என்று அழைக்கப்படுகிறது.
| region4name= [[Wy/ta/கிழக்கு மாகாணம் (இலங்கை)|கிழக்கு மாகாணம்]]
| region4color=#4F93C0
| region4items= [[Wy/ta/திருகோணமலை|திருகோணமலை]], [[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]], [[Wy/ta/அருகம் பே|அருகம் பே]]
| region4description=திருகோணமலையில் உள்ள ஒரு அரிய இயற்கை துறைமுகத்தையும், ஆயிரக்கணக்கான மணல் கடற்கரைகளையும் கொண்ட இடம். அலைச்சறுக்கு வீரர்களின் சொர்க்கம்.
| region5name= [[Wy/ta/வடமேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|வடமேற்கு மாகாணம்]]
| region5color=#80B588
| region5items= [[Wy/ta/குருநாகலா|குருநாகலா]], [[Wy/ta/புத்தளம்|புத்தளம்]], [[Wy/ta/சிலாவ்|சிலாவ்]]
| region5description=தென்னைத் தோட்டங்கள், டால்பின் பார்த்தல், உப்பு உற்பத்தி. வனவிலங்கு ஆர்வலர்களுக்கான வில்பத்து தேசியப் பூங்கா மற்றும் பண்டைய நகரமான யபஹுவா.
| region6name= [[Wy/ta/Sabaragamuwa]]
| region6color=#69999F
| region6items= [[Wy/ta/Ratnapura]], Kegalle
| region6description=Gem-mining capital of Sri Lanka. Features Udawalawe National Park for elephant safaris and the stunning Rawana Falls.
| region7name= [[Wy/ta/Southern Province (Sri Lanka)|Southern Province]]
| region7color=#E0E67A
| region7items= [[Wy/ta/Galle]], [[Wy/ta/Weligama]], [[Wy/ta/Mirissa]], [[Wy/ta/Matara]], [[Wy/ta/Tangalle]], [[Wy/ta/Unawatuna]], [[Wy/ta/Hambantota]], [[Wy/ta/Yala National Park]]
| region7description=Known for Galle's historic fort, Mirissa's whale watching, and the serene beaches of Tangalle.
| region8name= [[Wy/ta/Uva]]
| region8color=#A7B49F
| region8items= [[Wy/ta/Badulla]], [[Wy/ta/Ella]], [[Wy/ta/Haputale]], [[Wy/ta/Bandarawela]]
| region8description=Highlands. Tea, tea and more tea
| region9name= [[Wy/ta/Western Province (Sri Lanka)|Western Province]]
| region9color=#C9A16A
| region9items= [[Wy/ta/Sri Jayawardenapura Kotte]], [[Wy/ta/Beruwela]], [[Wy/ta/Colombo]], [[Wy/ta/Gampaha]], [[Wy/ta/Bentota]], [[Wy/ta/Negombo]]
| region9description=The capital and the commuter belt.
}}
==நகரங்கள்==
*[[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]]
*[[Wy/ta/வவுனியா|வவுனியா]]
*[[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
*[[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]]
*[[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
*[[Wy/ta/திருக்கோணமலை|திருக்கோணமலை]]
==சாப்பிட==
இலங்கையில் பல்வேறு உணவு வகைகள் காணப்படுகின்றன. இவை மிக உருசியாக காணப்படுகின்றன. இங்கு சிங்கள, முசுலிம் மற்றும் தமிழ் மக்களின் பாரம்பரிய உணவுகள் வேறுபட்டு காணப்பட்டாலும், இலங்கையின் தேசிய உணவாக விளங்குவது நெல் அரிசிச் சோறே ஆகும்.
சிங்கள பிரதேசங்களில் முக்கிய உணவாக விளங்குவது பாற்சோறு ஆகும். இது சிங்கள மக்களின் பாரம்பரிய உணவாக விளங்குகிறது.
*மேலும் சில சிங்கள உணவுகள்:-
**கெவும்
**அஸ்மி
**அலப்பை
யாழ்ப்பாணம் உட்பட்ட தமிழ் மக்களின் பிரதேசங்களில் பாரம்பரிய உணவாக மக்கள் உண்பது சோறு ஆகும். ஆனாலும் இங்கு கொத்துரொட்டி என்ற உணவு மிகவும் பிரபல்யமாக விளங்குகிறது. இவை கோழி இறைச்சி, முட்டை, ஆட்டு இறைச்சி, மாட்டு இறைச்சி மற்றும் மரக்கறியாகவும் விளங்குகின்றன.
*மேலும் சில தமிழ் உணவுகள்:-
**பிட்டு
**இடியப்பம்
**இரொட்டி
**அப்பம்
**வடை
**பொங்கல்
**பூரி
**தோசை
**போண்டா
**மோதகம்
**போலி
**ஊத்தப்பம்
==குடிக்க==
இலங்கையில் குழாய் நீர் குடிப்பதற்கு உகந்ததல்ல. அதிகமாக போத்தலில் அடைக்கப்பட்ட அல்லது சுத்திகரிக்கப்பட்ட நீரை அருந்துங்கள்.
'''மென்பானங்கள்''' இங்கு அதிகமான இடங்களில் கிடைக்கின்றன.
[[Category:Wy/ta]]
[[Category:Wy/ta/Country articles]]
{{INTERWIKI|Q854}}
t5sm4v34i99sacjl2qcn7kt8fw7lf9z
7251763
7251757
2026-07-15T16:39:44Z
Sree1959
2594881
பிற மாகாணங்களும் சேர்க்கப்பட்டன
7251763
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ta/Pagebanner|Sri Lanka WV banner.jpg|pgname=இலங்கை|caption=பின்னாவல யானைகள் காப்பகத்தில் குளிக்கும் யானைகள்}}
'''இலங்கை''' ([[Wy/ta/சிங்கள சொற்றொடர்நூல்|சிங்களம்]]: '''ශ්රී ලංකා''', ''ஸ்ரீலங்கா''; [[Wy/ta/தமிழ் சொற்றொடர்நூல்|தமிழ்]]: '''இலங்கை'''), 1972 க்கு முன்பு '''சிலோன்''' என்று அறியப்பட்டது. இது இந்தியத் துணைக்கண்டத்தின் தென்கீழ் கரைக்கு அப்பால் இந்து சமுத்திரத்தில் ஏறத்தாழ 20 மில்லியன் மக்கள் வாழும் ஒரு தீவு நாடு ஆகும். இது தனது இயற்கை அழகுக்காகப் பெயர் பெற்றது; இதன் கடற்கரையோரம் முழுவதும் கண்கவர் கடற்கரைகள், வளமான வனவிலங்கு மற்றும் பல்லுயிர் வளம், தேயிலைத் தோட்டங்கள், பழத்தோட்டங்கள், கோயில்கள், நினைவுச் சின்னங்கள் மற்றும் பல ஆயிரம் ஆண்டுகள் பழமையான கலாச்சாரப் பாரம்பரியம் ஆகியவை அமைந்துள்ளன. இலங்கையின் கலாச்சாரப் பரப்பில் (பெரும்பாலும் பௌத்த மதத்தைச் சேர்ந்த) சிங்களவர்கள் மற்றும் (பெரும்பாலும் இந்து மதத்தைச் சேர்ந்த) தமிழர்கள் ஆகிய இனக்குழுக்களும், குறிப்பிடத்தக்க அளவிலான முஸ்லிம் மற்றும் கிறிஸ்தவ சமூகத்தினரும் இடம்பெற்றுள்ளனர். இதன் தற்போதைய அதிகாரபூர்வ பெயர் '''இலங்கை சனநாயக சோசலிசக் குடியரசு''' ஆகும்.
==பிராந்தியங்கள்==
இலங்கை 9 நிர்வாக மாகாணங்களாகப் பிரிக்கப்பட்டுள்ளது:
{{Wy/ta/Regionlist
| regionmap=Sri_Lanka_Regions_Map.png
| regionmapsize=450px
| regionmaptext=Map of Sri Lanka with provincial regions colour-coded
| regionInteractiveMap=map1
| region1name=[[Wy/ta/மத்திய மாகாணம் (இலங்கை)|மத்திய மாகாணம்]]
| region1color=#AE83AE
| region1items= [[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]], [[Wy/ta/மத்தளை|மத்தளை]], [[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]], [[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]], [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]]
| region1description=மலைப்பாங்கான நிலப்பரப்பைக் கொண்டிருப்பதால் இது "மலைப் பகுதி" என்று அழைக்கப்படுகிறது. தேயிலை விளையும் பகுதியாகவும் இது அறியப்படுகிறது. மலையேற்றத்திற்கு இது மிகச் சிறந்த இடமாகும்.
| region2name=[[Wy/ta/வட மாகாணம் (இலங்கை)|வட மாகாணம்]]
| region2color=#536C53
| region2items= [[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]], கிளிநொச்சி, வன்னி, [[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
| region2description=நாட்டின் பெரும்பான்மையான தமிழ் பேசும் மக்கள் வசிக்கும் பகுதி இது. ஏறக்குறைய மூன்று தசாப்த காலப் போரினால் சிதைக்கப்பட்ட நிலையில், இப்பகுதி தற்போது மீளக் கட்டியெழுப்பப்பட்டு வருகிறது. மாசுபடாத கடற்கரைகளும் பழமையான சிதைவுகளும் இங்கு உள்ளன.
| region3name=[[Wy/ta/வட மத்திய மாகாணம்|வட மத்திய மாகாணம்]]
| region3color=#B0CF98
| region3items= [[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]], [[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
| region3description= வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இப்பகுதி, கலாச்சார முக்கோணம் என்று அழைக்கப்படுகிறது.
| region4name= [[Wy/ta/கிழக்கு மாகாணம் (இலங்கை)|கிழக்கு மாகாணம்]]
| region4color=#4F93C0
| region4items= [[Wy/ta/திருகோணமலை|திருகோணமலை]], [[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]], [[Wy/ta/அருகம் பே|அருகம் பே]]
| region4description=திருகோணமலையில் உள்ள ஒரு அரிய இயற்கை துறைமுகத்தையும், ஆயிரக்கணக்கான மணல் கடற்கரைகளையும் கொண்ட இடம். அலைச்சறுக்கு வீரர்களின் சொர்க்கம்.
| region5name= [[Wy/ta/வடமேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|வடமேற்கு மாகாணம்]]
| region5color=#80B588
| region5items= [[Wy/ta/குருநாகலா|குருநாகலா]], [[Wy/ta/புத்தளம்|புத்தளம்]], [[Wy/ta/சிலாவ்|சிலாவ்]]
| region5description=தென்னைத் தோட்டங்கள், டால்பின் பார்த்தல், உப்பு உற்பத்தி. வனவிலங்கு ஆர்வலர்களுக்கான வில்பத்து தேசியப் பூங்கா மற்றும் பண்டைய நகரமான யபஹுவா.
| region6name= [[Wy/ta/சபரகமுவா|சபரகமுவா]]
| region6color=#69999F
| region6items= [[Wy/ta/ரத்னபுரா|ரத்னபுரா]], கேகாலே
| region6description=இலங்கையின் இரத்தினக்கல் சுரங்கத் தலைநகரம். யானை சவாரிகளுக்கான உடவளவை தேசியப் பூங்கா மற்றும் பிரமிக்க வைக்கும் ராவண நீர்வீழ்ச்சி ஆகியவை இதன் சிறப்பம்சங்கள்.
| region7name= [[Wy/ta/தெற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|தெற்கு மாகாணம்]]
| region7color=#E0E67A
| region7items= [[Wy/ta/காலி|காலி]], [[Wy/ta/வெலிகம|வெலிகம]], [[Wy/ta/மிரிஸ்ஸா|மிரிஸ்ஸா]], [[Wy/ta/மாத்தறை|மாத்தறை]], [[Wy/ta/தங்கல்லே|தங்கல்லே]], [[Wy/ta/உனவடுனா|உனவடுனா]], [[Wy/ta/ஹம்பாந்தோட்டா|ஹம்பாந்தோட்டா]], [[Wy/ta/யாலா தேசிய பூங்கா|யாலா தேசிய பூங்கா]]
| region7description=காலியின் வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க கோட்டை, மிரிஸ்ஸாவில் திமிங்கலங்களைக் காணுதல் மற்றும் தங்கல்லேயின் அமைதியான கடற்கரைகள் ஆகியவற்றிற்காகப் புகழ்பெற்றது.
| region8name= [[Wy/ta/ஊவா|ஊவா]]
| region8color=#A7B49F
| region8items= [[Wy/ta/பதுளை|பதுளை]], [[Wy/ta/எல்லா|எல்லா]], [[Wy/ta/ஹபுத்தளை|ஹபுத்தளை]], [[Wy/ta/பண்டாரவளை|பண்டாரவளை]]
| region8description=மலைப்பகுதிகள். தேயிலை, தேயிலை, இன்னும் நிறையத் தேயிலை.
| region9name= [[Wy/ta/Western Province (Sri Lanka)|Western Province]]
| region9color=#C9A16A
| region9items= [[Wy/ta/Sri Jayawardenapura Kotte]], [[Wy/ta/Beruwela]], [[Wy/ta/Colombo]], [[Wy/ta/Gampaha]], [[Wy/ta/Bentota]], [[Wy/ta/Negombo]]
| region9description=The capital and the commuter belt.
}}
==நகரங்கள்==
*[[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]]
*[[Wy/ta/வவுனியா|வவுனியா]]
*[[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
*[[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]]
*[[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
*[[Wy/ta/திருக்கோணமலை|திருக்கோணமலை]]
==சாப்பிட==
இலங்கையில் பல்வேறு உணவு வகைகள் காணப்படுகின்றன. இவை மிக உருசியாக காணப்படுகின்றன. இங்கு சிங்கள, முசுலிம் மற்றும் தமிழ் மக்களின் பாரம்பரிய உணவுகள் வேறுபட்டு காணப்பட்டாலும், இலங்கையின் தேசிய உணவாக விளங்குவது நெல் அரிசிச் சோறே ஆகும்.
சிங்கள பிரதேசங்களில் முக்கிய உணவாக விளங்குவது பாற்சோறு ஆகும். இது சிங்கள மக்களின் பாரம்பரிய உணவாக விளங்குகிறது.
*மேலும் சில சிங்கள உணவுகள்:-
**கெவும்
**அஸ்மி
**அலப்பை
யாழ்ப்பாணம் உட்பட்ட தமிழ் மக்களின் பிரதேசங்களில் பாரம்பரிய உணவாக மக்கள் உண்பது சோறு ஆகும். ஆனாலும் இங்கு கொத்துரொட்டி என்ற உணவு மிகவும் பிரபல்யமாக விளங்குகிறது. இவை கோழி இறைச்சி, முட்டை, ஆட்டு இறைச்சி, மாட்டு இறைச்சி மற்றும் மரக்கறியாகவும் விளங்குகின்றன.
*மேலும் சில தமிழ் உணவுகள்:-
**பிட்டு
**இடியப்பம்
**இரொட்டி
**அப்பம்
**வடை
**பொங்கல்
**பூரி
**தோசை
**போண்டா
**மோதகம்
**போலி
**ஊத்தப்பம்
==குடிக்க==
இலங்கையில் குழாய் நீர் குடிப்பதற்கு உகந்ததல்ல. அதிகமாக போத்தலில் அடைக்கப்பட்ட அல்லது சுத்திகரிக்கப்பட்ட நீரை அருந்துங்கள்.
'''மென்பானங்கள்''' இங்கு அதிகமான இடங்களில் கிடைக்கின்றன.
[[Category:Wy/ta]]
[[Category:Wy/ta/Country articles]]
{{INTERWIKI|Q854}}
gmmwy4xzmzvcr0y1l77onn2alrcyssc
7251769
7251763
2026-07-15T16:47:22Z
Sree1959
2594881
அனைத்து மாகாணங்களும் சேர்க்கப்பட்டன
7251769
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ta/Pagebanner|Sri Lanka WV banner.jpg|pgname=இலங்கை|caption=பின்னாவல யானைகள் காப்பகத்தில் குளிக்கும் யானைகள்}}
'''இலங்கை''' ([[Wy/ta/சிங்கள சொற்றொடர்நூல்|சிங்களம்]]: '''ශ්රී ලංකා''', ''ஸ்ரீலங்கா''; [[Wy/ta/தமிழ் சொற்றொடர்நூல்|தமிழ்]]: '''இலங்கை'''), 1972 க்கு முன்பு '''சிலோன்''' என்று அறியப்பட்டது. இது இந்தியத் துணைக்கண்டத்தின் தென்கீழ் கரைக்கு அப்பால் இந்து சமுத்திரத்தில் ஏறத்தாழ 20 மில்லியன் மக்கள் வாழும் ஒரு தீவு நாடு ஆகும். இது தனது இயற்கை அழகுக்காகப் பெயர் பெற்றது; இதன் கடற்கரையோரம் முழுவதும் கண்கவர் கடற்கரைகள், வளமான வனவிலங்கு மற்றும் பல்லுயிர் வளம், தேயிலைத் தோட்டங்கள், பழத்தோட்டங்கள், கோயில்கள், நினைவுச் சின்னங்கள் மற்றும் பல ஆயிரம் ஆண்டுகள் பழமையான கலாச்சாரப் பாரம்பரியம் ஆகியவை அமைந்துள்ளன. இலங்கையின் கலாச்சாரப் பரப்பில் (பெரும்பாலும் பௌத்த மதத்தைச் சேர்ந்த) சிங்களவர்கள் மற்றும் (பெரும்பாலும் இந்து மதத்தைச் சேர்ந்த) தமிழர்கள் ஆகிய இனக்குழுக்களும், குறிப்பிடத்தக்க அளவிலான முஸ்லிம் மற்றும் கிறிஸ்தவ சமூகத்தினரும் இடம்பெற்றுள்ளனர். இதன் தற்போதைய அதிகாரபூர்வ பெயர் '''இலங்கை சனநாயக சோசலிசக் குடியரசு''' ஆகும்.
==பிராந்தியங்கள்==
இலங்கை 9 நிர்வாக மாகாணங்களாகப் பிரிக்கப்பட்டுள்ளது:
{{Wy/ta/Regionlist
| regionmap=Sri_Lanka_Regions_Map.png
| regionmapsize=450px
| regionmaptext=Map of Sri Lanka with provincial regions colour-coded
| regionInteractiveMap=map1
| region1name=[[Wy/ta/மத்திய மாகாணம் (இலங்கை)|மத்திய மாகாணம்]]
| region1color=#AE83AE
| region1items= [[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]], [[Wy/ta/மத்தளை|மத்தளை]], [[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]], [[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]], [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]]
| region1description=மலைப்பாங்கான நிலப்பரப்பைக் கொண்டிருப்பதால் இது "மலைப் பகுதி" என்று அழைக்கப்படுகிறது. தேயிலை விளையும் பகுதியாகவும் இது அறியப்படுகிறது. மலையேற்றத்திற்கு இது மிகச் சிறந்த இடமாகும்.
| region2name=[[Wy/ta/வட மாகாணம் (இலங்கை)|வட மாகாணம்]]
| region2color=#536C53
| region2items= [[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]], கிளிநொச்சி, வன்னி, [[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
| region2description=நாட்டின் பெரும்பான்மையான தமிழ் பேசும் மக்கள் வசிக்கும் பகுதி இது. ஏறக்குறைய மூன்று தசாப்த காலப் போரினால் சிதைக்கப்பட்ட நிலையில், இப்பகுதி தற்போது மீளக் கட்டியெழுப்பப்பட்டு வருகிறது. மாசுபடாத கடற்கரைகளும் பழமையான சிதைவுகளும் இங்கு உள்ளன.
| region3name=[[Wy/ta/வட மத்திய மாகாணம்|வட மத்திய மாகாணம்]]
| region3color=#B0CF98
| region3items= [[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]], [[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
| region3description= வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இப்பகுதி, கலாச்சார முக்கோணம் என்று அழைக்கப்படுகிறது.
| region4name= [[Wy/ta/கிழக்கு மாகாணம் (இலங்கை)|கிழக்கு மாகாணம்]]
| region4color=#4F93C0
| region4items= [[Wy/ta/திருகோணமலை|திருகோணமலை]], [[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]], [[Wy/ta/அருகம் பே|அருகம் பே]]
| region4description=திருகோணமலையில் உள்ள ஒரு அரிய இயற்கை துறைமுகத்தையும், ஆயிரக்கணக்கான மணல் கடற்கரைகளையும் கொண்ட இடம். அலைச்சறுக்கு வீரர்களின் சொர்க்கம்.
| region5name= [[Wy/ta/வடமேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|வடமேற்கு மாகாணம்]]
| region5color=#80B588
| region5items= [[Wy/ta/குருநாகலா|குருநாகலா]], [[Wy/ta/புத்தளம்|புத்தளம்]], [[Wy/ta/சிலாவ்|சிலாவ்]]
| region5description=தென்னைத் தோட்டங்கள், டால்பின் பார்த்தல், உப்பு உற்பத்தி. வனவிலங்கு ஆர்வலர்களுக்கான வில்பத்து தேசியப் பூங்கா மற்றும் பண்டைய நகரமான யபஹுவா.
| region6name= [[Wy/ta/சபரகமுவா|சபரகமுவா]]
| region6color=#69999F
| region6items= [[Wy/ta/ரத்னபுரா|ரத்னபுரா]], கேகாலே
| region6description=இலங்கையின் இரத்தினக்கல் சுரங்கத் தலைநகரம். யானை சவாரிகளுக்கான உடவளவை தேசியப் பூங்கா மற்றும் பிரமிக்க வைக்கும் ராவண நீர்வீழ்ச்சி ஆகியவை இதன் சிறப்பம்சங்கள்.
| region7name= [[Wy/ta/தெற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|தெற்கு மாகாணம்]]
| region7color=#E0E67A
| region7items= [[Wy/ta/காலி|காலி]], [[Wy/ta/வெலிகம|வெலிகம]], [[Wy/ta/மிரிஸ்ஸா|மிரிஸ்ஸா]], [[Wy/ta/மாத்தறை|மாத்தறை]], [[Wy/ta/தங்கல்லே|தங்கல்லே]], [[Wy/ta/உனவடுனா|உனவடுனா]], [[Wy/ta/ஹம்பாந்தோட்டா|ஹம்பாந்தோட்டா]], [[Wy/ta/யாலா தேசிய பூங்கா|யாலா தேசிய பூங்கா]]
| region7description=காலியின் வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க கோட்டை, மிரிஸ்ஸாவில் திமிங்கலங்களைக் காணுதல் மற்றும் தங்கல்லேயின் அமைதியான கடற்கரைகள் ஆகியவற்றிற்காகப் புகழ்பெற்றது.
| region8name= [[Wy/ta/ஊவா|ஊவா]]
| region8color=#A7B49F
| region8items= [[Wy/ta/பதுளை|பதுளை]], [[Wy/ta/எல்லா|எல்லா]], [[Wy/ta/ஹபுத்தளை|ஹபுத்தளை]], [[Wy/ta/பண்டாரவளை|பண்டாரவளை]]
| region8description=மலைப்பகுதிகள். தேயிலை, தேயிலை, இன்னும் நிறையத் தேயிலை.
| region9name= [[Wy/ta/மேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|மேற்கு மாகாணம்]]
| region9color=#C9A16A
| region9items= [[Wy/ta/ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே|ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே]], [[Wy/ta/பெருவெல|பெருவெல]], [[Wy/ta/கொழும்பு|கொழும்பு]], [[Wy/ta/கம்பஹா|கம்பஹா]], [[Wy/ta/பெந்தோட்டா|பெந்தோட்டா]], [[Wy/ta/நெகொம்போ|நெகொம்போ]]
| region9description=தலைநகரம் மற்றும் அதன் புறநகர் மண்டலம்.
}}
==நகரங்கள்==
*[[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]]
*[[Wy/ta/வவுனியா|வவுனியா]]
*[[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
*[[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]]
*[[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
*[[Wy/ta/திருக்கோணமலை|திருக்கோணமலை]]
==சாப்பிட==
இலங்கையில் பல்வேறு உணவு வகைகள் காணப்படுகின்றன. இவை மிக உருசியாக காணப்படுகின்றன. இங்கு சிங்கள, முசுலிம் மற்றும் தமிழ் மக்களின் பாரம்பரிய உணவுகள் வேறுபட்டு காணப்பட்டாலும், இலங்கையின் தேசிய உணவாக விளங்குவது நெல் அரிசிச் சோறே ஆகும்.
சிங்கள பிரதேசங்களில் முக்கிய உணவாக விளங்குவது பாற்சோறு ஆகும். இது சிங்கள மக்களின் பாரம்பரிய உணவாக விளங்குகிறது.
*மேலும் சில சிங்கள உணவுகள்:-
**கெவும்
**அஸ்மி
**அலப்பை
யாழ்ப்பாணம் உட்பட்ட தமிழ் மக்களின் பிரதேசங்களில் பாரம்பரிய உணவாக மக்கள் உண்பது சோறு ஆகும். ஆனாலும் இங்கு கொத்துரொட்டி என்ற உணவு மிகவும் பிரபல்யமாக விளங்குகிறது. இவை கோழி இறைச்சி, முட்டை, ஆட்டு இறைச்சி, மாட்டு இறைச்சி மற்றும் மரக்கறியாகவும் விளங்குகின்றன.
*மேலும் சில தமிழ் உணவுகள்:-
**பிட்டு
**இடியப்பம்
**இரொட்டி
**அப்பம்
**வடை
**பொங்கல்
**பூரி
**தோசை
**போண்டா
**மோதகம்
**போலி
**ஊத்தப்பம்
==குடிக்க==
இலங்கையில் குழாய் நீர் குடிப்பதற்கு உகந்ததல்ல. அதிகமாக போத்தலில் அடைக்கப்பட்ட அல்லது சுத்திகரிக்கப்பட்ட நீரை அருந்துங்கள்.
'''மென்பானங்கள்''' இங்கு அதிகமான இடங்களில் கிடைக்கின்றன.
[[Category:Wy/ta]]
[[Category:Wy/ta/Country articles]]
{{INTERWIKI|Q854}}
lfjmgc3wtsas144g0pj66721y24525q
7251787
7251769
2026-07-15T17:11:28Z
Sree1959
2594881
நகரங்கள் சேர்க்கப்பட்டன
7251787
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ta/Pagebanner|Sri Lanka WV banner.jpg|pgname=இலங்கை|caption=பின்னாவல யானைகள் காப்பகத்தில் குளிக்கும் யானைகள்}}
'''இலங்கை''' ([[Wy/ta/சிங்கள சொற்றொடர்நூல்|சிங்களம்]]: '''ශ්රී ලංකා''', ''ஸ்ரீலங்கா''; [[Wy/ta/தமிழ் சொற்றொடர்நூல்|தமிழ்]]: '''இலங்கை'''), 1972 க்கு முன்பு '''சிலோன்''' என்று அறியப்பட்டது. இது இந்தியத் துணைக்கண்டத்தின் தென்கீழ் கரைக்கு அப்பால் இந்து சமுத்திரத்தில் ஏறத்தாழ 20 மில்லியன் மக்கள் வாழும் ஒரு தீவு நாடு ஆகும். இது தனது இயற்கை அழகுக்காகப் பெயர் பெற்றது; இதன் கடற்கரையோரம் முழுவதும் கண்கவர் கடற்கரைகள், வளமான வனவிலங்கு மற்றும் பல்லுயிர் வளம், தேயிலைத் தோட்டங்கள், பழத்தோட்டங்கள், கோயில்கள், நினைவுச் சின்னங்கள் மற்றும் பல ஆயிரம் ஆண்டுகள் பழமையான கலாச்சாரப் பாரம்பரியம் ஆகியவை அமைந்துள்ளன. இலங்கையின் கலாச்சாரப் பரப்பில் (பெரும்பாலும் பௌத்த மதத்தைச் சேர்ந்த) சிங்களவர்கள் மற்றும் (பெரும்பாலும் இந்து மதத்தைச் சேர்ந்த) தமிழர்கள் ஆகிய இனக்குழுக்களும், குறிப்பிடத்தக்க அளவிலான முஸ்லிம் மற்றும் கிறிஸ்தவ சமூகத்தினரும் இடம்பெற்றுள்ளனர். இதன் தற்போதைய அதிகாரபூர்வ பெயர் '''இலங்கை சனநாயக சோசலிசக் குடியரசு''' ஆகும்.
==பிராந்தியங்கள்==
இலங்கை 9 நிர்வாக மாகாணங்களாகப் பிரிக்கப்பட்டுள்ளது:
{{Wy/ta/Regionlist
| regionmap=Sri_Lanka_Regions_Map.png
| regionmapsize=450px
| regionmaptext=Map of Sri Lanka with provincial regions colour-coded
| regionInteractiveMap=map1
| region1name=[[Wy/ta/மத்திய மாகாணம் (இலங்கை)|மத்திய மாகாணம்]]
| region1color=#AE83AE
| region1items= [[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]], [[Wy/ta/மத்தளை|மத்தளை]], [[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]], [[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]], [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]]
| region1description=மலைப்பாங்கான நிலப்பரப்பைக் கொண்டிருப்பதால் இது "மலைப் பகுதி" என்று அழைக்கப்படுகிறது. தேயிலை விளையும் பகுதியாகவும் இது அறியப்படுகிறது. மலையேற்றத்திற்கு இது மிகச் சிறந்த இடமாகும்.
| region2name=[[Wy/ta/வட மாகாணம் (இலங்கை)|வட மாகாணம்]]
| region2color=#536C53
| region2items= [[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]], கிளிநொச்சி, வன்னி, [[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
| region2description=நாட்டின் பெரும்பான்மையான தமிழ் பேசும் மக்கள் வசிக்கும் பகுதி இது. ஏறக்குறைய மூன்று தசாப்த காலப் போரினால் சிதைக்கப்பட்ட நிலையில், இப்பகுதி தற்போது மீளக் கட்டியெழுப்பப்பட்டு வருகிறது. மாசுபடாத கடற்கரைகளும் பழமையான சிதைவுகளும் இங்கு உள்ளன.
| region3name=[[Wy/ta/வட மத்திய மாகாணம்|வட மத்திய மாகாணம்]]
| region3color=#B0CF98
| region3items= [[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]], [[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
| region3description= வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இப்பகுதி, கலாச்சார முக்கோணம் என்று அழைக்கப்படுகிறது.
| region4name= [[Wy/ta/கிழக்கு மாகாணம் (இலங்கை)|கிழக்கு மாகாணம்]]
| region4color=#4F93C0
| region4items= [[Wy/ta/திருகோணமலை|திருகோணமலை]], [[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]], [[Wy/ta/அருகம் பே|அருகம் பே]]
| region4description=திருகோணமலையில் உள்ள ஒரு அரிய இயற்கை துறைமுகத்தையும், ஆயிரக்கணக்கான மணல் கடற்கரைகளையும் கொண்ட இடம். அலைச்சறுக்கு வீரர்களின் சொர்க்கம்.
| region5name= [[Wy/ta/வடமேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|வடமேற்கு மாகாணம்]]
| region5color=#80B588
| region5items= [[Wy/ta/குருநாகலா|குருநாகலா]], [[Wy/ta/புத்தளம்|புத்தளம்]], [[Wy/ta/சிலாவ்|சிலாவ்]]
| region5description=தென்னைத் தோட்டங்கள், டால்பின் பார்த்தல், உப்பு உற்பத்தி. வனவிலங்கு ஆர்வலர்களுக்கான வில்பத்து தேசியப் பூங்கா மற்றும் பண்டைய நகரமான யபஹுவா.
| region6name= [[Wy/ta/சபரகமுவா|சபரகமுவா]]
| region6color=#69999F
| region6items= [[Wy/ta/ரத்னபுரா|ரத்னபுரா]], கேகாலே
| region6description=இலங்கையின் இரத்தினக்கல் சுரங்கத் தலைநகரம். யானை சவாரிகளுக்கான உடவளவை தேசியப் பூங்கா மற்றும் பிரமிக்க வைக்கும் ராவண நீர்வீழ்ச்சி ஆகியவை இதன் சிறப்பம்சங்கள்.
| region7name= [[Wy/ta/தெற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|தெற்கு மாகாணம்]]
| region7color=#E0E67A
| region7items= [[Wy/ta/காலி|காலி]], [[Wy/ta/வெலிகம|வெலிகம]], [[Wy/ta/மிரிஸ்ஸா|மிரிஸ்ஸா]], [[Wy/ta/மாத்தறை|மாத்தறை]], [[Wy/ta/தங்கல்லே|தங்கல்லே]], [[Wy/ta/உனவடுனா|உனவடுனா]], [[Wy/ta/ஹம்பாந்தோட்டா|ஹம்பாந்தோட்டா]], [[Wy/ta/யாலா தேசிய பூங்கா|யாலா தேசிய பூங்கா]]
| region7description=காலியின் வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க கோட்டை, மிரிஸ்ஸாவில் திமிங்கலங்களைக் காணுதல் மற்றும் தங்கல்லேயின் அமைதியான கடற்கரைகள் ஆகியவற்றிற்காகப் புகழ்பெற்றது.
| region8name= [[Wy/ta/ஊவா|ஊவா]]
| region8color=#A7B49F
| region8items= [[Wy/ta/பதுளை|பதுளை]], [[Wy/ta/எல்லா|எல்லா]], [[Wy/ta/ஹபுத்தளை|ஹபுத்தளை]], [[Wy/ta/பண்டாரவளை|பண்டாரவளை]]
| region8description=மலைப்பகுதிகள். தேயிலை, தேயிலை, இன்னும் நிறையத் தேயிலை.
| region9name= [[Wy/ta/மேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|மேற்கு மாகாணம்]]
| region9color=#C9A16A
| region9items= [[Wy/ta/ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே|ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே]], [[Wy/ta/பெருவெல|பெருவெல]], [[Wy/ta/கொழும்பு|கொழும்பு]], [[Wy/ta/கம்பஹா|கம்பஹா]], [[Wy/ta/பெந்தோட்டா|பெந்தோட்டா]], [[Wy/ta/நீர்கொழும்பு|நீர்கொழும்பு]]
| region9description=தலைநகரம் மற்றும் அதன் புறநகர் மண்டலம்.
}}
==நகரங்கள்==
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/கொழும்பு|கொழும்பு]]|url=|lat=6.934444|long=79.842778|wikidata=Q35381}} (சிங்களம்: ''කොළඹ''; ஆங்கிலம்: ''Colombo'') — இலங்கையின் வணிகத் தலைநகரம் மற்றும் மிகப்பெரிய நகரம். தங்கும் விடுதிகள், சிற்றுண்டிச்சாலைகள், உணவகங்கள், இரவு விடுதிகள் மற்றும் கடைவல வசதிகள்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே|ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே]]|url=|lat=6.910833|long=79.887836|wikidata=Q41963}} (சிங்களம்: ''ශ්රී ජයවර්ධනපුර කෝට්ටේ''; ஆங்கிலம்: ''Sri Jayawardenapura Kotte'') — 'கோட்டே' என்றும் அழைக்கப்படும் இலங்கையின் புதிய தலைநகரம்
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]]|url=|lat=8.35|long=80.385278|wikidata=Q5724}} (சிங்களம்: ''අනුරාධපුරය''; ஆங்கிலம்: ''Anuradhapura'') — பண்டைய தலைநகரங்களின் சிதைவுகள் (பகுதியளவு சீரமைக்கப்பட்டவை). '''யுனெஸ்கோ''' உலகப் பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]]|url=|lat=7.716667|long=81.7|wikidata=Q810963}} (சிங்களம்: ''මඩකලපුව''; ஆங்கிலம்: ''Batticaloa'') — கழிமுக ஏரியின் மீது அமைந்த ஒரு நகரம். அழகான ஆழமற்ற கடற்கரைகள், நெல் வயல்கள் மற்றும் வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இடங்கள்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/காலி|காலி]]|url=|lat=6.053611|long=80.211667|wikidata=Q319366}} (சிங்களம்: ''ගාල්ල''; ஆங்கிலம்: ''Galle'') — புகழ்பெற்ற டச்சு கோட்டை. காலே இலக்கிய விழாவை நடத்தும் நகரம். '''யுனெஸ்கோ''' உலக பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]]|url=|lat=9.666667|long=80|wikidata=Q215277}} (சிங்களம்: ''යාපනය''; ஆங்கிலம்: ''Jaffna'') — வடக்குத் தலைநகரம். இங்கு தமிழ் பேசும் சமூகத்தின் செழுமையான பாரம்பரியம் காட்சிக்கு வைக்கப்பட்டுள்ளது.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]]|url=|lat=7.296389|long=80.635|wikidata=Q203197}} (சிங்களம்: ''මහනුවර''; ஆங்கிலம்: ''Kandy'') — நாட்டின் ஆன்மீக இதயம்; புத்தரின் பல் பாதுகாத்து வைக்கப்பட்டுள்ள இடம்; '''யுனெஸ்கோ''' உலகப் பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/நீர்கொழும்பு|நீர்கொழும்பு]]|url=|lat=7.211111|long=79.838611|wikidata=Q668616}} (சிங்களம்: ''මීගමුව''; ஆங்கிலம்: ''Negombo'') — அழகான நிலப்பரப்பும் பரந்த நீலக்கடல்களும்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]]|url=|lat=6.966667|long=80.766667|wikidata=Q1340579}} (சிங்களம்: ''නුවර එළිය''; ஆங்கிலம்: ''Nuwara Eliya'') — பந்தய நாட்களில் இதமான வானிலை, விக்டோரியன் கட்டிடக்கலை, உயரமான தொப்பிகள், நீண்ட கோட்டுகள் மற்றும் தலையலங்காரத் தொப்பிகள்.
==சாப்பிட==
இலங்கையில் பல்வேறு உணவு வகைகள் காணப்படுகின்றன. இவை மிக உருசியாக காணப்படுகின்றன. இங்கு சிங்கள, முசுலிம் மற்றும் தமிழ் மக்களின் பாரம்பரிய உணவுகள் வேறுபட்டு காணப்பட்டாலும், இலங்கையின் தேசிய உணவாக விளங்குவது நெல் அரிசிச் சோறே ஆகும்.
சிங்கள பிரதேசங்களில் முக்கிய உணவாக விளங்குவது பாற்சோறு ஆகும். இது சிங்கள மக்களின் பாரம்பரிய உணவாக விளங்குகிறது.
*மேலும் சில சிங்கள உணவுகள்:-
**கெவும்
**அஸ்மி
**அலப்பை
யாழ்ப்பாணம் உட்பட்ட தமிழ் மக்களின் பிரதேசங்களில் பாரம்பரிய உணவாக மக்கள் உண்பது சோறு ஆகும். ஆனாலும் இங்கு கொத்துரொட்டி என்ற உணவு மிகவும் பிரபல்யமாக விளங்குகிறது. இவை கோழி இறைச்சி, முட்டை, ஆட்டு இறைச்சி, மாட்டு இறைச்சி மற்றும் மரக்கறியாகவும் விளங்குகின்றன.
*மேலும் சில தமிழ் உணவுகள்:-
**பிட்டு
**இடியப்பம்
**இரொட்டி
**அப்பம்
**வடை
**பொங்கல்
**பூரி
**தோசை
**போண்டா
**மோதகம்
**போலி
**ஊத்தப்பம்
==குடிக்க==
இலங்கையில் குழாய் நீர் குடிப்பதற்கு உகந்ததல்ல. அதிகமாக போத்தலில் அடைக்கப்பட்ட அல்லது சுத்திகரிக்கப்பட்ட நீரை அருந்துங்கள்.
'''மென்பானங்கள்''' இங்கு அதிகமான இடங்களில் கிடைக்கின்றன.
[[Category:Wy/ta]]
[[Category:Wy/ta/Country articles]]
{{INTERWIKI|Q854}}
0vp7tzwit8dqaj42ttbd7xpl2h3b0qv
7251812
7251787
2026-07-15T17:26:43Z
Sree1959
2594881
மேலும் சில இடங்கள் சேர்க்கப்பட்டன
7251812
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ta/Pagebanner|Sri Lanka WV banner.jpg|pgname=இலங்கை|caption=பின்னாவல யானைகள் காப்பகத்தில் குளிக்கும் யானைகள்}}
'''இலங்கை''' ([[Wy/ta/சிங்கள சொற்றொடர்நூல்|சிங்களம்]]: '''ශ්රී ලංකා''', ''ஸ்ரீலங்கா''; [[Wy/ta/தமிழ் சொற்றொடர்நூல்|தமிழ்]]: '''இலங்கை'''), 1972 க்கு முன்பு '''சிலோன்''' என்று அறியப்பட்டது. இது இந்தியத் துணைக்கண்டத்தின் தென்கீழ் கரைக்கு அப்பால் இந்து சமுத்திரத்தில் ஏறத்தாழ 20 மில்லியன் மக்கள் வாழும் ஒரு தீவு நாடு ஆகும். இது தனது இயற்கை அழகுக்காகப் பெயர் பெற்றது; இதன் கடற்கரையோரம் முழுவதும் கண்கவர் கடற்கரைகள், வளமான வனவிலங்கு மற்றும் பல்லுயிர் வளம், தேயிலைத் தோட்டங்கள், பழத்தோட்டங்கள், கோயில்கள், நினைவுச் சின்னங்கள் மற்றும் பல ஆயிரம் ஆண்டுகள் பழமையான கலாச்சாரப் பாரம்பரியம் ஆகியவை அமைந்துள்ளன. இலங்கையின் கலாச்சாரப் பரப்பில் (பெரும்பாலும் பௌத்த மதத்தைச் சேர்ந்த) சிங்களவர்கள் மற்றும் (பெரும்பாலும் இந்து மதத்தைச் சேர்ந்த) தமிழர்கள் ஆகிய இனக்குழுக்களும், குறிப்பிடத்தக்க அளவிலான முஸ்லிம் மற்றும் கிறிஸ்தவ சமூகத்தினரும் இடம்பெற்றுள்ளனர். இதன் தற்போதைய அதிகாரபூர்வ பெயர் '''இலங்கை சனநாயக சோசலிசக் குடியரசு''' ஆகும்.
==பிராந்தியங்கள்==
இலங்கை 9 நிர்வாக மாகாணங்களாகப் பிரிக்கப்பட்டுள்ளது:
{{Wy/ta/Regionlist
| regionmap=Sri_Lanka_Regions_Map.png
| regionmapsize=450px
| regionmaptext=Map of Sri Lanka with provincial regions colour-coded
| regionInteractiveMap=map1
| region1name=[[Wy/ta/மத்திய மாகாணம் (இலங்கை)|மத்திய மாகாணம்]]
| region1color=#AE83AE
| region1items= [[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]], [[Wy/ta/மத்தளை|மத்தளை]], [[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]], [[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]], [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]]
| region1description=மலைப்பாங்கான நிலப்பரப்பைக் கொண்டிருப்பதால் இது "மலைப் பகுதி" என்று அழைக்கப்படுகிறது. தேயிலை விளையும் பகுதியாகவும் இது அறியப்படுகிறது. மலையேற்றத்திற்கு இது மிகச் சிறந்த இடமாகும்.
| region2name=[[Wy/ta/வட மாகாணம் (இலங்கை)|வட மாகாணம்]]
| region2color=#536C53
| region2items= [[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]], கிளிநொச்சி, வன்னி, [[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
| region2description=நாட்டின் பெரும்பான்மையான தமிழ் பேசும் மக்கள் வசிக்கும் பகுதி இது. ஏறக்குறைய மூன்று தசாப்த காலப் போரினால் சிதைக்கப்பட்ட நிலையில், இப்பகுதி தற்போது மீளக் கட்டியெழுப்பப்பட்டு வருகிறது. மாசுபடாத கடற்கரைகளும் பழமையான சிதைவுகளும் இங்கு உள்ளன.
| region3name=[[Wy/ta/வட மத்திய மாகாணம்|வட மத்திய மாகாணம்]]
| region3color=#B0CF98
| region3items= [[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]], [[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
| region3description= வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இப்பகுதி, கலாச்சார முக்கோணம் என்று அழைக்கப்படுகிறது.
| region4name= [[Wy/ta/கிழக்கு மாகாணம் (இலங்கை)|கிழக்கு மாகாணம்]]
| region4color=#4F93C0
| region4items= [[Wy/ta/திருகோணமலை|திருகோணமலை]], [[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]], [[Wy/ta/அறுகம் குடா|அறுகம் குடா]]
| region4description=திருகோணமலையில் உள்ள ஒரு அரிய இயற்கை துறைமுகத்தையும், ஆயிரக்கணக்கான மணல் கடற்கரைகளையும் கொண்ட இடம். அலைச்சறுக்கு வீரர்களின் சொர்க்கம்.
| region5name= [[Wy/ta/வடமேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|வடமேற்கு மாகாணம்]]
| region5color=#80B588
| region5items= [[Wy/ta/குருநாகலா|குருநாகலா]], [[Wy/ta/புத்தளம்|புத்தளம்]], [[Wy/ta/சிலாவ்|சிலாவ்]]
| region5description=தென்னைத் தோட்டங்கள், டால்பின் பார்த்தல், உப்பு உற்பத்தி. வனவிலங்கு ஆர்வலர்களுக்கான வில்பத்து தேசியப் பூங்கா மற்றும் பண்டைய நகரமான யபஹுவா.
| region6name= [[Wy/ta/சபரகமுவா|சபரகமுவா]]
| region6color=#69999F
| region6items= [[Wy/ta/ரத்னபுரா|ரத்னபுரா]], கேகாலே
| region6description=இலங்கையின் இரத்தினக்கல் சுரங்கத் தலைநகரம். யானை சவாரிகளுக்கான உடவளவை தேசியப் பூங்கா மற்றும் பிரமிக்க வைக்கும் ராவண நீர்வீழ்ச்சி ஆகியவை இதன் சிறப்பம்சங்கள்.
| region7name= [[Wy/ta/தெற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|தெற்கு மாகாணம்]]
| region7color=#E0E67A
| region7items= [[Wy/ta/காலி|காலி]], [[Wy/ta/வெலிகம|வெலிகம]], [[Wy/ta/மிரிஸ்ஸா|மிரிஸ்ஸா]], [[Wy/ta/மாத்தறை|மாத்தறை]], [[Wy/ta/தங்கல்லே|தங்கல்லே]], [[Wy/ta/உனவடுனா|உனவடுனா]], [[Wy/ta/ஹம்பாந்தோட்டா|ஹம்பாந்தோட்டா]], [[Wy/ta/யாலா தேசிய பூங்கா|யாலா தேசிய பூங்கா]]
| region7description=காலியின் வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க கோட்டை, மிரிஸ்ஸாவில் திமிங்கலங்களைக் காணுதல் மற்றும் தங்கல்லேயின் அமைதியான கடற்கரைகள் ஆகியவற்றிற்காகப் புகழ்பெற்றது.
| region8name= [[Wy/ta/ஊவா|ஊவா]]
| region8color=#A7B49F
| region8items= [[Wy/ta/பதுளை|பதுளை]], [[Wy/ta/எல்லா|எல்லா]], [[Wy/ta/ஹபுத்தளை|ஹபுத்தளை]], [[Wy/ta/பண்டாரவளை|பண்டாரவளை]]
| region8description=மலைப்பகுதிகள். தேயிலை, தேயிலை, இன்னும் நிறையத் தேயிலை.
| region9name= [[Wy/ta/மேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|மேற்கு மாகாணம்]]
| region9color=#C9A16A
| region9items= [[Wy/ta/ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே|ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே]], [[Wy/ta/பெருவெல|பெருவெல]], [[Wy/ta/கொழும்பு|கொழும்பு]], [[Wy/ta/கம்பஹா|கம்பஹா]], [[Wy/ta/பெந்தோட்டா|பெந்தோட்டா]], [[Wy/ta/நீர்கொழும்பு|நீர்கொழும்பு]]
| region9description=தலைநகரம் மற்றும் அதன் புறநகர் மண்டலம்.
}}
==நகரங்கள்==
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/கொழும்பு|கொழும்பு]]|url=|lat=6.934444|long=79.842778|wikidata=Q35381}} (சிங்களம்: ''කොළඹ''; ஆங்கிலம்: ''Colombo'') — இலங்கையின் வணிகத் தலைநகரம் மற்றும் மிகப்பெரிய நகரம். தங்கும் விடுதிகள், சிற்றுண்டிச்சாலைகள், உணவகங்கள், இரவு விடுதிகள் மற்றும் கடைவல வசதிகள்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே|ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே]]|url=|lat=6.910833|long=79.887836|wikidata=Q41963}} (சிங்களம்: ''ශ්රී ජයවර්ධනපුර කෝට්ටේ''; ஆங்கிலம்: ''Sri Jayawardenapura Kotte'') — 'கோட்டே' என்றும் அழைக்கப்படும் இலங்கையின் புதிய தலைநகரம்
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]]|url=|lat=8.35|long=80.385278|wikidata=Q5724}} (சிங்களம்: ''අනුරාධපුරය''; ஆங்கிலம்: ''Anuradhapura'') — பண்டைய தலைநகரங்களின் சிதைவுகள் (பகுதியளவு சீரமைக்கப்பட்டவை). '''யுனெஸ்கோ''' உலகப் பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]]|url=|lat=7.716667|long=81.7|wikidata=Q810963}} (சிங்களம்: ''මඩකලපුව''; ஆங்கிலம்: ''Batticaloa'') — கழிமுக ஏரியின் மீது அமைந்த ஒரு நகரம். அழகான ஆழமற்ற கடற்கரைகள், நெல் வயல்கள் மற்றும் வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இடங்கள்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/காலி|காலி]]|url=|lat=6.053611|long=80.211667|wikidata=Q319366}} (சிங்களம்: ''ගාල්ල''; ஆங்கிலம்: ''Galle'') — புகழ்பெற்ற டச்சு கோட்டை. காலே இலக்கிய விழாவை நடத்தும் நகரம். '''யுனெஸ்கோ''' உலக பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]]|url=|lat=9.666667|long=80|wikidata=Q215277}} (சிங்களம்: ''යාපනය''; ஆங்கிலம்: ''Jaffna'') — வடக்குத் தலைநகரம். இங்கு தமிழ் பேசும் சமூகத்தின் செழுமையான பாரம்பரியம் காட்சிக்கு வைக்கப்பட்டுள்ளது.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]]|url=|lat=7.296389|long=80.635|wikidata=Q203197}} (சிங்களம்: ''මහනුවර''; ஆங்கிலம்: ''Kandy'') — நாட்டின் ஆன்மீக இதயம்; புத்தரின் பல் பாதுகாத்து வைக்கப்பட்டுள்ள இடம்; '''யுனெஸ்கோ''' உலகப் பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/நீர்கொழும்பு|நீர்கொழும்பு]]|url=|lat=7.211111|long=79.838611|wikidata=Q668616}} (சிங்களம்: ''මීගමුව''; ஆங்கிலம்: ''Negombo'') — அழகான நிலப்பரப்பும் பரந்த நீலக்கடல்களும்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]]|url=|lat=6.966667|long=80.766667|wikidata=Q1340579}} (சிங்களம்: ''නුවර එළිය''; ஆங்கிலம்: ''Nuwara Eliya'') — பந்தய நாட்களில் இதமான வானிலை, விக்டோரியன் கட்டிடக்கலை, உயரமான தொப்பிகள், நீண்ட கோட்டுகள் மற்றும் தலையலங்காரத் தொப்பிகள்.
==பிற இடங்கள்==
[[File:Morning mist in Sinharaja.JPG|thumb|right|சிங்கராஜா மழைக்காட்டில் காலை மூடுபனி]]
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/அறுகம் குடா|அறுகம் குடா]]|wikidata=Q4802027}} (சிங்களம்: ''ආරුගම් බොක්ක''; ஆங்கிலம்: ''Arugam Bay'') – பல சிறந்த அலைச்சறுக்கு இடங்களைக் கொண்ட தென்கிழக்கு கடற்கரை நகரம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]]|wikidata=Q272153}} – அதன் உயரமான சிவப்பு கல் கோட்டை மற்றும் அரண்மனை இடிபாடுகளுக்கு பிரபலமானது, பழங்கால நகரமான சிகிரியா. அருகில், [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]] அதன் புகழ்பெற்ற குகைக் கோவிலுடன் ('''யுனெஸ்கோ''' உலக பாரம்பரிய தளங்கள் இரண்டும்), மற்றும் '''மின்னேரியா தேசிய பூங்கா'''விற்கு அருகாமையில் ஹபரனா
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/ஒட்டன் சமவெளி|ஒட்டன் சமவெளி]]|wikidata=Q1630245}} (சிங்களம்: ''හෝර්ටන් තැන්න ජාතික වනෝද්යානය''; ஆங்கிலம்: ''Horton Plains'') – அழிந்துவரும் நிலையில் உள்ள பல வகையான தாவரங்கள் மற்றும் விலங்கினங்களையும், முடிவில்லாத மலையேற்றப் பாதைகளையும் கொண்ட மத்திய மலைப்பகுதியின் மேகக் காடு.
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name='''கித்துள்கலை'''|url=|lat=6.997222|long=80.411111}} (சிங்களம்: ''කිතුල්ගල''; ஆங்கிலம்: ''Kitulgala'') – தூய்மையான இயற்கை மற்றும் ராஃப்டிங் சாகசங்களுக்குப் பெயர் பெற்றது - கொழும்பிலிருந்து 4 மணி நேரப் பயணம்
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/மிரிஸ்ஸா|மிரிஸ்ஸா]]|wikidata=Q1345652}} (சிங்களம்: මිරිස්ස; ஆங்கிலம்: ''Mirissa'') – மத்தாராவுக்கு அருகில் தெற்குக் கடற்கரையில் அமைந்துள்ள, இரண்டு சிறந்த சர்ஃபிங் இடங்களைக் கொண்ட ஒரு கடற்கரை கிராமம் மற்றும் கொண்டாட்டங்களுக்கான முக்கிய இடம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=Pasikudah|url=|lat=7.928333|long=81.561667}} (Sinhala: පාසිකුඩා; Tamil: பாசிக்குடா) – famous beach resort on Sri Lanka's east coast with white sand beaches and upscale hotels
*[[File:Crocodile sun bathing, Kumana, Sri Lanka.jpg|thumb|crocodile enjoying the sun in [[Kumana National Park]].]]
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Sinharaja Forest Reserve]]|wikidata=Q375634}} (Sinhala: සිංහරාජ වනාන්තරය; Tamil: சிங்கராஜா வனம்) – Largest rainforest in Sri Lanka, also a {{unesco}}. Extremely diverse fauna and flora. It is home to almost all the endemic species of birds in Sri Lanka. Open at 06:00 onwards.
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Unawatuna]]|wikidata=Q651301}} (Sinhala: උණවටුන) – beach resort on the south coast very close to Galle
*{{marker|type=vicinity|name=[[Yala National Park]]|url=https://www.yalasrilanka.lk/|wikidata=Q1530863}} (Sinhala: යාල ජාතික වනෝද්යානය; Tamil: யால தேசிய வனம்) – Wildlife safari in Hambantota. Yala national park is a very large animal sanctuary. There are a wide range of animals that roam around the park, including the rare '''Sri Lankan Leopard'''. If you are lucky enough, you would be able to spot them near a watering hole.
==சாப்பிட==
இலங்கையில் பல்வேறு உணவு வகைகள் காணப்படுகின்றன. இவை மிக உருசியாக காணப்படுகின்றன. இங்கு சிங்கள, முசுலிம் மற்றும் தமிழ் மக்களின் பாரம்பரிய உணவுகள் வேறுபட்டு காணப்பட்டாலும், இலங்கையின் தேசிய உணவாக விளங்குவது நெல் அரிசிச் சோறே ஆகும்.
சிங்கள பிரதேசங்களில் முக்கிய உணவாக விளங்குவது பாற்சோறு ஆகும். இது சிங்கள மக்களின் பாரம்பரிய உணவாக விளங்குகிறது.
*மேலும் சில சிங்கள உணவுகள்:-
**கெவும்
**அஸ்மி
**அலப்பை
யாழ்ப்பாணம் உட்பட்ட தமிழ் மக்களின் பிரதேசங்களில் பாரம்பரிய உணவாக மக்கள் உண்பது சோறு ஆகும். ஆனாலும் இங்கு கொத்துரொட்டி என்ற உணவு மிகவும் பிரபல்யமாக விளங்குகிறது. இவை கோழி இறைச்சி, முட்டை, ஆட்டு இறைச்சி, மாட்டு இறைச்சி மற்றும் மரக்கறியாகவும் விளங்குகின்றன.
*மேலும் சில தமிழ் உணவுகள்:-
**பிட்டு
**இடியப்பம்
**இரொட்டி
**அப்பம்
**வடை
**பொங்கல்
**பூரி
**தோசை
**போண்டா
**மோதகம்
**போலி
**ஊத்தப்பம்
==குடிக்க==
இலங்கையில் குழாய் நீர் குடிப்பதற்கு உகந்ததல்ல. அதிகமாக போத்தலில் அடைக்கப்பட்ட அல்லது சுத்திகரிக்கப்பட்ட நீரை அருந்துங்கள்.
'''மென்பானங்கள்''' இங்கு அதிகமான இடங்களில் கிடைக்கின்றன.
[[Category:Wy/ta]]
[[Category:Wy/ta/Country articles]]
{{INTERWIKI|Q854}}
cjye8ub4w1m37d6x3079g8eh9eebdgi
7251819
7251812
2026-07-15T17:37:37Z
Sree1959
2594881
பிற பயண இலக்குகள் சேர்க்கப்பட்டன
7251819
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ta/Pagebanner|Sri Lanka WV banner.jpg|pgname=இலங்கை|caption=பின்னாவல யானைகள் காப்பகத்தில் குளிக்கும் யானைகள்}}
'''இலங்கை''' ([[Wy/ta/சிங்கள சொற்றொடர்நூல்|சிங்களம்]]: '''ශ්රී ලංකා''', ''ஸ்ரீலங்கா''; [[Wy/ta/தமிழ் சொற்றொடர்நூல்|தமிழ்]]: '''இலங்கை'''), 1972 க்கு முன்பு '''சிலோன்''' என்று அறியப்பட்டது. இது இந்தியத் துணைக்கண்டத்தின் தென்கீழ் கரைக்கு அப்பால் இந்து சமுத்திரத்தில் ஏறத்தாழ 20 மில்லியன் மக்கள் வாழும் ஒரு தீவு நாடு ஆகும். இது தனது இயற்கை அழகுக்காகப் பெயர் பெற்றது; இதன் கடற்கரையோரம் முழுவதும் கண்கவர் கடற்கரைகள், வளமான வனவிலங்கு மற்றும் பல்லுயிர் வளம், தேயிலைத் தோட்டங்கள், பழத்தோட்டங்கள், கோயில்கள், நினைவுச் சின்னங்கள் மற்றும் பல ஆயிரம் ஆண்டுகள் பழமையான கலாச்சாரப் பாரம்பரியம் ஆகியவை அமைந்துள்ளன. இலங்கையின் கலாச்சாரப் பரப்பில் (பெரும்பாலும் பௌத்த மதத்தைச் சேர்ந்த) சிங்களவர்கள் மற்றும் (பெரும்பாலும் இந்து மதத்தைச் சேர்ந்த) தமிழர்கள் ஆகிய இனக்குழுக்களும், குறிப்பிடத்தக்க அளவிலான முஸ்லிம் மற்றும் கிறிஸ்தவ சமூகத்தினரும் இடம்பெற்றுள்ளனர். இதன் தற்போதைய அதிகாரபூர்வ பெயர் '''இலங்கை சனநாயக சோசலிசக் குடியரசு''' ஆகும்.
==பிராந்தியங்கள்==
இலங்கை 9 நிர்வாக மாகாணங்களாகப் பிரிக்கப்பட்டுள்ளது:
{{Wy/ta/Regionlist
| regionmap=Sri_Lanka_Regions_Map.png
| regionmapsize=450px
| regionmaptext=Map of Sri Lanka with provincial regions colour-coded
| regionInteractiveMap=map1
| region1name=[[Wy/ta/மத்திய மாகாணம் (இலங்கை)|மத்திய மாகாணம்]]
| region1color=#AE83AE
| region1items= [[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]], [[Wy/ta/மத்தளை|மத்தளை]], [[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]], [[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]], [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]]
| region1description=மலைப்பாங்கான நிலப்பரப்பைக் கொண்டிருப்பதால் இது "மலைப் பகுதி" என்று அழைக்கப்படுகிறது. தேயிலை விளையும் பகுதியாகவும் இது அறியப்படுகிறது. மலையேற்றத்திற்கு இது மிகச் சிறந்த இடமாகும்.
| region2name=[[Wy/ta/வட மாகாணம் (இலங்கை)|வட மாகாணம்]]
| region2color=#536C53
| region2items= [[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]], கிளிநொச்சி, வன்னி, [[Wy/ta/மன்னார்|மன்னார்]]
| region2description=நாட்டின் பெரும்பான்மையான தமிழ் பேசும் மக்கள் வசிக்கும் பகுதி இது. ஏறக்குறைய மூன்று தசாப்த காலப் போரினால் சிதைக்கப்பட்ட நிலையில், இப்பகுதி தற்போது மீளக் கட்டியெழுப்பப்பட்டு வருகிறது. மாசுபடாத கடற்கரைகளும் பழமையான சிதைவுகளும் இங்கு உள்ளன.
| region3name=[[Wy/ta/வட மத்திய மாகாணம்|வட மத்திய மாகாணம்]]
| region3color=#B0CF98
| region3items= [[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]], [[Wy/ta/பொலன்னறுவை|பொலன்னறுவை]]
| region3description= வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இப்பகுதி, கலாச்சார முக்கோணம் என்று அழைக்கப்படுகிறது.
| region4name= [[Wy/ta/கிழக்கு மாகாணம் (இலங்கை)|கிழக்கு மாகாணம்]]
| region4color=#4F93C0
| region4items= [[Wy/ta/திருகோணமலை|திருகோணமலை]], [[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]], [[Wy/ta/அறுகம் குடா|அறுகம் குடா]]
| region4description=திருகோணமலையில் உள்ள ஒரு அரிய இயற்கை துறைமுகத்தையும், ஆயிரக்கணக்கான மணல் கடற்கரைகளையும் கொண்ட இடம். அலைச்சறுக்கு வீரர்களின் சொர்க்கம்.
| region5name= [[Wy/ta/வடமேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|வடமேற்கு மாகாணம்]]
| region5color=#80B588
| region5items= [[Wy/ta/குருநாகலா|குருநாகலா]], [[Wy/ta/புத்தளம்|புத்தளம்]], [[Wy/ta/சிலாவ்|சிலாவ்]]
| region5description=தென்னைத் தோட்டங்கள், டால்பின் பார்த்தல், உப்பு உற்பத்தி. வனவிலங்கு ஆர்வலர்களுக்கான வில்பத்து தேசியப் பூங்கா மற்றும் பண்டைய நகரமான யபஹுவா.
| region6name= [[Wy/ta/சபரகமுவா|சபரகமுவா]]
| region6color=#69999F
| region6items= [[Wy/ta/ரத்னபுரா|ரத்னபுரா]], கேகாலே
| region6description=இலங்கையின் இரத்தினக்கல் சுரங்கத் தலைநகரம். யானை சவாரிகளுக்கான உடவளவை தேசியப் பூங்கா மற்றும் பிரமிக்க வைக்கும் ராவண நீர்வீழ்ச்சி ஆகியவை இதன் சிறப்பம்சங்கள்.
| region7name= [[Wy/ta/தெற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|தெற்கு மாகாணம்]]
| region7color=#E0E67A
| region7items= [[Wy/ta/காலி|காலி]], [[Wy/ta/வெலிகம|வெலிகம]], [[Wy/ta/மிரிஸ்ஸா|மிரிஸ்ஸா]], [[Wy/ta/மாத்தறை|மாத்தறை]], [[Wy/ta/தங்கல்லே|தங்கல்லே]], [[Wy/ta/உனவடுனா|உனவடுனா]], [[Wy/ta/ஹம்பாந்தோட்டா|ஹம்பாந்தோட்டா]], [[Wy/ta/யாலா தேசிய பூங்கா|யாலா தேசிய பூங்கா]]
| region7description=காலியின் வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க கோட்டை, மிரிஸ்ஸாவில் திமிங்கலங்களைக் காணுதல் மற்றும் தங்கல்லேயின் அமைதியான கடற்கரைகள் ஆகியவற்றிற்காகப் புகழ்பெற்றது.
| region8name= [[Wy/ta/ஊவா|ஊவா]]
| region8color=#A7B49F
| region8items= [[Wy/ta/பதுளை|பதுளை]], [[Wy/ta/எல்லா|எல்லா]], [[Wy/ta/ஹபுத்தளை|ஹபுத்தளை]], [[Wy/ta/பண்டாரவளை|பண்டாரவளை]]
| region8description=மலைப்பகுதிகள். தேயிலை, தேயிலை, இன்னும் நிறையத் தேயிலை.
| region9name= [[Wy/ta/மேற்கு மாகாணம் (இலங்கை)|மேற்கு மாகாணம்]]
| region9color=#C9A16A
| region9items= [[Wy/ta/ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே|ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே]], [[Wy/ta/பெருவெல|பெருவெல]], [[Wy/ta/கொழும்பு|கொழும்பு]], [[Wy/ta/கம்பஹா|கம்பஹா]], [[Wy/ta/பெந்தோட்டா|பெந்தோட்டா]], [[Wy/ta/நீர்கொழும்பு|நீர்கொழும்பு]]
| region9description=தலைநகரம் மற்றும் அதன் புறநகர் மண்டலம்.
}}
==நகரங்கள்==
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/கொழும்பு|கொழும்பு]]|url=|lat=6.934444|long=79.842778|wikidata=Q35381}} (சிங்களம்: ''කොළඹ''; ஆங்கிலம்: ''Colombo'') — இலங்கையின் வணிகத் தலைநகரம் மற்றும் மிகப்பெரிய நகரம். தங்கும் விடுதிகள், சிற்றுண்டிச்சாலைகள், உணவகங்கள், இரவு விடுதிகள் மற்றும் கடைவல வசதிகள்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே|ஸ்ரீ ஜெயவர்த்தனபுர கோட்டே]]|url=|lat=6.910833|long=79.887836|wikidata=Q41963}} (சிங்களம்: ''ශ්රී ජයවර්ධනපුර කෝට්ටේ''; ஆங்கிலம்: ''Sri Jayawardenapura Kotte'') — 'கோட்டே' என்றும் அழைக்கப்படும் இலங்கையின் புதிய தலைநகரம்
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/அனுராதபுரம்|அனுராதபுரம்]]|url=|lat=8.35|long=80.385278|wikidata=Q5724}} (சிங்களம்: ''අනුරාධපුරය''; ஆங்கிலம்: ''Anuradhapura'') — பண்டைய தலைநகரங்களின் சிதைவுகள் (பகுதியளவு சீரமைக்கப்பட்டவை). '''யுனெஸ்கோ''' உலகப் பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/மட்டக்களப்பு|மட்டக்களப்பு]]|url=|lat=7.716667|long=81.7|wikidata=Q810963}} (சிங்களம்: ''මඩකලපුව''; ஆங்கிலம்: ''Batticaloa'') — கழிமுக ஏரியின் மீது அமைந்த ஒரு நகரம். அழகான ஆழமற்ற கடற்கரைகள், நெல் வயல்கள் மற்றும் வரலாற்றுச் சிறப்புமிக்க இடங்கள்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/காலி|காலி]]|url=|lat=6.053611|long=80.211667|wikidata=Q319366}} (சிங்களம்: ''ගාල්ල''; ஆங்கிலம்: ''Galle'') — புகழ்பெற்ற டச்சு கோட்டை. காலே இலக்கிய விழாவை நடத்தும் நகரம். '''யுனெஸ்கோ''' உலக பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/யாழ்ப்பாணம்|யாழ்ப்பாணம்]]|url=|lat=9.666667|long=80|wikidata=Q215277}} (சிங்களம்: ''යාපනය''; ஆங்கிலம்: ''Jaffna'') — வடக்குத் தலைநகரம். இங்கு தமிழ் பேசும் சமூகத்தின் செழுமையான பாரம்பரியம் காட்சிக்கு வைக்கப்பட்டுள்ளது.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/கண்டி|கண்டி]]|url=|lat=7.296389|long=80.635|wikidata=Q203197}} (சிங்களம்: ''මහනුවර''; ஆங்கிலம்: ''Kandy'') — நாட்டின் ஆன்மீக இதயம்; புத்தரின் பல் பாதுகாத்து வைக்கப்பட்டுள்ள இடம்; '''யுனெஸ்கோ''' உலகப் பாரம்பரியத் தளம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/நீர்கொழும்பு|நீர்கொழும்பு]]|url=|lat=7.211111|long=79.838611|wikidata=Q668616}} (சிங்களம்: ''මීගමුව''; ஆங்கிலம்: ''Negombo'') — அழகான நிலப்பரப்பும் பரந்த நீலக்கடல்களும்.
*{{Wy/ta/Marker|type=city|name=[[Wy/ta/நுவரெலியா|நுவரெலியா]]|url=|lat=6.966667|long=80.766667|wikidata=Q1340579}} (சிங்களம்: ''නුවර එළිය''; ஆங்கிலம்: ''Nuwara Eliya'') — பந்தய நாட்களில் இதமான வானிலை, விக்டோரியன் கட்டிடக்கலை, உயரமான தொப்பிகள், நீண்ட கோட்டுகள் மற்றும் தலையலங்காரத் தொப்பிகள்.
==பிற பயண இலக்குகள்==
[[File:Morning mist in Sinharaja.JPG|thumb|right|சிங்கராஜா மழைக்காட்டில் காலை மூடுபனி]]
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/அறுகம் குடா|அறுகம் குடா]]|wikidata=Q4802027}} (சிங்களம்: ''ආරුගම් බොක්ක''; ஆங்கிலம்: ''Arugam Bay'') – பல சிறந்த அலைச்சறுக்கு இடங்களைக் கொண்ட தென்கிழக்கு கடற்கரை நகரம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/சிகிரியா|சிகிரியா]]|wikidata=Q272153}} – அதன் உயரமான சிவப்பு கல் கோட்டை மற்றும் அரண்மனை இடிபாடுகளுக்கு பிரபலமானது, பழங்கால நகரமான சிகிரியா. அருகில், [[Wy/ta/தம்புள்ளை|தம்புள்ளை]] அதன் புகழ்பெற்ற குகைக் கோவிலுடன் ('''யுனெஸ்கோ''' உலக பாரம்பரிய தளங்கள் இரண்டும்), மற்றும் '''மின்னேரியா தேசிய பூங்கா'''விற்கு அருகாமையில் ஹபரனா
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/ஒட்டன் சமவெளி|ஒட்டன் சமவெளி]]|wikidata=Q1630245}} (சிங்களம்: ''හෝර්ටන් තැන්න ජාතික වනෝද්යානය''; ஆங்கிலம்: ''Horton Plains'') – அழிந்துவரும் நிலையில் உள்ள பல வகையான தாவரங்கள் மற்றும் விலங்கினங்களையும், முடிவில்லாத மலையேற்றப் பாதைகளையும் கொண்ட மத்திய மலைப்பகுதியின் மேகக் காடு.
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name='''கித்துள்கலை'''|url=|lat=6.997222|long=80.411111}} (சிங்களம்: ''කිතුල්ගල''; ஆங்கிலம்: ''Kitulgala'') – தூய்மையான இயற்கை மற்றும் ராஃப்டிங் சாகசங்களுக்குப் பெயர் பெற்றது - கொழும்பிலிருந்து 4 மணி நேரப் பயணம்
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/மிரிஸ்ஸா|மிரிஸ்ஸா]]|wikidata=Q1345652}} (சிங்களம்: මිරිස්ස; ஆங்கிலம்: ''Mirissa'') – மத்தாராவுக்கு அருகில் தெற்குக் கடற்கரையில் அமைந்துள்ள, இரண்டு சிறந்த சர்ஃபிங் இடங்களைக் கொண்ட ஒரு கடற்கரை கிராமம் மற்றும் கொண்டாட்டங்களுக்கான முக்கிய இடம்.
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=பாசிக்குடா|url=|lat=7.928333|long=81.561667}} (சிங்களம்: ''පාසිකුඩා''; ஆங்கிலம்: ''Pasikudah'') – வெண்மணல் கடற்கரைகள் மற்றும் உயர்தர விடுதிகளைக் கொண்ட, இலங்கையின் கிழக்குக் கடற்கரையில் அமைந்துள்ள புகழ்பெற்ற கடற்கரை உல்லாச விடுதித் தளம்.
*[[File:Crocodile sun bathing, Kumana, Sri Lanka.jpg|thumb|[[Wy/ta/குமனா தேசிய பூங்கா|குமனா தேசிய பூங்காவில்]] வெயிலை ரசிக்கும் முதலை.]]
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/சிங்கராஜா வனக் காப்பகம்|சிங்கராஜா வனக் காப்பகம்]]|wikidata=Q375634}} (சிங்களம்: ''සිංහරාජ වනාන්තරය''; ஆங்கிலம்: ''Sinharaja Forest Reserve'') – இலங்கையின் மிகப்பெரிய மழைக்காடு, '''யுனெஸ்கோ''' உலகப் பாரம்பரியத் தளம்மிகவும் மாறுபட்ட விலங்கினங்கள் மற்றும் தாவரங்கள். இது இலங்கையில் உள்ள அனைத்து வகையான பறவையினங்களுக்கும் தாயகமாக உள்ளது. 06:00 மணிக்கு திறக்கப்படும்.
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/உனவதுனா|உனவதுனா]]|wikidata=Q651301}} (சிங்களம்: උණවටුන''; ஆங்கிலம்: ''Unawatuna'') – காலி நகருக்கு மிக அருகில், தெற்குக் கடற்கரையில் அமைந்துள்ள கடற்கரை உல்லாச விடுதி
*{{Wy/ta/Marker|type=vicinity|name=[[Wy/ta/யால தேசிய வனம்|யால தேசிய வனம்]]|url=https://www.yalasrilanka.lk/|wikidata=Q1530863}} (சிங்களம்: යාල ජාතික වනෝද්යානය; ஆங்கிலம்: ''Yala National Park'') – ஹம்பாந்தோட்டையில் வனவிலங்கு சஃபாரி. யால தேசிய பூங்கா ஒரு மிகப்பெரிய வனவிலங்கு சரணாலயமாகும். அரிதான '''இலங்கைச் சிறுத்தை''' உட்படப் பல்வேறு வகையான விலங்குகள் இப்பூங்காவில் உலவுகின்றன. உங்களுக்கு அதிர்ஷ்டம் இருந்தால், நீர்நிலைகளுக்கு அருகில் அவற்றை நீங்கள் காண முடியும்.
==சாப்பிட==
இலங்கையில் பல்வேறு உணவு வகைகள் காணப்படுகின்றன. இவை மிக உருசியாக காணப்படுகின்றன. இங்கு சிங்கள, முசுலிம் மற்றும் தமிழ் மக்களின் பாரம்பரிய உணவுகள் வேறுபட்டு காணப்பட்டாலும், இலங்கையின் தேசிய உணவாக விளங்குவது நெல் அரிசிச் சோறே ஆகும்.
சிங்கள பிரதேசங்களில் முக்கிய உணவாக விளங்குவது பாற்சோறு ஆகும். இது சிங்கள மக்களின் பாரம்பரிய உணவாக விளங்குகிறது.
*மேலும் சில சிங்கள உணவுகள்:-
**கெவும்
**அஸ்மி
**அலப்பை
யாழ்ப்பாணம் உட்பட்ட தமிழ் மக்களின் பிரதேசங்களில் பாரம்பரிய உணவாக மக்கள் உண்பது சோறு ஆகும். ஆனாலும் இங்கு கொத்துரொட்டி என்ற உணவு மிகவும் பிரபல்யமாக விளங்குகிறது. இவை கோழி இறைச்சி, முட்டை, ஆட்டு இறைச்சி, மாட்டு இறைச்சி மற்றும் மரக்கறியாகவும் விளங்குகின்றன.
*மேலும் சில தமிழ் உணவுகள்:-
**பிட்டு
**இடியப்பம்
**இரொட்டி
**அப்பம்
**வடை
**பொங்கல்
**பூரி
**தோசை
**போண்டா
**மோதகம்
**போலி
**ஊத்தப்பம்
==குடிக்க==
இலங்கையில் குழாய் நீர் குடிப்பதற்கு உகந்ததல்ல. அதிகமாக போத்தலில் அடைக்கப்பட்ட அல்லது சுத்திகரிக்கப்பட்ட நீரை அருந்துங்கள்.
'''மென்பானங்கள்''' இங்கு அதிகமான இடங்களில் கிடைக்கின்றன.
[[Category:Wy/ta]]
[[Category:Wy/ta/Country articles]]
{{INTERWIKI|Q854}}
49g7yxtba9av1pxtsk2jy77ejwq9o14
Wp/yua/Juuch'
0
2861779
7251629
7244161
2026-07-15T14:29:26Z
Felipe Castillo 3
2658038
7251629
wikitext
text/x-wiki
[[File:Masa de tortillas.jpg|thumb|Juuch' ti'al u meenta'al waaj]]
'''Juuch'''' wa sakan, le je'ela' ku taal ti' le [[Wp/yua/Ixi'im|ixi'imo']], le ba'al je'ela' jach ku meyaj ti' u kajnáalilo'ob u péetlu'umil ''Yucatán'', tumen sáansamal ku k'abéetkunsa'al uti'al le janalo', le ba'al je'ela' tumen tu péetlu'umil ''Yucatán''e' ti kajankbal u ch'ilakabil maaya wíiniko'obi', máaxo'ob ku taalo'ob wa beeta'ab yéetel ixi'im, ba'ale' le je'ela' láaytli bey u tuukulil ya'ab u kaajalilo'ob ''Mesoamérica''.
== Bix u beeta'al ==
[[File:Pimitos de kastacán.jpg|thumb|''Pimitos'' ti' kastakán]]
Tu kaajilo'ob Yucatane' ya'abkach máako'obe' ku beetik u [[Wp/yua/Kool|koolo'ob]] tu'ux ku pak'iko'ob [[Wp/yua/Nal|nal]] yéetel uláak' u xa'akilo'ob ([[Wp/yua/K'úum|k'úum]], [[Wp/yua/Iis|iis]], [[Wp/yua/Iib|iib]], [[Wp/yua/Chi'ikan|chi'ikan]], ichil uláak'o'ob), le je'ela' leti' ku cha'abal le ixi'im ku suut juuch'ilo' chéen p'el u ts'o'okol u jo'ochole' le xunáano'obo' ku chakiko'ob u yiixi'imo'ob uti'al u k'uminta'al uti'al u bisiko'ob juch'bil beya' ku jóok'ol u sakamil wa u juuch'il utia'al u pak'achta'al waaj.
== Ba'ax ku beeta'al yéetel le juuch'o'/sakam ==
Yéetel le juuch'o' ku beeta'al uláak' janalo'ob wa uk'ulo'ob je'el bix:
=== Piim ===
* Le '''[[Wp/yua/Piim|piim]]''' jump'éel janal meyajta'an yéetel ixi'im, ku jats'uts kúuchul u juuch' yéetel ku p'íisiko'ob ichil ja'. Ts'o'okole' ku k'eyta'al ichil k'áak' wa ku p'íibil ichil píib, yéetel ya'abach ku ts'áabal ichil ko'ol, sikil wa ts'íib yéetel ch'ooj. Le piimo' jump'éel janal k'ajóolta'an ichil ''Yucatán'' tumen u ma'alob u jaantbil yéetel u noj nojts'íibil.
=== Píib ===
[[File:Nombre del platillo típico del Hanal Pixan (día de muertos).jpg|thumb|Píib]]
* Le '''[[Wp/yua/Píib|píib]]''' ma' chéen u k'aaba' jun janal, ba'ale' xan u meyajil u p'íibil janal ichil lu'um yéetel tuun. Le waajo'ob, pibes yéetel u láak' janalo'ob ku p'íibil ichil le píibo' ti'al u ch'a'ik u ju'uts' yéetel u ki'. Le meyaja' yaan tu yichil u suku'unil le maya'ob ''desde'' u yáax k'iino'ob.
=== Chachak waaj ===
* Le '''[[Wp/yua/Chachak waaj|chachak waaj]]''' jump'éel janal meyajta'an yéetel juuch', ku ts'áabal u ta'ab yéetel jejeláas nukuch paak'alo'ob, je'el bix ''pepita molida'' wa ''manteca'', ku k'eyta'al ichil ''[[Wp/yua/Comal|comal]]''. Ku jaanta'al bey uk'ul wa bey u yéet janalil uláak' ba'alo'ob.
=== ''Vaporcitos'' ===
[[File:Blue drawers.jpg|thumb|''Vaporcito'']]
* Le '''''[[Wp/yua/Vaporcitos|vaporcitos]]''''' waajo'ob ku meyajta'al yéetel juuch', ku b'alik ichil u le' [[Wp/yua/Ja'as|ja'as]] wa le' [[Wp/yua/Xa'an|xa'an]], ka ts'o'okole' ku chukta'al yéetel ''vapor''. Je'el u p'íitil ''[[Wp/yua/Tamal|tamal]]'', ba'ale' suutil yéetel chan u p'éel. Ku ts'áabal ichil ya'ab k'iino'ob k'iinamo'ob yéetel noj janalo'ob.
=== Chak bi' waaj ===
* Le '''[[Wp/yua/Chak bi' waaj|chak bi' waaj]]''' jump'éel waaj chak chak u booxil tumen u meyajil yéetel [[Wp/yua/K'uxub|k'uxub]]. Ku meyajta'al yéetel juuch', ku jats'uts k'eyta'al ichil ''comal'' yéetel ku jaanta'al yéetel ch'ooj, bu'ul wa jejeláas janalo'ob. U k'aaba' ya'alik u chakil u booxil le waajo'.
=== Waaj ===
[[File:Tortillas at Azul Histórico (39701057415).jpg|thumb|Waaj]]
* Le '''[[Wp/yua/Waaj|waaj]]''' u k'aaba' ''general'' ti'al ''tortilla'' ichil maayat'aan. Ku meyajta'al yéetel juuch' ku taal tu ixi'imil ''nixtamalizado''. Le waajo' u noj janalil le maaya'ob ''desde'' óoxp'éel ''mil'' ja'ab máasewal kuxtal, yéetel ku yaantal ichil tuláakal janal k'iino'ob.
=== Sa' ===
[[File:Atole de puscua Guanajuatense.jpg|thumb|Sa']]
* Le '''[[Wp/yua/Sa'|sa']]''' jump'éel janal meyajta'an yéetel juuch' jach séeba'an. Ku p'íisiko'ob yéetel ja', ka ku ts'áabal ichil k'áak' ti'al u su'uts'ul. Ichil jejeláas kaajo'ob ku jaanta'al bey chan janal wa bey yéet ts'íibil ch'ooj.
=== K'eyem ===
[[File:Pozol en jícara.jpg|thumb|K'eyem ti' luuch]]
* Le '''[[Wp/yua/K'eyem|k'eyem]]''' jump'éel janal meyajta'an yéetel juuch' ku p'íitil yéetel ku k'eyta'al ichil ''comal''. Je'el u meyajil ku k'eexel tu kaaj ku kaaj, ba'ale' leti' yaan ichil u janalilo'ob le máasewalo'ob yéetel ku jaanta'al yéetel sikil, bu'ul wa ch'ooj.
=== Poolkaan ===
* Le je'ela' jump'éel janal ku beeta'al yéetel junwóol juuch' je'el bix u beeta'al jump'éel piim, ku pa'atal je'el bix u pool ts'aabkaane', le o'olal bey u k'aaba'o', ba'ale' tu chúumuke' ku ts'aabal jeejeláas ba'alo'ob je'el bix iib yéetel sikil wa xpeelon, beyxan ku ts'aabal bak, xiix, papas, etc
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q178024}}
p92fnlc3bm7wtf2nql4y74iqjnt4yxz
Translations:Incubator:Policy/51/zh
1198
2939276
7251760
4179778
2026-07-15T16:37:16Z
Font8388608
2642898
7251760
wikitext
text/x-wiki
你可以在[[Incubator:Administrators|孵育场:管理员]]查看关于管理员、行政员等的政策。
p5eu2v3f9g2luywn3bsmcsqydj8sh5l
Translations:Incubator:Policy/53/zh
1198
2946396
7251764
4205651
2026-07-15T16:40:43Z
Font8388608
2642898
7251764
wikitext
text/x-wiki
如果有足够的理由(例如破坏),技术上能够封禁其他用户的用户可能在任何适当时间因不当行为封禁其他用户。
rwmr0e91pqx7t85deripofed6jkq0nl
User talk:Amit Kumar Bhagat
3
2954697
7251941
6702159
2026-07-15T19:51:21Z
ꠢꠣꠍꠘ ꠞꠣꠎꠣ
2578786
Reverted edit by [[Special:Contributions/Amit Kumar Bhagat|Amit Kumar Bhagat]] ([[User talk:Amit Kumar Bhagat|talk]]) to last revision by [[User:Welcoming Bot|Welcoming Bot]]
4246885
wikitext
text/x-wiki
<div style="margin:.5em;">
{{Welcome-toolbox
|create=(to create a wiki)
|lang-support=Language support
|float={{#ifeq:{{lc:ltr}}|rtl|left|right}}
}}
{{#ifeq:{{lc:ltr}}|rtl|<div class="rtl-text">|}}
Welcome to Wikimedia Incubator!
{{#ifeq:|yes|If you haven't already, please consider creating yourself an account to be able to do more. It's free.<br>}}
At the right there are some important links, and here are some tips and info:
* If you haven't created a user page yet, please [[Special:MyPage|create one]] with for example [[Incubator:Babel|Babel templates]] on it.
* You can select your interface language in [[Special:Preferences|your preferences]].
* If you make articles, templates or categories, don't forget to add a [[Help:FAQ#Prefix|prefix]]!
* If your knowledge of English is good, you can [[Incubator:Translation project|help with translating]] pages to other languages you know, so more people can understand it!
* If you want to translate the interface, please go to [[translatewiki:|Translatewiki.net]] and [[translatewiki:Special:FirstSteps|follow the instructions]].
If you have any questions, feel free to ask them on [[Incubator:Community Portal]].{{#ifeq:{{lc:ltr}}|rtl|</div>|}}</div>
-- [[User:Welcoming Bot|Welcoming Bot]] 01:57, 18 March 2018 (UTC)
599kcyyh1ruzmj1vxo7avamx0co08t3
Wp/yua/Mako'ob ku kinsikuba'ob yo'olal minan jets'el olal ti'ob
0
2989100
7252045
5409908
2026-07-15T20:44:37Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7252045
wikitext
text/x-wiki
[[File:Αυτοκτονία με την λήψη φαρμάκου-δηλητηρίου.jpg|thumb|Mako'ob ku kinsikuba'ob]]
Way yok'ol lu'umil [[Wp/yua/Yucatán|''yucatan''e']] hach yaabach maako'ob ku kinsikubao'ob, yo'olal jeje'elas baalo'ob ku yuchulti'ob yo'olal ma ' paajchaj u xuultiko'ob u muk'yaj. yan k'ine' tumen mina'an tak'intio'ob yan xane' tumen p'aato'ob tumen u yakunaj, ulak'obe' yolal jach ku kaltalo'ob. ma chen otsilo'ob ku lobikuba'ob bey xaan yan ahik'alo'ob ku sa'atal yoolo'ob ku jich'ik u kaalo'ob ku xot'iko'ob u k'aabo'ob wa ku luk'iko'ob ba'alob utial u kinsikuba'ob. Uch ka'ache' chen xiibo'ob ku betiko'ob, ba'ale' ti le tsil k'ine' tak koolelo'ob bey xaan paalal tsok u kajsik u lobituba'ob utial u xulsik u kuxtalo'ob.
Uti'al julio ti 2017, ''Yucatan''e' hach taanil u bin yetel le hach yaj yaj kimilo'ob ichil ti tulaakal le nooj kaajo'ob way yok'ol u luumil ''Mexico''e'.<ref>https://web.archive.org/web/20190609045111/http://yucataninforma.org/2017/01/15/yucatan-primer-lugar-de-suicidios-en-mexico/</ref>
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Maako'ob ku kinsikuba'ob]]
j7e7n2qe9qzdyt6s24srnobji08epkq
Wp/yua/Lingüística
0
2990075
7251882
5636468
2026-07-15T18:56:41Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251882
wikitext
text/x-wiki
[[File:Noam Chomsky, 2004.jpg|thumb|Noam Chomsky, lingüista síij [[Wp/yua/Estados Unidos|Estados Unidos]], máax patjo'ol gramática generativa, u baakel ba'ax k'ajóolta'an beey lingüística moderna ichil ka'a chúumukil siglo XX.]]
'''Lingüísticae'''' (síij ti' u [[Wp/yua/Fráanses t'aan|francésil t'aan]] ''linguistique'' «''lengua''») leti'e' ''científico'' xookil ku beeta'al yóok'lal bix yanik [[Wp/yua/T'aan|t'aano'ob]] yéetel tuláakal ba'al yaan u yil yéetelo'ob, je'el bix, bix ts'o'ok u bin u jelpajalo'ob yéetel u máan k'iin, beyxan bix u nu'ukil yéetel bix u na'atal tumen le kaaj t'aniko' (le ts'ookil ba'ala' jump'éel ba'al jaaj wa ku pakta'al yéetel ''generativista'' ichil).
[[File:Ferdinand de Saussure etwas besser.jpg|thumb|Ferdinand de Saussure ]]
Kex tumen jaaj ''gramática''e' jump'éel úuchben xooke', yaan u jejeláasil tu'ux u taal u chuunil le ku k'aaba'tik ''lingüística moderna''. Jump'éel ti' u jach k'a'anantakile', ti' yaan ichil le ku yantal yéetel ''Neogrammatiker,'' máaxo'ob patjo'olt ''lingüística histórica'' yéetel tu káajsajo'ob u tuukulil ''ley'' ichil ''lingüística'', le beetik yanchaj jejeláas ''leyes fonéticas'' ti'al u chikbesa'al ba'ax ts'o'ok u jelpajal ti' le t'aano'. Uláak' k'a'anan ba'ale', leti' bix yanik le ku k'aba'tik ''sincronía, diacronía'' yéetel yáax ''estructuralista'' ba'al ts'o'ok u je'ets'el yóok'olal ba'ax meyajta'an tumen '''Ferdinand de Saussure''' yéetel tumen ''Cours de linguistique générale (''jóok'sa'an ti' ba'ax tu kaansaj). Ku tukulta'ale' ichil ''siglo'' XX, úuchik u yantal ''estructuralismo derivado'', jóok' ti' u meyaj Sassure, "leti'e' tu'ux káaj" ''lingüística moderna''. Leti'e' yáax juntéen úuchik u k'a'abéetkunsa'al u t'aanil «''lingüística''» (yáax juntéen úuchik u chikpajal yéetel ''registráarta''<nowiki/>'abe' beeta'ab tu ja'abil 1883). U t'aanil «''lingüista''» yáax juntéen úuchik u yila'al tu yáax wáalil ''tomo I'' ti' u áanalte'il ''Choix des poésies des troubadours'', ts'íibta'an tumen Raynouard, tu ja'abil 1816.
== U nooyil ''lingüística'' ==
U nooyil ''lingüística teórica''e' leti' ka yanak jump'éel ''teoría general'' ti' bix yanik t'aano'ob yéetel bix yanik xan ''sistema cognitivo'' ts'áak u páajtalil u yantal, le je'ela' u k'áat u ya'alej, leti'e' bix u chikbesa'al ba'ax yaan ichil u tuukul juntúul máax ku t'aan yéetel ba'ax beetik u k'a'abéetkunsik le t'aano'. U tuukulile', ka tso'olok bix le t'aano'obo' ba'ale' chéen yéetel ba'ax ojéela'an tumen kaaj yéetel u je'ets'el bix u bin u kaniko'ob. Ts'o'ok u yantal u tsikbalil yóok'olal wa unaj bin u ch'a'anuktal lingüística beey jump'éel ''ciencia social'', wa beey jump'éel u jaatsil ''psicología''. Ichil u xookil ''ciencias sociales''e', u tuukul máax ku táakbesa'ale' jump'éel ba'al jach k'a'anan, ba'ale', míin ichil k'eexilo'ob ku yantal ichil t'aan, wa ichil u nu'ukil t'aane', u tuukul máaxo'ob t'anike' ma'atech u na'atal beey jump'éel noj ba'ali'. Kex tumen jaaj yaan jaatsilo'ob suuk u táakbesa'al ichil ''lingüística''e', je'el bix ''sociolingüística'' wa ''psicolingüística''e', u tuukul máax ku t'aane' jach noj ba'al, ba'ale' le ka'a jaatsilo'oba' ma' leti' u jach nooyil ''lingüística teórica'', le je'elo' u nooyil uláak' xooko'ob xak'altik uláak' ba'al yaan tu bak'pachil u k'a'abéetkunsa'al t'aan.
U nooyil ''lingüística aplicada''e' leti' u xak'altik bix u kanik máak t'aan yéetel u k'a'abéetkunsik ''científico'' xaak'al yóok'ol jump'éel t'aan wa yóok'ol jump'éel u jejeláasil ba'alo'ob ku beeta'al, je'el bix u máak'anta'al no'oja'an nu'ukbesajo'ob ti'al u kaansa'al t'aano'ob. Yaan jump'éel noj tsikbal yóok'lal wa unaj u ch'a'abal ''lingüística'' beey jump'éel ''ciencia social'', tumen chéen wíinik k'a'abéetkunsik t'aano'ob, wa unaj u ch'a'abal beey ''ciencia natural'' tumen, kex tumen ku k'a'abéetkunsa'al tumen wíinike', ba'ax ku beeta'al tumen máaxo'ob t'anike' ma' jump'éel ba'al k'a'anan ti'al u k'ajla'ayil le t'aano'obo', tumen u nu'ukil u t'aniko'obe' chéen beey u síijil ichil u tuukul máak (le je'elo' ku xak'alta'al tumen F. de Saussure, máax tu ya'alaj k'eexilo'ob ku yantal ti' jump'éel t'anae', chéen ku yantal tumen máak beetik yéetel ma' tumen wa u yóolil u beetiko'obi', ts'o'okole' t'aane' jejeláas bix u yantal ichil u máan k'iin, le beetik ku ya'alik u xaak'alta'al t'aane' unaj u beeta'al diacrónica yéetel ''sincrónicamente''. Saussuree' ku p'atik tu tséelil u k'ajala'ayil t'aano'obe' yéetel ku xak'altik je'el bix u bin u yúuchulo'). Noam Chomskye' ku ya'alik ''lingüística''e' unaj uj na'atal beey jump'éel ba'al táaka'an ichil ''ciencia cognitiva'' wa ''piscología humana'', tumen ''lingüística''e' asab ya'ab ba'al yaan u yil yéetel bix u meyaj u ts'o'omel u pool máak yéetel bix u bin u k'expajal le kéen jo'op'ok u kuxtal ich kaaj wa yéetel ba'ax jets'a'an, leti' le ba'ax ku xak'alta'al tumen ''ciencias sociales''.
Ti'al túun u na'atal u nooyil ba'ax ku xak'altik ''lingüística''e', je'el u páajtal u ja'atsal ichil óoxp'éel noj ba'alo'ob:
* ''Lingüística teórica'', leti'e' ku beeta'alo', yaan jayp'éel ba'alo'ob ts'o'ok u tso'olil ka'anal.
* ''Lingüística sincrónica'' tu táan ''lingüística diacrónica''. Jump'éel ''descripción sincrónica'' yóok'olal jump'éel t'aane' ku tsolik jach bix le t'aano', Jump'éel ''descripción diacrónica''e' ku xak'altik ba'ax ku yúuchul yéetel le t'aano' ichil u máan k'iin, beyxan bix u bin u k'expajal. Kex tumen tu káajbal ''lingüística'' yanchaj siglo XXe' tu jach xak'altaj ba'alo'ob yo'olal k'eexilo'ob ku yantal ti' t'aan yéetel bix u bin u jelpajal t'aano'ob, bix u yila'al te'e túumben k'iino'obe' ku kaxtik bix u meyaj le t'aano'obo' ichil jun jaatsi k'iino'ob, yéetel bix u na'atal tumen máaxo'ob t'anik.
* ''Microlingüística'' tu táan ''macrolingüística''. Le yáaxo' ku t'aan yóok'olal jump'éel ba'al chichan yéetel u ka'ap'éelile' yóok'olal jump'éel nojoch ba'al tu yáanalil u paakat ''lingüística''. Yáanal u paakatil ''microlingüístico'', t'aano'obe' unaj u xak'alta'al ti'al u yutsil máak yéetel ma' unaj u ch'a'abal bix u k'a'abéetkunsa'al tumen kaaj, ma' xan unaj u ch'a'abal bix u ka'anal tumen paalal mix ba'ax ku yúuchul ''psicológicamente'' le kéen úuchuk t'aan wa le kéen u'uyak t'aan, ichil uláak' ba'alo'ob. Kúulpach ti'e', ''macrolingüítica''e' ku méek'ik tuláakal ba'ax yaan u yil yéetel t'aan. U jejeláasil jaatsilo'ob ''macrolingüística''e' jets'a'an u k'aaba', je'el bix ''psicolingüística, sociolingüística, lingüística antropológica, dialectología, lingüística matemática, lingüística computacional'' yéetel ''estilística''.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q8162}}
eknwut80zufk6kqektbj8767olz1dzm
7251889
7251882
2026-07-15T19:03:29Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251889
wikitext
text/x-wiki
[[File:Noam Chomsky, 2004.jpg|thumb|Noam Chomsky, lingüista síij [[Wp/yua/Estados Unidos|Estados Unidos]], máax patjo'ol gramática generativa, u baakel ba'ax k'ajóolta'an beey lingüística moderna ichil ka'a chúumukil siglo XX.]]
'''Lingüísticae'''' (síij ti' u [[Wp/yua/Fráanses t'aan|francésil t'aan]] ''linguistique'' «''lengua''») leti'e' ''científico'' xookil ku beeta'al yóok'lal bix yanik [[Wp/yua/T'aan|t'aano'ob]] yéetel tuláakal ba'al yaan u yil yéetelo'ob, je'el bix, bix ts'o'ok u bin u jelpajalo'ob yéetel u máan k'iin, beyxan bix u nu'ukil yéetel bix u na'atal tumen le kaaj t'aniko' (le ts'ookil ba'ala' jump'éel ba'al jaaj wa ku pakta'al yéetel ''generativista'' ichil).
[[File:Ferdinand de Saussure etwas besser.jpg|thumb|Ferdinand de Saussure ]]
Kex tumen jaaj ''gramática''e' jump'éel úuchben xooke', yaan u jejeláasil tu'ux u taal u chuunil le ku k'aaba'tik ''lingüística moderna''. Jump'éel ti' u jach k'a'anantakile', ti' yaan ichil le ku yantal yéetel ''Neogrammatiker,'' máaxo'ob patjo'olt ''lingüística histórica'' yéetel tu káajsajo'ob u tuukulil ''ley'' ichil ''lingüística'', le beetik yanchaj jejeláas ''leyes fonéticas'' ti'al u chikbesa'al ba'ax ts'o'ok u jelpajal ti' le t'aano'. Uláak' k'a'anan ba'ale', leti' bix yanik le ku k'aba'tik ''sincronía, diacronía'' yéetel yáax ''estructuralista'' ba'al ts'o'ok u je'ets'el yóok'olal ba'ax meyajta'an tumen '''Ferdinand de Saussure''' yéetel tumen ''Cours de linguistique générale (''jóok'sa'an ti' ba'ax tu kaansaj). Ku tukulta'ale' ichil ''siglo'' XX, úuchik u yantal ''estructuralismo derivado'', jóok' ti' u meyaj Sassure, "leti'e' tu'ux káaj" ''lingüística moderna''. Leti'e' yáax juntéen úuchik u k'a'abéetkunsa'al u t'aanil «''lingüística''» (yáax juntéen úuchik u chikpajal yéetel ''registráarta''<nowiki/>'abe' beeta'ab tu ja'abil 1883). U t'aanil «''lingüista''» yáax juntéen úuchik u yila'al tu yáax wáalil ''tomo I'' ti' u áanalte'il ''Choix des poésies des troubadours'', ts'íibta'an tumen Raynouard, tu ja'abil 1816.
== U nooyil ''lingüística'' ==
[[File:Human Language Families.png|thumb|U máapil le noj kúuchilo'ob u kúuchil t'aano'ob yóok'ol kaab]]
U nooyil ''lingüística teórica''e' leti' ka yanak jump'éel ''teoría general'' ti' bix yanik t'aano'ob yéetel bix yanik xan ''sistema cognitivo'' ts'áak u páajtalil u yantal, le je'ela' u k'áat u ya'alej, leti'e' bix u chikbesa'al ba'ax yaan ichil u tuukul juntúul máax ku t'aan yéetel ba'ax beetik u k'a'abéetkunsik le t'aano'. U tuukulile', ka tso'olok bix le t'aano'obo' ba'ale' chéen yéetel ba'ax ojéela'an tumen kaaj yéetel u je'ets'el bix u bin u kaniko'ob. Ts'o'ok u yantal u tsikbalil yóok'olal wa unaj bin u ch'a'anuktal lingüística beey jump'éel ''ciencia social'', wa beey jump'éel u jaatsil ''psicología''. Ichil u xookil ''ciencias sociales''e', u tuukul máax ku táakbesa'ale' jump'éel ba'al jach k'a'anan, ba'ale', míin ichil k'eexilo'ob ku yantal ichil t'aan, wa ichil u nu'ukil t'aane', u tuukul máaxo'ob t'anike' ma'atech u na'atal beey jump'éel noj ba'ali'. Kex tumen jaaj yaan jaatsilo'ob suuk u táakbesa'al ichil ''lingüística''e', je'el bix ''sociolingüística'' wa ''psicolingüística''e', u tuukul máax ku t'aane' jach noj ba'al, ba'ale' le ka'a jaatsilo'oba' ma' leti' u jach nooyil ''lingüística teórica'', le je'elo' u nooyil uláak' xooko'ob xak'altik uláak' ba'al yaan tu bak'pachil u k'a'abéetkunsa'al t'aan.
U nooyil ''lingüística aplicada''e' leti' u xak'altik bix u kanik máak t'aan yéetel u k'a'abéetkunsik ''científico'' xaak'al yóok'ol jump'éel t'aan wa yóok'ol jump'éel u jejeláasil ba'alo'ob ku beeta'al, je'el bix u máak'anta'al no'oja'an nu'ukbesajo'ob ti'al u kaansa'al t'aano'ob. Yaan jump'éel noj tsikbal yóok'lal wa unaj u ch'a'abal ''lingüística'' beey jump'éel ''ciencia social'', tumen chéen wíinik k'a'abéetkunsik t'aano'ob, wa unaj u ch'a'abal beey ''ciencia natural'' tumen, kex tumen ku k'a'abéetkunsa'al tumen wíinike', ba'ax ku beeta'al tumen máaxo'ob t'anike' ma' jump'éel ba'al k'a'anan ti'al u k'ajla'ayil le t'aano'obo', tumen u nu'ukil u t'aniko'obe' chéen beey u síijil ichil u tuukul máak (le je'elo' ku xak'alta'al tumen F. de Saussure, máax tu ya'alaj k'eexilo'ob ku yantal ti' jump'éel t'anae', chéen ku yantal tumen máak beetik yéetel ma' tumen wa u yóolil u beetiko'obi', ts'o'okole' t'aane' jejeláas bix u yantal ichil u máan k'iin, le beetik ku ya'alik u xaak'alta'al t'aane' unaj u beeta'al diacrónica yéetel ''sincrónicamente''. Saussuree' ku p'atik tu tséelil u k'ajala'ayil t'aano'obe' yéetel ku xak'altik je'el bix u bin u yúuchulo'). Noam Chomskye' ku ya'alik ''lingüística''e' unaj uj na'atal beey jump'éel ba'al táaka'an ichil ''ciencia cognitiva'' wa ''piscología humana'', tumen ''lingüística''e' asab ya'ab ba'al yaan u yil yéetel bix u meyaj u ts'o'omel u pool máak yéetel bix u bin u k'expajal le kéen jo'op'ok u kuxtal ich kaaj wa yéetel ba'ax jets'a'an, leti' le ba'ax ku xak'alta'al tumen ''ciencias sociales''.
Ti'al túun u na'atal u nooyil ba'ax ku xak'altik ''lingüística''e', je'el u páajtal u ja'atsal ichil óoxp'éel noj ba'alo'ob:
* ''Lingüística teórica'', leti'e' ku beeta'alo', yaan jayp'éel ba'alo'ob ts'o'ok u tso'olil ka'anal.
* ''Lingüística sincrónica'' tu táan ''lingüística diacrónica''. Jump'éel ''descripción sincrónica'' yóok'olal jump'éel t'aane' ku tsolik jach bix le t'aano', Jump'éel ''descripción diacrónica''e' ku xak'altik ba'ax ku yúuchul yéetel le t'aano' ichil u máan k'iin, beyxan bix u bin u k'expajal. Kex tumen tu káajbal ''lingüística'' yanchaj siglo XXe' tu jach xak'altaj ba'alo'ob yo'olal k'eexilo'ob ku yantal ti' t'aan yéetel bix u bin u jelpajal t'aano'ob, bix u yila'al te'e túumben k'iino'obe' ku kaxtik bix u meyaj le t'aano'obo' ichil jun jaatsi k'iino'ob, yéetel bix u na'atal tumen máaxo'ob t'anik.
* ''Microlingüística'' tu táan ''macrolingüística''. Le yáaxo' ku t'aan yóok'olal jump'éel ba'al chichan yéetel u ka'ap'éelile' yóok'olal jump'éel nojoch ba'al tu yáanalil u paakat ''lingüística''. Yáanal u paakatil ''microlingüístico'', t'aano'obe' unaj u xak'alta'al ti'al u yutsil máak yéetel ma' unaj u ch'a'abal bix u k'a'abéetkunsa'al tumen kaaj, ma' xan unaj u ch'a'abal bix u ka'anal tumen paalal mix ba'ax ku yúuchul ''psicológicamente'' le kéen úuchuk t'aan wa le kéen u'uyak t'aan, ichil uláak' ba'alo'ob. Kúulpach ti'e', ''macrolingüítica''e' ku méek'ik tuláakal ba'ax yaan u yil yéetel t'aan. U jejeláasil jaatsilo'ob ''macrolingüística''e' jets'a'an u k'aaba', je'el bix ''psicolingüística, sociolingüística, lingüística antropológica, dialectología, lingüística matemática, lingüística computacional'' yéetel ''estilística''.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q8162}}
jgavoxfl503hbixlmnm3dp39ckgagrr
7251897
7251889
2026-07-15T19:07:00Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251897
wikitext
text/x-wiki
[[File:Noam Chomsky, 2004.jpg|thumb|Noam Chomsky, lingüista síij [[Wp/yua/Estados Unidos|Estados Unidos]], máax patjo'ol gramática generativa, u baakel ba'ax k'ajóolta'an beey lingüística moderna ichil ka'a chúumukil siglo XX.]]
'''Lingüísticae'''' (síij ti' u [[Wp/yua/Fráanses t'aan|francésil t'aan]] ''linguistique'' «''lengua''») leti'e' ''científico'' xookil ku beeta'al yóok'lal bix yanik [[Wp/yua/T'aan|t'aano'ob]] yéetel tuláakal ba'al yaan u yil yéetelo'ob, je'el bix, bix ts'o'ok u bin u jelpajalo'ob yéetel u máan k'iin, beyxan bix u nu'ukil yéetel bix u na'atal tumen le kaaj t'aniko' (le ts'ookil ba'ala' jump'éel ba'al jaaj wa ku pakta'al yéetel ''generativista'' ichil).
[[File:Ferdinand de Saussure etwas besser.jpg|thumb|Ferdinand de Saussure ]]
Kex tumen jaaj ''gramática''e' jump'éel úuchben xooke', yaan u jejeláasil tu'ux u taal u chuunil le ku k'aaba'tik ''lingüística moderna''. Jump'éel ti' u jach k'a'anantakile', ti' yaan ichil le ku yantal yéetel ''Neogrammatiker,'' máaxo'ob patjo'olt ''lingüística histórica'' yéetel tu káajsajo'ob u tuukulil ''ley'' ichil ''lingüística'', le beetik yanchaj jejeláas ''leyes fonéticas'' ti'al u chikbesa'al ba'ax ts'o'ok u jelpajal ti' le t'aano'. Uláak' k'a'anan ba'ale', leti' bix yanik le ku k'aba'tik ''sincronía, diacronía'' yéetel yáax ''estructuralista'' ba'al ts'o'ok u je'ets'el yóok'olal ba'ax meyajta'an tumen '''Ferdinand de Saussure''' yéetel tumen ''Cours de linguistique générale (''jóok'sa'an ti' ba'ax tu kaansaj). Ku tukulta'ale' ichil ''siglo'' XX, úuchik u yantal ''estructuralismo derivado'', jóok' ti' u meyaj Sassure, "leti'e' tu'ux káaj" ''lingüística moderna''. Leti'e' yáax juntéen úuchik u k'a'abéetkunsa'al u t'aanil «''lingüística''» (yáax juntéen úuchik u chikpajal yéetel ''registráarta''<nowiki/>'abe' beeta'ab tu ja'abil 1883). U t'aanil «''lingüista''» yáax juntéen úuchik u yila'al tu yáax wáalil ''tomo I'' ti' u áanalte'il ''Choix des poésies des troubadours'', ts'íibta'an tumen Raynouard, tu ja'abil 1816.
== U nooyil ''lingüística'' ==
[[File:Human Language Families.png|thumb|U máapil le noj kúuchilo'ob u kúuchil t'aano'ob yóok'ol kaab]]
U nooyil ''lingüística teórica''e' leti' ka yanak jump'éel ''teoría general'' ti' bix yanik t'aano'ob yéetel bix yanik xan ''sistema cognitivo'' ts'áak u páajtalil u yantal, le je'ela' u k'áat u ya'alej, leti'e' bix u chikbesa'al ba'ax yaan ichil u tuukul juntúul máax ku t'aan yéetel ba'ax beetik u k'a'abéetkunsik le t'aano'. U tuukulile', ka tso'olok bix le t'aano'obo' ba'ale' chéen yéetel ba'ax ojéela'an tumen kaaj yéetel u je'ets'el bix u bin u kaniko'ob. Ts'o'ok u yantal u tsikbalil yóok'olal wa unaj bin u ch'a'anuktal lingüística beey jump'éel ''ciencia social'', wa beey jump'éel u jaatsil ''psicología''. Ichil u xookil ''ciencias sociales''e', u tuukul máax ku táakbesa'ale' jump'éel ba'al jach k'a'anan, ba'ale', míin ichil k'eexilo'ob ku yantal ichil t'aan, wa ichil u nu'ukil t'aane', u tuukul máaxo'ob t'anike' ma'atech u na'atal beey jump'éel noj ba'ali'. Kex tumen jaaj yaan jaatsilo'ob suuk u táakbesa'al ichil ''lingüística''e', je'el bix ''sociolingüística'' wa ''psicolingüística''e', u tuukul máax ku t'aane' jach noj ba'al, ba'ale' le ka'a jaatsilo'oba' ma' leti' u jach nooyil ''lingüística teórica'', le je'elo' u nooyil uláak' xooko'ob xak'altik uláak' ba'al yaan tu bak'pachil u k'a'abéetkunsa'al t'aan.
[[File:Cgisf-tgg-P&P.svg|thumb|Le ya'ax, ma' bo'oyan tuukulilo'obo' ku wenel yéetel jach k'aak'as óol.]]
U nooyil ''lingüística aplicada''e' leti' u xak'altik bix u kanik máak t'aan yéetel u k'a'abéetkunsik ''científico'' xaak'al yóok'ol jump'éel t'aan wa yóok'ol jump'éel u jejeláasil ba'alo'ob ku beeta'al, je'el bix u máak'anta'al no'oja'an nu'ukbesajo'ob ti'al u kaansa'al t'aano'ob. Yaan jump'éel noj tsikbal yóok'lal wa unaj u ch'a'abal ''lingüística'' beey jump'éel ''ciencia social'', tumen chéen wíinik k'a'abéetkunsik t'aano'ob, wa unaj u ch'a'abal beey ''ciencia natural'' tumen, kex tumen ku k'a'abéetkunsa'al tumen wíinike', ba'ax ku beeta'al tumen máaxo'ob t'anike' ma' jump'éel ba'al k'a'anan ti'al u k'ajla'ayil le t'aano'obo', tumen u nu'ukil u t'aniko'obe' chéen beey u síijil ichil u tuukul máak (le je'elo' ku xak'alta'al tumen F. de Saussure, máax tu ya'alaj k'eexilo'ob ku yantal ti' jump'éel t'anae', chéen ku yantal tumen máak beetik yéetel ma' tumen wa u yóolil u beetiko'obi', ts'o'okole' t'aane' jejeláas bix u yantal ichil u máan k'iin, le beetik ku ya'alik u xaak'alta'al t'aane' unaj u beeta'al diacrónica yéetel ''sincrónicamente''. Saussuree' ku p'atik tu tséelil u k'ajala'ayil t'aano'obe' yéetel ku xak'altik je'el bix u bin u yúuchulo'). Noam Chomskye' ku ya'alik ''lingüística''e' unaj uj na'atal beey jump'éel ba'al táaka'an ichil ''ciencia cognitiva'' wa ''piscología humana'', tumen ''lingüística''e' asab ya'ab ba'al yaan u yil yéetel bix u meyaj u ts'o'omel u pool máak yéetel bix u bin u k'expajal le kéen jo'op'ok u kuxtal ich kaaj wa yéetel ba'ax jets'a'an, leti' le ba'ax ku xak'alta'al tumen ''ciencias sociales''.
Ti'al túun u na'atal u nooyil ba'ax ku xak'altik ''lingüística''e', je'el u páajtal u ja'atsal ichil óoxp'éel noj ba'alo'ob:
* ''Lingüística teórica'', leti'e' ku beeta'alo', yaan jayp'éel ba'alo'ob ts'o'ok u tso'olil ka'anal.
* ''Lingüística sincrónica'' tu táan ''lingüística diacrónica''. Jump'éel ''descripción sincrónica'' yóok'olal jump'éel t'aane' ku tsolik jach bix le t'aano', Jump'éel ''descripción diacrónica''e' ku xak'altik ba'ax ku yúuchul yéetel le t'aano' ichil u máan k'iin, beyxan bix u bin u k'expajal. Kex tumen tu káajbal ''lingüística'' yanchaj siglo XXe' tu jach xak'altaj ba'alo'ob yo'olal k'eexilo'ob ku yantal ti' t'aan yéetel bix u bin u jelpajal t'aano'ob, bix u yila'al te'e túumben k'iino'obe' ku kaxtik bix u meyaj le t'aano'obo' ichil jun jaatsi k'iino'ob, yéetel bix u na'atal tumen máaxo'ob t'anik.
* ''Microlingüística'' tu táan ''macrolingüística''. Le yáaxo' ku t'aan yóok'olal jump'éel ba'al chichan yéetel u ka'ap'éelile' yóok'olal jump'éel nojoch ba'al tu yáanalil u paakat ''lingüística''. Yáanal u paakatil ''microlingüístico'', t'aano'obe' unaj u xak'alta'al ti'al u yutsil máak yéetel ma' unaj u ch'a'abal bix u k'a'abéetkunsa'al tumen kaaj, ma' xan unaj u ch'a'abal bix u ka'anal tumen paalal mix ba'ax ku yúuchul ''psicológicamente'' le kéen úuchuk t'aan wa le kéen u'uyak t'aan, ichil uláak' ba'alo'ob. Kúulpach ti'e', ''macrolingüítica''e' ku méek'ik tuláakal ba'ax yaan u yil yéetel t'aan. U jejeláasil jaatsilo'ob ''macrolingüística''e' jets'a'an u k'aaba', je'el bix ''psicolingüística, sociolingüística, lingüística antropológica, dialectología, lingüística matemática, lingüística computacional'' yéetel ''estilística''.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q8162}}
0ubkvbktyfg07zux76zu95zlxwh40oc
7251902
7251897
2026-07-15T19:14:23Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251902
wikitext
text/x-wiki
[[File:Noam Chomsky, 2004.jpg|thumb|Noam Chomsky, lingüista síij [[Wp/yua/Estados Unidos|Estados Unidos]], máax patjo'ol gramática generativa, u baakel ba'ax k'ajóolta'an beey lingüística moderna ichil ka'a chúumukil siglo XX.]]
'''Lingüísticae'''' (síij ti' u [[Wp/yua/Fráanses t'aan|francésil t'aan]] ''linguistique'' «''lengua''») leti'e' ''científico'' xookil ku beeta'al yóok'lal bix yanik [[Wp/yua/T'aan|t'aano'ob]] yéetel tuláakal ba'al yaan u yil yéetelo'ob, je'el bix, bix ts'o'ok u bin u jelpajalo'ob yéetel u máan k'iin, beyxan bix u nu'ukil yéetel bix u na'atal tumen le kaaj t'aniko' (le ts'ookil ba'ala' jump'éel ba'al jaaj wa ku pakta'al yéetel ''generativista'' ichil).
[[File:Ferdinand de Saussure etwas besser.jpg|thumb|Ferdinand de Saussure ]]
Kex tumen jaaj ''gramática''e' jump'éel úuchben xooke', yaan u jejeláasil tu'ux u taal u chuunil le ku k'aaba'tik ''lingüística moderna''. Jump'éel ti' u jach k'a'anantakile', ti' yaan ichil le ku yantal yéetel ''Neogrammatiker,'' máaxo'ob patjo'olt ''lingüística histórica'' yéetel tu káajsajo'ob u tuukulil ''ley'' ichil ''lingüística'', le beetik yanchaj jejeláas ''leyes fonéticas'' ti'al u chikbesa'al ba'ax ts'o'ok u jelpajal ti' le t'aano'. Uláak' k'a'anan ba'ale', leti' bix yanik le ku k'aba'tik ''sincronía, diacronía'' yéetel yáax ''estructuralista'' ba'al ts'o'ok u je'ets'el yóok'olal ba'ax meyajta'an tumen '''Ferdinand de Saussure''' yéetel tumen ''Cours de linguistique générale (''jóok'sa'an ti' ba'ax tu kaansaj). Ku tukulta'ale' ichil ''siglo'' XX, úuchik u yantal ''estructuralismo derivado'', jóok' ti' u meyaj Sassure, "leti'e' tu'ux káaj" ''lingüística moderna''. Leti'e' yáax juntéen úuchik u k'a'abéetkunsa'al u t'aanil «''lingüística''» (yáax juntéen úuchik u chikpajal yéetel ''registráarta''<nowiki/>'abe' beeta'ab tu ja'abil 1883). U t'aanil «''lingüista''» yáax juntéen úuchik u yila'al tu yáax wáalil ''tomo I'' ti' u áanalte'il ''Choix des poésies des troubadours'', ts'íibta'an tumen Raynouard, tu ja'abil 1816.
== U nooyil ''lingüística'' ==
[[File:Human Language Families.png|thumb|U máapil le noj kúuchilo'ob u kúuchil t'aano'ob yóok'ol kaab]]
U nooyil ''lingüística teórica''e' leti' ka yanak jump'éel ''teoría general'' ti' bix yanik t'aano'ob yéetel bix yanik xan ''sistema cognitivo'' ts'áak u páajtalil u yantal, le je'ela' u k'áat u ya'alej, leti'e' bix u chikbesa'al ba'ax yaan ichil u tuukul juntúul máax ku t'aan yéetel ba'ax beetik u k'a'abéetkunsik le t'aano'. U tuukulile', ka tso'olok bix le t'aano'obo' ba'ale' chéen yéetel ba'ax ojéela'an tumen kaaj yéetel u je'ets'el bix u bin u kaniko'ob. Ts'o'ok u yantal u tsikbalil yóok'olal wa unaj bin u ch'a'anuktal lingüística beey jump'éel ''ciencia social'', wa beey jump'éel u jaatsil ''psicología''. Ichil u xookil ''ciencias sociales''e', u tuukul máax ku táakbesa'ale' jump'éel ba'al jach k'a'anan, ba'ale', míin ichil k'eexilo'ob ku yantal ichil t'aan, wa ichil u nu'ukil t'aane', u tuukul máaxo'ob t'anike' ma'atech u na'atal beey jump'éel noj ba'ali'. Kex tumen jaaj yaan jaatsilo'ob suuk u táakbesa'al ichil ''lingüística''e', je'el bix ''sociolingüística'' wa ''psicolingüística''e', u tuukul máax ku t'aane' jach noj ba'al, ba'ale' le ka'a jaatsilo'oba' ma' leti' u jach nooyil ''lingüística teórica'', le je'elo' u nooyil uláak' xooko'ob xak'altik uláak' ba'al yaan tu bak'pachil u k'a'abéetkunsa'al t'aan.
[[File:Cgisf-tgg-P&P.svg|thumb|Le ya'ax, ma' bo'oyan tuukulilo'obo' ku wenel yéetel jach k'aak'as óol.]]
[[File:Human brain blue circuit white background artificial intelligence icon (DALL- E) Dec 2024 (2).png|thumb|U puksi'ikal máak]]
U nooyil ''lingüística aplicada''e' leti' u xak'altik bix u kanik máak t'aan yéetel u k'a'abéetkunsik ''científico'' xaak'al yóok'ol jump'éel t'aan wa yóok'ol jump'éel u jejeláasil ba'alo'ob ku beeta'al, je'el bix u máak'anta'al no'oja'an nu'ukbesajo'ob ti'al u kaansa'al t'aano'ob. Yaan jump'éel noj tsikbal yóok'lal wa unaj u ch'a'abal ''lingüística'' beey jump'éel ''ciencia social'', tumen chéen wíinik k'a'abéetkunsik t'aano'ob, wa unaj u ch'a'abal beey ''ciencia natural'' tumen, kex tumen ku k'a'abéetkunsa'al tumen wíinike', ba'ax ku beeta'al tumen máaxo'ob t'anike' ma' jump'éel ba'al k'a'anan ti'al u k'ajla'ayil le t'aano'obo', tumen u nu'ukil u t'aniko'obe' chéen beey u síijil ichil u tuukul máak (le je'elo' ku xak'alta'al tumen F. de Saussure, máax tu ya'alaj k'eexilo'ob ku yantal ti' jump'éel t'anae', chéen ku yantal tumen máak beetik yéetel ma' tumen wa u yóolil u beetiko'obi', ts'o'okole' t'aane' jejeláas bix u yantal ichil u máan k'iin, le beetik ku ya'alik u xaak'alta'al t'aane' unaj u beeta'al diacrónica yéetel ''sincrónicamente''. Saussuree' ku p'atik tu tséelil u k'ajala'ayil t'aano'obe' yéetel ku xak'altik je'el bix u bin u yúuchulo'). Noam Chomskye' ku ya'alik ''lingüística''e' unaj uj na'atal beey jump'éel ba'al táaka'an ichil ''ciencia cognitiva'' wa ''piscología humana'', tumen ''lingüística''e' asab ya'ab ba'al yaan u yil yéetel bix u meyaj u ts'o'omel u pool máak yéetel bix u bin u k'expajal le kéen jo'op'ok u kuxtal ich kaaj wa yéetel ba'ax jets'a'an, leti' le ba'ax ku xak'alta'al tumen ''ciencias sociales''.
Ti'al túun u na'atal u nooyil ba'ax ku xak'altik ''lingüística''e', je'el u páajtal u ja'atsal ichil óoxp'éel noj ba'alo'ob:
* ''Lingüística teórica'', leti'e' ku beeta'alo', yaan jayp'éel ba'alo'ob ts'o'ok u tso'olil ka'anal.
* ''Lingüística sincrónica'' tu táan ''lingüística diacrónica''. Jump'éel ''descripción sincrónica'' yóok'olal jump'éel t'aane' ku tsolik jach bix le t'aano', Jump'éel ''descripción diacrónica''e' ku xak'altik ba'ax ku yúuchul yéetel le t'aano' ichil u máan k'iin, beyxan bix u bin u k'expajal. Kex tumen tu káajbal ''lingüística'' yanchaj siglo XXe' tu jach xak'altaj ba'alo'ob yo'olal k'eexilo'ob ku yantal ti' t'aan yéetel bix u bin u jelpajal t'aano'ob, bix u yila'al te'e túumben k'iino'obe' ku kaxtik bix u meyaj le t'aano'obo' ichil jun jaatsi k'iino'ob, yéetel bix u na'atal tumen máaxo'ob t'anik.
* ''Microlingüística'' tu táan ''macrolingüística''. Le yáaxo' ku t'aan yóok'olal jump'éel ba'al chichan yéetel u ka'ap'éelile' yóok'olal jump'éel nojoch ba'al tu yáanalil u paakat ''lingüística''. Yáanal u paakatil ''microlingüístico'', t'aano'obe' unaj u xak'alta'al ti'al u yutsil máak yéetel ma' unaj u ch'a'abal bix u k'a'abéetkunsa'al tumen kaaj, ma' xan unaj u ch'a'abal bix u ka'anal tumen paalal mix ba'ax ku yúuchul ''psicológicamente'' le kéen úuchuk t'aan wa le kéen u'uyak t'aan, ichil uláak' ba'alo'ob. Kúulpach ti'e', ''macrolingüítica''e' ku méek'ik tuláakal ba'ax yaan u yil yéetel t'aan. U jejeláasil jaatsilo'ob ''macrolingüística''e' jets'a'an u k'aaba', je'el bix ''psicolingüística, sociolingüística, lingüística antropológica, dialectología, lingüística matemática, lingüística computacional'' yéetel ''estilística''.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q8162}}
e4e3b47687yhtqwvy7h3l56uwup0ths
7251905
7251902
2026-07-15T19:18:13Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251905
wikitext
text/x-wiki
[[File:Noam Chomsky, 2004.jpg|thumb|Noam Chomsky, lingüista síij [[Wp/yua/Estados Unidos|Estados Unidos]], máax patjo'ol gramática generativa, u baakel ba'ax k'ajóolta'an beey lingüística moderna ichil ka'a chúumukil siglo XX.]]
'''Lingüísticae'''' (síij ti' u [[Wp/yua/Fráanses t'aan|francésil t'aan]] ''linguistique'' «''lengua''») leti'e' ''científico'' xookil ku beeta'al yóok'lal bix yanik [[Wp/yua/T'aan|t'aano'ob]] yéetel tuláakal ba'al yaan u yil yéetelo'ob, je'el bix, bix ts'o'ok u bin u jelpajalo'ob yéetel u máan k'iin, beyxan bix u nu'ukil yéetel bix u na'atal tumen le kaaj t'aniko' (le ts'ookil ba'ala' jump'éel ba'al jaaj wa ku pakta'al yéetel ''generativista'' ichil).
[[File:Ferdinand de Saussure etwas besser.jpg|thumb|Ferdinand de Saussure ]]
Kex tumen jaaj ''gramática''e' jump'éel úuchben xooke', yaan u jejeláasil tu'ux u taal u chuunil le ku k'aaba'tik ''lingüística moderna''. Jump'éel ti' u jach k'a'anantakile', ti' yaan ichil le ku yantal yéetel ''Neogrammatiker,'' máaxo'ob patjo'olt ''lingüística histórica'' yéetel tu káajsajo'ob u tuukulil ''ley'' ichil ''lingüística'', le beetik yanchaj jejeláas ''leyes fonéticas'' ti'al u chikbesa'al ba'ax ts'o'ok u jelpajal ti' le t'aano'. Uláak' k'a'anan ba'ale', leti' bix yanik le ku k'aba'tik ''sincronía, diacronía'' yéetel yáax ''estructuralista'' ba'al ts'o'ok u je'ets'el yóok'olal ba'ax meyajta'an tumen '''Ferdinand de Saussure''' yéetel tumen ''Cours de linguistique générale (''jóok'sa'an ti' ba'ax tu kaansaj). Ku tukulta'ale' ichil ''siglo'' XX, úuchik u yantal ''estructuralismo derivado'', jóok' ti' u meyaj Sassure, "leti'e' tu'ux káaj" ''lingüística moderna''. Leti'e' yáax juntéen úuchik u k'a'abéetkunsa'al u t'aanil «''lingüística''» (yáax juntéen úuchik u chikpajal yéetel ''registráarta''<nowiki/>'abe' beeta'ab tu ja'abil 1883). U t'aanil «''lingüista''» yáax juntéen úuchik u yila'al tu yáax wáalil ''tomo I'' ti' u áanalte'il ''Choix des poésies des troubadours'', ts'íibta'an tumen Raynouard, tu ja'abil 1816.
== U nooyil ''lingüística'' ==
[[File:Human Language Families.png|thumb|U máapil le noj kúuchilo'ob u kúuchil t'aano'ob yóok'ol kaab]]
U nooyil ''lingüística teórica''e' leti' ka yanak jump'éel ''teoría general'' ti' bix yanik t'aano'ob yéetel bix yanik xan ''sistema cognitivo'' ts'áak u páajtalil u yantal, le je'ela' u k'áat u ya'alej, leti'e' bix u chikbesa'al ba'ax yaan ichil u tuukul juntúul máax ku t'aan yéetel ba'ax beetik u k'a'abéetkunsik le t'aano'. U tuukulile', ka tso'olok bix le t'aano'obo' ba'ale' chéen yéetel ba'ax ojéela'an tumen kaaj yéetel u je'ets'el bix u bin u kaniko'ob. Ts'o'ok u yantal u tsikbalil yóok'olal wa unaj bin u ch'a'anuktal lingüística beey jump'éel ''ciencia social'', wa beey jump'éel u jaatsil ''psicología''. Ichil u xookil ''ciencias sociales''e', u tuukul máax ku táakbesa'ale' jump'éel ba'al jach k'a'anan, ba'ale', míin ichil k'eexilo'ob ku yantal ichil t'aan, wa ichil u nu'ukil t'aane', u tuukul máaxo'ob t'anike' ma'atech u na'atal beey jump'éel noj ba'ali'. Kex tumen jaaj yaan jaatsilo'ob suuk u táakbesa'al ichil ''lingüística''e', je'el bix ''sociolingüística'' wa ''psicolingüística''e', u tuukul máax ku t'aane' jach noj ba'al, ba'ale' le ka'a jaatsilo'oba' ma' leti' u jach nooyil ''lingüística teórica'', le je'elo' u nooyil uláak' xooko'ob xak'altik uláak' ba'al yaan tu bak'pachil u k'a'abéetkunsa'al t'aan.
[[File:Cgisf-tgg-P&P.svg|thumb|Le ya'ax, ma' bo'oyan tuukulilo'obo' ku wenel yéetel jach k'aak'as óol.]]
[[File:Human brain blue circuit white background artificial intelligence icon (DALL- E) Dec 2024 (2).png|thumb|U puksi'ikal máak]]
U nooyil ''lingüística aplicada''e' leti' u xak'altik bix u kanik máak t'aan yéetel u k'a'abéetkunsik ''científico'' xaak'al yóok'ol jump'éel t'aan wa yóok'ol jump'éel u jejeláasil ba'alo'ob ku beeta'al, je'el bix u máak'anta'al no'oja'an nu'ukbesajo'ob ti'al u kaansa'al t'aano'ob. Yaan jump'éel noj tsikbal yóok'lal wa unaj u ch'a'abal ''lingüística'' beey jump'éel ''ciencia social'', tumen chéen wíinik k'a'abéetkunsik t'aano'ob, wa unaj u ch'a'abal beey ''ciencia natural'' tumen, kex tumen ku k'a'abéetkunsa'al tumen wíinike', ba'ax ku beeta'al tumen máaxo'ob t'anike' ma' jump'éel ba'al k'a'anan ti'al u k'ajla'ayil le t'aano'obo', tumen u nu'ukil u t'aniko'obe' chéen beey u síijil ichil u tuukul máak (le je'elo' ku xak'alta'al tumen F. de Saussure, máax tu ya'alaj k'eexilo'ob ku yantal ti' jump'éel t'anae', chéen ku yantal tumen máak beetik yéetel ma' tumen wa u yóolil u beetiko'obi', ts'o'okole' t'aane' jejeláas bix u yantal ichil u máan k'iin, le beetik ku ya'alik u xaak'alta'al t'aane' unaj u beeta'al diacrónica yéetel ''sincrónicamente''. Saussuree' ku p'atik tu tséelil u k'ajala'ayil t'aano'obe' yéetel ku xak'altik je'el bix u bin u yúuchulo'). Noam Chomskye' ku ya'alik ''lingüística''e' unaj uj na'atal beey jump'éel ba'al táaka'an ichil ''ciencia cognitiva'' wa ''piscología humana'', tumen ''lingüística''e' asab ya'ab ba'al yaan u yil yéetel bix u meyaj u ts'o'omel u pool máak yéetel bix u bin u k'expajal le kéen jo'op'ok u kuxtal ich kaaj wa yéetel ba'ax jets'a'an, leti' le ba'ax ku xak'alta'al tumen ''ciencias sociales''.
Ti'al túun u na'atal u nooyil ba'ax ku xak'altik ''lingüística''e', je'el u páajtal u ja'atsal ichil óoxp'éel noj ba'alo'ob:
* [[File:National Library manuscripts being washed in Florence after the 1966 flood of the Arno - UNESCO - PHOTO 0000001407 0001 - Restoration.jpg|thumb|Jump'éel máak táan u xookik manuscrito'ob]]''Lingüística teórica'', leti'e' ku beeta'alo', yaan jayp'éel ba'alo'ob ts'o'ok u tso'olil ka'anal.
* ''Lingüística sincrónica'' tu táan ''lingüística diacrónica''. Jump'éel ''descripción sincrónica'' yóok'olal jump'éel t'aane' ku tsolik jach bix le t'aano', Jump'éel ''descripción diacrónica''e' ku xak'altik ba'ax ku yúuchul yéetel le t'aano' ichil u máan k'iin, beyxan bix u bin u k'expajal. Kex tumen tu káajbal ''lingüística'' yanchaj siglo XXe' tu jach xak'altaj ba'alo'ob yo'olal k'eexilo'ob ku yantal ti' t'aan yéetel bix u bin u jelpajal t'aano'ob, bix u yila'al te'e túumben k'iino'obe' ku kaxtik bix u meyaj le t'aano'obo' ichil jun jaatsi k'iino'ob, yéetel bix u na'atal tumen máaxo'ob t'anik.
* ''Microlingüística'' tu táan ''macrolingüística''. Le yáaxo' ku t'aan yóok'olal jump'éel ba'al chichan yéetel u ka'ap'éelile' yóok'olal jump'éel nojoch ba'al tu yáanalil u paakat ''lingüística''. Yáanal u paakatil ''microlingüístico'', t'aano'obe' unaj u xak'alta'al ti'al u yutsil máak yéetel ma' unaj u ch'a'abal bix u k'a'abéetkunsa'al tumen kaaj, ma' xan unaj u ch'a'abal bix u ka'anal tumen paalal mix ba'ax ku yúuchul ''psicológicamente'' le kéen úuchuk t'aan wa le kéen u'uyak t'aan, ichil uláak' ba'alo'ob. Kúulpach ti'e', ''macrolingüítica''e' ku méek'ik tuláakal ba'ax yaan u yil yéetel t'aan. U jejeláasil jaatsilo'ob ''macrolingüística''e' jets'a'an u k'aaba', je'el bix ''psicolingüística, sociolingüística, lingüística antropológica, dialectología, lingüística matemática, lingüística computacional'' yéetel ''estilística''.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q8162}}
5jxokc4xabv1a979l91nhii4y35x2sc
7251914
7251905
2026-07-15T19:31:11Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251914
wikitext
text/x-wiki
[[File:Noam Chomsky, 2004.jpg|thumb|Noam Chomsky, lingüista síij [[Wp/yua/Estados Unidos|Estados Unidos]], máax patjo'ol gramática generativa, u baakel ba'ax k'ajóolta'an beey lingüística moderna ichil ka'a chúumukil siglo XX.]]
'''Lingüísticae'''' (síij ti' u [[Wp/yua/Fráanses t'aan|francésil t'aan]] ''linguistique'' «''lengua''») leti'e' ''científico'' xookil ku beeta'al yóok'lal bix yanik [[Wp/yua/T'aan|t'aano'ob]] yéetel tuláakal ba'al yaan u yil yéetelo'ob, je'el bix, bix ts'o'ok u bin u jelpajalo'ob yéetel u máan k'iin, beyxan bix u nu'ukil yéetel bix u na'atal tumen le kaaj t'aniko' (le ts'ookil ba'ala' jump'éel ba'al jaaj wa ku pakta'al yéetel ''generativista'' ichil).
[[File:Ferdinand de Saussure etwas besser.jpg|thumb|Ferdinand de Saussure ]]
Kex tumen jaaj ''gramática''e' jump'éel úuchben xooke', yaan u jejeláasil tu'ux u taal u chuunil le ku k'aaba'tik ''lingüística moderna''. Jump'éel ti' u jach k'a'anantakile', ti' yaan ichil le ku yantal yéetel ''Neogrammatiker,'' máaxo'ob patjo'olt ''lingüística histórica'' yéetel tu káajsajo'ob u tuukulil ''ley'' ichil ''lingüística'', le beetik yanchaj jejeláas ''leyes fonéticas'' ti'al u chikbesa'al ba'ax ts'o'ok u jelpajal ti' le t'aano'. Uláak' k'a'anan ba'ale', leti' bix yanik le ku k'aba'tik ''sincronía, diacronía'' yéetel yáax ''estructuralista'' ba'al ts'o'ok u je'ets'el yóok'olal ba'ax meyajta'an tumen '''Ferdinand de Saussure''' yéetel tumen ''Cours de linguistique générale (''jóok'sa'an ti' ba'ax tu kaansaj). Ku tukulta'ale' ichil ''siglo'' XX, úuchik u yantal ''estructuralismo derivado'', jóok' ti' u meyaj Sassure, "leti'e' tu'ux káaj" ''lingüística moderna''. Leti'e' yáax juntéen úuchik u k'a'abéetkunsa'al u t'aanil «''lingüística''» (yáax juntéen úuchik u chikpajal yéetel ''registráarta''<nowiki/>'abe' beeta'ab tu ja'abil 1883). U t'aanil «''lingüista''» yáax juntéen úuchik u yila'al tu yáax wáalil ''tomo I'' ti' u áanalte'il ''Choix des poésies des troubadours'', ts'íibta'an tumen Raynouard, tu ja'abil 1816.
== U nooyil ''lingüística'' ==
[[File:Human Language Families.png|thumb|U máapil le noj kúuchilo'ob u kúuchil t'aano'ob yóok'ol kaab]]
U nooyil ''lingüística teórica''e' leti' ka yanak jump'éel ''teoría general'' ti' bix yanik t'aano'ob yéetel bix yanik xan ''sistema cognitivo'' ts'áak u páajtalil u yantal, le je'ela' u k'áat u ya'alej, leti'e' bix u chikbesa'al ba'ax yaan ichil u tuukul juntúul máax ku t'aan yéetel ba'ax beetik u k'a'abéetkunsik le t'aano'. U tuukulile', ka tso'olok bix le t'aano'obo' ba'ale' chéen yéetel ba'ax ojéela'an tumen kaaj yéetel u je'ets'el bix u bin u kaniko'ob. Ts'o'ok u yantal u tsikbalil yóok'olal wa unaj bin u ch'a'anuktal lingüística beey jump'éel ''ciencia social'', wa beey jump'éel u jaatsil ''psicología''. Ichil u xookil ''ciencias sociales''e', u tuukul máax ku táakbesa'ale' jump'éel ba'al jach k'a'anan, ba'ale', míin ichil k'eexilo'ob ku yantal ichil t'aan, wa ichil u nu'ukil t'aane', u tuukul máaxo'ob t'anike' ma'atech u na'atal beey jump'éel noj ba'ali'. Kex tumen jaaj yaan jaatsilo'ob suuk u táakbesa'al ichil ''lingüística''e', je'el bix ''sociolingüística'' wa ''psicolingüística''e', u tuukul máax ku t'aane' jach noj ba'al, ba'ale' le ka'a jaatsilo'oba' ma' leti' u jach nooyil ''lingüística teórica'', le je'elo' u nooyil uláak' xooko'ob xak'altik uláak' ba'al yaan tu bak'pachil u k'a'abéetkunsa'al t'aan.
[[File:Cgisf-tgg-P&P.svg|thumb|Le ya'ax, ma' bo'oyan tuukulilo'obo' ku wenel yéetel jach k'aak'as óol.]]
[[File:Human brain blue circuit white background artificial intelligence icon (DALL- E) Dec 2024 (2).png|thumb|U puksi'ikal máak]]
U nooyil ''lingüística aplicada''e' leti' u xak'altik bix u kanik máak t'aan yéetel u k'a'abéetkunsik ''científico'' xaak'al yóok'ol jump'éel t'aan wa yóok'ol jump'éel u jejeláasil ba'alo'ob ku beeta'al, je'el bix u máak'anta'al no'oja'an nu'ukbesajo'ob ti'al u kaansa'al t'aano'ob. Yaan jump'éel noj tsikbal yóok'lal wa unaj u ch'a'abal ''lingüística'' beey jump'éel ''ciencia social'', tumen chéen wíinik k'a'abéetkunsik t'aano'ob, wa unaj u ch'a'abal beey ''ciencia natural'' tumen, kex tumen ku k'a'abéetkunsa'al tumen wíinike', ba'ax ku beeta'al tumen máaxo'ob t'anike' ma' jump'éel ba'al k'a'anan ti'al u k'ajla'ayil le t'aano'obo', tumen u nu'ukil u t'aniko'obe' chéen beey u síijil ichil u tuukul máak (le je'elo' ku xak'alta'al tumen F. de Saussure, máax tu ya'alaj k'eexilo'ob ku yantal ti' jump'éel t'anae', chéen ku yantal tumen máak beetik yéetel ma' tumen wa u yóolil u beetiko'obi', ts'o'okole' t'aane' jejeláas bix u yantal ichil u máan k'iin, le beetik ku ya'alik u xaak'alta'al t'aane' unaj u beeta'al diacrónica yéetel ''sincrónicamente''. Saussuree' ku p'atik tu tséelil u k'ajala'ayil t'aano'obe' yéetel ku xak'altik je'el bix u bin u yúuchulo'). Noam Chomskye' ku ya'alik ''lingüística''e' unaj uj na'atal beey jump'éel ba'al táaka'an ichil ''ciencia cognitiva'' wa ''piscología humana'', tumen ''lingüística''e' asab ya'ab ba'al yaan u yil yéetel bix u meyaj u ts'o'omel u pool máak yéetel bix u bin u k'expajal le kéen jo'op'ok u kuxtal ich kaaj wa yéetel ba'ax jets'a'an, leti' le ba'ax ku xak'alta'al tumen ''ciencias sociales''.
[[File:Maya Hieroglyphs Fig 18.jpg|thumb|Maya ts'íibo'ob]]
Ti'al túun u na'atal u nooyil ba'ax ku xak'altik ''lingüística''e', je'el u páajtal u ja'atsal ichil óoxp'éel noj ba'alo'ob:
* [[File:National Library manuscripts being washed in Florence after the 1966 flood of the Arno - UNESCO - PHOTO 0000001407 0001 - Restoration.jpg|thumb|Jump'éel máak táan u xookik ''manuscrito''<nowiki/>'ob]]''Lingüística teórica'', leti'e' ku beeta'alo', yaan jayp'éel ba'alo'ob ts'o'ok u tso'olil ka'anal.
* ''Lingüística sincrónica'' tu táan ''lingüística diacrónica''. Jump'éel ''descripción sincrónica'' yóok'olal jump'éel t'aane' ku tsolik jach bix le t'aano', Jump'éel ''descripción diacrónica''e' ku xak'altik ba'ax ku yúuchul yéetel le t'aano' ichil u máan k'iin, beyxan bix u bin u k'expajal. Kex tumen tu káajbal ''lingüística'' yanchaj siglo XXe' tu jach xak'altaj ba'alo'ob yo'olal k'eexilo'ob ku yantal ti' t'aan yéetel bix u bin u jelpajal t'aano'ob, bix u yila'al te'e túumben k'iino'obe' ku kaxtik bix u meyaj le t'aano'obo' ichil jun jaatsi k'iino'ob, yéetel bix u na'atal tumen máaxo'ob t'anik.
* ''Microlingüística'' tu táan ''macrolingüística''. Le yáaxo' ku t'aan yóok'olal jump'éel ba'al chichan yéetel u ka'ap'éelile' yóok'olal jump'éel nojoch ba'al tu yáanalil u paakat ''lingüística''. Yáanal u paakatil ''microlingüístico'', t'aano'obe' unaj u xak'alta'al ti'al u yutsil máak yéetel ma' unaj u ch'a'abal bix u k'a'abéetkunsa'al tumen kaaj, ma' xan unaj u ch'a'abal bix u ka'anal tumen paalal mix ba'ax ku yúuchul ''psicológicamente'' le kéen úuchuk t'aan wa le kéen u'uyak t'aan, ichil uláak' ba'alo'ob. Kúulpach ti'e', ''macrolingüítica''e' ku méek'ik tuláakal ba'ax yaan u yil yéetel t'aan. U jejeláasil jaatsilo'ob ''macrolingüística''e' jets'a'an u k'aaba', je'el bix ''psicolingüística, sociolingüística, lingüística antropológica, dialectología, lingüística matemática, lingüística computacional'' yéetel ''estilística''.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q8162}}
c8h1zvjujjffr62ytpxvwyhtsy3iej9
Wp/yua/Báaxal paytso'
0
2990469
7251911
7191517
2026-07-15T19:27:40Z
Maryam Samina
2652149
ku yutskíinta'al ts'íib
7251911
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mayo 2012 157.jpg|thumb|Mayo 2012 157]]
Tin kaajale', le paalalo'obo' jach séeb u kaxtiko'ob bix u náaysik u yóolo'ob. Je'el bix u bin u máan k'iino'obe' yéetel je'el bix u bin u nojochtalo'ob, ku bin u kaniko'ob, yóok'olkaabe' sáansamal ku ts'áaik ba'alo'ob utia'al u náaysik u yóol ka'alikil u báaxal. Beytúuno', yaan k'iine' ku ch'a'ak wáa ba'ax je'el bix junxóot' che', jump'éel tuunich, jump'éel lool, neek', le', u yich che' wáa je'el ba'alake' ku beetik u báaxal yéetel, ba'ale' yaan k'iin xane' ku ch'a'ik juntúul ik'el wáa ba'alche' ku báaxal yéetel. Ichil le ts'íiba', yaan in t'aan tu yóok'lal bix u '''báaxal pay tso'''' mejen paalal tu kaajil Xaya, tu méektankaajil Tekax, ''Yucatán''.
Le palalo 'obo' ku ba'axtiko'ob pay wakax che'en yetu u laj paal, le paalob ya an u yo ok ob u k'oochel yeet palil je bix jaach u betik le baalche'ob.
Le jeela juntuul chan baalche jaach ma'an ki u baak'e"el,ku beetal xaan u janalil ku k"a"abatike janal bo"ox waj bo"ox janal
Ku beijtal u meyataj tia juun pe'el kiimbesaj wa xaan tia al ''novena.''
[[Category:Wp/yua]]
d5r0vc2m6i6avbdvyzd65q3n5gpfwfq
Wp/yua/Leek
0
2993986
7251644
7238085
2026-07-15T14:36:43Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
7251644
wikitext
text/x-wiki
[[File:La vida en Yucatán - Ek Balam 2015 03.jpg|thumb|Le léeko' ti' waaj]]
Le '''leeko'''' junp'éel woolis tok' sóol, jump'éel u nu'ukul meyaj ichnaj tu'ux ku ta'akal chokoj waaj (pak'ach waaj) utia'al ma' u séeb u síistal wa u chuchultal le waajo'.
Leeke' jump'éel jach ma’alob ba’al ku síijil ichil le koolo', ku k’a'amal tu kaajo’ob uti’al u ts’aiko'ob u yo'och waajo’ob.
[[File:Mate burilado elaborado por Irma Poma Canchumani 05.jpg|thumb|Le lec meyaj k'ab]]Suuk u k'abéetkunsa'al tumen kaaj ti'al u ta'akiko'ob u yo'och waajo'ob ti'al ma' u síistalo'ob. Ku k'abéetkunsa'al ich kaaj, bejla'e' ku ts'a'abal u jats'utsil tu paach. Ku po'otol wáa ku bo'onol yéetel jejeláas ba'alo'ob e'esik bix u kuxtal kaaj.
Ku pa'ak'al ich kool, kéen k'anchajke' ku xo'otol yéetel ku cha'abal u tijil.[[File:ヒョウタンの彫刻.jpg|thumb|Le lec meyaj k'ab]]
== Tu'ux u taal ==
Le nu'ukul meyaja' ku pa'ak'al ich kool, ku taal ti' jump'éel nojoch k'úum (''Lagenaria siceraria'').
== Bix u beeta'al ==
Táanile' le yéemsa'al uti'al u tijil, le ken tijike' ku beeta'al jumpéel jool tu yóok'ol u chúuch le leeko' uti'al u béeytal u yoksa'al waaj.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Ba'alo'ob]]
fr4df7od2oxtcdcv4npd4o1ptfvhau6
Wp/yua/Chaay
0
3015842
7251879
7237873
2026-07-15T18:46:30Z
Dinoangy
2658149
se agrega un apartado
7251879
wikitext
text/x-wiki
[[File:La Chaya.jpg|thumb|Junkúul chaay ]]
[[File:Una hoja de chaya.jpg|thumb|U le' chaay]]
== Tu'ux ku taal ==
'''Le chaayo'''’ k’ajóolta’an je’el bix junkúul che' espinaka wa chiskasquil (ti’ tu kaajil [[Wp/yua/Costa Rica|Costa Rica]]) junkúul che' ya’ax ku taal ti’ u múuch'il ''Euphorbiaceac'', ku taal ti’ ''Mesoamérica.''
Ku yila’al beey jump’éel paak’áal ''hibiskus'' wa ''kasava''. Jach k’ajóolta’an tu lu’umil [[Wp/yua/Yucatán|Yucatán]] yéetel tu chúumukil América. U k'aba'e' ku taal ti úuchben t'aan ich maayao'ob.
== Ba'ax ti'al ku mejayta'al u le'ob chaay ==
=== Janal ===
* Ts'an chakbil chaay
* Chaail waaj
* Empanadasil chaay
* Poolkanil chaay
=== Ts'áak ===
Ku meyaj ti'al ts'áak máako'ob je'el bix u k'oja'anilo'ob:
* Hipertensión arterial:
* Eleg wiix
* Ti'al u yaantal k'ab u yiimo'ob naób
* chi'ibal xikin
* ch'ujuk k'i'ik'el
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Abano'ob]]
[[File:Brazo de reina yucateco.jpg|thumb|chaail waaj]]
[[File:Caldo de chaya.jpg|thumb|Ts'an chakbil chaay]]
=== U ja'il Chaay ===
Jump'éel uk'ul jach ki' u yuuk'ul. Ku k'a'abeta'aj cheen u le'ob le chaayo' yéetel ja'.
j3fkdlalqipwc5ds27hiapokwsjugu8
7251880
7251879
2026-07-15T18:52:36Z
Dinoangy
2658149
7251880
wikitext
text/x-wiki
[[File:La Chaya.jpg|thumb|Junkúul chaay ]]
[[File:Una hoja de chaya.jpg|thumb|U le' chaay]]
== Tu'ux ku taal ==
'''Le chaayo'''’ k’ajóolta’an je’el bix junkúul che' espinaka wa chiskasquil (ti’ tu kaajil [[Wp/yua/Costa Rica|Costa Rica]]) junkúul che' ya’ax ku taal ti’ u múuch'il ''Euphorbiaceac'', ku taal ti’ ''Mesoamérica.''
Ku yila’al beey jump’éel paak’áal ''hibiskus'' wa ''kasava''. Jach k’ajóolta’an tu lu’umil [[Wp/yua/Yucatán|Yucatán]] yéetel tu chúumukil América. U k'aba'e' ku taal ti úuchben t'aan ich maayao'ob.
== Ba'ax ti'al ku mejayta'al u le'ob chaay ==
=== Janal ===
* Ts'an chakbil chaay
* Chaail waaj
* Empanadasil chaay
* Poolkanil chaay
=== Ts'áak ===
Ku meyaj ti'al ts'áak máako'ob je'el bix u k'oja'anilo'ob:
* Hipertensión arterial:
* Eleg wiix
* Ti'al u yaantal k'ab u yiimo'ob naób
* chi'ibal xikin
* ch'ujuk k'i'ik'el
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Abano'ob]]
[[File:Brazo de reina yucateco.jpg|thumb|chaail waaj]]
[[File:Caldo de chaya.jpg|thumb|Ts'an chakbil chaay]]
=== U ja'il Chaay ===
Jump'éel uk'ul jach ki' u yuuk'ul. Ku k'a'abeta'aj cheen u le'ob le chaayo' yéetel ja'.Beyxan u ja'il le chaayo' ku k'a'abetkunsa'aj uti'al u mu'uk'a'ankúunsik wíinkilal yéetel ku yu'uk'ul sáansamal tia'al u luk'sik t'ona'anilo'ob .
fk7ljn7yk4w5r83cwpe0iisp6fxlmbt
7252064
7251880
2026-07-15T20:55:45Z
Felipe Castillo 3
2658038
se actualiza infomación
7252064
wikitext
text/x-wiki
[[File:La Chaya.jpg|thumb|Junkúul chaay ]]
[[File:Una hoja de chaya.jpg|thumb|U le' chaay]]
== Tu'ux u taal ==
'''Le chaayo'''’ k’aj óolta’an je’el bix junkúul che' espinaka wa chiskasquil (ti’ tu kaajil [[Wp/yua/Costa Rica|Costa Rica]]) junkúul che' ya’ax ku taal ti’ u múuch'il ''Euphorbiaceac'', yaan ''Mesoamérica.''
Ku yila’al beey jump’éel paak’áal ''hibiskus'' wa ''kasava''. Jach k’aj óolta’an tu lu’umil [[Wp/yua/Yucatán|Yucatán]] yéetel tu chúumukil América. U k'aba'e' ku taal ti u yúuchben t'aanil maaya yucateco. l echaaayo' ya'ab ba'axo'ob u beelal:
== Janal: ==
* Ts'an chakbil chaay: ku ts'aabal k'áak' ja' chokoltal, ts'o'okole' ku ts'aabal jump'iit ta'abi', yéetel ku ts'aabal le chaay tajao'. kex 20 minutos ts'aaj ichil le ja'o', ka luk'sik k'áak', unaj tso'ok u tajal.
* Chaail waaj:
* Empanadasil chaay
* Poolkanil chaay
=== Ts'áak ===
Ku meyaj ti'al ts'áak máako'ob je'el bix u k'oja'anilo'ob:
* Hipertensión arterial:
* Eleg wiix
* Ti'al u yaantal k'ab u yiimo'ob naób
* chi'ibal xikin
* ch'ujuk k'i'ik'el
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/Abano'ob]]
[[File:Brazo de reina yucateco.jpg|thumb|chaail waaj]]
[[File:Caldo de chaya.jpg|thumb|Ts'an chakbil chaay]]
=== U ja'il Chaay ===
Jump'éel uk'ul jach ki' u yuuk'ul. Ku k'a'abeta'aj cheen u le'ob le chaayo' yéetel ja'.Beyxan u ja'il le chaayo' ku k'a'abetkunsa'aj uti'al u mu'uk'a'ankúunsik wíinkilal yéetel ku yu'uk'ul sáansamal tia'al u luk'sik t'ona'anilo'ob .
2fen8erh6w2ngaja0ixo3266kshtmq1
Wp/yua/Báalche'
0
3015846
7251894
7184104
2026-07-15T19:05:45Z
Maryam Samina
2652149
ku yutskíinta'al ts'íib
7251894
wikitext
text/x-wiki
[[File:Báalche'.jpg|thumb|U k'ab junkúul báalche']]
'''Báalche'''' ku cha'akal yéetel u sóol junkúul che' bey xan u k'aaba'o'.
== Bix u beeta'al ==
Utia'al le je'elo' ku kaxta'al junkúul báalche' yaan kex máanja'an junnáab u polokil u chuun, ku wées xo'otol u sóol u chuun kex bey kamp'éel yaalk'abil u kóochile' ku ko'obol tak u chukik tak u chukik tak ka'asáap u chowakil, ku ts'o'okole' ku bin u wu'uwuts'a'al wa u xo'oxot'a'al bey tak junnáab u chowaktalile'. Junxóot'e' je'e u béeytal u ts'a'amal ichil tak óoxp'éel wáa kamp'éel ''litro'' u ja'il kaabe', bey u p'a'atal ichil óoxp'éel k'iin yéetel u áak'abilo', ba'ale' chen ku ts'a'abal ichil, kex wáa jayp'éel tikin chak iik, ''clavo de Tabasco'' yéetel kex wáa jayp'éel u sóol ki'ibok che'. Suukile' ti' jump'éel káat beeta'an yéetel k'at ku ts'a'amal. Ku máan túun le óoxp'eel k'iin ts'a'amako', ku máayta'al ma'alob tia'al u láaj luk'sa'al u xiixele' ku t'o'ojol túun ti' chúuj wáa ''botella'', ts'o'oka'an tun bey tia'al meyaj ichil le sujuy je'ex ts'o'ok in wa'aliko'.<ref>Sánchez Chan, Feliciano. 2014. U Sujuy tiichilo'ob u meyajta'al ixi'im. D.R. MIATZIL MAAYÁA A.C.</ref>
== Ba'ax uláak' u beel ==
Ma'alob tia'al chi'ibal pool. Tia'al lelo' ku lookansa'al u le'obo' yéetel túun u ja'ilo' ku p'o'ik u jo'ol máak. Wa yaaj tuláakal u wíinklil máak tu yo'olal k'aak'as iik'o'obe', ku yichíinta'al túun.
== Tu'ux ch'a'abij ==
<references />
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q4850250}}
7lz9e0qcjm8a6gn4fstyg9szts3ggkg
Wp/yua/Panucho
0
3113917
7251710
5648874
2026-07-15T15:37:57Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251710
wikitext
text/x-wiki
Le panucho' jump'éel jaanal k'ajo'olta'an jach ma'alob ti' u [[Peninsulai Yucatán|''Peninsula Yucatán'']]. Le panucho' ku beeta'al yéetel jun wáal waajil ixi'im pak'achkabta'an tu'ux ku beeta'al ti' jump'éel chan jool tu jáalik le waajo' tia'al u bu'ut'ul ti' le tsajbij bu'ulilo'. le ken ts'o'okoke' ku tsa'ajal ich ''aceite'' wa ''máantekaj'' k'éek'en, k'a'abet u p'áatal susulkil wa oop', je'el bix ki' ta chi'e', ba'ale' ti' u noj lu'umil ''Campeche','' jejeláas ojelta'an bix le ''panucho,'' ku maak'áanta'al je'ex bix k'ajota'an wey ''Ycatane'<nowiki/>'' ku k'aabatik ''salbut'''
== Ba'ax ku bisik: ==
[[File:Panucho yucateco.jpg|thumb|300x300px|Le panuchoo' jump'éel jaanal tipico ti' u Peninsulai Yucatán.]]
* Waajil panucho
* Tsajbi bu'ul
* Aceite wa mantecai k'éek'en
* Bak' (kaax, empanizado, asado, poc chuc, cochinita pibil, etc.)
* Lechuga
* Cebolla morada
* P'aak
* Oon
* Salsai p'aik
* Salsai iik
== Bix u meta'al: ==
Yáaxile' ti' u waajil le panuchoo' ku bu'ut'ul ti' le tsajbi bu'ulo', ts'o'okole' ku tsa'ajal ich jump'íit aceite wa manteca k'a'abet u p'áatal susulkij wa oop', chéen ts'o'okoke' ku pa'atal u síistal k'a'abet u tsela'al yéetel jump'éel serviyeta u aceite wa u mantecai yaan yóok'ol. Chéen ts'o'okok le je'ela' je'el u pajtal a ts'aik yook'ol a panucho ba'ax mas ki' ta' chie'. Ba'ale' ba'axo'ob suuk u bisik jump'éel panuchoe' leti' yáax jump'éel u chan xéet lechuga, ts'o'okole' leti' le bak'o'; je'el u pajtal a ts'aik ya'ab tie' wa chéen u píit, ku ts'áabal cebollai' (le je'ela' ts'ambi cebolla; ku xo'ot'ol le cebolla chowaktako', ts'okole' ku ts'a'amal yéetel limon wa naranja ku ch'óoch'kinsa'al yéetel ta'ab), ts'o'oke' ku ts'áabal u xéetel p'aaki', u xéetel ooni', u salsai tsajbij p'aaki' yéetel wa ki' ta' chie' ka ts'áajik u salsai iiki'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q9055140}}
d3pejpd7p7wlzlknz8t8k1gwugmmcmh
7251727
7251710
2026-07-15T15:53:56Z
OpiYuc
2673874
se hace una edicion de texto
7251727
wikitext
text/x-wiki
Le panucho' jump'éel jaanal k'ajo'olta'an jach ma'alob ti' u [[Peninsulai Yucatán|''Peninsula Yucatán'']]. Le panucho' ku beeta'al yéetel jun wáal waajil ixi'im pak'achkabta'an tu'ux ku beeta'al ti' jump'éel chan jool tu jáalik le waajo' tia'al u bu'ut'ul ti' le tsajbij bu'ulilo'. le ken ts'o'okoke' ku tsa'ajal ich ''aceite'' wa ''máantekaj'' k'éek'en, k'a'abet u p'áatal susulkil wa oop', je'el bix ki' ta chi'e', ba'ale' ti' u noj lu'umil ''Campeche','' jejeláas ojelta'an bix le ''panucho,'' ku maak'áanta'al je'ex bix k'ajota'an wey ''Ycatane'<nowiki/>'' ku k'aabatik ''salbut'''
== Ba'ax ku bisik: ==
[[File:Panucho yucateco.jpg|thumb|300x300px|Le panuchoo' jump'éel jaanal tipico ti' u Peninsulai Yucatán.]]
* Jun wáal waaj
* Tsajbi bu'ul
* ''Aceite'' wa ''manteca'' k'éek'en
* Bak' (kaax,k'éek'en ichil u jejeláas bix ku beeta'ale')
* Lechuga
* Chak kukut
* P'aak
* Oom
* K'utbil p'aak wa chen p'ap'ayta'an
* K'utbil iik
== Bix u beeta'al: ==
Yáaxile' ti' u waajil le '''panucho'''<nowiki/>' (pak'achbil waaj) ku bu'ut'ul le tsajbi bu'ulo', ts'o'okole' ku tsa'ajal ich jump'íit ''aceite'' wa ''manteca'' k'a'abet u p'áatal susulkij wa oop', le ken ts'o'okoke' ku pa'atal u síistal, k'a'abet u tsela'al yéetel jump'éel xoot' ju'un u ''aceite'' wa u ''mantecai'' yaan yóok'ol. ken ts'o'okok le je'ela' je'el u páajtal a ts'aik yook'ol le ba'ax máas ki' ta' chi'e'. Ba'ale' le ba'axo'ob suuk u bisik jump'éel '''panucho'''e' leti' yáax jump'éel u chan xéet lechuga, ts'o'okole' ku ts'a'abal bak'( le ba'ax bak' a k'áate' wa yáanteche'); je'el u pajtal a ts'aik ya'ab tie' wa chen jumpíite', ku ts'áabal p'ap'ay xoota'an kukut (le je'ela' ts'ambil, che'eche' wa chaka'an),ts'ama'an yéetel limon wa pak'áal, ts'o'oke' ku ts'áabal u xéetel p'aaki'l wa k'utbil p'aak, jun xéet' oom yéetel wa ki' ta' chie' ka ts'áaik u k'utbil iik.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q9055140}}
82bqrw5mq95466b1fdgfeeb2vddnhay
Wp/yua/Sisbichén
0
3114125
7251815
7116382
2026-07-15T17:29:44Z
Marihali
2658043
Gramática
7251815
wikitext
text/x-wiki
== '''U kuxtal u kaajnalilo'ob sisbichen.''' ==
Úuchilake‘ mix máak yaan te' chan kaaja', chen báalche’ob yaani’, utsil loba’an, yaan nukuch che’obi‘, yaan jats’uts‘ u lool che’obi‘, u tsikbaltáal tumen juntúul nojoch máake‘ le chan kaaja‘ yaax kuxlaja’an máaki‘, je’ex bix u je’el mejen kaajobe, ma‘ jach ya’ab wíinik kuxlaja’ani‘, chen baale‘ yanchaj bix u páajtal u kuxtalo’ob uts tumen ku metik bin u koolo’ob u ti’al u pajtal u jaanalo’ob, ku pak’iko’ob iis, iib, bu’ul, ixi’im, ts’íim, k’uum, iik yéetel tuláakal le ba’al je’el u pajtal u kuxtal ich koole‘. Ken xiko’ob ich koole‘ ku taasiko’ob juncháach bu’ul, junkúuch naal, u ti’al u meetiko’ob u yocho’ob, tumen ka’ache‘ mina’an balo’ob ku konol jaantbil leti’ob pak’ik ba’ax ken u jaanto’ob. u yaalik le nojoch máako’ u nook’obe' chen yéetel xiich’ ku meyajtiko’ob, yéetel xan le xiibo’obo’ chen wíit’ ku ts’áaiko’ob, ti' juntúul máake’ chen kats’áam u nook’ yaan, bey xan le mejen paalalo’obo’ tumen kaache’ jach maan óootsil máak.
Ka‘ache‘ mina’an u k’iwikij le chan kaaja‘, mix naajo‘ob meyajta’an yéetel paak’, chen mejen naajo’ob meyajta‘an yéetel xa’an ts’o’oke' ma‘ jach ya’abi‘.
Chen baale‘ le úuchilako‘ mix máak u yoojeel ts’íib, mix xook, chen jump’éel k’iine‘ le ka‘ k’uch le‘ ''españoles'' leti’ ka k’aaskuunso'ob bix yaniko’ob tumen laaj tseel ti’ob tuláakal le bax yaan ti’obo‘, ts’o’oke‘ laaj áalkabtabo’ob tu kuxtalo’ob, laaj bin u takubajo’ob, le kaaj luk’obo‘ mix máak p’áajti‘ chen leti‘ le wíiniko’ob k’uchobo‘, ka‘ kaaj u meyajta’al jump’éel u najil k’uuj te‘ chan kaajo‘. Ka ma’an jabo’obe‘ ka ts’o’oksa’ab le najil k’ujo‘ jach ts’uuts, chéen ba’ale k’uuch jump’éel k’iine‘, laaj lúuk‘ máak te chan kaajo‘ ka p’aat mix juntúul wíinik yaani‘, p’aat laaj loba’an katéen, mix máak ku chen k’iin te chan kaajo‘, le kaajnalo’ob kache‘ laaj bino’ob u meet u mejen naayo’ob ts’u‘ k’aax, chen ba’ale‘ le ka‘ tu yuubajo’ob mix máak yaan te chan kaajo‘ ka kaj u suuto’ob, le p’atalo’ob nats’take‘ laj suutnajo’ob tu’ux ka’ach yaax kuxlajano‘, le ka‘ tu yilajo’ob le nuxib naajil k’uujo‘ jak‘ u yóolo’ob. Le yaax máak k’uuch te‘ chan kaajo‘ tu yiilaj te‘ ichil le naaj meyajtano‘ yaan junp’éel nuxib mayakche‘ meyajta’an yéetel paak‘, yook’ole‘ te yaan juntúul balam jach jeta’an nojoch chilikbaal yook’ol le mayak’che’o‘. Bey tun úuchik u ka‘ kaxta’al le chan kaja‘, ka‘ maan k’iine’ ka‘ jo’op u ya’abtaal wíiniki‘. Te’ chan kaajo‘ yaan jump’éel ch’e’en jach maan nojochi‘ ma‘ jach naach k’iwiki, tu ba’paache‘ yaan u lool junp’éel ''orquidea'' u k’aba’e‘ sisbik (vainilla), leti‘ meetike‘ ka pa’at u k’aaba‘ sisbikch’e’en (''en castellano sisbicchen o lugar de la vainilla''), te‘ chan kaaja‘, beorae' ya'ab máak yaani', kex 1300 máako’ob. Ya’ab xan wíinik ake’ le’ u naajil k’uujo’ mejen mako’ob meetej tumen te’ yaan u yoochel juntúul chan máaki’, u jo’ole’ bey úuriche’ ts’o’oke’ yaan u xiik’ yéetel xan le u boonilo’ chika’an ts’o’ok u jach maan úuchtal meyajtak yéetel poolbil túunich, ts’o’oke’ jach maaran kaanal, yaan xan ka’akáach ma’ ts’o’oksani’. chen leti’ le nuxib naaj jach maan úuchben te’ chan kaaja’.
Beejla k’iina‘ laayli‘ u kuxtáal wíinko’obe’ yaane’ ku bino’ob ts’oon wa ch’uuk u ti’al u jaanto’ob, tak xan ku meetik u koolo’ob, sáamsamal le máakobo‘ ku bino’ob pi’saas tu koolo’ob yaane‘ ku metik kats’áak kool, yaane‘ kants’áak, junk’alsáap yaan ti jump’péel u taan u k’aan kool, le meyaj koolo‘ láakal ja’ab ku meetal, ichil u wi’náalil mayo yéetel junio ku yuchul pak’aal tumen te‘ suka’an u ts’aik ja’i‘. U ti'al u beytaal u jaantal le naalo' yaan u páata'al u wi'náalil septiembre. Le je’ela’ ku meetáal o jo’olbesajil tu láakal ba’al ku ch’abáal te’ ich koolo’ tumen yaan u yuumil kanantik, ken ts’o’ojke je’el u paajtáal u ch’abáal jaantbile’.
U jeel báal xane’ le xkoolelo'obo ku meetik u juch'o'ob, yaane' óoxmuut xi'im ku bisik juch'bil u ti'al u pak'achte’. Taak xan u ti'al u jaanlo'obe' ku chajko'ob kantúuk bu'ul wakex iib, beejla’ k’iina’ yaan xan le xkoolelo’obo’ ku chúuy k’aano’, tak ku chúuy huipilo’ob u ti’al u paajtal u yaantik u yiichamo’ob, yaano’obe’ ku k’eelko’ob xtop’ yéetel ''cacahuate'', le je’ela’ ku konko’ob, 45 junwuuts’ cacahuate yéetel 75 junwuuts’ xtóop’, yéetel xan ku juch’ko’ob xa’ak’, a ''peso'' u konko’ob junwóol. Le paalalo’obo laaj ku xoko’ob tak xan le xiipalalo’obo’, chen wa jaytúul matech u bin naajil xook, yaan xane chichantako’ob chen jo’op u bisalo’ob ich kool meyaj.
Bey tun úuchik u kaajal u kuxtáal máak way chan kaaje, yéetel bey xan úuchik u ka’ kaxtáal yéetel u ts’abal u k’aaba’ sisbikch’e’en. Bey xan úuchik u kuxtáal máak way kaaje’ tak beejla’ k’iina’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6129535}}
c1xg1xxsst5rmkbau1sdp6d0o9xu1p0
7251824
7251815
2026-07-15T17:48:39Z
Marihali
2658043
Gramática
7251824
wikitext
text/x-wiki
== '''U kuxtal u kaajnalilo'ob sisbichen.''' ==
Úuchilake‘ mix máak yaan te' chan kaaja', chen báalche’ob yaani’, utsil loba’an, yaan nukuch che’obi‘, yaan jats’uts‘ u lool che’obi‘, u tsikbaltáal tumen juntúul nojoch máake‘ le chan kaaja‘ yaax kuxlaja’an máaki‘, je’ex bix u je’el mejen kaajobe, ma‘ jach ya’ab wíinik kuxlaja’ani‘, chen baale‘ yanchaj bix u páajtal u kuxtalo’ob uts tumen ku metik bin u koolo’ob u ti’al u pajtal u jaanalo’ob, ku pak’iko’ob iis, iib, bu’ul, ixi’im, ts’íim, k’uum, iik yéetel tuláakal le ba’al je’el u pajtal u kuxtal ich koole‘. Ken xiko’ob ich koole‘ ku taasiko’ob juncháach bu’ul, junkúuch naal, u ti’al u meetiko’ob u yocho’ob, tumen ka’ache‘ mina’an balo’ob ku konol jaantbil leti’ob pak’ik ba’ax ken u jaanto’ob. u yaalik le nojoch máako’ u nook’obe' chen yéetel xiich’ ku meyajtiko’ob, yéetel xan le xiibo’obo’ chen wíit’ ku ts’áaiko’ob, ti' juntúul máake’ chen kats’áam u nook’ yaan, bey xan le mejen paalalo’obo’ tumen kaache’ jach máan óootsil máak.
Ka‘ache‘ mina’an u k’iwikij le chan kaaja‘, mix naajo‘ob meyajta’an yéetel paak’, chen mejen naajo’ob meyajta‘an yéetel xa’an ts’o’oke' ma‘ jach ya’abi‘.
Chéen ba'ale‘ le úuchilako‘ mix máak u yojéel ts’íibi', mix xook, chéen jump’éel k’iine‘ le ka‘ k’uch le‘ ''españoles'' leti’ ka k’aaskuunso'ob bix yaniko’ob tumen laaj tseel ti’ob tuláakal le bax yaan ti’obo‘, ts’o’okole‘ laaj áalkabtabo’ob tu kuxtalo’ob, laaj bin u takubajo’ob, le kaaj luk’obo‘ mix máak p’áajti‘ chen leti‘ le wíiniko’ob k’uchobo‘, ka‘ kaaj u meyajta’al jump’éel u najil k’uuj te‘ chan kaajo‘. Ka máan ja'abo’obe‘ ka ts’o’oksa’ab le najil k’ujo‘ jach ts’uuts, chéen ba’ale k’uuch jump’éel k’iine‘, laaj lúuk‘ máak te chan kaajo‘ ka p’aat mix ti' juntúul wíinik, p’aat laaj loba’an katéen, mix máak ku chen k’iin te chan kaajo‘, le kaajnalo’ob kache‘ laaj bino’ob u meet u mejen naayo’ob ts’u‘ k’áax, chéen ba’ale‘ le ka‘ tu yuubajo’ob mix máak yaan te chan kaajo‘ ka kaj u suuto’ob, le p’atalo’ob nats’take‘ laj suutnajo’ob tu’ux ka’ach yaax kuxlajano‘, le ka‘ tu yilajo’ob le nuxib naajil k’uujo‘ jak‘ u yóolo’ob. Le yaax máak k’uuch te‘ chan kaajo‘ tu yiilaj te‘ ichil le naaj meyajtano‘ yaan junp’éel nuxib mayakche‘ meyajta’an yéetel paak‘, yook’ole‘ te yaan juntúul balam jach jeta’an nojoch chilikbaal yook’ol le mayak’che’o‘. Bey tun úuchik u ka‘ kaxta’al le chan kaja‘, ka‘ máan k’iine’ ka‘ jo’op u ya’abtaal wíiniki‘. Te’ chan kaajo‘ yaan jump’éel ch’e’en jach maan nojochi‘ ma‘ jach naach k’iwiki, tu ba’paache‘ yaan u lool junp’éel ''orquidea'' u k’aba’e‘ sisbik (vainilla), leti‘ meetike‘ ka pa’at u k’aaba‘ sisbikch’e’en (''en castellano sisbicchen o lugar de la vainilla''), te‘ chan kaaja‘, beorae' ya'ab máak yaani', kex 1300 máako’ob. Ya’ab xan wíinik ake’ le’ u naajil k’uujo’ mejen mako’ob meetej tumen te’ yaan u yoochel juntúul chan máaki’, u jo’ole’ bey úuriche’ ts’o’oke’ yaan u xiik’ yéetel xan le u boonilo’ chika’an ts’o’ok u jach maan úuchtal meyajtak yéetel poolbil túunich, ts’o’oke’ jach maaran kaanal, yaan xan ka’akáach ma’ ts’o’oksani’. chéen leti’ le nuxib naj jach maan úuchben te’ chan kaaja’.
Beejla' k’iina‘ láayli‘ u kuxtáal wíiniko’obe’ yaane’ ku bino’ob ts’oon wa ch’uuk u ti’al u jaanto’ob, tak xan ku meetik u koolo’ob, sáansamal le máakobo‘ ku bino’ob pí’isas tu koolo’ob yaane‘ ku metik kats’áak kool, yaane‘ kants’áak, junk’aalsáap yaan ti' jump’péel u táan u k’aan kool, le meyaj koolo‘ tuláakal ja’ab ku meenta'al, ichil u wiináalil mayo yéetel junio ku yuchul pak’aal tumen te‘ suka’an u ts’aik ja’i‘. U ti'al u beytaal u jaantal le naalo' yaan u páata'al u wi'náalil septiembre. Le je’ela’ ku meenta'al o jo’olbesajil tuláakal ba’al ku ch’abáal te’ ich koolo’ tumen yaan u yuumil kanantik, ken ts’o’ojke je’el u páajtal u ch’abal ti'al jaantbile’.
U je'el ba'al xane’ le xko'olelo'obo ku meentiko'ob u juch'o'ob, yaane' óoxmúut ixi'im ku bisik juch'bil u ti'al u pak'achte’. Taak xan u ti'al u jaanlo'obe' ku chajko'ob kantúuk bu'ul wakex iib, beejla’ k’iina’ yaan xan le xko'olelo’obo’ ku chuuy k’áano’ob, tak ku chuuy íipilo’ob uti’al u páajtal u yaantik u yiichamo’ob, yaano’obe’ ku k’eelko’ob xtop’ yéetel ''cacahuate'', le je’ela’ ku konko’ob, 45 junwuuts’ cacahuate yéetel 75 junwuuts’ xtóop’, yéetel xan ku juch’ko’ob xa’ak’, a ''peso'' u konko’ob junwóol. Le paalalo’obo' laaj ku xoko’ob tak xan le xi'ipalalo’obo’, chéen wa jaytúul matech u bin najil xook, yaan xane' chichantako’ob chéen jo’op' u bisalo’ob ich kool meyaj.
Bey túun úuchik u kaajal u kuxtal máak way chan kaaje, yéetel beyxan úuchik u ka’ kaxta'al yéetel u ts’abal u k’aaba’ sisbikch’e’en. Beyxan úuchik u kuxtal máak way kaaje’ tak beejla’ te' k’iina’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6129535}}
pp5zmhxihg8lm6xe2ys9f09qh5nsuqg
7251825
7251824
2026-07-15T17:49:53Z
Marihali
2658043
Gramática
7251825
wikitext
text/x-wiki
== '''U kuxtal u kaajnalilo'ob sisbichen.''' ==
Úuchilake‘ mix máak yaan te' chan kaaja', chen báalche’ob yaani’, utsil loba’an, yaan nukuch che’obi‘, yaan jats’uts‘ u lool che’obi‘, u tsikbaltáal tumen juntúul nojoch máake‘ le chan kaaja‘ yaax kuxlaja’an máaki‘, je’ex bix u je’el mejen kaajobe, ma‘ jach ya’ab wíinik kuxlaja’ani‘, chen baale‘ yanchaj bix u páajtal u kuxtalo’ob uts tumen ku metik bin u koolo’ob u ti’al u pajtal u jaanalo’ob, ku pak’iko’ob iis, iib, bu’ul, ixi’im, ts’íim, k’uum, iik yéetel tuláakal le ba’al je’el u pajtal u kuxtal ich koole‘. Ken xiko’ob ich koole‘ ku taasiko’ob juncháach bu’ul, junkúuch naal, u ti’al u meetiko’ob u yocho’ob, tumen ka’ache‘ mina’an balo’ob ku konol jaantbil leti’ob pak’ik ba’ax ken u jaanto’ob. u yaalik le nojoch máako’ u nook’obe' chen yéetel xiich’ ku meyajtiko’ob, yéetel xan le xiibo’obo’ chen wíit’ ku ts’áaiko’ob, ti' juntúul máake’ chen kats’áam u nook’ yaan, bey xan le mejen paalalo’obo’ tumen kaache’ jach máan óootsil máak.
Ka‘ache‘ mina’an u k’iwikij le chan kaaja‘, mix naajo‘ob meyajta’an yéetel paak’, chen mejen naajo’ob meyajta‘an yéetel xa’an ts’o’oke' ma‘ jach ya’abi‘.
Chéen ba'ale‘ le úuchilako‘ mix máak u yojéel ts’íibi', mix xook, chéen jump’éel k’iine‘ le ka‘ k’uch le‘ ''españoles'' leti’ ka k’aaskuunso'ob bix yaniko’ob tumen laaj tseel ti’ob tuláakal le bax yaan ti’obo‘, ts’o’okole‘ laaj áalkabtabo’ob tu kuxtalo’ob, laaj bin u takubajo’ob, le kaaj luk’obo‘ mix máak p’áajti‘ chen leti‘ le wíiniko’ob k’uchobo‘, ka‘ kaaj u meyajta’al jump’éel u najil k’uuj te‘ chan kaajo‘. Ka máan ja'abo’obe‘ ka ts’o’oksa’ab le najil k’ujo‘ jach ts’uuts, chéen ba’ale k’uuch jump’éel k’iine‘, laaj lúuk‘ máak te chan kaajo‘ ka p’aat mix ti' juntúul wíinik, p’aat laaj loba’an katéen, mix máak ku chen k’iin te chan kaajo‘, le kaajnalo’ob kache‘ laaj bino’ob u meet u mejen naayo’ob ts’u‘ k’áax, chéen ba’ale‘ le ka‘ tu yuubajo’ob mix máak yaan te chan kaajo‘ ka kaj u suuto’ob, le p’atalo’ob nats’take‘ laj suutnajo’ob tu’ux ka’ach yaax kuxlajano‘, le ka‘ tu yilajo’ob le nuxib naajil k’uujo‘ jak‘ u yóolo’ob. Le yaax máak k’uuch te‘ chan kaajo‘ tu yiilaj te‘ ichil le naaj meyajtano‘ yaan junp’éel nuxib mayakche‘ meyajta’an yéetel paak‘, yook’ole‘ te yaan juntúul balam jach jeta’an nojoch chilikbaal yook’ol le mayak’che’o‘. Bey tun úuchik u ka‘ kaxta’al le chan kaja‘, ka‘ máan k’iine’ ka‘ jo’op u ya’abtaal wíiniki‘. Te’ chan kaajo‘ yaan jump’éel ch’e’en jach maan nojochi‘ ma‘ jach naach k’iwiki, tu ba’paache‘ yaan u lool junp’éel ''orquidea'' u k’aba’e‘ sisbik (vainilla), leti‘ meetike‘ ka pa’at u k’aaba‘ sisbikch’e’en (''en castellano sisbicchen o lugar de la vainilla''), te‘ chan kaaja‘, beorae' ya'ab máak yaani', kex 1300 máako’ob. Ya’ab xan wíinik ake’ le’ u naajil k’uujo’ mejen mako’ob meetej tumen te’ yaan u yoochel juntúul chan máaki’, u jo’ole’ bey úuriche’ ts’o’oke’ yaan u xiik’ yéetel xan le u boonilo’ chika’an ts’o’ok u jach maan úuchtal meyajtak yéetel poolbil túunich, ts’o’oke’ jach maaran kaanal, yaan xan ka’akáach ma’ ts’o’oksani’. chéen leti’ le nuxib naj jach maan úuchben te’ chan kaaja’.
Beejla' k’iina‘ láayli‘ u kuxtáal wíiniko’obe’ yaane’ ku bino’ob ts’oon wa ch’uuk u ti’al u jaanto’ob, tak xan ku meetik u koolo’ob, sáansamal le máakobo‘ ku bino’ob pí’isas tu koolo’ob yaane‘ ku metik kats’áak kool, yaane‘ kants’áak, junk’aalsáap yaan ti' jump’péel u táan u k’aan kool, le meyaj koolo‘ tuláakal ja’ab ku meenta'al, ichil u wiináalil mayo yéetel junio ku yuchul pak’aal tumen te‘ suka’an u ts’aik ja’i‘. U ti'al u beytaal u jaantal le naalo' yaan u páata'al u wi'náalil septiembre. Le je’ela’ ku meenta'al o jo’olbesajil tuláakal ba’al ku ch’abáal te’ ich koolo’ tumen yaan u yuumil kanantik, ken ts’o’ojke je’el u páajtal u ch’abal ti'al jaantbile’.
U je'el ba'al xane’ le xko'olelo'obo ku meentiko'ob u juch'o'ob, yaane' óoxmúut ixi'im ku bisik juch'bil u ti'al u pak'achte’. Taak xan u ti'al u jaanlo'obe' ku chajko'ob kantúuk bu'ul wakex iib, beejla’ k’iina’ yaan xan le xko'olelo’obo’ ku chuuy k’áano’ob, tak ku chuuy íipilo’ob uti’al u páajtal u yaantik u yiichamo’ob, yaano’obe’ ku k’eelko’ob xtop’ yéetel ''cacahuate'', le je’ela’ ku konko’ob, 45 junwuuts’ cacahuate yéetel 75 junwuuts’ xtóop’, yéetel xan ku juch’ko’ob xa’ak’, a ''peso'' u konko’ob junwóol. Le paalalo’obo' laaj ku xoko’ob tak xan le xi'ipalalo’obo’, chéen wa jaytúul matech u bin najil xook, yaan xane' chichantako’ob chéen jo’op' u bisalo’ob ich kool meyaj.
Bey túun úuchik u kaajal u kuxtal máak way chan kaaje, yéetel beyxan úuchik u ka’ kaxta'al yéetel u ts’abal u k’aaba’ sisbikch’e’en. Beyxan úuchik u kuxtal máak way kaaje’ tak beejla’ te' k’iinoba’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6129535}}
1hm820jxcf8biv2r6vv43esrykz5yno
7251830
7251825
2026-07-15T18:00:24Z
Marihali
2658043
Gramática
7251830
wikitext
text/x-wiki
== '''U kuxtal u kaajnalilo'ob sisbichen.''' ==
Úuchilake‘ mix máak yaan te' chan kaaja', chen ba'alche’ob yaani’, utsil loba’an, yaan nukuch che’obi‘, yaan jats’uts‘ u loolo'ob, u tsikbalta'al tumen juntúul nojoch máake‘ le chan kaaja‘ yaax kuxlaja’an máaki‘, je’ex bix u je’el mejen kaajobe, ma‘ jach ya’ab wíinik kuxlaja’ani‘, chéen ba'ale‘ yanchaj bix u páajtal u kuxtalo’ob uts tumen ku meentik k bin u koolo’ob uti’al u pajtal u jaanalo’ob, ku pak’iko’ob iis, iib, bu’ul, ixi’im, ts’íim, k’uum, iik yéetel tuláakal le ba’al je’el u pajtal u kuxtal ich koole‘. Ken xiko’ob ich koole‘ ku taasiko’ob juncháach bu’ul, junkúuch naal, uti’al u meentiko’ob u yocho’ob, tumen ka’ache‘ mina’an ba'alo’ob ku konol jaantbil leti’ob pak’ik ba’ax ken u jaanto’ob. u ya'alik le nojoch máako’ u nook’obe' chéen yéetel xiich’ ku meyajtiko’ob, yéetel xan le xiibo’obo’ chen wíit’ ku ts’áaiko’ob, ti' juntúul máake’ chen kats’áam u nook’ yaan, beyxan le mejen paalalo’obo’ tumen ka'ache’ jach máan óootsil máak.
Ka‘ache‘ mina’an u k’iwikij le chan kaaja‘, mix naajo‘ob meyajta’an yéetel paak’, chen mejen naajo’ob meyajta‘an yéetel xa’an ts’o’oke' ma‘ jach ya’abi‘.
Chéen ba'ale‘ le úuchilako‘ mix máak u yojéel ts’íibi', mix xook, chéen jump’éel k’iine‘ le ka‘ k’uch le‘ ''españoles'' leti’ ka k’aaskuunso'ob bix yaniko’ob tumen laaj tseel ti’ob tuláakal le bax yaan ti’obo‘, ts’o’okole‘ laaj áalkabtabo’ob tu kuxtalo’ob, laaj bin u takubajo’ob, le kaaj luk’obo‘ mix máak p’áajti‘ chen leti‘ le wíiniko’ob k’uchobo‘, ka‘ kaaj u meyajta’al jump’éel u najil k’uuj te‘ chan kaajo‘. Ka máan ja'abo’obe‘ ka ts’o’oksa’ab le najil k’ujo‘ jach ts’uuts, chéen ba’ale k’uuch jump’éel k’iine‘, laaj lúuk‘ máak te chan kaajo‘ ka p’aat mix ti' juntúul wíinik, p’aat laaj loba’an katéen, mix máak ku chen k’iin te chan kaajo‘, le kaajnalo’ob kache‘ laaj bino’ob u meet u mejen naayo’ob ts’u‘ k’áax, chéen ba’ale‘ le ka‘ tu yuubajo’ob mix máak yaan te chan kaajo‘ ka kaj u suuto’ob, le p’atalo’ob nats’take‘ laj suutnajo’ob tu’ux ka’ach yaax kuxlajano‘, le ka‘ tu yilajo’ob le nuxib naajil k’uujo‘ jak‘ u yóolo’ob. Le yaax máak k’uuch te‘ chan kaajo‘ tu yiilaj te‘ ichil le naaj meyajtano‘ yaan junp’éel nuxib mayakche‘ meyajta’an yéetel paak‘, yook’ole‘ te yaan juntúul balam jach jeta’an nojoch chilikbaal yook’ol le mayak’che’o‘. Bey tun úuchik u ka‘ kaxta’al le chan kaja‘, ka‘ máan k’iine’ ka‘ jo’op u ya’abtaal wíiniki‘. Te’ chan kaajo‘ yaan jump’éel ch’e’en jach maan nojochi‘ ma‘ jach naach k’iwiki, tu ba’paache‘ yaan u lool junp’éel ''orquidea'' u k’aba’e‘ sisbik (vainilla), leti‘ meetike‘ ka pa’at u k’aaba‘ sisbikch’e’en (''en castellano sisbicchen o lugar de la vainilla''), te‘ chan kaaja‘, beorae' ya'ab máak yaani', kex 1300 máako’ob. Ya’ab xan wíinik ake’ le’ u naajil k’uujo’ mejen mako’ob meetej tumen te’ yaan u yoochel juntúul chan máaki’, u jo’ole’ bey úuriche’ ts’o’oke’ yaan u xiik’ yéetel xan le u boonilo’ chika’an ts’o’ok u jach maan úuchtal meyajtak yéetel poolbil túunich, ts’o’oke’ jach maaran kaanal, yaan xan ka’akáach ma’ ts’o’oksani’. chéen leti’ le nuxib naj jach maan úuchben te’ chan kaaja’.
Beejla' k’iina‘ láayli‘ u kuxtáal wíiniko’obe’ yaane’ ku bino’ob ts’oon wa ch’uuk u ti’al u jaanto’ob, tak xan ku meetik u koolo’ob, sáansamal le máakobo‘ ku bino’ob pí’isas tu koolo’ob yaane‘ ku metik kats’áak kool, yaane‘ kants’áak, junk’aalsáap yaan ti' jump’péel u táan u k’aan kool, le meyaj koolo‘ tuláakal ja’ab ku meenta'al, ichil u wiináalil mayo yéetel junio ku yuchul pak’aal tumen te‘ suka’an u ts’aik ja’i‘. U ti'al u beytaal u jaantal le naalo' yaan u páata'al u wi'náalil septiembre. Le je’ela’ ku meenta'al o jo’olbesajil tuláakal ba’al ku ch’abáal te’ ich koolo’ tumen yaan u yuumil kanantik, ken ts’o’ojke je’el u páajtal u ch’abal ti'al jaantbile’.
U je'el ba'al xane’ le xko'olelo'obo ku meentiko'ob u juch'o'ob, yaane' óoxmúut ixi'im ku bisik juch'bil u ti'al u pak'achte’. Taak xan u ti'al u jaanlo'obe' ku chajko'ob kantúuk bu'ul wakex iib, beejla’ k’iina’ yaan xan le xko'olelo’obo’ ku chuuy k’áano’ob, tak ku chuuy íipilo’ob uti’al u páajtal u yaantik u yiichamo’ob, yaano’obe’ ku k’eelko’ob xtop’ yéetel ''cacahuate'', le je’ela’ ku konko’ob, 45 junwuuts’ cacahuate yéetel 75 junwuuts’ xtóop’, yéetel xan ku juch’ko’ob xa’ak’, a ''peso'' u konko’ob junwóol. Le paalalo’obo' laaj ku xoko’ob tak xan le xi'ipalalo’obo’, chéen wa jaytúul matech u bin najil xook, yaan xane' chichantako’ob chéen jo’op' u bisalo’ob ich kool meyaj.
Bey túun úuchik u kaajal u kuxtal máak way chan kaaje, yéetel beyxan úuchik u ka’ kaxta'al yéetel u ts’abal u k’aaba’ sisbikch’e’en. Beyxan úuchik u kuxtal máak way kaaje’ tak beejla’ te' k’iinoba’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6129535}}
9xovj8r032k5zwxl2jo86xc52cq5x8g
7251845
7251830
2026-07-15T18:14:30Z
Marihali
2658043
Gramática
7251845
wikitext
text/x-wiki
== '''U kuxtal u kaajnalilo'ob sisbichen.''' ==
Úuchilake‘ mix máak yaan te' chan kaaja', chen ba'alche’ob yaani’, utsil loba’an, yaan nukuch che’obi‘, yaan jats’uts‘ u loolo'ob, u tsikbalta'al tumen juntúul nojoch máake‘ le chan kaaja‘ yaax kuxlaja’an máaki‘, je’ex bix u je’el mejen kaajobe, ma‘ jach ya’ab wíinik kuxlaja’ani‘, chéen ba'ale‘ yanchaj bix u páajtal u kuxtalo’ob uts tumen ku meentik k bin u koolo’ob uti’al u pajtal u jaanalo’ob, ku pak’iko’ob iis, iib, bu’ul, ixi’im, ts’íim, k’uum, iik yéetel tuláakal le ba’al je’el u pajtal u kuxtal ich koole‘. Ken xiko’ob ich koole‘ ku taasiko’ob juncháach bu’ul, junkúuch naal, uti’al u meentiko’ob u yocho’ob, tumen ka’ache‘ mina’an ba'alo’ob ku konol jaantbil leti’ob pak’ik ba’ax ken u jaanto’ob. u ya'alik le nojoch máako’ u nook’obe' chéen yéetel xiich’ ku meyajtiko’ob, yéetel xan le xiibo’obo’ chen wíit’ ku ts’áaiko’ob, ti' juntúul máake’ chen kats’áam u nook’ yaan, beyxan le mejen paalalo’obo’ tumen ka'ache’ jach máan óootsil máak.
Ka‘ache‘ mina’an u k’íiwikil le chan kaajo‘, mix najo‘ob meyajta’an yéetel paak’, chéen mejen najo’ob meyajta‘an yéetel xa’an ts’o’oke' ma‘ jach ya’abi‘.
Chéen ba'ale‘ le úuchilako‘ mix máak u yojéel ts’íibi', mix xook, chéen jump’éel k’iine‘ le ka‘ k’uch le‘ ''españoles'' leti’ ka k’aaskuunso'ob bix yaniko’ob tumen laaj tseel ti’ob tuláakal le bax yaan ti’obo‘, ts’o’okole‘ laaj áalkabtabo’ob tu kuxtalo’ob, laaj bin u takubajo’ob, le kaaj luk’obo‘ mix máak p’áajti‘ chen leti‘ le wíiniko’ob k’uchobo‘, ka‘ kaaj u meyajta’al jump’éel u najil k’uuj te‘ chan kaajo‘. Ka máan ja'abo’obe‘ ka ts’o’oksa’ab le najil k’ujo‘ jach ts’uuts, chéen ba’ale k’uch jump’éel k’iine‘, laaj lúuk‘ máak te chan kaajo‘ ka p’aat mix ti' juntúul wíinik, p’aat laaj loba’an katéen, mix máak ku chen k’iin te chan kaajo‘, le kaajnalo’ob kache‘ laaj bino’ob u meet u mejen naayo’ob ts’u‘ k’áax, chéen ba’ale‘ le ka‘ tu yubajo’ob mix máak yaan te chan kaajo‘ ka kaj u suuto’ob, le p’atalo’ob nats’take‘ laaj suutnajo’ob tu’ux ka’ach yaax kuxlajano‘, le ka‘ tu yilajo’ob le nuxib najil k’ujo‘ jáak‘ u yóolo’ob. Le yáax máak k’uuch te‘ chan kaajo‘ tu yiilaj te‘ ichil le naj meyajtano‘ yaan jump’éel nuxib mayakche‘ meyajta’an yéetel paak‘, yook’ole‘ te yaan juntúul balam jach jeta’an nojoch chilikbaal yook’ol le mayak’che’o‘. Bey túun úuchik u ka‘ kaxta’al le chan kaaja‘, ka‘ máan k’iine’ ka‘ jo’op u ya’abta'al wíiniki‘. Te’ chan kaajo‘ yaan jump’éel ch’e’en jach man nojchil ma‘ jach náach k’íiwiki', tu ba’paache‘ yaan u lool jump’éel ''orquidea'' u k’aaba’e‘ sisbik (vainilla), leti‘ meentike‘ ka pa’at u k’aaba‘ sisbikch’e’en (''en castellano sisbicchen o lugar de la vainilla''), te‘ chan kaaja‘, beora'e' ya'ab máak yaani', kex 1300 máako’ob. Ya’ab xan wíinik ake’ le’ u naajil k’uujo’ mejen mako’ob meetej tumen te’ yaan u yoochel juntúul chan máaki’, u jo’ole’ bey úuriche’ ts’o’oke’ yaan u xiik’ yéetel xan le u boonilo’ chika’an ts’o’ok u jach máan úuchtak meyajta'ak yéetel póolbil túunich, ts’o’oke’ jach maaran ka'anal, yaan xan ka’akáach ma’ ts’o’oksani’. Chéen leti’ le nuxib naj jach máan úuchben te’ chan kaaja’.
Beejla' k’iina‘ láayli‘ u kuxtáal wíiniko’obe’ yaane’ ku bino’ob ts’oon wa ch’uuk u ti’al u jaanto’ob, tak xan ku meetik u koolo’ob, sáansamal le máakobo‘ ku bino’ob pí’isas tu koolo’ob yaane‘ ku metik kats’áak kool, yaane‘ kants’áak, junk’aalsáap yaan ti' jump’péel u táan u k’aan kool, le meyaj koolo‘ tuláakal ja’ab ku meenta'al, ichil u wiináalil mayo yéetel junio ku yuchul pak’aal tumen te‘ suka’an u ts’aik ja’i‘. U ti'al u beytaal u jaantal le naalo' yaan u páata'al u wi'náalil septiembre. Le je’ela’ ku meenta'al o jo’olbesajil tuláakal ba’al ku ch’abáal te’ ich koolo’ tumen yaan u yuumil kanantik, ken ts’o’ojke je’el u páajtal u ch’abal ti'al jaantbile’.
U je'el ba'al xane’ le xko'olelo'obo ku meentiko'ob u juch'o'ob, yaane' óoxmúut ixi'im ku bisik juch'bil u ti'al u pak'achte’. Taak xan u ti'al u jaanlo'obe' ku chajko'ob kantúuk bu'ul wakex iib, beejla’ k’iina’ yaan xan le xko'olelo’obo’ ku chuuy k’áano’ob, tak ku chuuy íipilo’ob uti’al u páajtal u yaantik u yiichamo’ob, yaano’obe’ ku k’eelko’ob xtop’ yéetel ''cacahuate'', le je’ela’ ku konko’ob, 45 junwuuts’ cacahuate yéetel 75 junwuuts’ xtóop’, yéetel xan ku juch’ko’ob xa’ak’, a ''peso'' u konko’ob junwóol. Le paalalo’obo' laaj ku xoko’ob tak xan le xi'ipalalo’obo’, chéen wa jaytúul matech u bin najil xook, yaan xane' chichantako’ob chéen jo’op' u bisalo’ob ich kool meyaj.
Bey túun úuchik u kaajal u kuxtal máak way chan kaaje, yéetel beyxan úuchik u ka’ kaxta'al yéetel u ts’abal u k’aaba’ sisbikch’e’en. Beyxan úuchik u kuxtal máak way kaaje’ tak beejla’ te' k’iinoba’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6129535}}
hpwkkvu77y8u84qbszn37urrnmsd8d7
7251863
7251845
2026-07-15T18:35:23Z
Marihali
2658043
Gramática
7251863
wikitext
text/x-wiki
== '''U kuxtal u kaajnalilo'ob sisbichen.''' ==
Úuchilake‘ mix máak yaan te' chan kaaja', chen ba'alche’ob yaani’, utsil loba’an, yaan nukuch che’obi‘, yaan jats’uts‘ u loolo'ob, u tsikbalta'al tumen juntúul nojoch máake‘ le chan kaaja‘ yaax kuxlaja’an máaki‘, je’ex bix u je’el mejen kaajobe, ma‘ jach ya’ab wíinik kuxlaja’ani‘, chéen ba'ale‘ yanchaj bix u páajtal u kuxtalo’ob uts tumen ku meentik k bin u koolo’ob uti’al u pajtal u jaanalo’ob, ku pak’iko’ob iis, iib, bu’ul, ixi’im, ts’íim, k’uum, iik yéetel tuláakal le ba’al je’el u pajtal u kuxtal ich koole‘. Ken xiko’ob ich koole‘ ku taasiko’ob juncháach bu’ul, junkúuch naal, uti’al u meentiko’ob u yocho’ob, tumen ka’ache‘ mina’an ba'alo’ob ku konol jaantbil leti’ob pak’ik ba’ax ken u jaanto’ob. u ya'alik le nojoch máako’ u nook’obe' chéen yéetel xiich’ ku meyajtiko’ob, yéetel xan le xiibo’obo’ chen wíit’ ku ts’áaiko’ob, ti' juntúul máake’ chen kats’áam u nook’ yaan, beyxan le mejen paalalo’obo’ tumen ka'ache’ jach máan óootsil máak.
Ka‘ache‘ mina’an u k’íiwikil le chan kaajo‘, mix najo‘ob meyajta’an yéetel paak’, chéen mejen najo’ob meyajta‘an yéetel xa’an ts’o’oke' ma‘ jach ya’abi‘.
Chéen ba'ale‘ le úuchilako‘ mix máak u yojéel ts’íibi', mix xook, chéen jump’éel k’iine‘ le ka‘ k’uch le‘ ''españoles'' leti’ ka k’aaskuunso'ob bix yaniko’ob tumen laaj tseel ti’ob tuláakal le bax yaan ti’obo‘, ts’o’okole‘ laaj áalkabtabo’ob tu kuxtalo’ob, laaj bin u takubajo’ob, le kaaj luk’obo‘ mix máak p’áajti‘ chen leti‘ le wíiniko’ob k’uchobo‘, ka‘ kaaj u meyajta’al jump’éel u najil k’uuj te‘ chan kaajo‘. Ka máan ja'abo’obe‘ ka ts’o’oksa’ab le najil k’ujo‘ jach ts’uuts, chéen ba’ale k’uch jump’éel k’iine‘, laaj lúuk‘ máak te chan kaajo‘ ka p’aat mix ti' juntúul wíinik, p’aat laaj loba’an katéen, mix máak ku chen k’iin te chan kaajo‘, le kaajnalo’ob kache‘ laaj bino’ob u meet u mejen naayo’ob ts’u‘ k’áax, chéen ba’ale‘ le ka‘ tu yubajo’ob mix máak yaan te chan kaajo‘ ka kaj u suuto’ob, le p’atalo’ob nats’take‘ laaj suutnajo’ob tu’ux ka’ach yaax kuxlajano‘, le ka‘ tu yilajo’ob le nuxib najil k’ujo‘ jáak‘ u yóolo’ob. Le yáax máak k’uuch te‘ chan kaajo‘ tu yiilaj te‘ ichil le naj meyajtano‘ yaan jump’éel nuxib mayakche‘ meyajta’an yéetel paak‘, yook’ole‘ te yaan juntúul balam jach jeta’an nojoch chilikbaal yook’ol le mayak’che’o‘. Bey túun úuchik u ka‘ kaxta’al le chan kaaja‘, ka‘ máan k’iine’ ka‘ jo’op u ya’abta'al wíiniki‘. Te’ chan kaajo‘ yaan jump’éel ch’e’en jach man nojchil ma‘ jach náach k’íiwiki', tu ba’paache‘ yaan u lool jump’éel ''orquidea'' u k’aaba’e‘ sisbik (vainilla), leti‘ meentike‘ ka pa’at u k’aaba‘ sisbikch’e’en (''en castellano sisbicchen o lugar de la vainilla''), te‘ chan kaaja‘, beora'e' ya'ab máak yaani', kex 1300 máako’ob. Ya’ab xan wíinik ake’ le’ u naajil k’uujo’ mejen mako’ob meetej tumen te’ yaan u yoochel juntúul chan máaki’, u jo’ole’ bey úuriche’ ts’o’oke’ yaan u xiik’ yéetel xan le u boonilo’ chika’an ts’o’ok u jach máan úuchtak meyajta'ak yéetel póolbil túunich, ts’o’oke’ jach maaran ka'anal, yaan xan ka’akáach ma’ ts’o’oksani’. Chéen leti’ le nuxib naj jach máan úuchben te’ chan kaaja’.
Te'e' k’iina‘oba' láayli‘ u kuxtal wíinikobe’ yaane’ ku bino’ob ts’oon wa ch’uuk uti’al u jaanto’ob, tak xan ku meentik u koolo’ob, sáansamal le máakobo‘ ku bino’ob táan u pi’isáastal tu koolo’ob, yaane‘ ku meentik ka'ats’áak kool, yaane‘ kants’áak, junk’aalsáap yaan ti' jump’éel u táan u k’aan kool, le meyaj koolo‘ tuláakal ja’ab ku meenta'al, ichil u wiináalil mayo yéetel junio ku yúuchul pak’aal tumen te‘ suka’an u ts’áaik ja’i‘. Uti'al u béeytal u jaanta'al le naalo' yaan u páatal u wiináalil septiembre. Le je’ela’ ku meenta'al o jo’olbesajil tuláakal ba’al ku ch’abáal te’ ich koolo’ tumen yaan u yuumil kanáantik, ken ts’o’ojke je’el u páajtal u ch’abal ti'al jaantbile’.
U je'el ba'al xane’ le xko'olelo'obo ku meentiko'ob u juch'o'ob, yaane' óoxmúut ixi'im ku bisik juch'bil u ti'al u pak'achte’. Taak xan u ti'al u jaanlo'obe' ku chajko'ob kantúuk bu'ul wakex iib, beejla’ k’iina’ yaan xan le xko'olelo’obo’ ku chuuy k’áano’ob, tak ku chuuy íipilo’ob uti’al u páajtal u yaantik u yiichamo’ob, yaano’obe’ ku k’eelko’ob xtop’ yéetel ''cacahuate'', le je’ela’ ku konko’ob, 45 junwuuts’ cacahuate yéetel 75 junwuuts’ xtóop’, yéetel xan ku juch’ko’ob xa’ak’, a ''peso'' u konko’ob junwóol. Le paalalo’obo' laaj ku xoko’ob tak xan le xi'ipalalo’obo’, chéen wa jaytúul matech u bin najil xook, yaan xane' chichantako’ob chéen jo’op' u bisalo’ob ich kool meyaj.
Bey túun úuchik u kaajal u kuxtal máak way chan kaaje, yéetel beyxan úuchik u ka’ kaxta'al yéetel u ts’abal u k’aaba’ sisbikch’e’en. Beyxan úuchik u kuxtal máak way kaaje’ tak beejla’ te' k’iinoba’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6129535}}
6m4yw3476dz7xliybcc2ec9xayannsr
7251878
7251863
2026-07-15T18:44:33Z
Marihali
2658043
Gramática
7251878
wikitext
text/x-wiki
== '''U kuxtal u kaajnalilo'ob sisbichen.''' ==
Úuchilake‘ mix máak yaan te' chan kaaja', chéen ba'alche’ob yaani’, utsil loba’an, yaan nukuch che’obi‘, yaan jats’uts‘ u loolo'ob, u tsikbalta'al tumen juntúul nojoch máake‘ le chan kaaja‘ yaax kuxlaja’an máaki‘, je’ex bix u je’el mejen kaajobe, ma‘ jach ya’ab wíinik kuxlaja’ani‘, chéen ba'ale‘ yanchaj bix u páajtal u kuxtalo’ob uts tumen ku meentik k bin u koolo’ob uti’al u pajtal u jaanalo’ob, ku pak’iko’ob iis, iib, bu’ul, ixi’im, ts’íim, k’uum, iik yéetel tuláakal le ba’al je’el u pajtal u kuxtal ich koole‘. Ken xiko’ob ich koole‘ ku taasiko’ob juncháach bu’ul, junkúuch naal, uti’al u meentiko’ob u yocho’ob, tumen ka’ache‘ mina’an ba'alo’ob ku konol jaantbil leti’ob pak’ik ba’ax ken u jaanto’ob. u ya'alik le nojoch máako’ u nook’obe' chéen yéetel xiich’ ku meyajtiko’ob, yéetel xan le xiibo’obo’ chen wíit’ ku ts’áaiko’ob, ti' juntúul máake’ chen kats’áam u nook’ yaan, beyxan le mejen paalalo’obo’ tumen ka'ache’ jach máan óootsil máak.
Ka‘ache‘ mina’an u k’íiwikil le chan kaajo‘, mix najo‘ob meyajta’an yéetel paak’, chéen mejen najo’ob meyajta‘an yéetel xa’an ts’o’oke' ma‘ jach ya’abi‘.
Chéen ba'ale‘ le úuchilako‘ mix máak u yojéel ts’íibi', mix xook, chéen jump’éel k’iine‘ le ka‘ k’uch le‘ ''españoles'' leti’ ka k’aaskuunso'ob bix yaniko’ob tumen laaj tseel ti’ob tuláakal le bax yaan ti’obo‘, ts’o’okole‘ laaj áalkabtabo’ob tu kuxtalo’ob, laaj bin u takubajo’ob, le kaaj luk’obo‘ mix máak p’áajti‘ chen leti‘ le wíiniko’ob k’uchobo‘, ka‘ kaaj u meyajta’al jump’éel u najil k’uuj te‘ chan kaajo‘. Ka máan ja'abo’obe‘ ka ts’o’oksa’ab le najil k’ujo‘ jach ts’uuts, chéen ba’ale k’uch jump’éel k’iine‘, laaj lúuk‘ máak te chan kaajo‘ ka p’aat mix ti' juntúul wíinik, p’aat laaj loba’an katéen, mix máak ku chen k’iin te chan kaajo‘, le kaajnalo’ob kache‘ laaj bino’ob u meet u mejen naayo’ob ts’u‘ k’áax, chéen ba’ale‘ le ka‘ tu yubajo’ob mix máak yaan te chan kaajo‘ ka kaj u suuto’ob, le p’atalo’ob nats’take‘ laaj suutnajo’ob tu’ux ka’ach yaax kuxlajano‘, le ka‘ tu yilajo’ob le nuxib najil k’ujo‘ jáak‘ u yóolo’ob. Le yáax máak k’uuch te‘ chan kaajo‘ tu yiilaj te‘ ichil le naj meyajtano‘ yaan jump’éel nuxib mayakche‘ meyajta’an yéetel paak‘, yook’ole‘ te yaan juntúul balam jach jeta’an nojoch chilikbaal yook’ol le mayak’che’o‘. Bey túun úuchik u ka‘ kaxta’al le chan kaaja‘, ka‘ máan k’iine’ ka‘ jo’op u ya’abta'al wíiniki‘. Te’ chan kaajo‘ yaan jump’éel ch’e’en jach man nojchil ma‘ jach náach k’íiwiki', tu ba’paache‘ yaan u lool jump’éel ''orquidea'' u k’aaba’e‘ sisbik (vainilla), leti‘ meentike‘ ka pa’at u k’aaba‘ sisbikch’e’en (''en castellano sisbicchen o lugar de la vainilla''), te‘ chan kaaja‘, beora'e' ya'ab máak yaani', kex 1300 máako’ob. Ya’ab xan wíinik ake’ le’ u naajil k’uujo’ mejen mako’ob meetej tumen te’ yaan u yoochel juntúul chan máaki’, u jo’ole’ bey úuriche’ ts’o’oke’ yaan u xiik’ yéetel xan le u boonilo’ chika’an ts’o’ok u jach máan úuchtak meyajta'ak yéetel póolbil túunich, ts’o’oke’ jach maaran ka'anal, yaan xan ka’akáach ma’ ts’o’oksani’. Chéen leti’ le nuxib naj jach máan úuchben te’ chan kaaja’.
Te'e' k’iina‘oba' láayli‘ u kuxtal wíinikobe’ yaane’ ku bino’ob ts’oon wa ch’uuk uti’al u jaanto’ob, tak xan ku meentik u koolo’ob, sáansamal le máakobo‘ ku bino’ob táan u pi’isáastal tu koolo’ob, yaane‘ ku meentik ka'ats’áak kool, yaane‘ kants’áak, junk’aalsáap yaan ti' jump’éel u táan u k’aan kool, le meyaj koolo‘ tuláakal ja’ab ku meenta'al, ichil u wiináalil mayo yéetel junio ku yúuchul pak’aal tumen te‘ suka’an u ts’áaik ja’i‘. Uti'al u béeytal u jaanta'al le naalo' yaan u páatal u wiináalil septiembre. Le je’ela’ ku meenta'al o jo’olbesajil tuláakal ba’al ku ch’abáal te’ ich koolo’ tumen yaan u yuumil kanáantik, ken ts’o’ojke je’el u páajtal u ch’abal ti'al jaantbile’.
U je'el ba'al xane’ le xko'olelo'obo ku meentiko'ob u juuch'o'ob, yaane' óoxmúut ixi'im ku bisik juuch'bil uti'al u pak'achto'ob. Taak xan uti'al u jaanlo'obe' ku chakiko'ob kantúuk bu'ul wakex iib, bejla’ te' k’iinoba' yaan xan le xko'olelo’obo’ ku chuuy k’áano’ob, tak ku chuuy íipilo’ob uti’al u pajtal u yaantik u yiichamo’ob, yaano’obe’ ku k’eelko’ob xtop’ yéetel ''cacahuate'', le je’ela’ ku konko’ob, 45 junwúuts’ cacahuate yéetel 75 junwúuts’ xtóop’, yéetel xan ku juuch’ko’ob xa’ak’, a ''peso'' u konko’ob junwóol. Le paalalo’obo' laaj ku xoko’ob tak xan le xi'ipalalo’obo’, chéen wa jaytúul ma'atech u bin najil xook, yaan xane' chichantako’ob chéen jo’op' u bisalo’ob ich kool meyaj.
Bey túun úuchik u kaajal u kuxtal máak way chan kaaje', yéetel beyxan úuchik u ka’ kaxta'al yéetel u ts’abal u k’aaba’ sisbikch’e’en. Beyxan úuchik u kuxtal máak way kaaje’ tak beejla’ te' k’iinoba’.
[[Category:Wp/yua]]
[[Category:Wp/yua/U kaajilo'ob Yucatán]]
{{INTERWIKI|Q6129535}}
acbttfwhienukldvpaj9z38j8es63bp
Incubator:Wikivoyage projects
4
3117546
7252518
7213615
2026-07-16T07:57:00Z
Пан Хаунд 2
2597454
7252518
wikitext
text/x-wiki
{{Notice|Please add your Wikivoyage projects to the list, if it hasn't already added.}}
== List of Wikivoyage projects (Wy/xyz) open in the Incubator ==
<small> Last update of the page: 25/04/2026. The page number count for each project is automatic (''use the purge button regularly to refresh the display'').</small>
{| class="wikitable sortable"
! Project
! Code
! English name
! Number of articles
! Starting date
! Status
! Actions taken
|-
||Wikivoyage||aa||Afar||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/aa|{{PAGESINCATEGORY:Wy/aa}}]] ||2024|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ace||Acehnese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ace|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ace}}]] ||2021|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ady||Adyghe||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ady|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ady}}]] ||2018-05 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||af||Afrikaans||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/af|{{PAGESINCATEGORY:Wy/af}}]] ||?|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||afb||Emirati Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/afb|{{PAGESINCATEGORY:Wy/afb}}]] ||2026|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||ar||Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ar|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ar}}]] ||2012|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||as||Assamese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/as|{{PAGESINCATEGORY:Wy/as}}]] ||2018-02|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ain||Ainu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/ain|{{PAGESINCATEGORY:wy/ain}}]] ||2023-04 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||az||Azerbaijani||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/az|{{PAGESINCATEGORY:Wy/az}}]] ||2012-11 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||azb||South Azerbaijani||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/azb|{{PAGESINCATEGORY:Wy/azb}}]] || 2012|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ba||Bashkir||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ba|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ba}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||bcc||Southern Balochi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/bcc|{{PAGESINCATEGORY:Wy/bcc}}]] || ?|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||be||Belarusian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/be|{{PAGESINCATEGORY:Wy/be}}]] || || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||be-tarask||Belarusian (Taraskevica)||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/be-tarask|{{PAGESINCATEGORY:Wy/be-tarask}}]] || 2025|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation<br>Nominated for deletion: [[Incubator:Requests for deletions#Wb/be-tarask, Wn/be-tarask, Wq/be-tarask and Wy/be-tarask]]||
|-
||Wikivoyage||bew||Betawi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/bew|{{PAGESINCATEGORY:Wy/bew}}]] ||2025-05 || style="background-color: yellow;" | Was active since creation to 2025-07, for a max. of 3 months||
|-
||Wikivoyage||bg||Bulgarian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/bg|{{PAGESINCATEGORY:Wy/bg}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ca||Catalan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ca|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ca}}]] ||? || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||ckb||Central Kurdish||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ckb|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ckb}}]] ||2024|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||da||Danish||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/da|{{PAGESINCATEGORY:Wy/da}}]] || 2013-01|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||diq||Zazaki||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/diq|{{PAGESINCATEGORY:Wy/diq}}]] ||2012-11 || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||dz||Dzonkha||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/dz|{{PAGESINCATEGORY:Wy/dz}}]] ||2025-02|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||eu||Basque||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/eu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/eu}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ff||Fulfulde||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ff|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ff}}]] ||2025-09|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||hu||Hungarian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/hu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/hu}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||hy||Armenian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/hy|{{PAGESINCATEGORY:Wy/hy}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||jbo||Lojban||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/jbo|{{PAGESINCATEGORY:Wy/jbo}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ka||Georgian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ka|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ka}}]] || 2012|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||kjh||Khakas||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/kjh|{{PAGESINCATEGORY:wy/kjh}}]]||?|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||kk||Kazakh||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/kk|{{PAGESINCATEGORY:wy/kk}}]] ||2020-10|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ko||Korean||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ko|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ko}}]] || || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||kri||Krio||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/kri|{{PAGESINCATEGORY:Wy/kri}}]] ||?|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||la||Latin||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/la|{{PAGESINCATEGORY:Wy/la}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||lv||Latvian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/lv|{{PAGESINCATEGORY:Wy/lv}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||lzh||Literary Chinese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/lzh|{{PAGESINCATEGORY:Wy/lzh}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||mg||Malagasy||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/mg|{{PAGESINCATEGORY:wy/mg}}]] ||2020|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation ||
|-
||Wikivoyage||ml||Malayalam||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ml|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ml}}]] || || ||
|-
||Wikivoyage||mn||Mongolian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/mn|{{PAGESINCATEGORY:Wy/mn}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||mr||Marathi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/mr|{{PAGESINCATEGORY:Wy/mr}}]] || 2012|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||ms||Malay||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ms|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ms}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ne||Nepali||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ne|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ne}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||pnb||Punjabi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/pnb|{{PAGESINCATEGORY:wy/pnb}}]] ||?||?||
|-
||Wikivoyage||pnt||Pontic Greek||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/pnt|{{PAGESINCATEGORY:Wy/pnt}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||rkt|| Rangpuri||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/rkt|{{PAGESINCATEGORY:wy/rkt}}]] || 2024||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ryu||Okinawan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ryu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ryu}}]] ||2018-02 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sah||Saha||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sah|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sah}}]] || 2025|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation.||
|-
||Wikivoyage||scn||Sicilian||align="right"|[[Special:Prefixindex/wy/scn|{{PAGESINCATEGORY:wy/scn}}]] || 2025||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sd||Sindhi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sd|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sd}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sh|| Bosnian-Croatian-Montenegrin-Serbian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sh|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sh}}]] || || Recently active ||
|-
||Wikivoyage||si||Sinhalese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/si|{{PAGESINCATEGORY:Wy/si}}]] ||2018|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sk||Slovak||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sk|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sk}}]] || || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||skr||Saraiki||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/skr|{{PAGESINCATEGORY:Wy/skr}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sr||Serbian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sr|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sr}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||syl||Sylheti||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/syl|{{PAGESINCATEGORY:Wy/syl}}]] ||2022-07|| style="background-color: yellow;" | Was active from 2023-05 to 2024-05, for 13 months|| No action has been taken by Langcom.
|-
||Wikivoyage||ta||Tamil||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ta|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ta}}]] ||2013-01 || Recently active||
|-
||Wikivoyage||te||Telugu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/te|{{PAGESINCATEGORY:Wy/te}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||th||Thai||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/th|{{PAGESINCATEGORY:Wy/th}}]] || || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||tt||Tatar||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/tt|{{PAGESINCATEGORY:Wy/tt}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||udm||Udmurt||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/udm|{{PAGESINCATEGORY:Wy/udm}}]] || 2024|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ur||Urdu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ur|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ur}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||wal||Wollayta||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/wal|{{PAGESINCATEGORY:Wy/wal}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||war||Waray||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/war|{{PAGESINCATEGORY:Wy/war}}]] ||2025-10 || ||
|-
||Wikivoyage||wuu||Wu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/wuu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/wuu}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||wym||Wymysorys||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/wym|{{PAGESINCATEGORY:Wy/wym}}]] ||2024-03 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||yue||Cantonese Chinese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/yue|{{PAGESINCATEGORY:Wy/yue}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||zu||Zulu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/zu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/zu}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||zyj||Youjiang Zhuang||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/zyj|{{PAGESINCATEGORY:Wy/zyj}}]] ||2018-05 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|}
* Template: [[Template:Tests/wy]]
==See also==
* [[Incubator:Wikipedia projects]]
* [[Incubator:Wiktionary projects]]
* [[Incubator:Wikibooks projects]]
* [[Incubator:Wikinews projects]]
* [[Incubator:Wikiquote projects]]
[[Category:Incubator:Projects]]
08xu5mhlvoqgk5wk8y9c6jfn66gdea6
7252519
7252518
2026-07-16T07:57:45Z
Пан Хаунд 2
2597454
7252519
wikitext
text/x-wiki
{{Notice|Please add your Wikivoyage projects to the list, if it hasn't already added.}}
== List of Wikivoyage projects (Wy/xyz) open in the Incubator ==
<small> Last update of the page: 25/04/2026. The page number count for each project is automatic (''use the purge button regularly to refresh the display'').</small>
{| class="wikitable sortable"
! Project
! Code
! English name
! Number of articles
! Starting date
! Status
! Actions taken
|-
||Wikivoyage||aa||Afar||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/aa|{{PAGESINCATEGORY:Wy/aa}}]] ||2024|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ace||Acehnese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ace|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ace}}]] ||2021|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ady||Adyghe||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ady|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ady}}]] ||2018-05 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||af||Afrikaans||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/af|{{PAGESINCATEGORY:Wy/af}}]] ||?|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||afb||Emirati Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/afb|{{PAGESINCATEGORY:Wy/afb}}]] ||2026|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||ar||Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ar|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ar}}]] ||2012|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||as||Assamese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/as|{{PAGESINCATEGORY:Wy/as}}]] ||2018-02|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ain||Ainu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/ain|{{PAGESINCATEGORY:wy/ain}}]] ||2023-04 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||az||Azerbaijani||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/az|{{PAGESINCATEGORY:Wy/az}}]] ||2012-11 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||azb||South Azerbaijani||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/azb|{{PAGESINCATEGORY:Wy/azb}}]] || 2014-03|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ba||Bashkir||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ba|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ba}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||bcc||Southern Balochi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/bcc|{{PAGESINCATEGORY:Wy/bcc}}]] || ?|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||be||Belarusian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/be|{{PAGESINCATEGORY:Wy/be}}]] || || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||be-tarask||Belarusian (Taraskevica)||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/be-tarask|{{PAGESINCATEGORY:Wy/be-tarask}}]] || 2025|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation<br>Nominated for deletion: [[Incubator:Requests for deletions#Wb/be-tarask, Wn/be-tarask, Wq/be-tarask and Wy/be-tarask]]||
|-
||Wikivoyage||bew||Betawi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/bew|{{PAGESINCATEGORY:Wy/bew}}]] ||2025-05 || style="background-color: yellow;" | Was active since creation to 2025-07, for a max. of 3 months||
|-
||Wikivoyage||bg||Bulgarian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/bg|{{PAGESINCATEGORY:Wy/bg}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ca||Catalan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ca|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ca}}]] ||? || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||ckb||Central Kurdish||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ckb|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ckb}}]] ||2024|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||da||Danish||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/da|{{PAGESINCATEGORY:Wy/da}}]] || 2013-01|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||diq||Zazaki||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/diq|{{PAGESINCATEGORY:Wy/diq}}]] ||2012-11 || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||dz||Dzonkha||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/dz|{{PAGESINCATEGORY:Wy/dz}}]] ||2025-02|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||eu||Basque||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/eu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/eu}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ff||Fulfulde||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ff|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ff}}]] ||2025-09|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||hu||Hungarian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/hu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/hu}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||hy||Armenian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/hy|{{PAGESINCATEGORY:Wy/hy}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||jbo||Lojban||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/jbo|{{PAGESINCATEGORY:Wy/jbo}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ka||Georgian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ka|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ka}}]] || 2012|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||kjh||Khakas||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/kjh|{{PAGESINCATEGORY:wy/kjh}}]]||?|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||kk||Kazakh||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/kk|{{PAGESINCATEGORY:wy/kk}}]] ||2020-10|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ko||Korean||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ko|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ko}}]] || || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||kri||Krio||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/kri|{{PAGESINCATEGORY:Wy/kri}}]] ||?|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||la||Latin||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/la|{{PAGESINCATEGORY:Wy/la}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||lv||Latvian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/lv|{{PAGESINCATEGORY:Wy/lv}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||lzh||Literary Chinese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/lzh|{{PAGESINCATEGORY:Wy/lzh}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||mg||Malagasy||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/mg|{{PAGESINCATEGORY:wy/mg}}]] ||2020|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation ||
|-
||Wikivoyage||ml||Malayalam||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ml|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ml}}]] || || ||
|-
||Wikivoyage||mn||Mongolian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/mn|{{PAGESINCATEGORY:Wy/mn}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||mr||Marathi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/mr|{{PAGESINCATEGORY:Wy/mr}}]] || 2012|| Inactive ||
|-
||Wikivoyage||ms||Malay||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ms|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ms}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ne||Nepali||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ne|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ne}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||pnb||Punjabi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/pnb|{{PAGESINCATEGORY:wy/pnb}}]] ||?||?||
|-
||Wikivoyage||pnt||Pontic Greek||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/pnt|{{PAGESINCATEGORY:Wy/pnt}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||rkt|| Rangpuri||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wy/rkt|{{PAGESINCATEGORY:wy/rkt}}]] || 2024||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ryu||Okinawan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ryu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ryu}}]] ||2018-02 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sah||Saha||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sah|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sah}}]] || 2025|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation.||
|-
||Wikivoyage||scn||Sicilian||align="right"|[[Special:Prefixindex/wy/scn|{{PAGESINCATEGORY:wy/scn}}]] || 2025||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sd||Sindhi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sd|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sd}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sh|| Bosnian-Croatian-Montenegrin-Serbian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sh|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sh}}]] || || Recently active ||
|-
||Wikivoyage||si||Sinhalese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/si|{{PAGESINCATEGORY:Wy/si}}]] ||2018|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sk||Slovak||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sk|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sk}}]] || || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||skr||Saraiki||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/skr|{{PAGESINCATEGORY:Wy/skr}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||sr||Serbian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/sr|{{PAGESINCATEGORY:Wy/sr}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||syl||Sylheti||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/syl|{{PAGESINCATEGORY:Wy/syl}}]] ||2022-07|| style="background-color: yellow;" | Was active from 2023-05 to 2024-05, for 13 months|| No action has been taken by Langcom.
|-
||Wikivoyage||ta||Tamil||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ta|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ta}}]] ||2013-01 || Recently active||
|-
||Wikivoyage||te||Telugu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/te|{{PAGESINCATEGORY:Wy/te}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||th||Thai||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/th|{{PAGESINCATEGORY:Wy/th}}]] || || Inactive ||
|-
||Wikivoyage||tt||Tatar||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/tt|{{PAGESINCATEGORY:Wy/tt}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||udm||Udmurt||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/udm|{{PAGESINCATEGORY:Wy/udm}}]] || 2024|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||ur||Urdu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/ur|{{PAGESINCATEGORY:Wy/ur}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||wal||Wollayta||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/wal|{{PAGESINCATEGORY:Wy/wal}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||war||Waray||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/war|{{PAGESINCATEGORY:Wy/war}}]] ||2025-10 || ||
|-
||Wikivoyage||wuu||Wu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/wuu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/wuu}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||wym||Wymysorys||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/wym|{{PAGESINCATEGORY:Wy/wym}}]] ||2024-03 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||yue||Cantonese Chinese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/yue|{{PAGESINCATEGORY:Wy/yue}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||zu||Zulu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/zu|{{PAGESINCATEGORY:Wy/zu}}]] || || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikivoyage||zyj||Youjiang Zhuang||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wy/zyj|{{PAGESINCATEGORY:Wy/zyj}}]] ||2018-05 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|}
* Template: [[Template:Tests/wy]]
==See also==
* [[Incubator:Wikipedia projects]]
* [[Incubator:Wiktionary projects]]
* [[Incubator:Wikibooks projects]]
* [[Incubator:Wikinews projects]]
* [[Incubator:Wikiquote projects]]
[[Category:Incubator:Projects]]
bitjxbvclldw43uwjnjk370yj54zbp2
Wt/mnc/愛新覺羅
0
3152885
7251717
5209315
2026-07-15T15:53:36Z
MiiCii
2522943
Removed redirect to [[Wp/mnc/ᠠᡳᠰᡳᠨ ᡤᡳᠣᡵᠣ]]
7251717
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=爱新觉罗}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Àixīnjuéluó
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[Wt/mnc/aisin gioro|aisin gioro]], [[Wt/mnc/aisin gioro hala|aisin gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/愛新覺羅氏|愛新覺羅氏]] / [[Wt/mnc/爱新觉罗氏|爱新觉罗氏]]
[[Category:Wt/mnc|愛]]
2c2969m944cumrvd2qtet5o8uof3079
Wp/kzp/Agama
0
3169507
7252477
6478325
2026-07-16T07:21:39Z
Mbee-wiki
464845
Adding interwiki links to [[d:Q9174]]
7252477
wikitext
text/x-wiki
[[File:Religion collage (large).jpg|240px|thumbnail|Hohaginia ibadato sumongonu agama.]]
'''Agama''' ito boḷinia sookumbulangia [[Wp/kzp/Gogoḷa|gogoḷa]] ku sookumbulango ota kinoperesaya. Oḷuo mohuo agama ko dunia kitaini, gu gogoḷa i nandoḷu dio mososengga. Soko gogoḷania kitaito biasania kania vuta, ota, pinongoḷimuto alamo, gu anuko patuju nandoḷu kinoḷimuto. Soko gogoḷa ini biasania mokoumbuto takinia soko haaḷo [[Wp/kzp/Gaibu|gaibu]], [[Wp/kzp/Toginia|Toginia]], [[Wp/kzp/Dewaa|Dewa gu Dewi]], mongo [[Wp/kzp/Ruuho|soko ruuho]].
Ki do ku dio moperesaya oḷuo Toginia ito dineitia [[Wp/kzp/Ateiso|Ateiso]].
==Soko agama==
Soko agama ku monyaato dokaḷo ko dunia kitaini ito:
# [[Wp/kzp/Sahani|Sahani]]: 2-2,2 miliaaru ota.
# [[Wp/kzp/Isilaamo|Isilaamo]]: 1,5-1,6 miliaaru ota.
# [[Wp/kzp/Hindu|Hindu]]: 800 yuta-1 miliaaru ota.
# [[Wp/kzp/Buda|Buda]]: 450 yuta-1 miliaaru ota.
[[Category:Wp/kzp]]
[[Category:Wp/kzp/Agama]]
{{INTERWIKI|Q9174}}
0629h9jen8bksaxdbm3q5puuiiu5sjc
Wp/mak/Wikipedia:Atorang bate pangngukirang ri Wikipedia Basa Mangkasarak
0
3255197
7251608
6830941
2026-07-15T14:15:03Z
Han4299
2552876
/* Terminologi dan Padanan Kata */
7251608
wikitext
text/x-wiki
Punna erokkik apparek lontarak ri Wikipedia Basa Mangkasarak, niak pirang passalak parallu nipinaknak bajik-bajik.
== Bahasa Indonesia ==
Wikipedia bahasa Makassar menggunakan dialek Lakiung (Gowa bagian barat, Takalar, dan Kota Makassar) sebagai ragam baku penulisan artikel. Terdapat beberapa aturan penulisan yang perlu diperhatikan ketika menulis sebuah artikel berbahasa Makassar.
Untuk penulisan setiap entri diutamakan menggunakan kaidah fonologi bahasa Makassar. Untuk setiap katanya diimbau agar selalu berpatok pada kamus bahasa Makassar yang direkomendasikan. Berikut adalah kamus rujukan yang digunakan untuk membuat entri artikel berbahasa Makassar.
{| class="wikitable"
|+
!No
!Kamus
!Penulis
!Tahun Terbit
!Media
!Kualitas Kamus
(Kelengkapan)
!Pranala akses
|-
|1
|Makassaars-Nederlands woordenboek
|A.A. Cense dan Abdoerrahim
|1979
|Buku
|Terbaik
| -
|-
|2
|Makassaarsch-Hollandsch woordenboek
|B.F. Matthes
|1859
|Buku
|Sangat baik
|[https://play.google.com/store/books/details?id=0qQDAAAAMAAJ akses 1], [[iarchive:b30095967|2]]
|-
|3
|Kamus Makassar-Indonesia
|Aburaerah Arief
|1995
|Buku
|Baik
|[http://repositori.kemdikbud.go.id/2931/1/kamus%20makassar%20-%20indonesia%20%20%20-%20%20%20479h.pdf akses]
|-
|4
|Kamus Mangkasara
|Barbara Filberg
|2017
|Aplikasi Android
|Baik
|[https://play.google.com/store/apps/details?id=org.ipsapps.indonesia.mak.dictionary.makasar&hl=in&gl=US akses]
|-
|5
|Kamus Populer Makassar-Indonesia-Inggris
|Hasri dan Emil Tumanduk
|2012
|Buku
|Baik
|
|}
=== Huruf Latin ===
==== Penulisan baku ====
Dalam ragam lisan, penyebutan kata berawalan vokal a yang didahului kata berakhiran vokal akan diluluhkan (afersis inisial). Dalam ragam tulis baku, penulisan suatu kata tidak disingkat atau tetap menunjukkan bentuk kata aslinya yang utuh.
{| class="wikitable"
|+
!Tidak baku
!Baku
!Lontarak
!Arti
|-
|iamintu
|iami antu
|ᨕᨗᨐᨆᨗ ᨕᨈᨘ
|yaitu, adalah
|-
|sampulon rua
|sampulo anrua
|ᨔᨄᨘᨒᨚ ᨕᨑᨘᨓ
|dua belas
|-
|kammanjo
|kamma anjo
|ᨀᨆ ᨕᨍᨚ
|seperti itu
|}
Sebaiknya gunakan kosakata yang utuh (tidak disingkat).
{| class="wikitable"
|+
!Tidak utuh
!Utuh
!Tidak utuh
!Utuh
|-
|tong
|todong
|seng
|sedeng
|-
|poeng
|poleng
|beng
|bedeng
|-
|paeng
|paleng
|kutaeng
|kutadeng
|-
|rong
|rolong
|deng
|daeng
|-
|tena
|taena
|tosseng
|todong sedeng
|-
|kemae
|kere mae
|jeknek kribbak,
jeknek ribbak
|jeknek anribbak
|}
==== Penulisan ''glottal stop'' ====
Penulisan bunyi ''glottal stop'' [ʔ] diwakilkan dengan huruf "k" mengingat ''glottal stop'' selalu muncul hanya pada akhir suku kata dalam bahasa Makassar. Penulisan bunyi ''glottal stop'' tidak menggunakan tanda petik atau apostrof <'> karena akan rancu dengan fungsi tanda petik yang asli. Di samping itu, tanda petik digunakan dalam koding Wikipedia untuk membuat tulisan bercetak '''tebal''' ataupun ''miring.'' Penggunaan tanda petik pada ejaan dapat salah dibaca oleh mesin sebagai koding cetak tebal atau miring.
{| class="wikitable"
|+
!Tidak baku
!Baku
!Pengucapan
!Arti
|-
|ka'do'
|kakdok
|/'kaʔ.doʔ/
|santap, makan
|-
|ka'dokang
|kakdokang
|/kaʔ.'do.kaŋ/
|lauk
|-
|a'ba'ra'ma'
|akbakrakmak
|/aʔ.'baʔ.raʔ.maʔ/
|saya (sedang, telah) berbedak
|-
|to'do'
|tokdok
|/'toʔ.doʔ/
|tusuk
|-
|to'dokang
|tokdokang
|/toʔ.'do.kaŋ/
|tusukkan
|}
Prefiks berakhiran ''glottal stop'' seperti ak-/pak-/tak- yang bertemu dengan kata berawalan vokal diberi tanda hubung.
{| class="wikitable"
|+ak-/pak-/tak- + kata awalan Vokal
!Prefiks + Kata
!Baku
!Tidak baku
!Lontarak
!Arti
|-
|ak- + oto
|ak-oto
|akoto
|ᨕᨕᨚᨈᨚ
|bermobil
|-
|ak- + agang
|ak-agang
|akagang
|ᨕᨕᨁ
|berteman
|-
|ak- + akak
|ak-akak
|akakak
|ᨕᨕᨀ
|berakar
|-
|ak- + umuruk
|ak-umuruk
|akumuruk
|ᨕᨆᨘᨑᨘ
|berumur
|-
|tak- + angkak
|tak-angkak
|takangkak
|ᨈᨕᨀ
|terangkat
|-
|tak- + isok
|tak-isok
|takisok
|ᨈᨕᨗᨔᨚ
|terhisap
|-
|pak- + umbu(ang)
|pak-umbuang
|pakumbuang
|ᨄᨕᨘᨅᨘᨓ
|pengasapan
|}
==== Kata serapan ====
Kata serapan dari luar bahasa Makassar disesuaikan dengan fonologi bahasa Makassar, yang menandakan kata tersebut sudah terserap ke dalam bahasa Makassar. Selain itu, kata serapan dapat pula diterjemahkan. Kata yang belum terserap ditulis sesuai bentuk aslinya dan dicetak miring. Misalnya kosakata dari bahasa Indonesia berikut ini.
{| class="wikitable"
|+
!Penyesuaian fonologi
(Sudah terserap ke dalam bahasa Makassar)
!Penerjemahan
!Penulisan sesuai ejaan asli dan cetak miring
(Belum terserap ke dalam bahasa Makassar)
|-
|
* telpon ⇒ talipong
* listrik ⇒ lesetirik, littirik
* kompor ⇒ komporok
* film ⇒ pelleng
* kelikopter ⇒ alikotterek
* pulpen ⇒ polopeng
* botol ⇒ botolok
* stroop ⇒ sitorok
*persen ⇒ paraseng
*kualitas, kwalitet ⇒ kualitek
|
*karnivora ⇒ pakkanre dageng
* konstruksi ⇒ pambangungang
* tradisional ⇒ panngadak
|
* karnivora ⇒ ''karnivora''
* konstruksi ⇒ ''konstruksi''
* tradisional ⇒ ''tradisional''
* magister ⇒ ''magister''
* presentasi ⇒ ''presentasi''
* taksonomi ⇒ ''taksonomi''
* ortografi ⇒ ''ortografi''
* sintaksis ⇒ ''sintaksis''
*trigonometri ⇒ ''trigonometri''
|}
==== Nama tempat ====
Penulisan nama tempat disesuaikan dengan fonologi bahasa Makassar atau berdasarkan catatan sejarah.
{| class="wikitable"
|+Berdasarkan pengucapan dalam bahasa Makassar
!Bahasa Indonesia
!Bahasa Makassar
!Bahasa Indonesia
!Bahasa Makassar
|-
|Jeneponto
|'''''Jeknek Ponto'''''
|Rappocini
|'''''Rappo Cinik'''''
|-
|Pangkajene
|'''''Pangka Jeknek'''''
|Jenetallasa
|'''''Jeknek Tallasak'''''
|-
|Makassar
|'''''Mangkasarak'''''
|Bontonompo
|'''''Bontonompok'''''
|-
|Maros
|'''''Marusuk'''''
|Bontoala
|'''''Bonto Alak'''''
|-
|Takalar
|'''''Takalarak'''''
|Pabaeng-Baeng
|'''''Pakbaeng-baeng'''''
|-
|Sungguminasa
|'''''Sunggu Minasa'''''
|Bungoro
|'''''Bungorok'''''
|-
|Bulukumba
|'''''Buluk Kumba'''''
|Bili-Bili
|'''''Bilik-Bilik'''''
|}
{| class="wikitable"
|+Berdasarkan catatan sejarah
!Bahasa Indonesia
!Bahasa Makassar
!Bahasa Indonesia
!Bahasa Makassar
|-
|Minangkabau
|Marangkabo
|Jakarta
|Jakattarak
|-
|Johor
|Jorok, Johorok
|Surabaya
|Sorobaya
|-
|Siam
|Siang
|Kutai
|Kute
|-
|Buton
|Butung
|Mesir
|[[Wp/mak/Masserek|Masserek]]
|-
|Portugal
|Paratugalak
|Inggris
|[[Wp/mak/Anggarrisik|Anggarrisik]]
|-
|Prancis
|Paransa
|Spanyol
|Kasatela
|-
|Manggarai
|Sandao
|Walanae
|Walanaya
|}
{| class="wikitable"
|+Nama tempat yang disertai mata angin
! colspan="2" |Mata angin
! colspan="2" |Arah
! colspan="2" |Kata kerja
! rowspan="2" | Bahasa Makassar
! rowspan="2" | Bahasa Indonesia
|-
! Bahasa Makassar
! Bahasa Indonesia
!Bahasa Makassar
!Bahasa Indonesia
!Bahasa Makassar
!Bahasa Indonesia
|-
| '''''I Warak'''''
| Utara
|'''''I Warakkangna'''''
|Sebelah utara
|'''''Naung'''''
|Ke utara (turun)
| '''''Sulawesi I Warak'''''
| Sulawesi Utara
|-
|'''''I Warak Raya'''''
|Timur Laut
|'''''I Warakkang I Rayangangna'''''
|Sebelar timur laut
| colspan="2" |
|
|
|-
| '''''I Raya'''''
| Timur
|'''''I Rayangangna'''''
|Sebelah timur
|'''''Anraik'''''
|Ke timur (ke daya)
| '''''Sulawesi I Raya'''''
| Sulawesi Timur
|-
|'''''I Timborok Raya'''''
|Tenggara
|'''''I Timborang I Rayangangna'''''
|Sebelah tenggara
| colspan="2" |
|'''''Sulawesi I Timborok Raya'''''
|Sulawesi Tenggara
|-
| '''''I Timborok'''''
| Selatan
|'''''I Timborangna'''''
|Sebelah selatan
|'''''Naik'''''
|Ke selatan (naik)
| '''''Sulawesi I Timborok'''''
| Sulawesi Selatan
|-
|'''''I Timborok lauk'''''
|Barat Daya
|'''''I Timborang I Rayangangna'''''
|Sebelah barat daya
| colspan="2" |
|
|
|-
| '''''I Lauk'''''
| Barat
|'''''I Laukangna'''''
|Sebelah barat
|'''''Kalauk'''''
|Ke barat (ke laut)
| '''''Sulawesi I Lauk'''''
| Sulawesi Barat
|-
| '''''I Warak Lauk'''''
| Barat laut
|'''''I Warakkang I Laukangna'''''
|Sebelah barat laut
| colspan="2" rowspan="2" |
|
|
|-
| '''''Ri Tannga'''''
| Tengah
|'''''Ri Tanngana'''''
|Di tengah
| '''''Sulawesi Ri Tannga'''''
| Sulawesi Tengah
|}
==== Kesalahan penulisan yang sering terjadi ====
{| class="wikitable"
|+
!Tidak baku
!Baku
|-
|tawwa
|taua (dari kata dasar "tau" [orang])
|}
=== Terminologi dan Padanan Kata ===
{| class="wikitable"
|+
!
!Bahasa Indonesia
!Padanan Bahasa Makassar
!Konsensus
|-
|
|Deskripsi
|'''''Pappakasingarak'''''
|
|-
|Copy
|Salin
|'''''Palemba''''' (hrf. duplikat, salin)
|
|-
|Paste
|Tempel
|
|
|-
|Preview
|Pratinjau
|'''''Urucinik'''''
|
|-
|Edit
|Sunting
|'''''Pakabajiki'''''
|
|-
|
|Suntingan
|'''''Pappakabajikang'''''
|
|-
|Article
|Artikel
|'''''Lontarak'''''
|
|-
|Text
|Teks, Tulisan
|'''''Ukirang'''''
|
|-
|Publish
|Terbitkan
|'''''Paumba'''''
|
|-
|Page
|Halaman
|'''''Barambang'''''
|
|-
|Main page
|Halaman utama
|'''''Ulu barambang'''''
'''''Pokok barambang'''''
|
|-
|Special page
|Halaman istimewa
|'''''Barambang tunggaya'''''
|
|-
|Cancel
|Batal
|'''''Gesarak, Tanjari''''' (hrf. tak jadi)
|
|-
|Users
|Pengguna
|'''''Tuammake, Tau ammake''''' (hrf. orang yang memakai)
|
|-
|Account
|Akun
|'''''Rekening'''''
|
|-
|Histori
|Riwayat
|'''''Riwayak'''''
|
|-
|Upload
|Unggah
|'''''Panaik lurang''''' (''hrf.'' naikkan ''muatan'')
|
|-
|Download
|Unduh
|'''''Alle''''' (hrf. ''ambil'')
'''''Bolik''''' (hrf. ''simpan'')
'''''Panaung lurang''''' (hrf. ''turunkan muatan'')
|
|-
|Category
|Kategori
|
|
|-
|Help
|Bantuan
|'''''Pannulung'''''
|
|-
|Website
|Situs web
|
|
|-
|Reference
|Rujukan
|'''''Jojjokang'''''
|
|-
|Discussion
|Pembicaraan
|'''''Bicara'''''
|
|-
|File
|Berkas
|'''''Kawarrang'''''
|
|-
|Undo
|Balikkan
|'''''Poterang'''''
|
|-
|Redo
|
|'''''Panjari poleang'''''
|
|-
|
|
|
|
|}
==== Terminologi Rupa Alam, Geografi ('''''Panngassengang Linoa''''') ====
{| class="wikitable"
|+
!Bahasa Makassar
! rowspan="2" |Bahasa
Indonesia
! rowspan="2" |Bahasa
Belanda (Cense)
! rowspan="2" |Bahasa
Inggris (Terjemahan Cense)
|-
!Baku
|-
! colspan="4" |'''''Air (Jeknek)'''''
|-
|'''''[[Wp/mak/Dolangang|Dolangang]]'''''
|samudra, lautan
|open zee, het ruime sop
|open sea, the wide sea
|-
|'''''[[Wp/mak/Tamparang|Tamparang]]'''''
|laut
|zee
|sea
|-
|'''''Sallak'''''
|selat
|zeestraat
|strait
|-
|'''''Lemba'''''
|teluk
|baai, golf, inham
|bay, gulf, inlet
|-
|'''''Labuang'''''
|labuhan
|ankerplaats, rede
|anchorage, roadstead
|-
|'''''Binanga'''''
|sungai
|rivier
|river
|-
|'''''Binak-Binanga'''''
|
|riviertje
|small river
|-
|'''''Pangka Binanga, Sengka'''''
|kuala
|zijtak van de rivier
|branch of the river
|-
|'''''Ulunna Binanga, Pokokna binanga'''''
|hulu sungai
|orsprong van de rivier
|
|-
|'''''Bawa Binanga'''''
|muara sungai
|rivier monding
|river mouth
|-
|'''''Kalorok'''''
|
|beek, rivier in bovenloop;
|brook, creek, river in upper reaches
|-
|'''Kalok-kalorok'''
|
|beekje
|little brook
|-
|'''''Salu-salu, Binak-binanga'''''
|
|sloot, klein riviertje
|ditch, trench, small river
|-
|'''''Timbuseng'''''
|mata air
|bron, weI
|source, spring, well
|-
|'''''Jeknek Akribbak, Jeknek Tattirik, Jeknek Aklumpak'''''
|air terjun
|waterval
|waterfall
|-
|'''''Tamparang Labba'''''
|danau
|meer
|lake
|-
|'''''Balang'''''
|paya, rawa
|vijver (vis-, lotus-); moeras
|pond (fish, lotus); marsh
|-
|'''''Kollang'''''
|kolam
|gemetselde bak of reservoir bij de moskee met water voor rituele wassingen
|brick container or reservoir near the mosque containing water for ritual washing
|-
|'''''Kalobbang'''''
|
|kuil, spec. viskuil (meestal kleiner dan een ''rungga'')
|pit, esp. fish pit (usually smaller than a ''rungga'')
|-
|'''''Rungga'''''
|
|in de rijstveld gegraven kuil, waarin zich in de westmoeson vis verzamelt, ook genaamd ''kalobbang(-jukuk)''
|a hole dug in the rice field where fish gather during the west monsoon, also called ''kalobbang(-jukuk)''
|-
|'''''Solongang'''''
|
|leiding waar door water stroomt; goot; riool
|pipe through which water flows; gutter; sewer
|-
|'''''Solongang Jeknek'''''
|
|waterleiding bv om zeewater naar zoutpannen te leiden
|water pipe e.g. to lead seawater to salt pans
|-
|'''''Takak'''''
|karang, takat, terumbu
|rif
|reef
|-
! colspan="4" |'''Tanah (Butta)'''
|-
|'''''Puntana, Bonto'''''
|benua
|vaste wal, land
|continent, mainland
|-
|'''''Liukang, Pulo'''''
|pulau
|eiland
|
|-
|'''''Liuk-liukang, Pulo-Pulo'''''
|pulau-pulau kecil; kepulauan
|eilandje (''pulo-pulo'': eilanden)
|islet (''pulo-pulo'': kepulauan)
|-
|'''''Liukang sala-sala, Ujung latappuk'''''
|semenanjung
|schiereiland
|peninsula
|-
|'''''Moncong, Buluk'''''
|gunung
|berg
|mountain
|-
|'''''Moncong Pepek'''''
|gunung berapi
|vulkaan
|volcano
|-
|'''''Tompok Moncong, Coppok buluk'''''
|puncak gunung
|top van een berg
|top of a mountain
|-
|'''''Bangkeng Moncong, Bangkeng buluk'''''
|kaki gunung
|voet van een berg
|foot of a mountain
|-
|'''''Moncong-Moncong, Buluk-buluk'''''
|bukit
|bergje, heuvel
|little mountain, hill
|-
|'''''Allak Moncong'''''
|ngarai; jurang
|ravijn, rotskloof
|ravine, rock gorge
|-
|'''''Tabbing'''''
|
|steilte, steile helling, steile oever; dijk; hoger gelegen plaats
|steepness, steep slope, steep bank; dike; higher place
|-
|'''''Ujung, Tanjong'''''
|tanjung
|kaap
|cape
|-
|'''''Biring Binanga, Tabbing binanga'''''
|bibir sungai
|rivieroever
|riverbank
|-
|'''''Biring Kassik'''''
|pantai
|kust, strand
|coast, beach
|-
|'''''Biring Tamparang'''''
|tepi laut
|zeestrand
|sea beach
|-
|'''''Kallong Butta'''''
|tanah genting
|landengte
|isthmus
|-
|'''''Parang'''''
|padang
|veld, boomloze vlakte
|field, treeless plain
|-
|'''''Parang lapparak'''''
|padang
|boomloze vlakte
|treeless plain
|-
|'''''Gusung'''''
|gosong, beting
|zandbank, ondiepte die bij laag water droogvalt; ook: begroeid stuk land, dat vroeger een zandbank was
|sandbank, shallow area that is exposed at low tide; also: overgrown piece of land that used to be a sandbank
|-
|'''''Tanete'''''
|lereng
|glooiend land
|slope land
|-
|'''''Romang, Alasak'''''
|hutan
|bos
|forest
|-
|'''''Romang-Romang'''''
|semak
|struikgewas
|bush, thicket
|-
|'''''Borong'''''
|kebun
|tuin van vruchtbomen
|
|-
|
|
|
|
|-
|'''''Butta'''''
|
|aarde, grond, land
|
|-
|'''''Butta Cokmok'''''
|
|vette vruchtbare grond
|rich fertile soil
|-
|'''''Butta Rosok'''''
|
|magere, schrale grond
|
|-
|'''''Butta Basa'''''
|
|natte gronden (volgens de landrenteadministratie)
|
|-
|'''''Butta Kalotorok'''''
|
|droge gronden (volgens id.)
|
|-
|'''''Butta Pik'''''
|
|kleigrond
|
|}
[[Category:Wp/mak]]
=== Istilah Administratif ===
{| class="wikitable"
|+
!Istilah dalam
Bahasa Makassar
!
! rowspan="2" |Arti harfiah
! colspan="2" |Padanan Administratif di Indonesia
|-
!Umum
!Khusus Sulsel
!Tingkatan
!Istilah
|-
| colspan="2" |rusung
|dusun
| rowspan="2" |'''Daerah tingkat V'''
|dusun
|-
| colspan="2" |kampong
|kampung
|lingkungan, kampung
|-
|lembang
| -
|kampung, tanah datar
| rowspan="2" |'''Daerah tingkat IV'''
| rowspan="2" |desa, kelurahan
|-
| -
|borik
|negeri, kampung
|-
| -
|pakrasangang
|kampung, negeri
|'''Daerah tingkat III'''
|kecamatan
|-
|pakrasangang
| -
|negeri, kampung
| rowspan="3" |'''Daerah tingkat II'''
| rowspan="2" |kabupaten
|-
| -
|butta
|tanah, negeri
|-
| colspan="2" |kota
|benteng kota
|kota
|-
| colspan="2" |borik
|negeri, kampung
|'''Daerah tingkat I'''
|provinsi, daerah istimewa,
negara bagian
|-
| colspan="2" |butta
|tanah, negeri
| -
|negara
|}
=== Huruf Lontarak ===
Penulisan Lontarak tidak sama dengan kaidah penulisan huruf Latin. Huruf Lontarak ditulis mengikuti aturan naskah yang telah ada.
{| class="wikitable"
|+
! colspan="2" rowspan="2" |
! rowspan="2" |Ejaan Latin
! colspan="2" |Ejaan Lontarak
! rowspan="2" |Arti
|-
!Salah
!Benar
|-
| rowspan="5" | -ᨐ-
|ia
|biasa
|ᨅᨗᨕᨔ
|ᨅᨗᨐᨔ
|biasa
|-
|ea
|tea
|ᨈᨙᨕ
|ᨈᨙᨐ
|tidak
|-
|ie
|iek
|ᨕᨗᨕᨙ
|ᨕᨗᨐᨙ
|iya
|-
|iu
|biung
|ᨅᨗᨕᨘ
|ᨅᨗᨐᨘ
|miring
|-
|eo
|leok
|ᨒᨙᨕᨚ
|ᨒᨙᨐᨚ
|campur
|-
| rowspan="4" | -ᨓ-
|ua
|luarak
|ᨒᨘᨕᨑ
|ᨒᨘᨓᨑ
|luas
|-
|oa
|toa
|ᨈᨚᨕ
|ᨈᨚᨓ
|tua
|-
|ue
|puek
|ᨄᨘᨕᨙ
|ᨄᨘᨓᨙ
|belah
|-
|oe
|boek
|ᨅᨚᨕᨙ
|ᨅᨚᨓᨙ
|buyut
|}
== Basa Mangkasarak ==
7yuzsl25xqmqkdezotuu2prz8zq6p9m
User talk:Боки
3
3330984
7251523
7104870
2026-07-15T12:58:05Z
Morkoz
2671811
global ban removed
7251523
wikitext
text/x-wiki
<div style="margin:.5em;">
{{Welcome-toolbox
|create=(to create a wiki)
|lang-support=Language support
|float=right
}}
Welcome to Wikimedia Incubator!
At the right there are some important links, and here are some tips and info:
* If you haven't created a user page yet, please [[Special:MyPage|create one]] with for example [[Incubator:Babel|Babel templates]] on it.
* You can select your interface language in [[Special:Preferences|your preferences]].
* If you make articles, templates or categories, don't forget to add a [[Help:FAQ#Prefix|prefix]]!
* If your knowledge of English is good, you can [[Incubator:Translation project|help with translating]] pages to other languages you know, so more people can understand them!
* If you want to translate the interface, please go to [[translatewiki:|Translatewiki.net]] and follow their instructions.
If you have any questions, feel free to ask them on [[Incubator:Community Portal]].
</div>
-- [[User:Welcoming Bot|Welcoming Bot]] 05:45, 13 June 2022 (UTC)
rorkfjofs8t14mxzypdm9yoex9cxixj
Wp/mrh/Hmiapi
0
3342563
7252664
6446191
2026-07-16T10:40:28Z
Laitei
2549664
Fixed Lua errors, improved HTML structure, and added required templates: Fixed malformed __NOTOC____NOEDITSECTION__ syntax, corrected noinclude block structure, properly closed all HTML divs, fixed template conditionals ({{#if}} blocks), and improved overall page architecture
7252664
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Wp/mrh/Hmiapi/style.css" />
<noinclude>
__NOTOC__
__NOEDITSECTION__
</noinclude>
<div id="mp-topbanner" class="mp-box">
<div id="mp-welcomecount">
<br />
<div id="mp-free">[[Wp/mrh/Pathaona|Moto ta moh, paraih theipa]] huatlâpa [[Wp/mrh/Biebu|Biebu]].</div>
<div id="mp-welcome"><h1>[[Wp/mrh/Wikipedia|Wikipedia]] tawhta eima cha dy.</h1></div>
<div id="articlecount">Thâtihzy sâ [[Special:PrefixIndex/Wp/mrh|{{PAGESINCATEGORY:Wp/mrh}}]] chhi Mara reih ta rei theipa a châ.</div>
</div>
</div>
<!-- Main Page Social Media Link -->
<div class="mp-mywiki-social">
{{#if:{{Wp/mrh/Hmia tôhpipa}}}}
<div id="mp-banner" class="MainPageBG mp-bordered">
{{Wp/mrh/Main Page banner}}
</div>
{{Wp/mrh//if}}
</div>
<div id="mp-nomobile">
<div id="mp-index" class="mp-index">
{{Wp/mrh/Motohnoh}}
</div>
</div>
<div id="mp-left" class="MainPageBG mp-bordered">
<h2 id="mp-tfp-h2" class="mp-h2">Tanoh hmâthla eihrâhpa</h2>
<div id="mp-tfp">{{Wp/mrh/POTD/selection/Patô}}</div>
</div>
<div id="mp-right" class="MainPageBG mp-bordered">
<h2 id="help-h2" class="mp-h2">Baona</h2>
<div id="mp-help">{{Wp/mrh/Help}}</div>
</div>
<div id="mp-other-lower" class="mp-bordered">
<div class="nomobile">
<h2 id="mp-other" class="mp-h2">Tluana</h2>
<div id="mp-other-content">{{Wp/mrh/Index}}</div>
</div>
<h2 id="mp-sister" class="mp-h2">Wikipedia parawche sietanôzy</h2>
<div id="mp-sister-content">{{Wp/mrh/Wikipedia's sister projects}}</div>
<h2 id="mp-lang" class="mp-h2">Wikipedia reihchâzy</h2>
<div>{{Wp/mrh/Wikipedialang}}</div>
</div>
<noinclude>{{Wp/mrh/MainPageInterwikis}}{{#if:{{Wikipedia:Main_Page/Tomorrow}}|}}</noinclude>
[[Category:Wp/mrh]]
cbtz3dwuhhnvwq6nkww3b4avx9d8j7g
7252688
7252664
2026-07-16T10:57:07Z
Laitei
2549664
Undid revision [[Special:Diff/7252664|7252664]] by [[Special:Contributions/Laitei|Laitei]] ([[User talk:Laitei|talk]])
7252688
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Wp/mrh/Hmiapi/style.css" />
<div id="mp-topbanner" class="mp-box">
<div id="mp-welcomecount">
<br>
<div id="mp-free">[[Wp/mrh/Pathaona|Moto ta moh, paraih theipa]] huatlâpa [[Wp/mrh/Biebu|Biebu]],</div>
<div id="mp-welcome"><h1>[[Wp/mrh/Wikipedia|Wikipedia]] tawhta eima cha dy.</h1></div>
<div id="articlecount">Thâtihzy sâ [[Special:PrefixIndex/Wp/mrh|{{PAGESINCATEGORY:Wp/mrh}}]] chhi Mara reih ta rei theipa a châ.
</div>
</div>
<!-- {{Mywiki social}} -->
<!-- PORTAL LIST ON RIGHT-HAND SIDE -->
</div>
{{#if:{{Wp/mrh/Hmia tôhpipa}}|
<div id="mp-banner" class="MainPageBG mp-bordered">
{{Wp/mrh/Main Page banner}}
</div>
}}
</div>
<div class="nomobile">
<div id="mp-index" class="mp-index">
{{Wp/mrh/Motohnoh}}
</div>
</div>
<br>
<div style = "text-align: center;">
<inputbox>
type=create
width=25
preload=Template:Wp/mrh
default=Wp/mrh/
buttonlabel=Taona
</inputbox>
<br>
</div>
<!-- USER DATE AND FONT ISSUE -->
<div id="mp-font">
<div class="nomobile">{{Wp/mrh/User date}}</div>
{| role="presentation" id="mp-upper"
| id="mp-left" class="MainPageBG mp-bordered" |
<h2 id="mp-tfa-h2" class="mp-h2">Thâtih eihrâhpazy</h2>
<div id="mp-tfa">{{Wp/mrh/Featured article}}</div>
<!---- Not ready
<h2 id="mp-dyk-h2" class="mp-h2">Nâ na pahno ma? ...</h2>
<div id="mp-dyk">{{NaPahnoMa}}</div>
| class="mp-bordered mid-table" |
----->
| id="mp-right" class="MainPageBG mp-bordered" |
<h2 id="mp-itn-h2" class="mp-h2">Thâtihzy</h2>
<div id="mp-itn">{{Wp/mrh/Thâtihzy}}</div>
<!---- Not ready
<h2 id="mp-otd-h2" class="mp-h2">On this day</h2>
<div id="mp-otd">{{Wikipedia:Selected anniversaries/{{#time:F j}}}}</div>
----->
<h2 id="mp-about-h2" class="mp-h2">Wikipedia Thâtih</h2>
<div id="mp-about">[[File:Wikipedia-logo-v2-mrh.svg|noframe|150px|right]]'''[[Wp/mrh/Wikipedia|Wikipedia]]''' cha ahmâhtuhpazy tao ama roh khohpa biebu a châ. Wiki ama tahpa website pho kha hmâpa ta roh khohpa he âryhpaoh thei n'awpa pa ta taopa a châ. Hmâhtuhpazy ta châ hluhpi chareih ta paraihna hluhpi taopa ta Wikipedia he a pha thei via n'awpa ta ama lymâpa a châ.</div>
|}
<!--
{{#switch:{{CURRENTDAYNAME}}|Monday|Friday=
<div id="mp-middle" class="MainPageBG mp-bordered">
<div id="mp-center">
<h2 id="mp-tfl-h2" class="mp-h2">From today's featured list</h2>
<div id="mp-tfl">{{#ifexist:Wikipedia:Today's featured list/{{#time:F j, Y}}|{{Wikipedia:Today's featured list/{{#time:F j, Y}}}}|{{TFLempty}}}}</div>
</div>
</div>|}}
END CONDITIONAL SHOW -->
{| role="presentation" id="mp-middle2"
| id="mp-left" class="MainPageBG mp-bordered" |
<h2 id="mp-tfp-h2" class="mp-h2">Tanoh hmâthlâ eihrâhpa</h2>
<div id="mp-tfp">{{Wp/mrh/POTD/selection/Patô}}</div>
| id="mp-right" class="MainPageBG mp-bordered" |
<h2 id="help-h2" class="mp-h2">Baona</h2>
<div id="mp-help">{{Wp/mrh/Help}}</div>
|}
<div id="mp-other-lower" class="mp-bordered">
<div class="nomobile">
<h2 id="mp-other" class="mp-h2">Tluana</h2>
<div id="mp-other-content">{{Wp/mrh/Index}}</div>
</div>
<h2 id="mp-sister" class="mp-h2">Wikipedia parawche sietanôzy</h2>
<div id="mp-sister-content">{{Wp/mrh/Wikipedia's sister projects}}</div>
<h2 id="mp-lang" class="mp-h2">Wikipedia reihchâzy</h2>
<div>{{Wp/mrh/Wikipedialang}}</div>
</div>
<noinclude>{{Wp/mrh/MainPageInterwikis}}{{#if:{{Wikipedia:Main_Page/Tomorrow}}||}}
</noinclude>__NOTOC____NOEDITSECTION__
[[Category:Wp/mrh]]
762te1erblh84vgqmm7fdr19wlgvtct
Wq/ha/Abiola Akiyode
0
3386600
7252092
7244569
2026-07-15T22:17:14Z
Jan.Kamenicek
86331
Requesting speedy deletion (Spam). (TwinkleGlobal)
7252092
wikitext
text/x-wiki
{{Delete|1=Spam}}
'''Abiola Akiyode-Afolabi''' ɗan Najeriya ne, lauya ne kuma mai fafutukar kare haƙƙin jama'a. Ita ce shugabar kafa ta Cibiyar Bincike da [[Wq/ha/Takardun Takardun Mata|Takardun Takardun Mata]] (WARDC), wata ƙungiya mai zaman kanta ta kula da lafiyar mata da haihuwa. Afolabi mai zartarwa ne, memba na hukumar sadarwa ta yammacin Afrika.
[[File:Afolabi Azeez.jpg|thumb|Abiola Akiyode]]
Domin Samar, da Zaman Lafiya da Asusun Tallafin Mata na Najeriya. Tana koyarwa Dokar Ba da Agaji ta Duniya a Jami'ar jihar Legas.
==Zantuka==
Ɗaya daga cikin mafi saukin hanyoyin ‘yantar da mata kuma ita ce samar da hukunce-hukuncen shari’a da za su taimaka wajen bunƙasa ‘yancin mata.
*Abiola yayi magana akan wata hira (Nuwamba 4 ga wata, a shekara ta 2019) game da mata.
Ba za mu cimma komai ba a matsayin Ƙungiyar mata idan ba mu da wani yunƙurin mai ƙarfi.
*Abiola yayi magana akan wata hira (Nuwamba 4 ga wata, a shekara ta 2019) game da mata.
Domin Najeriya ta inganta, domin Najeriya ta samu damar samun matsayinta a duniya, dole ne Najeriya ta magance matsalar jinsi. Idan ba mu yi ba, za mu tsaya a inda muke.
*Abiola yayi magana akan wata hira (Nuwamba 4 ga wata, shekara ta 2019) game da mata. Tsarin mata tsari ne na koyo, ba wanda aka haifa a matsayin mata, mutane sun girma sun koyi ilimin mata.
*Har ila yau, yancin mata ya kamata ya ƙyale mutane su yi zaɓi a wuraren da suke tunanin sun yi imani da su yayin da muke ƙoƙarin shawo kan su a kan sauran wuraren da muke tunanin ba za su iya yin sulhu ba a cikin tattaunawa na mata.
*Abiola yayi magana akan wata hira (Nuwamba 4 ga wata, shekara ta 2019) game da mata.
[[Category:Wq/ha]]
jcga825psjcxyweldq8lndhs7yxb3lm
7252096
7252092
2026-07-15T22:25:47Z
Jan.Kamenicek
86331
in fact it was the photo that was problematic, as it contained a different person
7252096
wikitext
text/x-wiki
'''Abiola Akiyode-Afolabi''' ɗan Najeriya ne, lauya ne kuma mai fafutukar kare haƙƙin jama'a. Ita ce shugabar kafa ta Cibiyar Bincike da [[Wq/ha/Takardun Takardun Mata|Takardun Takardun Mata]] (WARDC), wata ƙungiya mai zaman kanta ta kula da lafiyar mata da haihuwa. Afolabi mai zartarwa ne, memba na hukumar sadarwa ta yammacin Afrika.
Domin Samar, da Zaman Lafiya da Asusun Tallafin Mata na Najeriya. Tana koyarwa Dokar Ba da Agaji ta Duniya a Jami'ar jihar Legas.
==Zantuka==
Ɗaya daga cikin mafi saukin hanyoyin ‘yantar da mata kuma ita ce samar da hukunce-hukuncen shari’a da za su taimaka wajen bunƙasa ‘yancin mata.
*Abiola yayi magana akan wata hira (Nuwamba 4 ga wata, a shekara ta 2019) game da mata.
Ba za mu cimma komai ba a matsayin Ƙungiyar mata idan ba mu da wani yunƙurin mai ƙarfi.
*Abiola yayi magana akan wata hira (Nuwamba 4 ga wata, a shekara ta 2019) game da mata.
Domin Najeriya ta inganta, domin Najeriya ta samu damar samun matsayinta a duniya, dole ne Najeriya ta magance matsalar jinsi. Idan ba mu yi ba, za mu tsaya a inda muke.
*Abiola yayi magana akan wata hira (Nuwamba 4 ga wata, shekara ta 2019) game da mata. Tsarin mata tsari ne na koyo, ba wanda aka haifa a matsayin mata, mutane sun girma sun koyi ilimin mata.
*Har ila yau, yancin mata ya kamata ya ƙyale mutane su yi zaɓi a wuraren da suke tunanin sun yi imani da su yayin da muke ƙoƙarin shawo kan su a kan sauran wuraren da muke tunanin ba za su iya yin sulhu ba a cikin tattaunawa na mata.
*Abiola yayi magana akan wata hira (Nuwamba 4 ga wata, shekara ta 2019) game da mata.
[[Category:Wq/ha]]
lsbthgpp2dau0b1ztkota8hvjvnx5mx
Wp/bca/Yip·lainp
0
3404421
7252124
5827762
2026-07-16T01:08:38Z
Illegitimate Barrister
311859
([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:City seal of Yilan City(1).png]] → [[File:Seal of Yilan City, Taiwan.png]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]]
7252124
wikitext
text/x-wiki
[[File:Seal of Yilan City, Taiwan.png|thumb|Yip·lainp sib]]
[[File:Yilan.png|thumb|Yip·lainp sib]]
'''Yip·lainp sib''', Banrt ngvrt zix: 宜蘭市, Yenx‧guaif ngvrt zix: Yilan City, zex [[Wp/bca/Taip·wainx|Taip·wainx]] nox [[Wp/bca/Zaind wut|zaind wut]].
==Lif sit==
==Xienp zenb quix==
==Dib lit==
==Zenb zib==
==Jienx jib==
==Venp huab==
==Jiaox tonx==
[[Category:Wp/bca]]
[[Category:Wp/bca/Taip·wainx]]
[[Category:Wp/bca/Zaind wut]]
{{INTERWIKI|Q680842}}
tiqeuonxpgk6e1956y3c36vkwxds110
Wt/kge/biduk
0
3482420
7252623
6394379
2026-07-16T09:37:36Z
Swarabakti
2526161
7252623
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/kge/basa|kge}}==
{{Wt/kge/hulu|kge}}
: {{Wt/kge/pemenggalan|kge|bi|duk}} /ˈbiduʔ/
{{Wt/kge/-n-|kge}}
# [[Wt/kge/dayung|dayung]]
# [[Wt/kge/sampan|sampan]]
#: '''Biduk''' tipakai dinggak uway
#:: '''Perahu''' dipakai diatas air
[[Category:Wt/kge]]
1angt10dvow8vrr1rkcow38n5belxlx
Template:Wq/syl/Lang-sk
10
3502978
7252550
6318095
2026-07-16T08:31:23Z
Пан Хаунд 2
2597454
ꠀꠞ꠆ꠎꠣꠔ ꠃꠁꠇꠤꠞ ꠟꠉꠦ ꠟꠉ ꠟꠣꠉꠣꠁꠀꠞ [[d:Q6186829]]
7252550
wikitext
text/x-wiki
[[wp/syl/Словацька мова|словац.]] ''<span lang="sk">{{{1}}}</span>''<noinclude>
[[Category:Wq/syl/Language templates|sk]]
{{INTERWIKI|Q6186829}}
</noinclude>
5piq6ougsnz27ef9sb1qnydc02pz2bv
Wp/mrh/Tlopi Khih
0
3525581
7252661
6404086
2026-07-16T10:10:35Z
Laitei
2549664
Fix Lua error: correct pushpin_map parameter from 'Myanmar râh' to 'Myanmar'
7252661
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/mrh/Infobox settlement
|name = Tlopi
|official_name = Tlopi khih
|other_name =
|postal_code =
|postal_code_type = Postal codes
|pushpin_label_position = bottom
|pushpin_map = Myanmar
|pushpin_map_caption = Myanmar râh liata yna su
|image_skyline = ဖိုင်:ခရစ်ယာန် ဘုရားရှိခိုးကျောင်း.jpg
|image_caption = ခရစ်ယာန် ဘုရားရှိခိုးကျောင်း
|image_map =
|map_caption =
|settlement_type = [[Wp/mrh/Nochhi Mara râh liata khihzy|Khih]]
|subdivision_type = [[Wp/mrh/Biehneina patupa râhzy|Râh]]
|subdivision_name = {{Wp/mrh/Flag|Myanmar râh}}
|subdivision_type1 = [[Wp/mrh/Myanmar râh liata ryureipa suzy|State]]
|subdivision_name1 = [[File:Flag_of_Chin_State.svg| 23px]] [[Wp/mrh/Chih state|Chin]]
|subdivision_type2 = [[Wp/mrh/Myanmar râh liata district-zy|District]]
|subdivision_name2 = [[Wp/mrh/Matupi district|Matupi]]
|subdivision_type3 = [[Wp/mrh/Myanmar râh liata ypa township-zy|Township]]
|subdivision_name3 = [[Wp/mrh/Paletwa township/paletwa|Paletwa township/paletwa]]
|subdivision_type4 = [[Wp/mrh/Khih tract|Khih tract]]
|subdivision_name4 = Tlopi
|unit_pref = imperial
| area_total_km2 = 3.03
| population = 300
| population_as_of = 2013
| demographics_type1 = Chipho chhichâna
| demographics1_title1 = Chipho chyhpa
| demographics1_info1 = [[Wp/mrh/Mara chipho|Mara]]
| demographics1_title2 = Achhyna
| demographics1_info2 = [[Wp/mrh/Krizyhpa|Krizyhpa]]
| demographics1_title3 = Reih
| demographics1_info3 = [[Wp/mrh/Mara reih | Mara (Sabyh) reih]]
|population_density_km2 = auto
|coordinates = {{Wp/mrh/Coord|22.0645599365234|93.0266571044922|region:MM|format=dms|display=inline,title}}
|elevation_ft =
|elevation_m =
|timezone = [[Wp/mrh/Myanmar Dawh|Myanmar dawh]]
|utc_offset = +6.30
|website =
}}
=Khih kyh chyupa=
Tlopi khih he Nochhi Mara râh liata a ypa khih khih kha a châ. [[Wp/mrh/Para khih|Para khih]] nata [[Wp/mrh/Heimapi khih|Heimapi khih]] zy likah liata a y. [[Wp/mrh/India râh|India râh]], [[Wp/mrh/Maw state|Maw state]] lâ tawhta eima vaw sie khiah, eima tlô awpa khih khih nona a châ.
=Khih Phôna=
Tlopi khih he 1948, Nawh liata paduapa a châ. He khih paduana kô he [[Wp/mrh/Myanmar|Myanmar]] râh [[Wp/mrh/Khotalaina|Khotalaina]] hmôna kô liata a châ.
{{Wp/mrh/Cite web|url=the url link will come here|title=Place codes (Pcodes)|work=Myanmar Information Management Unit|date=June 2020}}</ref>
== Hnawh ==
{{Wp/mrh/Reflist|
<ref>[[Wp/mrh/Url will come here| YouTube liata Tlopi khih history film chyupa]]</ref>
}}
[[Category:Wp/mrh]]
lu44pc2urklafgd2da1wyu2buc29xop
Incubator:Wikibooks projects
4
3550788
7251598
7213669
2026-07-15T13:53:43Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251598
wikitext
text/x-wiki
{{Notice|Please add your Wikibooks projects to the list, if it hasn't already added.}}
== List of Wikibooks projects (Wb/xyz) open in the Incubator ==
<small> Last update of the page: 17/06/2026. The page number count for each project is automatic (''use the purge button regularly to refresh the display'').</small>
{| class="wikitable sortable"
! Project
! Code
! English name
! Number of articles
! Starting date
! Status
! Actions taken
|-
||Wikibooks||ab||Abkhazian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/ab|{{PAGESINCATEGORY:wb/ab}}]] ||2023-02 ||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||ain||Ainu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/ain|{{PAGESINCATEGORY:wb/ain}}]] ||2022-10 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||am||Amharic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/am|{{PAGESINCATEGORY:wb/am}}]] ||2021-05|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||as||Assamese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/as|{{PAGESINCATEGORY:wb/as}}]] ||2004-11|| Active 2021-08 ||
|-
||Wikibooks||ary||Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/ary|{{PAGESINCATEGORY:wb/ary}}]] ||?1|| Never been active.||
|-
||Wikibooks||ast||Asturian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/ast|{{PAGESINCATEGORY:wb/ast}}]] ||2004-11|| style="background-color: grey;" | Imported to Incubator. Never been active since creation. ||
|-
||Wikibooks||bcl||Central Bikol||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/bcl/|{{PAGESINCATEGORY:wb/bcl}}]] ||2021|| style="background-color: yellow;" | Was active from 2024-06 to 2024-11, for 6 months||
|-
||Wikibooks||bew||Betawi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/bew|{{PAGESINCATEGORY:wb/bew}}]] ||2025-04||style="background-color: yellow;" |Active during 2025-05 to 2025-07, and then re-active since 2025-09 ||
|-
||Wikibooks||bhi||Bhilali||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/bhi|{{PAGESINCATEGORY:wb/bhi}}]] ||2024-02||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||bug||Buginese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/bug|{{PAGESINCATEGORY:wb/bug}}]] ||2025|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation. ||
|-
||Wikibooks||ckb||Central Kurdish||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/ckb|{{PAGESINCATEGORY:wb/ckb}}]] ||2020||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||ddo||Tsez||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/ddo|{{PAGESINCATEGORY:wb/ddo}}]] ||2025-01||style="background-color: grey;" | Never been active since creation|
|-
||Wikibooks||diq||Zazaki||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/diq|{{PAGESINCATEGORY:wb/diq}}]] ||2011-08|| Inactive since 2012||
|-
||Wikibooks||fmp||Fe'fe||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/fmp/|{{PAGESINCATEGORY:wb/fmp}}]] ||2017-04|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||fur||Friulian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/fur/|{{PAGESINCATEGORY:wb/fur}}]] ||2024-08||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||gom||Goan Konkani||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/gom|{{PAGESINCATEGORY:Wb/gom}}]] || 2024-04|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||lki||Laki||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/lki|{{PAGESINCATEGORY:wb/lki}}]] ||2015-09||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||mni||Manipuri||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/mni|{{PAGESINCATEGORY:wb/mni}}]] ||2018-08||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||mnw||Mon||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/mnw|{{PAGESINCATEGORY:wb/mnw}}]] ||2021-03||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||mos||Mossi||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/mos|{{PAGESINCATEGORY:wb/mos}}]] ||2023||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||nan||Min Nan Chinese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/nan|{{PAGESINCATEGORY:wb/nan}}]] ||2005-01||style="background-color: grey;" | Imported to Incubator. Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||nia||Nias||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/nia/|{{PAGESINCATEGORY:wb/nia}}]] ||2021-01 || Recently active ||
|-
||Wikibooks||om||Oromo||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/om|{{PAGESINCATEGORY:wb/om}}]] ||2023-03|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation. ||
|-
||Wikibooks||or||Odia||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/or/|{{PAGESINCATEGORY:wb/or}}]] ||2011-09 || Recently active ||
|-
||Wikibooks||os||Ossetian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/os/|{{PAGESINCATEGORY:wb/os}}]] ||2011-11|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation. ||
|-
||Wikibooks||pag||Pangasinan||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/pag|{{PAGESINCATEGORY:wb/pag}}]] ||2023-04||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||pcd||Picard||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/pcd|{{PAGESINCATEGORY:wb/pcd}}]] ||2014-02 ||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||ps||Pashto||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/ps/|{{PAGESINCATEGORY:wb/ps}}]] ||2004-09|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation. ||Imported to Incubator.
|-
||Wikibooks||qwh||Quechua||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/qwh|{{PAGESINCATEGORY:wb/qwh}}]] ||2017-08 ||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||rkt||Rangpuri||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/rkt/|{{PAGESINCATEGORY:wb/rkt}}]] ||2024|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation.
|-
||Wikibooks||rw||Kinyarwanda ||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/rw|{{PAGESINCATEGORY:wb/rw}}]] ||2025 ||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||sah||Yakut ||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/sah|{{PAGESINCATEGORY:wb/sah}}]] ||2025 ||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||se|| Northern Sami||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/se|{{PAGESINCATEGORY:wb/se}}]] ||2009-01||style="background-color: grey;" | Imported to Incubator. Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||skr||Saraiki ||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/skr|{{PAGESINCATEGORY:wb/skr}}]] || 2013-10 ||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||so||Somali||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/so|{{PAGESINCATEGORY:wb/so}}]]||2007-08 ||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||sn||Shona||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/sn|{{PAGESINCATEGORY:wb/sn}}]] || 2015-12|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||su||Sundanese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/su|{{PAGESINCATEGORY:wb/su}}]]|| 2024|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||syl||Sylheti||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/syl/|{{PAGESINCATEGORY:wb/syl}}]] ||2022-07 || style="background-color: yellow;" | Was active from 2023-05 to 2024-05, for 13 months|| No action has been taken by Langcom.
|-
||Wikibooks||tw||Twi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/tw|{{PAGESINCATEGORY:wb/tw}}]] ||2005|| style="background-color: grey;" | Imported to Incubator. Never been active since creation.||
|-
||Wikibooks||vai||Vai||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/vai|{{PAGESINCATEGORY:wb/vai}}]] || 2025-02||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||wal||Wollayta||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/wal|{{PAGESINCATEGORY:wb/wal}}]] ||2024 || style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||wuu||Wuu||align="right"|[[Special:Prefixindex/wb/wuu|{{PAGESINCATEGORY:wb/wuu}}]] || 2014-01||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||war||Waray||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/war|{{PAGESINCATEGORY:wb/war}}]] ||2020-04 ||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wikibooks||yue||Cantonese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wb/yue|{{PAGESINCATEGORY:wb/yue}}]] ||2008-09|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation ||
|}
* Template: [[Template:Tests/wb]]
== See also ==
* [[Incubator:Wikipedia projects]]
* [[Incubator:Wiktionary projects]]
* [[Incubator:Wikinews projects]]
* [[Incubator:Wikiquote projects]]
* [[Incubator:Wikivoyage projects]]
[[Category:Incubator:Projects]]
621yu2x2gele0h3v3xbaczebona020a
Wq/fat/Sherry Ayittey
0
3551763
7251785
6537102
2026-07-15T17:10:38Z
Assilidjoe
2580562
Added references
7251785
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sherry Ayitey.jpeg|thumb|Sherry_Ayitey]]
'''Hanny-Sherry Naa Sakley Ayittey''' (wɔwoo no Kwakwar 8, 1948 – kesi Ayɛwoho 22, 2023) nna ɔyɛ Ghana 'biochemist', amanyɛ yi na ɔkasafo ma mbasiafo mpontu, yiedzi na kankɔ. Nna ɔyɛ Kuw a wɔhwɛ nam bambɔ na noho nsɛnsɛm na Kuayɛ ho Soafo. politician and women's activist. Nna ɔyɛ Apɔwmudzen Soafo fitsi Kwakwar 2013 kesi Obiradzi 2014. Nna ɔyɛ Astsenae, Abɔdzenyansapɛ na Abaɛfor Mfir Soafo fitsi afe 2009 kesi afe 2012.
== Nsɛnka ==
* Meka dɛ, amanaman pii wɔ Ebibirmu a woontum nnya 15% wɔ dza AU rehwehwɛ wɔ GDP.
** [https://www.africanewsanalysis.com/exclusive-interview-with-ghanas-minister-of-health-on-ntds-and-other-issues/ Creating Sherry Ayittey on budgetary allocation to Health in Africa]
* Modwen dɛ, dza morohwehwɛ wɔ nhyiamu yi ase nye dɛ, sɛ ɔba no apɔwmudzen nsɛnsɛm mu a, ɔwɔ dɛ hɛn nyinaa yɛ pɛr.
** [https://www.africanewsanalysis.com/exclusive-interview-with-ghanas-minister-of-health-on-ntds-and-other-issues/ Creating Sherry Ayittey expectations from the World Health Summit]
* Nnyɛ wimu tsebea nkotsee na dabew mframa nya nsunsuando wɔ do; mber rugu mu no, nna ɔretra kɔ abernkyɛmu nsesae so do.
** [https://www.businessghana.com/site/news/general/123716/Media-should-make-education-on-climate-change-a-priority-Ayittey Creating Sherry Ayittey explains climate change] '''GNA'''(10th Nov 2010)
== External links ==
Wikipedia has an article about:
'''''Sherry Ayittey'''''
[[Category:Wq/fat]]
sag49vkq40cpf66jz5zr5oduixylxpc
7251788
7251785
2026-07-15T17:11:32Z
Assilidjoe
2580562
removed [[Category:Wq/fat]]; added [[Category:Wq/fat/Ghana Mbasiafo]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
7251788
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sherry Ayitey.jpeg|thumb|Sherry_Ayitey]]
'''Hanny-Sherry Naa Sakley Ayittey''' (wɔwoo no Kwakwar 8, 1948 – kesi Ayɛwoho 22, 2023) nna ɔyɛ Ghana 'biochemist', amanyɛ yi na ɔkasafo ma mbasiafo mpontu, yiedzi na kankɔ. Nna ɔyɛ Kuw a wɔhwɛ nam bambɔ na noho nsɛnsɛm na Kuayɛ ho Soafo. politician and women's activist. Nna ɔyɛ Apɔwmudzen Soafo fitsi Kwakwar 2013 kesi Obiradzi 2014. Nna ɔyɛ Astsenae, Abɔdzenyansapɛ na Abaɛfor Mfir Soafo fitsi afe 2009 kesi afe 2012.
== Nsɛnka ==
* Meka dɛ, amanaman pii wɔ Ebibirmu a woontum nnya 15% wɔ dza AU rehwehwɛ wɔ GDP.
** [https://www.africanewsanalysis.com/exclusive-interview-with-ghanas-minister-of-health-on-ntds-and-other-issues/ Creating Sherry Ayittey on budgetary allocation to Health in Africa]
* Modwen dɛ, dza morohwehwɛ wɔ nhyiamu yi ase nye dɛ, sɛ ɔba no apɔwmudzen nsɛnsɛm mu a, ɔwɔ dɛ hɛn nyinaa yɛ pɛr.
** [https://www.africanewsanalysis.com/exclusive-interview-with-ghanas-minister-of-health-on-ntds-and-other-issues/ Creating Sherry Ayittey expectations from the World Health Summit]
* Nnyɛ wimu tsebea nkotsee na dabew mframa nya nsunsuando wɔ do; mber rugu mu no, nna ɔretra kɔ abernkyɛmu nsesae so do.
** [https://www.businessghana.com/site/news/general/123716/Media-should-make-education-on-climate-change-a-priority-Ayittey Creating Sherry Ayittey explains climate change] '''GNA'''(10th Nov 2010)
== External links ==
Wikipedia has an article about:
'''''Sherry Ayittey'''''
[[Category:Wq/fat/Ghana Mbasiafo]]
lhkj05605xrwwgtftnyw4qddjekcs1i
7251794
7251788
2026-07-15T17:14:33Z
Assilidjoe
2580562
Added link
7251794
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sherry Ayitey.jpeg|thumb|Sherry_Ayitey]]
'''[[:fat:Sherry_Ayitey|Hanny-Sherry Naa Sakley Ayittey]]''' (wɔwoo no Kwakwar 8, 1948 – kesi Ayɛwoho 22, 2023) nna ɔyɛ Ghana 'biochemist', amanyɛ yi na ɔkasafo ma mbasiafo mpontu, yiedzi na kankɔ. Nna ɔyɛ Kuw a wɔhwɛ nam bambɔ na noho nsɛnsɛm na Kuayɛ ho Soafo. politician and women's activist. Nna ɔyɛ Apɔwmudzen Soafo fitsi Kwakwar 2013 kesi Obiradzi 2014. Nna ɔyɛ Astsenae, Abɔdzenyansapɛ na Abaɛfor Mfir Soafo fitsi afe 2009 kesi afe 2012.
== Nsɛnka ==
* Meka dɛ, amanaman pii wɔ Ebibirmu a woontum nnya 15% wɔ dza AU rehwehwɛ wɔ GDP.
** [https://www.africanewsanalysis.com/exclusive-interview-with-ghanas-minister-of-health-on-ntds-and-other-issues/ Creating Sherry Ayittey on budgetary allocation to Health in Africa]
* Modwen dɛ, dza morohwehwɛ wɔ nhyiamu yi ase nye dɛ, sɛ ɔba no apɔwmudzen nsɛnsɛm mu a, ɔwɔ dɛ hɛn nyinaa yɛ pɛr.
** [https://www.africanewsanalysis.com/exclusive-interview-with-ghanas-minister-of-health-on-ntds-and-other-issues/ Creating Sherry Ayittey expectations from the World Health Summit]
* Nnyɛ wimu tsebea nkotsee na dabew mframa nya nsunsuando wɔ do; mber rugu mu no, nna ɔretra kɔ abernkyɛmu nsesae so do.
** [https://www.businessghana.com/site/news/general/123716/Media-should-make-education-on-climate-change-a-priority-Ayittey Creating Sherry Ayittey explains climate change] '''GNA'''(10th Nov 2010)
== External links ==
Wikipedia has an article about:
'''''Sherry Ayittey'''''
[[Category:Wq/fat/Ghana Mbasiafo]]
ld3y8t4jnkro4jrggzcad90624gg0rf
Incubator:Wiktionary projects
4
3554165
7251596
7238132
2026-07-15T13:51:36Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251596
wikitext
text/x-wiki
{{Notice|Please add your Wiktionary projects to the list, if it hasn't already added.}}
== List of Wiktionary projects (Wt/xyz) open in the Incubator ==
<small> Last update of the page: 15/03/2025. The page number count for each project is automatic (''use the purge button regularly to refresh the display'').</small>
{| class="wikitable sortable"
! Project
! Code
! English name
! Number of articles
! Starting date
! Status
! Actions taken
|-
||Wiktionary||ab||Abkhazian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ab|{{PAGESINCATEGORY:wt/ab}}]] ||2007; 2009||style="background-color: grey;" | Never been active since creation. Created in 2007, imported to Incubator in 2008. Reopened in 2009.||
|-
||Wiktionary||ace||Acehnese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ace|{{PAGESINCATEGORY:wt/ace}}]] ||2023-07||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||acm||Iraqi Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/acm|{{PAGESINCATEGORY:wt/acm}}]] ||2024-05|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||ain||Ainu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ain|{{PAGESINCATEGORY:wt/ain}}]]||2022|| Inactive since 2024-11||
|-
||Wiktionary||ajg||Adja||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ajg|{{PAGESINCATEGORY:wt/ajg}}]] ||2023-10 || Inactive since 2023||
|-
||Wiktionary||ami||Amis||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ami|{{PAGESINCATEGORY:wt/ami}}]] ||2021|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||ann||Obolo||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ann|{{PAGESINCATEGORY:wt/ann}}]] ||2025||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||anp||Angika||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/anp|{{PAGESINCATEGORY:wt/anp}}]]||2017-10||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||arq|| Algerian Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/arq|{{PAGESINCATEGORY:wt/arq}}]]|| 2011||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||ary|| Moroccan Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ary|{{PAGESINCATEGORY:wt/ary}}]]||2005|| Inactive since 2025
|-
||Wiktionary||ba||Bashkir||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ba|{{PAGESINCATEGORY:wt/ba}}]] ||2009-02|| Inactive since 2022||
|-
||Wiktionary||bm||Bambara||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/bm|{{PAGESINCATEGORY:wt/bm}}]] || ?|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||brx|| Bodo||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/brx|{{PAGESINCATEGORY:wt/brx}}]]||2016|| ?
|-
||Wiktionary||cbk-zam||Chavacano||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/cbk-zam|{{PAGESINCATEGORY:wt/cbk-zam}}]] ||2019-02|| ||
|-
||Wiktionary||dar||Dargwa||align="right"|[[Special:Prefixindex/wt/dar|{{PAGESINCATEGORY:wt/dar}}]] ||2025-01||||
|-
||Wiktionary||den|| Slavey||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/den|{{PAGESINCATEGORY:wt/den}}]] ||2017-03|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||dty|| Doteli||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/dty|{{PAGESINCATEGORY:wt/dty}}]]|| 2016-05||||
|-
||Wiktionary||dz||Dzonkha||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/dz|{{PAGESINCATEGORY:wt/dz}}]] ||2009-01||style="background-color: grey;" | Never been active since creation.||
|-
||Wiktionary||frp||Arpitan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/frp|{{PAGESINCATEGORY:wt/frp}}]] ||2016 ||Inactive since 2022-05||
|-
||Wiktionary||ht||Haitian Creole||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ht|{{PAGESINCATEGORY:wt/ht}}]]||||
|-
||Wiktionary||izh||Izhorian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/izh|{{PAGESINCATEGORY:wt/izh}}]]||2025||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||jam|| Jamaican Creole||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/jam|{{PAGESINCATEGORY:wt/jam}}]]|| 2016 ||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||jax||Jambi Malay||align="right"|[[Special:Prefixindex/wt/jax|{{PAGESINCATEGORY:wt/jax}}]] ||2009 ||||
|-
||Wiktionary||kai||Karai-Karai||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/kai|{{PAGESINCATEGORY:wt/kai}}]] ||2025-09|| ||
|-
||Wiktionary||knc||Yerwa/Central Kanuri||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/knc/|{{PAGESINCATEGORY:wt/knc}}]] ||2024-03|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation ||
|-
||Wiktionary||ksw||S'gaw Karen||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ksw|{{PAGESINCATEGORY:wt/ksw}}]]||2021-08||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||lad||Ladino||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/lad|{{PAGESINCATEGORY:wt/lad}}]]||2008-08|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation ||
|-
||Wiktionary||[[wt/lzz|lzz]]||Laz||align="right"|[[Special:Prefixindex/wt/lzz|{{PAGESINCATEGORY:wt/lzz}}]] || 2011|| ||
|-
||Wiktionary||mh||Marshallese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/mh|{{PAGESINCATEGORY:wt/mh}}]] ||2009||style="background-color: grey;" | Never been active since creation.||
|-
||Wiktionary||mnc||Manchu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/mnc|{{PAGESINCATEGORY:wt/mnc}}]]||2016|| Last time active from 2025-04 to 2025-05 ||
|-
||Wiktionary||mrh||Mara||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/mrh|{{PAGESINCATEGORY:wt/mrh}}]]||2020||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||nup||Nupe||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/nup|{{PAGESINCATEGORY:wt/nup}}]] ||2025-05||||
|-
||Wiktionary||rki||Rakhine||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/rki|{{PAGESINCATEGORY:wt/rki}}]] ||2025||||
|-
||Wiktionary||pag||Pangasinan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wt/pag|{{PAGESINCATEGORY:wt/pag}}]] ||2014-06|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation ||
|-
||Wiktionary||pam||Kampanangan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/pam|{{PAGESINCATEGORY:wt/pam}}]]|| 2014-01||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||pms||Piedmontese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/pms|{{PAGESINCATEGORY:wt/pms}}]]|| 2012-03||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||prg||Prussian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/prg|{{PAGESINCATEGORY:wt/prg}}]] ||2024||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||qwh||Quechua||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/qwh|{{PAGESINCATEGORY:wt/qwh}}]]|| 2011-07||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||ryu||Ryukuan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ryu|{{PAGESINCATEGORY:wt/ryu}}]] ||2014|| ||
|-
||Wiktionary||sas||Sasak||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/sas|{{PAGESINCATEGORY:wt/sas}}]] ||2025-01||style="background-color: yellow;" |Active in 2025-06, and then re-active since 2025-08 ||
|-
||Wiktionary||se||Northern Sami||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/se|{{PAGESINCATEGORY:wt/se}}]]|| 2007|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||sn||Shona||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/sn|{{PAGESINCATEGORY:wt/sn}}]]|| 2009-01
|-
||Wiktionary||syl||Sylheti||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/syl|{{PAGESINCATEGORY:wt/syl}}]]||2018 || style="background-color: yellow;" | Was active from 2023-05 to 2024-05, for 13 months|| No action has been taken by Langcom.
|-
||Wiktionary||ulc||Ulchi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ulc|{{PAGESINCATEGORY:wt/ulc}}]] ||2020-07||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||wal||Wollayta||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/wal|{{PAGESINCATEGORY:wt/wal}}]] || 2023|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||war|| Waray||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/war|{{PAGESINCATEGORY:wt/war}}]]|| 2009-01||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||[[Wt/wsg|wsg]]|| Gondi ||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/wsg|{{PAGESINCATEGORY:wt/wsg}}]]|| ? ||||
|-
||Wiktionary||wuu||Wu Chinese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/wuu|{{PAGESINCATEGORY:wt/wuu}}]] ||2012-?||style="background-color: grey;" | Never been active since creation|
|-
||Wiktionary||za|| Zhuang||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/za|{{PAGESINCATEGORY:wt/za}}]]|| 2024|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||zea||Zeelandic ||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/zea|{{PAGESINCATEGORY:wt/zea}}]]|| 2004|| Sporadically active ||
|}
* Template: [[Template:Tests/wt]]
== See also ==
* [[Incubator:Wikipedia projects]]
* [[Incubator:Wikibooks projects]]
* [[Incubator:Wikinews projects]]
* [[Incubator:Wikiquote projects]]
* [[Incubator:Wikivoyage projects]]
[[Category:Incubator:Projects]]
e5lvqpyq3ysyf334rlpcdkpniw49njv
7251597
7251596
2026-07-15T13:53:02Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251597
wikitext
text/x-wiki
{{Notice|Please add your Wiktionary projects to the list, if it hasn't already added.}}
== List of Wiktionary projects (Wt/xyz) open in the Incubator ==
<small> Last update of the page: 15/03/2025. The page number count for each project is automatic (''use the purge button regularly to refresh the display'').</small>
{| class="wikitable sortable"
! Project
! Code
! English name
! Number of articles
! Starting date
! Status
! Actions taken
|-
||Wiktionary||ab||Abkhazian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ab|{{PAGESINCATEGORY:wt/ab}}]] ||2007; 2009||style="background-color: grey;" | Never been active since creation. Created in 2007, imported to Incubator in 2008. Reopened in 2009.||
|-
||Wiktionary||ace||Acehnese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ace|{{PAGESINCATEGORY:wt/ace}}]] ||2023-07||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||acm||Iraqi Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/acm|{{PAGESINCATEGORY:wt/acm}}]] ||2024-05|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||ain||Ainu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ain|{{PAGESINCATEGORY:wt/ain}}]]||2022|| Inactive since 2024-11||
|-
||Wiktionary||ajg||Adja||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ajg|{{PAGESINCATEGORY:wt/ajg}}]] ||2023-10 || Inactive since 2023||
|-
||Wiktionary||ami||Amis||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ami|{{PAGESINCATEGORY:wt/ami}}]] ||2021|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||ann||Obolo||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ann|{{PAGESINCATEGORY:wt/ann}}]] ||2025||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||anp||Angika||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/anp|{{PAGESINCATEGORY:wt/anp}}]]||2017-10||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||arq|| Algerian Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/arq|{{PAGESINCATEGORY:wt/arq}}]]|| 2011||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||ary|| Moroccan Arabic||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ary|{{PAGESINCATEGORY:wt/ary}}]]||2005|| Inactive since 2025
|-
||Wiktionary||ba||Bashkir||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ba|{{PAGESINCATEGORY:wt/ba}}]] ||2009-02|| Inactive since 2022||
|-
||Wiktionary||bm||Bambara||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/bm|{{PAGESINCATEGORY:wt/bm}}]] || ?|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||brx|| Bodo||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/brx|{{PAGESINCATEGORY:wt/brx}}]]||2016|| ?
|-
||Wiktionary||cbk-zam||Chavacano||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/cbk-zam|{{PAGESINCATEGORY:wt/cbk-zam}}]] ||2019-02|| ||
|-
||Wiktionary||dar||Dargwa||align="right"|[[Special:Prefixindex/wt/dar|{{PAGESINCATEGORY:wt/dar}}]] ||2025-01||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||den|| Slavey||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/den|{{PAGESINCATEGORY:wt/den}}]] ||2017-03|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||dty|| Doteli||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/dty|{{PAGESINCATEGORY:wt/dty}}]]|| 2016-05||||
|-
||Wiktionary||dz||Dzonkha||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/dz|{{PAGESINCATEGORY:wt/dz}}]] ||2009-01||style="background-color: grey;" | Never been active since creation.||
|-
||Wiktionary||frp||Arpitan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/frp|{{PAGESINCATEGORY:wt/frp}}]] ||2016 ||Inactive since 2022-05||
|-
||Wiktionary||ht||Haitian Creole||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ht|{{PAGESINCATEGORY:wt/ht}}]]||||
|-
||Wiktionary||izh||Izhorian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/izh|{{PAGESINCATEGORY:wt/izh}}]]||2025||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||jam|| Jamaican Creole||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/jam|{{PAGESINCATEGORY:wt/jam}}]]|| 2016 ||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||jax||Jambi Malay||align="right"|[[Special:Prefixindex/wt/jax|{{PAGESINCATEGORY:wt/jax}}]] ||2009 ||||
|-
||Wiktionary||kai||Karai-Karai||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/kai|{{PAGESINCATEGORY:wt/kai}}]] ||2025-09|| ||
|-
||Wiktionary||knc||Yerwa/Central Kanuri||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/knc/|{{PAGESINCATEGORY:wt/knc}}]] ||2024-03|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation ||
|-
||Wiktionary||ksw||S'gaw Karen||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ksw|{{PAGESINCATEGORY:wt/ksw}}]]||2021-08||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||lad||Ladino||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/lad|{{PAGESINCATEGORY:wt/lad}}]]||2008-08|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation ||
|-
||Wiktionary||[[wt/lzz|lzz]]||Laz||align="right"|[[Special:Prefixindex/wt/lzz|{{PAGESINCATEGORY:wt/lzz}}]] || 2011|| ||
|-
||Wiktionary||mh||Marshallese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/mh|{{PAGESINCATEGORY:wt/mh}}]] ||2009||style="background-color: grey;" | Never been active since creation.||
|-
||Wiktionary||mnc||Manchu||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/mnc|{{PAGESINCATEGORY:wt/mnc}}]]||2016|| Last time active from 2025-04 to 2025-05 ||
|-
||Wiktionary||mrh||Mara||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/mrh|{{PAGESINCATEGORY:wt/mrh}}]]||2020||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||nup||Nupe||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/nup|{{PAGESINCATEGORY:wt/nup}}]] ||2025-05||||
|-
||Wiktionary||rki||Rakhine||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/rki|{{PAGESINCATEGORY:wt/rki}}]] ||2025||||
|-
||Wiktionary||pag||Pangasinan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/Wt/pag|{{PAGESINCATEGORY:wt/pag}}]] ||2014-06|| style="background-color: grey;" | Never been active since creation ||
|-
||Wiktionary||pam||Kampanangan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/pam|{{PAGESINCATEGORY:wt/pam}}]]|| 2014-01||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||pms||Piedmontese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/pms|{{PAGESINCATEGORY:wt/pms}}]]|| 2012-03||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||prg||Prussian||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/prg|{{PAGESINCATEGORY:wt/prg}}]] ||2024||style="background-color: grey;" | Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||qwh||Quechua||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/qwh|{{PAGESINCATEGORY:wt/qwh}}]]|| 2011-07||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||ryu||Ryukuan||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ryu|{{PAGESINCATEGORY:wt/ryu}}]] ||2014|| ||
|-
||Wiktionary||sas||Sasak||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/sas|{{PAGESINCATEGORY:wt/sas}}]] ||2025-01||style="background-color: yellow;" |Active in 2025-06, and then re-active since 2025-08 ||
|-
||Wiktionary||se||Northern Sami||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/se|{{PAGESINCATEGORY:wt/se}}]]|| 2007|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||sn||Shona||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/sn|{{PAGESINCATEGORY:wt/sn}}]]|| 2009-01
|-
||Wiktionary||syl||Sylheti||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/syl|{{PAGESINCATEGORY:wt/syl}}]]||2018 || style="background-color: yellow;" | Was active from 2023-05 to 2024-05, for 13 months|| No action has been taken by Langcom.
|-
||Wiktionary||ulc||Ulchi||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/ulc|{{PAGESINCATEGORY:wt/ulc}}]] ||2020-07||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||wal||Wollayta||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/wal|{{PAGESINCATEGORY:wt/wal}}]] || 2023|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||war|| Waray||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/war|{{PAGESINCATEGORY:wt/war}}]]|| 2009-01||style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||[[Wt/wsg|wsg]]|| Gondi ||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/wsg|{{PAGESINCATEGORY:wt/wsg}}]]|| ? ||||
|-
||Wiktionary||wuu||Wu Chinese||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/wuu|{{PAGESINCATEGORY:wt/wuu}}]] ||2012-?||style="background-color: grey;" | Never been active since creation|
|-
||Wiktionary||za|| Zhuang||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/za|{{PAGESINCATEGORY:wt/za}}]]|| 2024|| style="background-color: grey;"| Never been active since creation||
|-
||Wiktionary||zea||Zeelandic ||align="right"|[[SPECIAL:PREFIXINDEX/wt/zea|{{PAGESINCATEGORY:wt/zea}}]]|| 2004|| Sporadically active ||
|}
* Template: [[Template:Tests/wt]]
== See also ==
* [[Incubator:Wikipedia projects]]
* [[Incubator:Wikibooks projects]]
* [[Incubator:Wikinews projects]]
* [[Incubator:Wikiquote projects]]
* [[Incubator:Wikivoyage projects]]
[[Category:Incubator:Projects]]
pfod7h3rpnihvjayf5n1uwu990mhizn
Wp/wlx/Abena Appiah
0
3581110
7252113
7249286
2026-07-15T23:40:50Z
Zakaria Tunsung
2586001
Improved
7252113
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/wlx/Databox|item=Q17708712}}
'''Evelyn Abena Akuaba Appiah''' (dɔgɩbʋ daarɩ da la Kpiinichiu beri ayi daarɩ a yuoni 1993) ɩyɛ Ghanaian–[[Wp/wlx/American|American]] yieŋyiene, nɩɛ aŋ maŋ cheŋ gbaŋgbalɩŋ ka nʋba nyɛ anɩŋ nɩɛ aŋ maŋ yɛrɩ ka nʋba nyɛ ba vɩɛlʋŋ. Ʋ da jiŋ yɛ napɔgɔ kogo ŋa baŋ da bʋɔna '[[Wp/wlx/Queen Beauty Universe 2016|Queen Beauty Universe 2016]]' anɩŋ 'Miss Grand International 2020'.<ref>https://web.archive.org/web/20170713183450/https://beautypageants.indiatimes.com/others/abena-akuaba-appiah-crowned-queen-beauty-universe-2016/articleshow/56118100.cms</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20210327153126/https://www.rappler.com/entertainment/pageants/abena-appiah-winner-miss-grand-international-2020</ref> Ʋ da la dɩɛ yɛ chɛʋtaa kaŋa baŋ bʋɔna 'Miss Grand USA' chɛ da la ɩ pɔgɩ sɛʋsɛʋra aŋ da di chɛʋtaa ŋa baŋ bʋɔna 'Miss Grand International crown'.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Black_News_Channel</ref> <ref>https://www.philstar.com/entertainment/2021/03/28/2087583/miss-usa-first-black-contender-win-miss-grand-international-crown</ref> Chɛ jubanɔɔlʋŋ puoŋ ʋ da ahɩ kuye Ghana a 'Big Four international beauty pageants' dɩɛŋ ŋa puoŋ, chɛ da ba di a 'Miss Universe 2014' anɩŋ 'Miss Earth 2019'.<ref>https://news.abs-cbn.com/life/03/28/21/palaging-may-ghana-new-miss-grand-intl-also-joined-miss-earth-in-2019</ref><ref>https://web.archive.org/web/20210329071236/https://news.abs-cbn.com/life/03/28/21/why-new-miss-grand-international-declared-philippines-mahal-kita</ref>
== Tʋma piilee ==
Abena ɩyɛ yieŋyiene aŋ da ŋmɩ yieme jɛmaa, tɩ paahɩ "Akomah" (2015), "Earth" (2019), "No Hit anɩŋ Run" (2019) anɩŋ "No More Hate" (2021). Ʋ da tʋŋyɛ a mɔdɩlɩ, a naŋ saana music videos korɔ "Wake Up in the Sky" sung aŋ yi Bruno Mars, Gucci Mane ane Kodak Black, meŋ aŋ e "El Anillo" yi Jennifer Lopez.
===Jʋnɔɔhɩ danyɩna ===
{| class="wikitable sortable" style=" font-size:90%; width:70%; text-align:center"
|-
! Chɛchɛhɩ
! Ahɩ-jiihi
! Bɩ-jiihi
! Junʋɔhɩ chɛʋtaahɩ
|-
| [[Wp/wlx/Top Model Ghana|Top Model Ghana 2013]]{{Wp/wlx/Cite web|work=India Times|date=July 9, 2020|accessdate=March 31, 2021|title=Evelyn Abena Appiah to represent US at Miss Grand International 2020|url=https://beautypageants.indiatimes.com/Evelyn-Abena-Appiah-to-represent-US-at-Miss-Grand-International-2020/Evelyn-Abena-Appiah-to-represent-US-at-Miss-Grand-International-2020/eventshow/76879691.cms|archive-url=https://web.archive.org/web/20210330175244/https://beautypageants.indiatimes.com/Evelyn-Abena-Appiah-to-represent-US-at-Miss-Grand-International-2020/Evelyn-Abena-Appiah-to-represent-US-at-Miss-Grand-International-2020/eventshow/76879691.cms|archive-date=March 30, 2021}}
| style="background:gold;"| '''Nɩɛ aŋ di'''
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|Ghana}} [[Wp/wlx/Ghana|Ghana]]
|
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|Ghana}} [[Wp/wlx/Accra, Ghana|Accra, Ghana]]
|-
| [[Wp/wlx/Top Model of the World|Top Model of the World 2013]]<nowiki><ref></nowiki>{{Wp/wlx/Cite web|title=Abena wins Queen Beauty Universe|date=October 10, 2016|work=Graphic Showbiz|accessdate=March 31, 2021|url=https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/abena-wins-queen-beauty-universe.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20161113235713/https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/abena-wins-queen-beauty-universe.html|archive-date=November 13, 2016}}
| style="background:pink;"| ''Unplaced''
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|Egypt}} [[Wp/wlx/Red Sea|Red Sea]], Egypt
|
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|Ghana}} [[Wp/wlx/Ghana|Ghana]]
|-
| [[Wp/wlx/Miss Universe Ghana|Miss Universe Ghana 2014]]
| style="background:gold;"| '''Nɩɛ aŋ di'''
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|Ghana}} [[Wp/wlx/Accra, Ghana|Accra, Ghana]]
|
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|Ghana}} [[Wp/wlx/Accra, Ghana|Accra, Ghana]]
|-
| [[Wp/wlx/Miss Universe 2014|Miss Universe 2014]]
| style="background:pink;"| ''Unplaced''
|align=left| {{Wp/wlx/Flag|Florida}}, United States
|
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|Ghana}} [[Wp/wlx/Ghana|Ghana]]
|-
| Queen Beauty Universe 2016<nowiki><ref></nowiki>{{Wp/wlx/Cite web|title=Abena wins Queen Beauty Universe|date=October 2016|accessdate=March 31, 2021|work=Africulture|url=https://code.responsivevoice.org/responsivevoice.js?key=Y6WMtdc3|archive-url=https://web.archive.org/web/20210327190636/https://code.responsivevoice.org/responsivevoice.js?key=Y6WMtdc3|archive-date=March 27, 2021}}</ref>
| style="background:gold;"| '''Nɩɛ aŋ di'''
|align=left| {{Wp/wlx/Flag|Spain}}
|
|-
| Miss World America 2017
| style="background:lightyellow;"| Top 16
|align=left| {{Wp/wlx/Flag|Florida}}, United States
| Top 10 – Top Model <br> Top 10 – Sports and Fitness
|-
| [[Wp/wlx/Miss Earth Ghana|Miss Earth Ghana 2019]]
| style="background:gold;"| '''Nɩɛ aŋ di'''
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|Ghana}} [[Wp/wlx/Accra, Ghana|Accra, Ghana]]
|
|-
| [[Wp/wlx/Miss Earth 2019|Miss Earth 2019]]
| style="background:lightyellow;"| Top 20
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|PHI}} [[Wp/wlx/Manila, Philippines|Manila, Philippines]]
| Best in Evening Gown (Air)<br>Best in Beach Wear (Air)<br> Best in Talent (Air)<br> Best in Resorts Wear (Air)<br> Miss Vivo (Air) <br> Miss Infinity Cosset (Air)<br>Miss DOH Reg 5 (Air)<br>People's Choice Award<br>Best in Philippine Terno<br>Miss Earth Flora 1st runner-up
|-
| [[Wp/wlx/Miss Grand USA|Miss Grand USA]] 2020
| style="background:gold;"| '''Nɩɛ baŋ ihi'''
|align=left| {{Wp/wlx/Flag|New York}}
|
|-
| [[Wp/wlx/Miss Grand International|Miss Grand International 2020]]
| style="background:gold;"| '''Nɩɛ aŋ di'''
|align=left| {{Wp/wlx/Flagicon|THA}} [[Wp/wlx/Bangkok, Thailand|Bangkok, Thailand]]
| Top 20 – Best in Swimsuit<br>Top 20 – How to eat Thai food in 2-minute Challenge
|-
|}
==Sinihi ʋ haŋ paahɩ dɩɛŋdɩɛnɩba puoŋ==
[[Category:Wp/wlx]]
[[Category:Wp/wlx/Gaana-Amɛrika Yieŋyiene]]
{| class="wikitable"
|-
! Yuoni !! Paalʋʋ !! Yɛlɩju !! Sugu !! Fɩrɩbʋ tʋma!! Pʋrodiusa !!
|-
|2007||{{Wp/wlx/Flagu|United States}}||Deadmeat||[[Wp/wlx/Action film|Action]]||{{Wp/wlx/N/a|''[[Wp/wlx/Extra (acting)|Extra]]''}}
|-
|2019 ||{{Wp/wlx/Flagu|United States}}||Mino: A Diasporic Myth||[[Wp/wlx/Utopian and dystopian fiction|Utopian fantasy]]||Zuri||Ashunda Norris||
|-
| rowspan="2" |2024 ||{{Wp/wlx/Flagu|United States}}||Meri Mary Mari||[[Wp/wlx/Science fiction film|Sci-Fi]]||Meri Mary Mari||Antoine Jackson||
|-
| {{Wp/wlx/Flagu|Nigeria}} || On Different Grounds || || {{Wp/wlx/TBA}} ||[[Wp/wlx/Mildred Okwo|Mildred Okwo]]
|}
== Tarɩjiihi ==
{{INTERWIKI|Q17708712}}
3fji3ckl1jspojqnfpvd10evtqiwmh0
Wy/hbs
0
3605374
7251500
7210264
2026-07-15T12:14:18Z
~2026-40010-13
2694042
Undid revision [[Special:Diff/7210264|7210264]] by [[Special:Contributions/Revibot|Revibot]] ([[User talk:Revibot|talk]])
7251500
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Wy/sh]]
{{Different code/test}}
iaf5km7l7alrc7rg9s69ri0yh2lnl6g
Template:Wy/syl/Done/See also
10
3611927
7251599
7249080
2026-07-15T13:58:15Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251599
wikitext
text/x-wiki
<!--This is transcluded into all these templates' /doc pages to save time.
--><noinclude>__NOTOC__</noinclude>{{wy/syl/Documentation subpage|override=see also|several templates ([[Special:WhatLinksHere/Template:wy/syl/Done/See also|Details]])}}{{wy/syl/Navbar|Done/See also|style=float:right;|text=''This list:''}}
=== Inline icon templates by shape and color ===
Any of the following inline, comment-level templates can be converted into {{wy/syl/Tl|wy/syl/Resolved}}-style hatnotes by using {{wy/syl/Tl|wy/syl/Resbox}} to put a box around the icon and text.
{{wy/syl/Div col|colwidth=30em}}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Black check marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Already done}}
| {{wy/syl/Tlx|wy/syl/Already done}}
|-
| {{Wy/syl/Half-done}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Half-done}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Yellow check marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Partly done}}
| {{wy/syl/Tlx|wy/syl/Partly done}}
|-
| {{wy/syl/IPblock}}
| {{wy/syl/Tlx|wy/syl/IPblock}}
|-
| {{wy/syl/Yellow tick}}
| {{wy/syl/Tlx|wy/syl/Yellow tick}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Green check marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Confirmed}}
| {{wy/syl/Tlx|wy/syl/Confirmed}}
|-
| {{wy/syl/Checked}}
| {{wy/syl/Tlx|wy/syl/Checked}}
|-
| {{wy/syl/Done}}
| {{wy/syl/Tlx|wy/syl/Done}}
|-
| {{Wy/syl/Endorsement}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Endorsement}}
|-
| {{Wy/syl/Tallyho}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Tallyho}}
|-
| {{Wy/syl/OK}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/OK}}
|-
| {{Wy/syl/Resolution passed}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Resolution passed}}
|-
| {{Wy/syl/Check mark}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Check mark}}
|-
| {{Wy/syl/Tick}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Tick}}
|-
| {{Wy/syl/Aye}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Aye}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Blue check marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{Wy/syl/Fixed}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Fixed}}
|-
| style="width:15em;" | {{Wy/syl/Reverted}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Reverted}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Cross marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Not done}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Not done}}
|-
| {{Wy/syl/Not fixed}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Not fixed}}
|-
| {{Wy/syl/NotOK}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/NotOK}}
|-
| {{Wy/syl/Resolution failed}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Resolution failed}}
|-
| {{Wy/syl/Unnecessary}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Unnecessary}}
|-
| {{Wy/syl/Unrelated}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Unrelated}}
|-
| {{Wy/syl/Cross}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Cross}}
|-
| {{Wy/syl/Nay}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Nay}}
|-
| {{Wy/syl/X mark big}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/X mark big}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Minus sign'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Decline}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Decline}}
|-
| {{Wy/syl/Denied}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Denied}}
|-
| {{Wy/syl/Ncip}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Ncip}}
|-
| {{Wy/syl/No comment IP}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/No comment IP}}
|-
| {{Wy/syl/Remove}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Remove}}
|-
| {{Wy/syl/Removed}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Removed}}
|-
| {{Wy/syl/Oppose}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Oppose}}
|-
| {{Wy/syl/Strong oppose}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Strong oppose}}
|-
| {{Wy/syl/Weak oppose}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Weak oppose}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Plus sign'''
|-
| style="width:15em;" | {{Wy/syl/Added}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Added}}
|-
| {{Wy/syl/Almost done}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Almost done}}
|-
| {{Wy/syl/Likely}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Likely}}
|-
| {{Wy/syl/Support}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Support}}
|-
| {{Wy/syl/Moral support}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Moral support}}
|-
| {{Wy/syl/Strong support}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Strong support}}
|-
| {{Wy/syl/Weak support}}
| {{wy/syl/Tlx|Wy/syl/Weak support}}
|-
| {{Wy/syl/Works for me}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Works for me}}
|-
| {{Wy/syl/Endorse}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Endorse}}
|-
| {{wy/syl/Inconclusive}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Inconclusive}}
|-
| {{wy/syl/Needupdating}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Needupdating}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Neutral sign'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Neutral}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Neutral}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Clock'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Delisted}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Delisted}}
|-
| {{Wy/syl/Doing}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Doing}}
|-
| {{Wy/syl/Inprogress}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Inprogress}}
|-
| {{Wy/syl/OnHold}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/OnHold}}
|-
| {{Wy/syl/Running}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Running}}
|-
| {{Wy/syl/Tobedone}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Tobedone}}
|-
| {{Wy/syl/Waiting}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Waiting}}
|-
| {{Wy/syl/Wait}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Wait}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Exclamation mark'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/TakeNote}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/TakeNote}}
|-
| {{Wy/syl/Clerknote}}
| {{Wy/syl/Tlx|wy/syl/Clerknote}}
|-
| {{Wy/syl/Comment}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Comment}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Information mark'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Note2}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Note2}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Question mark'''
|-
| style="width:15em;" | {{wy/syl/Doubtful}}
| {{Wy/syl/Tlx|Wy/syl/Doubtful}}
|-
| style="width:15em;" | {{Wy/syl/Question}}
| {{Tlx|Question}}
|-
| style="width:15em;" | {{MoreInfo}}
| {{Tlx|MoreInfo}}
|-
| style="width:15em;" | {{Not done for now}}
| {{Tlx|Not done for now}}
|-
| style="width:15em;" | {{Qmark}}
| {{Tlx|Qmark}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Bulb'''
|-
| style="width:15em;" | {{Bulb}}
| {{Tlx|Bulb}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Smile'''
|-
| style="width:15em;" | {{Thank you}}
| {{Tlx|Thank you}}
|-
| {{Thanks}}
| {{Tlx|Thanks}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Thumb sign'''
|-
| style="width:15em;" | {{Thumbs up}}
| {{Tlx|Thumbs up}}
|-
| style="width:15em;" | {{Like}}
| {{Tlx|Like}}
|}
{{Div col end}}
=== Miscellaneous ===
{{Div col|colwidth=50em}}
{| style="margin-bottom:1em;"
| {{Applause}}
| {{Tlx|Applause}}
|-
| {{Duck}}
| {{Tlx|Duck}}
|-
| {{Duck fake}}
| {{Tlx|Duck fake}}
|-
| {{DuplicateProposal}}
| {{Tlx|DuplicateProposal}}
|-
| {{Reply to|Example}}
| {{Tlx|Reply to}}
|-
| {{Sent}}
| {{Tlx|Sent}}
|-
| {{In discussion}}
| {{Tlx|In discussion}}
|-
| {{Locked}}
| {{Tlx|Locked}}
|-
| {{Moved}}
| {{Tlx|Moved}}
|-
| {{Thrown out}}
| {{Tlx|Thrown out}}
|-
| {{Withdrawn}}
| {{Tlx|Withdrawn}}
|-
| {{Relisted}}
| {{Tlx|Relisted}}
|-
| {{Completed}}
| {{Tlx|Completed}}
|-
| {{Possible}}
| {{Tlx|Possible}}
|-
| {{Unlikely}}
| {{Tlx|Unlikely}}
|-
| {{Deferred}}
| {{Tlx|Deferred}}
|-
| {{More}}
| {{Tlx|More}}
|-
| {{wtf}}
| {{Tlx|wtf}}
|-
| {{Closing}}
| {{Tlx|Closing}}
|-
| {{On hold}}
| {{Tlx|On hold}}
|-
| {{Stale}}
| {{Tlx|Stale}}
|-
| {{Behaviour}}
| {{Tlx|Behaviour}}
|-
| {{8ball}}
| {{Tlx|8ball}}
|-
| {{Crystalball}}
| {{Tlx|Crystalball}}
|-
| {{Fishing}}
| {{Tlx|Fishing}}
|-
| {{Pixiedust}}
| {{Tlx|Pixiedust}}
|-
| {{Shrug}}
| {{Tlx|Shrug}}
|}
{{Div col end}}<noinclude>
{{INTERWIKI|Q13553798}}
</noinclude>
0erujz8yn7s4mnwjytflwrd4xd9mut5
Template:Wq/syl/Done/See also
10
3611938
7251612
7251386
2026-07-15T14:17:52Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251612
wikitext
text/x-wiki
<!--This is transcluded into all these templates' /doc pages to save time.
--><noinclude>__NOTOC__</noinclude>{{wq/syl/Documentation subpage|override=see also|several templates ([[Special:WhatLinksHere/Template:Wq/syl/Done/See also|Details]])}}{{wq/syl/Navbar|Done/See also|style=float:right;|text=''This list:''}}
=== Inline icon templates by shape and color ===
Any of the following inline, comment-level templates can be converted into {{wq/syl/Tl|Resolved}}-style hatnotes by using {{wq/syl/Tl|Resbox}} to put a box around the icon and text.
{{Wq/syl/Div col|colwidth=30em}}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Black check marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Already done}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Already done}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Yellow check marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Partly done}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Partly done}}
|-
| {{Wq/syl/IPblock}}
| {{wq/syl/Tlx|wq/syl/IPblock}}
|-
| {{Wq/syl/Yellow tick}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Yellow tick}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Green check marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Confirmed}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Confirmed}}
|-
| {{Wq/syl/Checked}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Checked}}
|-
| {{Wq/syl/Done}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Done}}
|-
| {{Wq/syl/Endorsement}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Endorsement}}
|-
| {{Wq/syl/Tallyho}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Tallyho}}
|-
| {{Wq/syl/OK}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/OK}}
|-
| {{Wq/syl/Resolution passed}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Resolution passed}}
|-
| {{Wq/syl/Check mark}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Check mark}}
|-
| {{Wq/syl/Tick}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Tick}}
|-
| {{Wq/syl/Aye}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Aye}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Blue check marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{Wq/syl/Fixed}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Fixed}}
|-
| style="width:15em;" | {{Wq/syl/Reverted}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Reverted}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Cross marks'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Not done}}
| {{wq/syl/Tlx|wq/syl/Not done}}
|-
| {{wq/syl/Not fixed}}
| {{wq/syl/Tlx|wq/syl/Not fixed}}
|-
| {{Wq/syl/NotOK}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/NotOK}}
|-
| {{Wq/syl/Resolution failed}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Resolution failed}}
|-
| {{Wq/syl/Unnecessary}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Unnecessary}}
|-
| {{Wq/syl/Unrelated}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Unrelated}}
|-
| {{Wq/syl/Cross}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Cross}}
|-
| {{Wq/syl/Nay}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Nay}}
|-
| {{Wq/syl/X mark big}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/X mark big}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Minus sign'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Decline}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Decline}}
|-
| {{Wq/syl/Denied}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Denied}}
|-
| {{Wq/syl/Ncip}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Ncip}}
|-
| {{Wq/syl/No comment IP}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/No comment IP}}
|-
| {{Wq/syl/Remove}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Remove}}
|-
| {{Wq/syl/Removed}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Removed}}
|-
| {{Wq/syl/Oppose}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Oppose}}
|-
| {{Wq/syl/Strong oppose}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Strong oppose}}
|-
| {{Wq/syl/Weak oppose}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Weak oppose}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Plus sign'''
|-
| style="width:15em;" | {{Wq/syl/Added}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Added}}
|-
| {{Wq/syl/Almost done}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Almost done}}
|-
| {{Wq/syl/Likely}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Likely}}
|-
| {{Wq/syl/Support}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Support}}
|-
| {{Wq/syl/Moral support}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Moral support}}
|-
| {{Wq/syl/Strong support}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Strong support}}
|-
| {{Wq/syl/Weak support}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Weak support}}
|-
| {{Wq/syl/Works for me}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Works for me}}
|-
| {{Wq/syl/Endorse}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Endorse}}
|-
| {{Wq/syl/Inconclusive}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Inconclusive}}
|-
| {{Wq/syl/Needupdating}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Needupdating}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Neutral sign'''
|-
| style="width:15em;" | {{Wq/syl/Neutral}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Neutral}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Clock'''
|-
| style="width:15em;" | {{Wq/syl/Delisted}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Delisted}}
|-
| {{Wq/syl/Doing}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Doing}}
|-
| {{Wq/syl/Inprogress}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Inprogress}}
|-
| {{Wq/syl/OnHold}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/OnHold}}
|-
| {{Wq/syl/Running}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Running}}
|-
| {{Wq/syl/Tobedone}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Tobedone}}
|-
| {{Wq/syl/Waiting}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Waiting}}
|-
| {{Wq/syl/Wait}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Wait}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Exclamation mark'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/TakeNote}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/TakeNote}}
|-
| {{wq/syl/Clerknote}}
| {{wq/syl/Tlx|wq/syl/Clerknote}}
|-
| {{Wq/syl/Comment}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Comment}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Information mark'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Note2}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Note2}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Question mark'''
|-
| style="width:15em;" | {{Wq/syl/Doubtful}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Doubtful}}
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Question}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Question}}
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/MoreInfo}}
| {{wq/syl/Tlx|wq/syl/MoreInfo}}
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Not done for now}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Not done for now}}
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Qmark}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Qmark}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Bulb'''
|-
| style="width:15em;" | {{Wq/syl/Bulb}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Bulb}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Smile'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Thank you}}
| {{Wq/syl/Tlx|wq/syl/Thank you}}
|-
| {{Wq/syl/Thanks}}
| {{Wq/syl/Tlx|Wq/syl/Thanks}}
|}
{| style="margin-bottom:1em;"
|+ style="font-size:1.2em; text-align:left" | '''Thumb sign'''
|-
| style="width:15em;" | {{wq/syl/Thumbs up}}
| {{Tlx|Thumbs up}}
|-
| style="width:15em;" | {{Like}}
| {{Tlx|Like}}
|}
{{Div col end}}
=== Miscellaneous ===
{{Div col|colwidth=50em}}
{| style="margin-bottom:1em;"
| {{Applause}}
| {{Tlx|Applause}}
|-
| {{Duck}}
| {{Tlx|Duck}}
|-
| {{Duck fake}}
| {{Tlx|Duck fake}}
|-
| {{DuplicateProposal}}
| {{Tlx|DuplicateProposal}}
|-
| {{Reply to|Example}}
| {{Tlx|Reply to}}
|-
| {{Sent}}
| {{Tlx|Sent}}
|-
| {{In discussion}}
| {{Tlx|In discussion}}
|-
| {{Locked}}
| {{Tlx|Locked}}
|-
| {{Moved}}
| {{Tlx|Moved}}
|-
| {{Thrown out}}
| {{Tlx|Thrown out}}
|-
| {{Withdrawn}}
| {{Tlx|Withdrawn}}
|-
| {{Relisted}}
| {{Tlx|Relisted}}
|-
| {{Completed}}
| {{Tlx|Completed}}
|-
| {{Possible}}
| {{Tlx|Possible}}
|-
| {{Unlikely}}
| {{Tlx|Unlikely}}
|-
| {{Deferred}}
| {{Tlx|Deferred}}
|-
| {{More}}
| {{Tlx|More}}
|-
| {{WHAT?}}
| {{Tlx|WHAT?}}
|-
| {{Closing}}
| {{Tlx|Closing}}
|-
| {{On hold}}
| {{Tlx|On hold}}
|-
| {{Stale}}
| {{Tlx|Stale}}
|-
| {{Behaviour}}
| {{Tlx|Behaviour}}
|-
| {{8ball}}
| {{Tlx|8ball}}
|-
| {{Crystalball}}
| {{Tlx|Crystalball}}
|-
| {{Fishing}}
| {{Tlx|Fishing}}
|-
| {{Pixiedust}}
| {{Tlx|Pixiedust}}
|-
| {{Shrug}}
| {{Tlx|Shrug}}
|}
{{Div col end}}<noinclude>
===Multi-sign templates===
The following templates implement several icons:
* {{Wq/syl/Tl|AIV}} – used by [[Wikipedia:Administrator intervention against vandalism]]
* {{Wq/syl/Tl|EP}} – used for servicing requests in edit-protected areas
* {{tl|Icon}} – multipurpose inline icon and comment template
* {{Wq/syl/Tl|RFPP}} – used by [[Wikipedia:Requests for page protection]]
* {{Wq/syl/Tl|UAA}} – used by [[Wikipedia:Usernames for administrator attention]]
* {{Wq/syl/Tl|Smiley}} – used for informal communication purposes
{{INTERWIKI|Q13553798}}
</noinclude>
k2whr1tubbry0bqnpjlpejom5a3qris
Template:Wq/syl/Technically indistinguishable
10
3612332
7251618
6720373
2026-07-15T14:24:19Z
Пан Хаунд 2
2597454
ꠀꠞ꠆ꠎꠣꠔ ꠃꠁꠇꠤꠞ ꠟꠉꠦ ꠟꠉ ꠟꠣꠉꠣꠁꠀꠞ [[d:Q21531651]]
7251618
wikitext
text/x-wiki
<b class="nowrap">[[File:Symbol confirmed.svg|16px|link=|alt=]] Technically </b>'''indistinguishable'''<noinclude>
{{Wq/syl/Documentation}}
{{INTERWIKI|Q21531651}}
</noinclude>
o5zkcf7t1fl1qb68hqigcnskbro34tw
User:Amit Kumar Bhagat
2
3612636
7251940
7218173
2026-07-15T19:50:19Z
ꠢꠣꠍꠘ ꠞꠣꠎꠣ
2578786
Reverted edit by [[Special:Contributions/~2026-35804-88|~2026-35804-88]] ([[User talk:~2026-35804-88|talk]]) to last revision by [[User:Amit Kumar Bhagat|Amit Kumar Bhagat]]
6702160
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox officeholder|name=Amit Kumar Bhagat|image=<!-- Upload image: e.g., Amit_Kumar_Bhagat_2025.jpg -->|caption=Official portrait, 2025|birth_date={{Birth date and age|1999|04|25}}|birth_place=Pandripani, Jashpur Nagar, Chhattisgarh, India|nationality=Indian|occupation=Actor, Singer, Producer|known_for=Nagpuri Music, Regional Films|years_active=2015–present|spouse=Nisha Lakra|residence=Bilaspur / Jashpur Nagar, Chhattisgarh|website=[https://www.youtube.com/@amitkumarbhagat YouTube]}}
'''Amit Kumar Bhagat''' (born 25 April 1999) is an Indian actor, singer, and music producer known for his contributions to **Nagpuri music** and regional cinema. Hailing from **Pandripani, Jashpur Nagar, Chhattisgarh**, he began his career in 2015 and rose to fame through his YouTube music videos and independent label productions like *Yakshlok Music Group*.
He is popularly known by his nickname **“Betting Raja”**. Apart from his career in entertainment, Amit aspires to become an **Indian Administrative Service (IAS)** officer and enter the **Bollywood** film industry. His songs often reflect the local cultural themes of Jharkhand and Chhattisgarh, making him a prominent youth icon in regional media.
Bhagat continues to grow his presence across platforms such as **YouTube, Songtradr**, and **social media**, and is considered one of the rising stars from central India.
== Personal Life ==
Amit is married to **Nisha Lakra** and divides his time between **Bilaspur** and his native village **Pandripani**.
== External Links ==
* [https://www.youtube.com/@amitkumarbhagat Official YouTube Channel]
* [https://www.songtradr.com/amit.kumar.bhagat Songtradr Profile]
* [[imdbname:7297475|IMDb Profile]]
aggoiyb3un2qc6hop1863th4p1ib99o
Wp/nyn/Henry Musasizi
0
3616291
7252071
7075778
2026-07-15T20:59:42Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252071
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q16203647}}
[[File:Musasizi Henry Ariganyira.jpg|thumb|Musasizi Henry Ariganyira]]
'''Henry Ariganyira Musasizi''' akazaarwa ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 Kandi n'omwebembezi w'eby'obushuubuzi omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], omubazi w'ebitabo hamwe n'eby'obutegyeki.<ref name=":0">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=288 MUSASIZI ARIGANYIRA HENRY]". Parliament of Uganda.</ref> N'omwebembezi wa [[Wp/nyn/RUBANDA COUNTRY EAST|RUBANDA COUNTRY EAST]] kandi omujwekyerwa w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]] (NRM) omuri Rubanda Disiturikiti ekiri omu butegyeki omuri Uganda Kandi niwe mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka omu by'entaasya kandi omubakakiiko k'eby'obushuubuzi omu Ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM2-2</ref>Akakora n'aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti omu Ishengyero rya mwenda erya Pearl of Africa.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM1-3</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese bwe ==
Musasizi akazaarirwa omuri Rubanda omu Disiturikiti ya Kabale, ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 omuka y'Abakaturiki ey'[[Wp/nyn/Abakiga|Abakiga.]]
Akeegyera purayimare omu disiturikiti ye eya Kabale yaatunga ebaruha ye eya PLE omuri 1994. Bwanyima akaza omu ishomero rya Kigezi College Butobere kutandika emishomo ye eya O-Level, yaatunga ebaruha ye eya UCE omuri 1998, niryo eishomero rimwe eri yaashomeiremu A-Level, ahu yaatungire ebaruha ye eya UACE omuri 2000.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM3-4</ref>Akagumizamu yaaza omu itendekyero byahaiguru bya Makerere, ahu yaaherize kwega omuri 2005 aine diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi. Bwanyima akatunga ebaruha y'okwegyera ah'eitendekyero ry'ababazi b'ebitabo erya Certified Public Accountants of Uganda (ICPAU) yaaba omubazi w'ebitabo omuri 2009. Omuri 2012, akatunga diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi kuruga omu yunivasite ya gavumenti eya Heriot-Watt omuri Edinburgh omuri [[Wp/nyn/Scotland|Scotland]].<ref name=":0" />
== Emirimo ye ==
Ahaanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza omuri 2005, akakora kumara omwaka nk'omubazi w'ebitabo n'obureeberezi bwa Caritas-Kabale" ekitongore ekirikuhwera abantu n'entunguuka omu bureeberezi bwa Roman Catholic obwa Kabale". Omuri 2007, akatunga omurimo aha kitongore kya African Medical and Research Foundation, AMREF, kandi akaguma naakora nk'omubazi w'ebitabo kuhisya omuri 2010 obu yaarekura omurimo reero akaza omu by'obutegyeki.
Omuri 2011, akeesimba aha ntebe y'Eishengyero rya Rubanda County East aha akakongi ka NRM, yaagumizamu yaasingura omu karuuru k'ekibiina n'akaruuru ka boona yaaba omwebembezi w'Eishengyero rya Rubanda East.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM9-5</ref>Omuri 2016, akagaruka yaasinga akaruuru reero yaagumizamu naaheereza abatuuragye ba Rubanda County East omu ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-MT8-6</ref>Omu ishengyero rya mwenda, akakora aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti.<ref name=":1" />Omu ishengyero rya Uganda ery'eikumi, akaba ari mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya kandi ni omwe aha kakiiko k'eby'obushuubuzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM13-7</ref>
Ebiro 8 Okwa mukaaga omuri 2021, akatooranwa mukuru w'eihanga [[Wp/nyn/H|H]]. [[Wp/nyn/E|E]]. [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri]] [[Wp/nyn/Museveni|Museveni]] nka mukuru w'eihanga ow'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya arikukurira emirimo ya boona.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-8</ref>l
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Eishengyero rya Uganda]]
* [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale Disiturikiti]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|Rubanda]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]
* [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]]
* Kiiza Besigye
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* [[Wp/nyn/Hope Mwesigye|Hope Mwesigye]]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
8dxxn11kvaj5ur9vwb0176dd88ex4q8
7252073
7252071
2026-07-15T21:00:15Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252073
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q16203647}}
[[File:Musasizi Henry Ariganyira.jpg|thumb|Musasizi Henry Ariganyira]]
'''Henry Ariganyira Musasizi''' akazaarwa ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 Kandi n'omwebembezi w'eby'obushuubuzi omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], omubazi w'ebitabo hamwe n'eby'obutegyeki.<ref name=":0">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=288 MUSASIZI ARIGANYIRA HENRY]". Parliament of Uganda.</ref> N'omwebembezi wa [[Wp/nyn/RUBANDA COUNTRY EAST|RUBANDA COUNTRY EAST]] kandi omujwekyerwa w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]] (NRM) omuri Rubanda Disiturikiti ekiri omu butegyeki omuri Uganda Kandi niwe mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka omu by'entaasya kandi omubakakiiko k'eby'obushuubuzi omu Ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM2-2</ref>Akakora n'aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti omu Ishengyero rya mwenda erya Pearl of Africa.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM1-3</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese bwe ==
Musasizi akazaarirwa omuri Rubanda omu Disiturikiti ya Kabale, ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 omuka y'Abakaturiki ey'[[Wp/nyn/Abakiga|Abakiga.]]
Akeegyera purayimare omu disiturikiti ye eya Kabale yaatunga ebaruha ye eya PLE omuri 1994. Bwanyima akaza omu ishomero rya Kigezi College Butobere kutandika emishomo ye eya O-Level, yaatunga ebaruha ye eya UCE omuri 1998, niryo eishomero rimwe eri yaashomeiremu A-Level, ahu yaatungire ebaruha ye eya UACE omuri 2000.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM3-4</ref>Akagumizamu yaaza omu itendekyero byahaiguru bya Makerere, ahu yaaherize kwega omuri 2005 aine diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi. Bwanyima akatunga ebaruha y'okwegyera ah'eitendekyero ry'ababazi b'ebitabo erya Certified Public Accountants of Uganda (ICPAU) yaaba omubazi w'ebitabo omuri 2009. Omuri 2012, akatunga diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi kuruga omu yunivasite ya gavumenti eya Heriot-Watt omuri Edinburgh omuri [[Wp/nyn/Scotland|Scotland]].<ref name=":0" />
== Emirimo ye ==
Ahaanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza omuri 2005, akakora kumara omwaka nk'omubazi w'ebitabo n'obureeberezi bwa Caritas-Kabale" ekitongore ekirikuhwera abantu n'entunguuka omu bureeberezi bwa Roman Catholic obwa Kabale". Omuri 2007, akatunga omurimo aha kitongore kya African Medical and Research Foundation, AMREF, kandi akaguma naakora nk'omubazi w'ebitabo kuhisya omuri 2010 obu yaarekura omurimo reero akaza omu by'obutegyeki.
Omuri 2011, akeesimba aha ntebe y'Eishengyero rya Rubanda County East aha akakongi ka NRM, yaagumizamu yaasingura omu karuuru k'ekibiina n'akaruuru ka boona yaaba omwebembezi w'Eishengyero rya Rubanda East.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM9-5</ref>Omuri 2016, akagaruka yaasinga akaruuru reero yaagumizamu naaheereza abatuuragye ba Rubanda County East omu ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-MT8-6</ref>Omu ishengyero rya mwenda, akakora aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti.<ref name=":1" />Omu ishengyero rya Uganda ery'eikumi, akaba ari mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya kandi ni omwe aha kakiiko k'eby'obushuubuzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM13-7</ref>
Ebiro 8 Okwa mukaaga omuri 2021, akatooranwa mukuru w'eihanga [[Wp/nyn/H|H]]. [[Wp/nyn/E|E]]. [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri]] [[Wp/nyn/Museveni|Museveni]] nka mukuru w'eihanga ow'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya arikukurira emirimo ya boona.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-8</ref>l
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Eishengyero rya Uganda]]
* [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale Disiturikiti]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|Rubanda]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]
* [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]]
* [[Wp/nyn/Kizza Besigye|Kiiza Besigye]]
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* [[Wp/nyn/Hope Mwesigye|Hope Mwesigye]]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
00fzs53racu2ywfhpvmqg9z7svtyd6g
7252074
7252073
2026-07-15T21:01:08Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252074
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q16203647}}
[[File:Musasizi Henry Ariganyira.jpg|thumb|Musasizi Henry Ariganyira]]
'''Henry Ariganyira Musasizi''' akazaarwa ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 Kandi n'omwebembezi w'eby'obushuubuzi omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], omubazi w'ebitabo hamwe n'eby'obutegyeki.<ref name=":0">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=288 MUSASIZI ARIGANYIRA HENRY]". Parliament of Uganda.</ref> N'omwebembezi wa [[Wp/nyn/RUBANDA COUNTRY EAST|RUBANDA COUNTRY EAST]] kandi omujwekyerwa w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]] (NRM) omuri Rubanda Disiturikiti ekiri omu butegyeki omuri Uganda Kandi niwe mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka omu by'entaasya kandi omubakakiiko k'eby'obushuubuzi omu Ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM2-2</ref>Akakora n'aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti omu Ishengyero rya mwenda erya Pearl of Africa.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM1-3</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese bwe ==
Musasizi akazaarirwa omuri Rubanda omu Disiturikiti ya Kabale, ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 omuka y'Abakaturiki ey'[[Wp/nyn/Abakiga|Abakiga.]]
Akeegyera purayimare omu disiturikiti ye eya Kabale yaatunga ebaruha ye eya PLE omuri 1994. Bwanyima akaza omu ishomero rya Kigezi College Butobere kutandika emishomo ye eya O-Level, yaatunga ebaruha ye eya UCE omuri 1998, niryo eishomero rimwe eri yaashomeiremu A-Level, ahu yaatungire ebaruha ye eya UACE omuri 2000.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM3-4</ref>Akagumizamu yaaza omu itendekyero byahaiguru bya Makerere, ahu yaaherize kwega omuri 2005 aine diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi. Bwanyima akatunga ebaruha y'okwegyera ah'eitendekyero ry'ababazi b'ebitabo erya Certified Public Accountants of Uganda (ICPAU) yaaba omubazi w'ebitabo omuri 2009. Omuri 2012, akatunga diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi kuruga omu yunivasite ya gavumenti eya Heriot-Watt omuri Edinburgh omuri [[Wp/nyn/Scotland|Scotland]].<ref name=":0" />
== Emirimo ye ==
Ahaanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza omuri 2005, akakora kumara omwaka nk'omubazi w'ebitabo n'obureeberezi bwa Caritas-Kabale" ekitongore ekirikuhwera abantu n'entunguuka omu bureeberezi bwa Roman Catholic obwa Kabale". Omuri 2007, akatunga omurimo aha kitongore kya African Medical and Research Foundation, AMREF, kandi akaguma naakora nk'omubazi w'ebitabo kuhisya omuri 2010 obu yaarekura omurimo reero akaza omu by'obutegyeki.
Omuri 2011, akeesimba aha ntebe y'Eishengyero rya Rubanda County East aha akakongi ka NRM, yaagumizamu yaasingura omu karuuru k'ekibiina n'akaruuru ka boona yaaba omwebembezi w'Eishengyero rya Rubanda East.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM9-5</ref>Omuri 2016, akagaruka yaasinga akaruuru reero yaagumizamu naaheereza abatuuragye ba Rubanda County East omu ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-MT8-6</ref>Omu ishengyero rya mwenda, akakora aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti.<ref name=":1" />Omu ishengyero rya Uganda ery'eikumi, akaba ari mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya kandi ni omwe aha kakiiko k'eby'obushuubuzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM13-7</ref>
Ebiro 8 Okwa mukaaga omuri 2021, akatooranwa mukuru w'eihanga [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|H. E. Yoweri Museveni]] nka mukuru w'eihanga ow'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya arikukurira emirimo ya boona.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-8</ref>l
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Eishengyero rya Uganda]]
* [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale Disiturikiti]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|Rubanda]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]
* [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]]
* [[Wp/nyn/Kizza Besigye|Kiiza Besigye]]
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* [[Wp/nyn/Hope Mwesigye|Hope Mwesigye]]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
tqe8dbpf47rn8jyq1cd9ip7poon2xs5
7252076
7252074
2026-07-15T21:01:44Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252076
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q16203647}}
[[File:Musasizi Henry Ariganyira.jpg|thumb|Musasizi Henry Ariganyira]]
'''Henry Ariganyira Musasizi''' akazaarwa ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 Kandi n'omwebembezi w'eby'obushuubuzi omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], omubazi w'ebitabo hamwe n'eby'obutegyeki.<ref name=":0">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=288 MUSASIZI ARIGANYIRA HENRY]". Parliament of Uganda.</ref> N'omwebembezi wa [[Wp/nyn/RUBANDA COUNTRY EAST|RUBANDA COUNTRY EAST]] kandi omujwekyerwa w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]] (NRM) omuri Rubanda Disiturikiti ekiri omu butegyeki omuri Uganda Kandi niwe mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka omu by'entaasya kandi omubakakiiko k'eby'obushuubuzi omu Ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM2-2</ref>Akakora n'aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti omu Ishengyero rya mwenda erya Pearl of Africa.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM1-3</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese bwe ==
Musasizi akazaarirwa omuri Rubanda omu Disiturikiti ya Kabale, ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 omuka y'Abakaturiki ey'[[Wp/nyn/Abakiga|Abakiga.]]
Akeegyera purayimare omu disiturikiti ye eya Kabale yaatunga ebaruha ye eya PLE omuri 1994. Bwanyima akaza omu ishomero rya Kigezi College Butobere kutandika emishomo ye eya O-Level, yaatunga ebaruha ye eya UCE omuri 1998, niryo eishomero rimwe eri yaashomeiremu A-Level, ahu yaatungire ebaruha ye eya UACE omuri 2000.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM3-4</ref>Akagumizamu yaaza omu itendekyero byahaiguru bya Makerere, ahu yaaherize kwega omuri 2005 aine diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi. Bwanyima akatunga ebaruha y'okwegyera ah'eitendekyero ry'ababazi b'ebitabo erya Certified Public Accountants of Uganda (ICPAU) yaaba omubazi w'ebitabo omuri 2009. Omuri 2012, akatunga diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi kuruga omu yunivasite ya gavumenti eya Heriot-Watt omuri Edinburgh omuri Scotland.<ref name=":0" />
== Emirimo ye ==
Ahaanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza omuri 2005, akakora kumara omwaka nk'omubazi w'ebitabo n'obureeberezi bwa Caritas-Kabale" ekitongore ekirikuhwera abantu n'entunguuka omu bureeberezi bwa Roman Catholic obwa Kabale". Omuri 2007, akatunga omurimo aha kitongore kya African Medical and Research Foundation, AMREF, kandi akaguma naakora nk'omubazi w'ebitabo kuhisya omuri 2010 obu yaarekura omurimo reero akaza omu by'obutegyeki.
Omuri 2011, akeesimba aha ntebe y'Eishengyero rya Rubanda County East aha akakongi ka NRM, yaagumizamu yaasingura omu karuuru k'ekibiina n'akaruuru ka boona yaaba omwebembezi w'Eishengyero rya Rubanda East.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM9-5</ref>Omuri 2016, akagaruka yaasinga akaruuru reero yaagumizamu naaheereza abatuuragye ba Rubanda County East omu ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-MT8-6</ref>Omu ishengyero rya mwenda, akakora aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti.<ref name=":1" />Omu ishengyero rya Uganda ery'eikumi, akaba ari mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya kandi ni omwe aha kakiiko k'eby'obushuubuzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM13-7</ref>
Ebiro 8 Okwa mukaaga omuri 2021, akatooranwa mukuru w'eihanga [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|H. E. Yoweri Museveni]] nka mukuru w'eihanga ow'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya arikukurira emirimo ya boona.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-8</ref>l
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Eishengyero rya Uganda]]
* [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale Disiturikiti]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|Rubanda]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]
* [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]]
* [[Wp/nyn/Kizza Besigye|Kiiza Besigye]]
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* [[Wp/nyn/Hope Mwesigye|Hope Mwesigye]]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
piop63ttm6wk2xuqjkkw08qc9wnudk7
7252077
7252076
2026-07-15T21:02:13Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252077
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q16203647}}
[[File:Musasizi Henry Ariganyira.jpg|thumb|Musasizi Henry Ariganyira]]
'''Henry Ariganyira Musasizi''' akazaarwa ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 Kandi n'omwebembezi w'eby'obushuubuzi omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], omubazi w'ebitabo hamwe n'eby'obutegyeki.<ref name=":0">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=288 MUSASIZI ARIGANYIRA HENRY]". Parliament of Uganda.</ref> N'omwebembezi wa RUBANDA COUNTRY EAST kandi omujwekyerwa w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]] (NRM) omuri Rubanda Disiturikiti ekiri omu butegyeki omuri Uganda Kandi niwe mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka omu by'entaasya kandi omubakakiiko k'eby'obushuubuzi omu Ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM2-2</ref>Akakora n'aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti omu Ishengyero rya mwenda erya Pearl of Africa.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM1-3</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese bwe ==
Musasizi akazaarirwa omuri Rubanda omu Disiturikiti ya Kabale, ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 omuka y'Abakaturiki ey'[[Wp/nyn/Abakiga|Abakiga.]]
Akeegyera purayimare omu disiturikiti ye eya Kabale yaatunga ebaruha ye eya PLE omuri 1994. Bwanyima akaza omu ishomero rya Kigezi College Butobere kutandika emishomo ye eya O-Level, yaatunga ebaruha ye eya UCE omuri 1998, niryo eishomero rimwe eri yaashomeiremu A-Level, ahu yaatungire ebaruha ye eya UACE omuri 2000.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM3-4</ref>Akagumizamu yaaza omu itendekyero byahaiguru bya Makerere, ahu yaaherize kwega omuri 2005 aine diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi. Bwanyima akatunga ebaruha y'okwegyera ah'eitendekyero ry'ababazi b'ebitabo erya Certified Public Accountants of Uganda (ICPAU) yaaba omubazi w'ebitabo omuri 2009. Omuri 2012, akatunga diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi kuruga omu yunivasite ya gavumenti eya Heriot-Watt omuri Edinburgh omuri Scotland.<ref name=":0" />
== Emirimo ye ==
Ahaanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza omuri 2005, akakora kumara omwaka nk'omubazi w'ebitabo n'obureeberezi bwa Caritas-Kabale" ekitongore ekirikuhwera abantu n'entunguuka omu bureeberezi bwa Roman Catholic obwa Kabale". Omuri 2007, akatunga omurimo aha kitongore kya African Medical and Research Foundation, AMREF, kandi akaguma naakora nk'omubazi w'ebitabo kuhisya omuri 2010 obu yaarekura omurimo reero akaza omu by'obutegyeki.
Omuri 2011, akeesimba aha ntebe y'Eishengyero rya Rubanda County East aha akakongi ka NRM, yaagumizamu yaasingura omu karuuru k'ekibiina n'akaruuru ka boona yaaba omwebembezi w'Eishengyero rya Rubanda East.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM9-5</ref>Omuri 2016, akagaruka yaasinga akaruuru reero yaagumizamu naaheereza abatuuragye ba Rubanda County East omu ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-MT8-6</ref>Omu ishengyero rya mwenda, akakora aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti.<ref name=":1" />Omu ishengyero rya Uganda ery'eikumi, akaba ari mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya kandi ni omwe aha kakiiko k'eby'obushuubuzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM13-7</ref>
Ebiro 8 Okwa mukaaga omuri 2021, akatooranwa mukuru w'eihanga [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|H. E. Yoweri Museveni]] nka mukuru w'eihanga ow'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya arikukurira emirimo ya boona.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-8</ref>l
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Eishengyero rya Uganda]]
* [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale Disiturikiti]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|Rubanda]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]
* [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]]
* [[Wp/nyn/Kizza Besigye|Kiiza Besigye]]
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* [[Wp/nyn/Hope Mwesigye|Hope Mwesigye]]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
fuhgthg00yisax1rv3r8kua3ql745m4
7252078
7252077
2026-07-15T21:03:43Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252078
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q16203647}}
[[File:Musasizi Henry Ariganyira.jpg|thumb|Musasizi Henry Ariganyira]]
'''Henry Ariganyira Musasizi''' akazaarwa ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 Kandi n'omwebembezi w'eby'obushuubuzi omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], omubazi w'ebitabo hamwe n'eby'obutegyeki.<ref name=":0">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=288 MUSASIZI ARIGANYIRA HENRY]". Parliament of Uganda.</ref> N'omwebembezi wa RUBANDA COUNTRY EAST kandi omujwekyerwa w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]] (NRM) omuri Rubanda Disiturikiti ekiri omu butegyeki omuri Uganda Kandi niwe mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka omu by'entaasya kandi omubakakiiko k'eby'obushuubuzi omu Ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM2-2</ref>Akakora n'aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti omu Ishengyero rya mwenda erya Pearl of Africa.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM1-3</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese bwe ==
Musasizi akazaarirwa omuri Rubanda omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale]], ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 omuka y'Abakaturiki ey'[[Wp/nyn/Abakiga|Abakiga.]]
Akeegyera purayimare omu disiturikiti ye eya Kabale yaatunga ebaruha ye eya PLE omuri 1994. Bwanyima akaza omu ishomero rya Kigezi College Butobere kutandika emishomo ye eya O-Level, yaatunga ebaruha ye eya UCE omuri 1998, niryo eishomero rimwe eri yaashomeiremu A-Level, ahu yaatungire ebaruha ye eya UACE omuri 2000.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM3-4</ref>Akagumizamu yaaza omu itendekyero byahaiguru bya Makerere, ahu yaaherize kwega omuri 2005 aine diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi. Bwanyima akatunga ebaruha y'okwegyera ah'eitendekyero ry'ababazi b'ebitabo erya Certified Public Accountants of Uganda (ICPAU) yaaba omubazi w'ebitabo omuri 2009. Omuri 2012, akatunga diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi kuruga omu yunivasite ya gavumenti eya Heriot-Watt omuri Edinburgh omuri Scotland.<ref name=":0" />
== Emirimo ye ==
Ahaanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza omuri 2005, akakora kumara omwaka nk'omubazi w'ebitabo n'obureeberezi bwa Caritas-Kabale" ekitongore ekirikuhwera abantu n'entunguuka omu bureeberezi bwa Roman Catholic obwa Kabale". Omuri 2007, akatunga omurimo aha kitongore kya African Medical and Research Foundation, AMREF, kandi akaguma naakora nk'omubazi w'ebitabo kuhisya omuri 2010 obu yaarekura omurimo reero akaza omu by'obutegyeki.
Omuri 2011, akeesimba aha ntebe y'Eishengyero rya Rubanda County East aha akakongi ka NRM, yaagumizamu yaasingura omu karuuru k'ekibiina n'akaruuru ka boona yaaba omwebembezi w'Eishengyero rya Rubanda East.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM9-5</ref>Omuri 2016, akagaruka yaasinga akaruuru reero yaagumizamu naaheereza abatuuragye ba Rubanda County East omu ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-MT8-6</ref>Omu ishengyero rya mwenda, akakora aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti.<ref name=":1" />Omu ishengyero rya Uganda ery'eikumi, akaba ari mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya kandi ni omwe aha kakiiko k'eby'obushuubuzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM13-7</ref>
Ebiro 8 Okwa mukaaga omuri 2021, akatooranwa mukuru w'eihanga [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|H. E. Yoweri Museveni]] nka mukuru w'eihanga ow'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya arikukurira emirimo ya boona.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-8</ref>l
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Eishengyero rya Uganda]]
* [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale Disiturikiti]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|Rubanda]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]
* [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]]
* [[Wp/nyn/Kizza Besigye|Kiiza Besigye]]
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* [[Wp/nyn/Hope Mwesigye|Hope Mwesigye]]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
h3lp0ua9mblouzhx9nn0uaps3k5xj65
7252079
7252078
2026-07-15T21:04:15Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252079
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q16203647}}
[[File:Musasizi Henry Ariganyira.jpg|thumb|Musasizi Henry Ariganyira]]
'''<big>Henry Ariganyira Musasizi</big>''' akazaarwa ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 Kandi n'omwebembezi w'eby'obushuubuzi omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], omubazi w'ebitabo hamwe n'eby'obutegyeki.<ref name=":0">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=288 MUSASIZI ARIGANYIRA HENRY]". Parliament of Uganda.</ref> N'omwebembezi wa RUBANDA COUNTRY EAST kandi omujwekyerwa w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]] (NRM) omuri Rubanda Disiturikiti ekiri omu butegyeki omuri Uganda Kandi niwe mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka omu by'entaasya kandi omubakakiiko k'eby'obushuubuzi omu Ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM2-2</ref>Akakora n'aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti omu Ishengyero rya mwenda erya Pearl of Africa.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM1-3</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese bwe ==
Musasizi akazaarirwa omuri Rubanda omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale]], ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 omuka y'Abakaturiki ey'[[Wp/nyn/Abakiga|Abakiga.]]
Akeegyera purayimare omu disiturikiti ye eya Kabale yaatunga ebaruha ye eya PLE omuri 1994. Bwanyima akaza omu ishomero rya Kigezi College Butobere kutandika emishomo ye eya O-Level, yaatunga ebaruha ye eya UCE omuri 1998, niryo eishomero rimwe eri yaashomeiremu A-Level, ahu yaatungire ebaruha ye eya UACE omuri 2000.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM3-4</ref>Akagumizamu yaaza omu itendekyero byahaiguru bya Makerere, ahu yaaherize kwega omuri 2005 aine diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi. Bwanyima akatunga ebaruha y'okwegyera ah'eitendekyero ry'ababazi b'ebitabo erya Certified Public Accountants of Uganda (ICPAU) yaaba omubazi w'ebitabo omuri 2009. Omuri 2012, akatunga diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi kuruga omu yunivasite ya gavumenti eya Heriot-Watt omuri Edinburgh omuri Scotland.<ref name=":0" />
== Emirimo ye ==
Ahaanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza omuri 2005, akakora kumara omwaka nk'omubazi w'ebitabo n'obureeberezi bwa Caritas-Kabale" ekitongore ekirikuhwera abantu n'entunguuka omu bureeberezi bwa Roman Catholic obwa Kabale". Omuri 2007, akatunga omurimo aha kitongore kya African Medical and Research Foundation, AMREF, kandi akaguma naakora nk'omubazi w'ebitabo kuhisya omuri 2010 obu yaarekura omurimo reero akaza omu by'obutegyeki.
Omuri 2011, akeesimba aha ntebe y'Eishengyero rya Rubanda County East aha akakongi ka NRM, yaagumizamu yaasingura omu karuuru k'ekibiina n'akaruuru ka boona yaaba omwebembezi w'Eishengyero rya Rubanda East.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM9-5</ref>Omuri 2016, akagaruka yaasinga akaruuru reero yaagumizamu naaheereza abatuuragye ba Rubanda County East omu ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-MT8-6</ref>Omu ishengyero rya mwenda, akakora aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti.<ref name=":1" />Omu ishengyero rya Uganda ery'eikumi, akaba ari mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya kandi ni omwe aha kakiiko k'eby'obushuubuzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM13-7</ref>
Ebiro 8 Okwa mukaaga omuri 2021, akatooranwa mukuru w'eihanga [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|H. E. Yoweri Museveni]] nka mukuru w'eihanga ow'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya arikukurira emirimo ya boona.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-8</ref>l
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Eishengyero rya Uganda]]
* [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale Disiturikiti]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|Rubanda]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]
* [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]]
* [[Wp/nyn/Kizza Besigye|Kiiza Besigye]]
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* [[Wp/nyn/Hope Mwesigye|Hope Mwesigye]]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
1lc8l8l4pgy2fc26jgoebmxsha4483z
7252080
7252079
2026-07-15T21:06:38Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HY
7252080
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q16203647}}
[[File:Musasizi Henry Ariganyira.jpg|thumb|Musasizi Henry Ariganyira]]
'''<big>Henry Ariganyira Musasizi</big>''' akazaarwa ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 Kandi n'omwebembezi w'eby'obushuubuzi omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], omubazi w'ebitabo hamwe n'eby'obutegyeki.<ref name=":0">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=288 MUSASIZI ARIGANYIRA HENRY]". Parliament of Uganda.</ref> N'omwebembezi wa RUBANDA COUNTRY EAST kandi omujwekyerwa w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]] (NRM) omuri Rubanda Disiturikiti ekiri omu butegyeki omuri Uganda Kandi niwe mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka omu by'entaasya kandi omubakakiiko k'eby'obushuubuzi omu Ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM2-2</ref>Akakora n'aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti omu Ishengyero rya mwenda erya Pearl of Africa.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM1-3</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese bwe ==
Musasizi akazaarirwa omuri Rubanda omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale]], ebiro 25 okwa kabiri omuri 1981 omuka y'Abakaturiki ey'[[Wp/nyn/Abakiga|Abakiga.]]
Akeegyera purayimare omu disiturikiti ye eya Kabale yaatunga ebaruha ye eya PLE omuri 1994. Bwanyima akaza omu ishomero rya Kigezi College Butobere kutandika emishomo ye eya O-Level, yaatunga ebaruha ye eya UCE omuri 1998, niryo eishomero rimwe eri yaashomeiremu A-Level, ahu yaatungire ebaruha ye eya UACE omuri 2000.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM3-4</ref>Akagumizamu yaaza omu itendekyero byahaiguru bya Makerere, ahu yaaherize kwega omuri 2005 aine diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi. Bwanyima akatunga ebaruha y'okwegyera ah'eitendekyero ry'ababazi b'ebitabo erya Certified Public Accountants of [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] (ICPAU) yaaba omubazi w'ebitabo omuri 2009. Omuri 2012, akatunga diguri y'okubanza omu by'obushuubuzi kuruga omu yunivasite ya gavumenti eya Heriot-Watt omuri Edinburgh omuri Scotland.<ref name=":0" />
== Emirimo ye ==
Ahaanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza omuri 2005, akakora kumara omwaka nk'omubazi w'ebitabo n'obureeberezi bwa Caritas-Kabale" ekitongore ekirikuhwera abantu n'entunguuka omu bureeberezi bwa Roman Catholic obwa Kabale". Omuri 2007, akatunga omurimo aha kitongore kya African Medical and Research Foundation, AMREF, kandi akaguma naakora nk'omubazi w'ebitabo kuhisya omuri 2010 obu yaarekura omurimo reero akaza omu by'obutegyeki.
Omuri 2011, akeesimba aha ntebe y'Eishengyero rya Rubanda County East aha akakongi ka NRM, yaagumizamu yaasingura omu karuuru k'ekibiina n'akaruuru ka boona yaaba omwebembezi w'Eishengyero rya Rubanda East.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM9-5</ref>Omuri 2016, akagaruka yaasinga akaruuru reero yaagumizamu naaheereza abatuuragye ba Rubanda County East omu ishengyero rya ikumi erya Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-MT8-6</ref>Omu ishengyero rya mwenda, akakora aha kakiiko k'ebitabo bya gavumenti.<ref name=":1" />Omu ishengyero rya Uganda ery'eikumi, akaba ari mukuru w'entebe y'akakiiko k'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya kandi ni omwe aha kakiiko k'eby'obushuubuzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-HM13-7</ref>
Ebiro 8 Okwa mukaaga omuri 2021, akatooranwa mukuru w'eihanga [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|H. E. Yoweri Museveni]] nka mukuru w'eihanga ow'eby'empiiha, okuteekateekyera hamwe n'entunguuka y'eby'entaasya arikukurira emirimo ya boona.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Musasizi#cite_note-8</ref>l
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Eishengyero rya Uganda]]
* [[Wp/nyn/Kabale Disiturikiti|Kabale Disiturikiti]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|Rubanda]]
* [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]
* [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]]
* [[Wp/nyn/Kizza Besigye|Kiiza Besigye]]
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* [[Wp/nyn/Hope Mwesigye|Hope Mwesigye]]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
j0e1csite5ouc4n8k24u0k7f8174wxa
Wp/nyn/Theodore Ssekikubo
0
3627274
7251494
7096199
2026-07-15T12:07:57Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7251494
wikitext
text/x-wiki
Ssekikubo Theodore (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya Uganda. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya Makerere, akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri Kampala, akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya Ndejje kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya Uganda kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi Jacob Oulanyah owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
clnmgr2oulsl5kofi7w9xbiue7cr87h
7251495
7251494
2026-07-15T12:08:31Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7251495
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya Uganda. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya Makerere, akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri Kampala, akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya Ndejje kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya Uganda kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi Jacob Oulanyah owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
kesa9yi7w8kkbx439s1966kc1phjlum
7251496
7251495
2026-07-15T12:08:59Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251496
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya Makerere, akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri Kampala, akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya Ndejje kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya Uganda kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi Jacob Oulanyah owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ibzomajj0nxswws73azxab1m3xbgwyx
7251497
7251496
2026-07-15T12:09:25Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251497
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere]], akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri Kampala, akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya Ndejje kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya Uganda kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi Jacob Oulanyah owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
3k12fk9lmszwzkvl5ps6yqqm16907kp
7251680
7251497
2026-07-15T15:04:54Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251680
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere]], akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya Ndejje kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya Uganda kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi Jacob Oulanyah owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ce74rwprigjqkc63xzgufg2ryf4fk2z
7251682
7251680
2026-07-15T15:05:55Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251682
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere]], akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya [[Wp/nyn/Ndejje University|Ndejje]] kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya Uganda kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi Jacob Oulanyah owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
qslsio5kjw6mz3y4sv80lmk3keactb3
7251683
7251682
2026-07-15T15:06:30Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251683
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere]], akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya [[Wp/nyn/Ndejje University|Ndejje]] kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya Uganda kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi [[Wp/nyn/Jacob Oulanyah|Jacob Oulanyah]] owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ain8b57morfek0cpwsiumj8uv6tcrhk
7251687
7251683
2026-07-15T15:15:50Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251687
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere]], akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya [[Wp/nyn/Ndejje University|Ndejje]] kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi [[Wp/nyn/Jacob Oulanyah|Jacob Oulanyah]] owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
p0tkgngca2pzwc8lrjoakdelb5sszc6
7251688
7251687
2026-07-15T15:16:32Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7251688
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere]], akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya [[Wp/nyn/Ndejje University|Ndejje]] kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya Uganda kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi [[Wp/nyn/Jacob Oulanyah|Jacob Oulanyah]] owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ain8b57morfek0cpwsiumj8uv6tcrhk
7251690
7251688
2026-07-15T15:23:00Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added databox
7251690
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q84598866}}
'''<big>Ssekikubo Theodore</big>''' (akaazarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969) n'omwebembezi omu ihanga rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Naajwekyera ekyanga rya Lwemiyaga omuri disiturikiti ya Sembabule omu ishengyero rya Uganda.<ref>"[https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 Parliament of Uganda]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2019-04-24.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Ssekikubo akazaarwa ebiro 20 Okwa munaana omuri 1969. Aha yunivaasite ya [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere]], akatunga diguri y'okubanza omuby'obuhangwa, eya kabiri omuby'obwebembezi hamwe n'ey'ebiragiro. Aha itendekyero ry'ebiragiro omuri [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], akatunga dipuroma omu by'ebiragiro.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/who-are-the-rebel-mps--1540520 Who are the 'rebel' MPS?]". ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2025-12-30.</ref>
== Omurimo ==
Atakagiire omu by'obutegyeki, Ssekikubo akakora omu minisiture y'eby'okwerinda nk'omuhwezi w'omuhandiiki omu ofiisi y'obwebembezi.<ref>"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/my-voice-won-t-be-stifled-ssekikubo-1641182 My voice won't be stifled - Ssekikubo]". ''Monitor''. 2021-01-16. Retrieved 2025-12-30.</ref>Akakora nk'omwegyesa omu yunivaasite ya [[Wp/nyn/Ndejje University|Ndejje]] kuruga omuri 1998-1999.<ref>[http://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/ "Admin panel]". Retrieved 19 March 2019.</ref>Omuri 2016, Ssekikubo akaza omu mpaka z'omumyoka wa sipiika w'eishengyero rya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kwonka akahendera yaasingwa omugyenzi [[Wp/nyn/Jacob Oulanyah|Jacob Oulanyah]] owaabaireho omumyoka wa sipiika kandi sipiika.<ref>Nelson, Wesonga (18 April 2016). "[http://www.mobile.monitor.co.ug/ Six race for deputy speaker post]". ''www.mobile.monitor.co.ug''. Kampala. Retrieved 19 March 2019.</ref>
== Okukwatwa ==
Akakwatwa ebiro 10 Okwa kana omuri 2020, akakwatwa ahabw'okugira ngu "akahiga abantu kutwara ente omu mwanya gwa karantiini."<ref>Kungu Al-Mahadi Adam. "[https://www.softpower.ug/mp-theodore-ssekikubo-arrested/ MP Theodore Ssekikubo Arrested]".</ref>Akemerezibwa kwemerererwa okwezi kw'okubanza ebiro 14, kwonka akagaruka yakwatwa okwezi kw'okubanza ebiro 16.<ref>"[https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html Police explains MP Ssekikubo rearrest]". ''PML Daily''. 2020-01-16. Retrieved 2020-02-07.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
kb0v81wiaza5oy1j3kxfwp6f45dx2ed
Wp/yua/Báaxal
0
3630852
7251903
7230439
2026-07-15T19:16:10Z
Maryam Samina
2652149
ku yutskíinta'al ts'íib
7251903
wikitext
text/x-wiki
'''Báaxal ('''káastelan t'aane'): ''Juego, Jugar o Juguete''.
== Ba'ax u k'áat u ya'al ==
* Jump'éel ba'al ku beeta'al yéetel ki'imak-óolal tia'al u náaysa'al u yóol ti’ le paalalo’obo' .
* Jump'éel ba'al ku beeta'al yéetela wíinkilal waa yéetel muuch'il.
* Jump'éel báaxal tu'ux báaxtik jump'éel nojoch kaaja waa chican kaaj báaxalil u kaajil mejen kaajal jejejláas báaxalo'ob je'el bix kimboba. t'injoroch, chacara, síit' suum,ch'iin che'.
[[File:Le baxal líik’saj suum.jpg|thumb| '''Ba'axal síit suum''' ]]
== E'esajilo'ob báaxal ==
=== Síit' suum ===
Le mejen paalalo'ob ku báaxalo'ob yéetel óoxtúul wa waktúul mejen paalalo'ob ka'atúul ku pirinsutiko'ob le suumo' yéetel yaan u man juntúul mejen paal u síit'ej.
== Ilawil xan ==
* [[Wp/yua/Báaxalo'ob suuk u beeta'al|Báaxalo'ob suuk u beeta'al]]
== Tu'ux ch'a'abij ==
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q11410}}
rs8120gmzqnpx89d8shm8i4ivnb0hmc
Wp/yua/K'oja'anil
0
3630870
7251783
7244872
2026-07-15T17:08:32Z
EkBeatriz
2658041
Se agregó apartado
7251783
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak. Jump'éel '''k'o'ja'anil''', wa yaj óolal ku ts'áaiik ti' tuláakal ba'ax kuxa'an tu yo'olal bix u meyaj ichil u xóoxot'al u wíinkilal. Le ba'ax u k'áat u ya'al k'oja'anile' je'el bix ''OMS'', u k'expajal u meyaj u xóoxot'al ichil a wíinkilal, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob k'ajóolta'an, ku chíikpajal ti' u jejeláas óolalo'ob ti' k'oja'anil tak u ts'áaiktech.
Bejla'e', chich ba'al yaan ta wíinkilal (jump'éel úuchben k'oja'anil ma' ojelta'an bix u ts'a'ayal ti' máak yéetel bix u ts'a'akal), ka tu pach le xook k'oja'anilo', ku yojéeltal ba'ax k'oja'anil yaan ti' le máako'.
== K'oja'anilo'ob jach k'aj óolta'ano'ob ==
=== U maanlil poloke' ===
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' leti' u jaanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob ti' u wíinkilal, je'el bix síis, ch'ujuk waaj, u but'bil bak', ''pizza'', etc. Bey xan, u jaanta'al ya'ab ''grasa'', ya'ab ch'ujuk, ya'ab táaj yéetel ya'ab ''bebidas endulzadas'' ku yáantik u ts'íits'il u yaabil u yáanal u wíinkilal. Le ma' yaantal meyaj ichil u k'iinil, ma' áalkab óok'ol, ya'ab pak'atal ichil naj yéetel ma' uts u wenel ku ts'a'ik xan u polokil le máako'.
Le polokil máak (''obesidad'') sáansamal ku yáantik u taal k'oja'anilo'ob je'el bix ''diabetes mellitus tipo 2'', ''presión arterial alta'', k'oja'anil ti' u puksi'ik'al yéetel u yáantal ya'ab grasa ichil le wíinkilal. Tumen lelo', jach k'a'abet u jaanta'al janal ma'alob, ya'ab ichaj yéetel pak'al, ''frutas, granos enteros'' yéetel u beetik meyaj tu láakal k'iin, bey xan u suut u polokil le wíinkilal yéetel u kaláantik u ''salud''.
=== Se'en ===
[[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
Se'en jump'éel k'oja'anil yaan ti' le iik'o', jach ku páak'al ti' jejeláas wíinkililo'ob yéetel yaan k'iine' ku ts'áaik to'on. Le k'oja'anila' ku páak'al suuk tumen u t'úuchul, u hats'uts t'aan, wa u t'ubul le k'oja'ano', tumen le iik' ku bisik chan ba'alo'ob (virus) ti' u yáanal máako'ob. U suukil u p'a'atiko'ob leti' jaats', k'áax nak', chak ich, t'úubul, chichk'il pol yéetel k'aasil u yik'el.
Ti' ya'ab máako'ob ku je'elik ichil jump'éel ''semana'', ba'ale' ti' paalalo'ob, nojoch wíinikilo'ob yéetel máako'ob ma' uts u muuk'il u wíinkilal, le k'oja'anil páajtal u yaantal maas k'aas. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok k'ab beey, u bo'otik u chi' wa u nak' bey ku t'úuchul wa ku hats'ik, u yáantiko'ob le k'oja'ano' ma' u páak'al ti' uláak' máak, yéetel wa yaan vacuna, u k'amik u ts'áabal.
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
0f0s3sfvomp1eiqiy6d9ngn24m9sk1f
7251801
7251783
2026-07-15T17:18:45Z
EkBeatriz
2658041
Se agregó apartado
7251801
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak.
Maaya kaaje' ku tukultike' jejeláas ba'alo'ob ku páajtal u talamkúunsik u toj óolal máak.
== K'oja'anilo'ob ich u túukulil Medicina ==
Jump'éel '''k'oja'anil''' wa yaj óolale' ku ts'a'yaj ti' tuláakal ba'ax kuxa'an tu yo'olal bix u meyaj ichil u xóoxot'al u wíinkilal. U mola'ayil Organizaciòn Mundial de la Salud ku ya'alik k'oja'anile' "u k'expajal u meyaj u xóoxot'al ichil a wíinkilal, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob k'ajóolta'an, ku chíikpajal ti' u jejeláas óolalo'ob ti' k'oja'anil tak u ts'áaiktech.
Bejla'e', chich ba'al yaan ta wíinkilal (jump'éel úuchben k'oja'anil ma' ojelta'an bix u ts'a'ayal ti' máak yéetel bix u ts'a'akal), ka tu pach le xook k'oja'anilo', ku yojéeltal ba'ax k'oja'anil yaan ti' le máako'.
== K'oja'anilo'ob jach k'aj óolta'ano'ob ==
=== U maanlil poloke' ===
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' leti' u jaanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob ti' u wíinkilal, je'el bix síis, ch'ujuk waaj, u but'bil bak', ''pizza'', etc. Bey xan, u jaanta'al ya'ab ''grasa'', ya'ab ch'ujuk, ya'ab táaj yéetel ya'ab ''bebidas endulzadas'' ku yáantik u ts'íits'il u yaabil u yáanal u wíinkilal. Le ma' yaantal meyaj ichil u k'iinil, ma' áalkab óok'ol, ya'ab pak'atal ichil naj yéetel ma' uts u wenel ku ts'a'ik xan u polokil le máako'.
Le polokil máak (''obesidad'') sáansamal ku yáantik u taal k'oja'anilo'ob je'el bix ''diabetes mellitus tipo 2'', ''presión arterial alta'', k'oja'anil ti' u puksi'ik'al yéetel u yáantal ya'ab grasa ichil le wíinkilal. Tumen lelo', jach k'a'abet u jaanta'al janal ma'alob, ya'ab ichaj yéetel pak'al, ''frutas, granos enteros'' yéetel u beetik meyaj tu láakal k'iin, bey xan u suut u polokil le wíinkilal yéetel u kaláantik u ''salud''.
=== Se'en ===
[[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
Se'en jump'éel k'oja'anil yaan ti' le iik'o', jach ku páak'al ti' jejeláas wíinkililo'ob yéetel yaan k'iine' ku ts'áaik to'on. Le k'oja'anila' ku páak'al suuk tumen u t'úuchul, u hats'uts t'aan, wa u t'ubul le k'oja'ano', tumen le iik' ku bisik chan ba'alo'ob (virus) ti' u yáanal máako'ob. U suukil u p'a'atiko'ob leti' jaats', k'áax nak', chak ich, t'úubul, chichk'il pol yéetel k'aasil u yik'el.
Ti' ya'ab máako'ob ku je'elik ichil jump'éel ''semana'', ba'ale' ti' paalalo'ob, nojoch wíinikilo'ob yéetel máako'ob ma' uts u muuk'il u wíinkilal, le k'oja'anil páajtal u yaantal maas k'aas. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok k'ab beey, u bo'otik u chi' wa u nak' bey ku t'úuchul wa ku hats'ik, u yáantiko'ob le k'oja'ano' ma' u páak'al ti' uláak' máak, yéetel wa yaan vacuna, u k'amik u ts'áabal.
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
jsw4r0gq7w8dlns0b5kjjx4iizt6bga
7251814
7251801
2026-07-15T17:28:03Z
EkBeatriz
2658041
Se edito texto
7251814
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak.
Maaya kaaje' ku tukultike' jejeláas ba'alo'ob ku páajtal u talamkúunsik u toj óolal máak.
== K'oja'anilo'ob ich u túukulil Medicina ==
Jump'éel '''k'oja'anile.''' ku ts'a'yaj ti' tuláakal ba'ax kuxa'an yóok'ol kaab. U mola'ayil Organizaciòn Mundial de la Salud ku ya'alik k'oja'anile' "u k'expajal bix u meyaj u xóoxot'alil u wíinkilal máak, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob ku tsayik k'oja'anilo'ob"
Bejla'e', chich ba'al yaan ta wíinkilal (jump'éel úuchben k'oja'anil ma' ojelta'an bix u ts'a'ayal ti' máak yéetel bix u ts'a'akal), ka tu pach le xook k'oja'anilo', ku yojéeltal ba'ax k'oja'anil yaan ti' le máako'.
== K'oja'anilo'ob jach k'aj óolta'ano'ob ==
=== U maanlil poloke' ===
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' leti' u jaanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob ti' u wíinkilal, je'el bix síis, ch'ujuk waaj, u but'bil bak', ''pizza'', etc. Bey xan, u jaanta'al ya'ab ''grasa'', ya'ab ch'ujuk, ya'ab táaj yéetel ya'ab ''bebidas endulzadas'' ku yáantik u ts'íits'il u yaabil u yáanal u wíinkilal. Le ma' yaantal meyaj ichil u k'iinil, ma' áalkab óok'ol, ya'ab pak'atal ichil naj yéetel ma' uts u wenel ku ts'a'ik xan u polokil le máako'.
Le polokil máak (''obesidad'') sáansamal ku yáantik u taal k'oja'anilo'ob je'el bix ''diabetes mellitus tipo 2'', ''presión arterial alta'', k'oja'anil ti' u puksi'ik'al yéetel u yáantal ya'ab grasa ichil le wíinkilal. Tumen lelo', jach k'a'abet u jaanta'al janal ma'alob, ya'ab ichaj yéetel pak'al, ''frutas, granos enteros'' yéetel u beetik meyaj tu láakal k'iin, bey xan u suut u polokil le wíinkilal yéetel u kaláantik u ''salud''.
=== Se'en ===
[[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
Se'en jump'éel k'oja'anil yaan ti' le iik'o', jach ku páak'al ti' jejeláas wíinkililo'ob yéetel yaan k'iine' ku ts'áaik to'on. Le k'oja'anila' ku páak'al suuk tumen u t'úuchul, u hats'uts t'aan, wa u t'ubul le k'oja'ano', tumen le iik' ku bisik chan ba'alo'ob (virus) ti' u yáanal máako'ob. U suukil u p'a'atiko'ob leti' jaats', k'áax nak', chak ich, t'úubul, chichk'il pol yéetel k'aasil u yik'el.
Ti' ya'ab máako'ob ku je'elik ichil jump'éel ''semana'', ba'ale' ti' paalalo'ob, nojoch wíinikilo'ob yéetel máako'ob ma' uts u muuk'il u wíinkilal, le k'oja'anil páajtal u yaantal maas k'aas. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok k'ab beey, u bo'otik u chi' wa u nak' bey ku t'úuchul wa ku hats'ik, u yáantiko'ob le k'oja'ano' ma' u páak'al ti' uláak' máak, yéetel wa yaan vacuna, u k'amik u ts'áabal.
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
0dyd9fmvu378l9exlwq8321z63z4j6g
7251864
7251814
2026-07-15T18:35:34Z
EkBeatriz
2658041
Se agregó apartado
7251864
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak.
Maaya kaaje' ku tukultike' jejeláas ba'alo'ob ku páajtal u talamkúunsik u toj óolal máak.
== K'oja'anil ich u túukulil Medicina ==
Jump'éel '''k'oja'anile.''' ku ts'a'yaj ti' tuláakal ba'ax kuxa'an yóok'ol kaab. U mola'ayil Organizaciòn Mundial de la Salud ku ya'alik k'oja'anile' "u k'expajal bix u meyaj u xóoxot'alil u wíinkilal máak, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob ku tsayik k'oja'anilo'ob".
== K'oja'anilo'ob ==
=== Polokil ===
Yaan máaxe' ma' tu kalàantik ba'ax ku jáantike' ku bin u poloktal.
Ichil le buka'aj ku pajtal u poloktaal màake' yaan jayp'èel bix jats'a'anik:
* ''Obesidad''
* ''obesidad grado 1''
* ''Obesidad grado 2''
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' leti' u jaanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob ti' u wíinkilal, je'el bix síis, ch'ujuk waaj, u but'bil bak', ''pizza'', etc. Bey xan, u jaanta'al ya'ab ''grasa'', ya'ab ch'ujuk, ya'ab táaj yéetel ya'ab ''bebidas endulzadas'' ku yáantik u ts'íits'il u yaabil u yáanal u wíinkilal. Le ma' yaantal meyaj ichil u k'iinil, ma' áalkab óok'ol, ya'ab pak'atal ichil naj yéetel ma' uts u wenel ku ts'a'ik xan u polokil le máako'.
Le polokil máak (''obesidad'') sáansamal ku yáantik u taal k'oja'anilo'ob je'el bix ''diabetes mellitus tipo 2'', ''presión arterial alta'', k'oja'anil ti' u puksi'ik'al yéetel u yáantal ya'ab grasa ichil le wíinkilal. Tumen lelo', jach k'a'abet u jaanta'al janal ma'alob, ya'ab ichaj yéetel pak'al, ''frutas, granos enteros'' yéetel u beetik meyaj tu láakal k'iin, bey xan u suut u polokil le wíinkilal yéetel u kaláantik u ''salud''.
=== Se'en ===
[[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
Se'en jump'éel k'oja'anil yaan ti' le iik'o', jach ku páak'al ti' jejeláas wíinkililo'ob yéetel yaan k'iine' ku ts'áaik to'on. Le k'oja'anila' ku páak'al suuk tumen u t'úuchul, u hats'uts t'aan, wa u t'ubul le k'oja'ano', tumen le iik' ku bisik chan ba'alo'ob (virus) ti' u yáanal máako'ob. U suukil u p'a'atiko'ob leti' jaats', k'áax nak', chak ich, t'úubul, chichk'il pol yéetel k'aasil u yik'el.
Ti' ya'ab máako'ob ku je'elik ichil jump'éel ''semana'', ba'ale' ti' paalalo'ob, nojoch wíinikilo'ob yéetel máako'ob ma' uts u muuk'il u wíinkilal, le k'oja'anil páajtal u yaantal maas k'aas. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok k'ab beey, u bo'otik u chi' wa u nak' bey ku t'úuchul wa ku hats'ik, u yáantiko'ob le k'oja'ano' ma' u páak'al ti' uláak' máak, yéetel wa yaan vacuna, u k'amik u ts'áabal.
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
1gm8khft7qx6qoxskeocy7h3wvcr929
7251875
7251864
2026-07-15T18:41:32Z
EkBeatriz
2658041
Se agregó texto
7251875
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak.
Maaya kaaje' ku tukultike' jejeláas ba'alo'ob ku páajtal u talamkúunsik u toj óolal máak.
== K'oja'anil ich u túukulil Medicina ==
Jump'éel '''k'oja'anile.''' ku ts'a'yaj ti' tuláakal ba'ax kuxa'an yóok'ol kaab. U mola'ayil Organizaciòn Mundial de la Salud ku ya'alik k'oja'anile' "u k'expajal bix u meyaj u xóoxot'alil u wíinkilal máak, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob ku tsayik k'oja'anilo'ob".
== K'oja'anilo'ob ==
=== Polokil ===
Yaan máaxe' ma' tu kaláantik ba'ax ku jáantike' ku bin u poloktal.
Ichil le buka'aj ku pajtal u poloktaal máake' yaan jayp'éel bix jats'a'anik:
* ''Obesidad''
* ''obesidad grado 1''
* ''Obesidad grado''
Le máaxo'ob yaano'ob ti' u jatsil obesidad chéen k'a'abeet u bin u kaláantiko'ob ba'ax ku jáatiko'ob, ken k'uchuk máak obesidad grado 1 ku bin u talamta' u toj óolal tumeen k'a'abeet u kaláatik ba'ax ku jáatik yéetel xaan máas talam u bin u yéensik u áalil u wíinkilil. Beyxano' wa ku k'uchul máak obesidad grado 2 jejelàas k'oja'anilo'ob ku páajtal u ts'a'ayal ti' máak je'el bix: ''diabetes, hipertensión, infartos'' ichil u láak' ba'alo'ob.
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' leti' u jaanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob ti' u wíinkilal, je'el bix síis, ch'ujuk waaj, u but'bil bak', ''pizza'', etc. Bey xan, u jaanta'al ya'ab ''grasa'', ya'ab ch'ujuk, ya'ab táaj yéetel ya'ab ''bebidas endulzadas'' ku yáantik u ts'íits'il u yaabil u yáanal u wíinkilal. Le ma' yaantal meyaj ichil u k'iinil, ma' áalkab óok'ol, ya'ab pak'atal ichil naj yéetel ma' uts u wenel ku ts'a'ik xan u polokil le máako'.
Le polokil máak (''obesidad'') sáansamal ku yáantik u taal k'oja'anilo'ob je'el bix ''diabetes mellitus tipo 2'', ''presión arterial alta'', k'oja'anil ti' u puksi'ik'al yéetel u yáantal ya'ab grasa ichil le wíinkilal. Tumen lelo', jach k'a'abet u jaanta'al janal ma'alob, ya'ab ichaj yéetel pak'al, ''frutas, granos enteros'' yéetel u beetik meyaj tu láakal k'iin, bey xan u suut u polokil le wíinkilal yéetel u kaláantik u ''salud''.
=== Se'en ===
[[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
Se'en jump'éel k'oja'anil yaan ti' le iik'o', jach ku páak'al ti' jejeláas wíinkililo'ob yéetel yaan k'iine' ku ts'áaik to'on. Le k'oja'anila' ku páak'al suuk tumen u t'úuchul, u hats'uts t'aan, wa u t'ubul le k'oja'ano', tumen le iik' ku bisik chan ba'alo'ob (virus) ti' u yáanal máako'ob. U suukil u p'a'atiko'ob leti' jaats', k'áax nak', chak ich, t'úubul, chichk'il pol yéetel k'aasil u yik'el.
Ti' ya'ab máako'ob ku je'elik ichil jump'éel ''semana'', ba'ale' ti' paalalo'ob, nojoch wíinikilo'ob yéetel máako'ob ma' uts u muuk'il u wíinkilal, le k'oja'anil páajtal u yaantal maas k'aas. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok k'ab beey, u bo'otik u chi' wa u nak' bey ku t'úuchul wa ku hats'ik, u yáantiko'ob le k'oja'ano' ma' u páak'al ti' uláak' máak, yéetel wa yaan vacuna, u k'amik u ts'áabal.
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
srh7hyp49th0wo40ydjg2elkmud8123
7251884
7251875
2026-07-15T19:01:28Z
EkBeatriz
2658041
Se edito texto
7251884
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak.
Maaya kaaje' ku tukultike' jejeláas ba'alo'ob ku páajtal u talamkúunsik u toj óolal máak.
== K'oja'anil ich u túukulil Medicina ==
Jump'éel '''k'oja'anile.''' ku ts'a'yaj ti' tuláakal ba'ax kuxa'an yóok'ol kaab. U mola'ayil Organizaciòn Mundial de la Salud ku ya'alik k'oja'anile' "u k'expajal bix u meyaj u xóoxot'alil u wíinkilal máak, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob ku tsayik k'oja'anilo'ob".
== K'oja'anilo'ob ==
=== Polokil ===
Yaan máaxe' ma' tu kaláantik ba'ax ku jáantike' ku bin u poloktal.
Ichil le buka'aj ku pajtal u poloktaal máake' yaan jayp'éel bix jats'a'anik:
* ''Obesidad''
* ''obesidad grado 1''
* ''Obesidad grado''
Le máaxo'ob yaano'ob ti' u jatsil obesidad chéen k'a'abeet u bin u kaláantiko'ob ba'ax ku jáatiko'ob, ken k'uchuk máak obesidad grado 1 ku bin u talamta' u toj óolal tumeen k'a'abeet u kaláatik ba'ax ku jáantik yéetel xaan máas talam u bin u yéensik u áalil u wíinkilil. Beyxano' wa ku k'uchul máak obesidad grado 2 jejelàas k'oja'anilo'ob ku páajtal u ts'a'ayal ti' máak je'el bix: ''diabetes, hipertensión, infartos'' ichil u láak' ba'alo'ob.
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' letie' u jáanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob uti'al u wíinkilal máaki' je'el bix: Ch'ujuk waaj, U but'bil bak', ''pizza'', etc. Bey xan, u jaanta'al ya'ab ''grasa'', ya'ab ch'ujuk, ya'ab táaj yéetel ya'ab ''bebidas endulzadas'' ku yáantik u ts'íits'il u yaabil u yáanal u wíinkilal. Le ma' yaantal meyaj ichil u k'iinil, ma' áalkab óok'ol, ya'ab pak'atal ichil naj yéetel ma' uts u wenel ku ts'a'ik xan u polokil le máako'.
Le polokil máak (''obesidad'') sáansamal ku yáantik u taal k'oja'anilo'ob je'el bix ''diabetes mellitus tipo 2'', ''presión arterial alta'', k'oja'anil ti' u puksi'ik'al yéetel u yáantal ya'ab grasa ichil le wíinkilal. Tumen lelo', jach k'a'abet u jaanta'al janal ma'alob, ya'ab ichaj yéetel pak'al, ''frutas, granos enteros'' yéetel u beetik meyaj tu láakal k'iin, bey xan u suut u polokil le wíinkilal yéetel u kaláantik u ''salud''.
=== Se'en ===
[[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
Se'en jump'éel k'oja'anil yaan ti' le iik'o', jach ku páak'al ti' jejeláas wíinkililo'ob yéetel yaan k'iine' ku ts'áaik to'on. Le k'oja'anila' ku páak'al suuk tumen u t'úuchul, u hats'uts t'aan, wa u t'ubul le k'oja'ano', tumen le iik' ku bisik chan ba'alo'ob (virus) ti' u yáanal máako'ob. U suukil u p'a'atiko'ob leti' jaats', k'áax nak', chak ich, t'úubul, chichk'il pol yéetel k'aasil u yik'el.
Ti' ya'ab máako'ob ku je'elik ichil jump'éel ''semana'', ba'ale' ti' paalalo'ob, nojoch wíinikilo'ob yéetel máako'ob ma' uts u muuk'il u wíinkilal, le k'oja'anil páajtal u yaantal maas k'aas. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok k'ab beey, u bo'otik u chi' wa u nak' bey ku t'úuchul wa ku hats'ik, u yáantiko'ob le k'oja'ano' ma' u páak'al ti' uláak' máak, yéetel wa yaan vacuna, u k'amik u ts'áabal.
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
9u6kbdu1f3p3hpc910smsxv5w7e584v
7251900
7251884
2026-07-15T19:10:38Z
EkBeatriz
2658041
Se edito texto
7251900
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak.
Maaya kaaje' ku tukultike' jejeláas ba'alo'ob ku páajtal u talamkúunsik u toj óolal máak.
== K'oja'anil ich u túukulil Medicina ==
Jump'éel '''k'oja'anile.''' ku ts'a'yaj ti' tuláakal ba'ax kuxa'an yóok'ol kaab. U mola'ayil Organizaciòn Mundial de la Salud ku ya'alik k'oja'anile' "u k'expajal bix u meyaj u xóoxot'alil u wíinkilal máak, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob ku tsayik k'oja'anilo'ob".
== K'oja'anilo'ob ==
=== Polokil ===
Yaan máaxe' ma' tu kaláantik ba'ax ku jáantike' ku bin u poloktal.
Ichil le buka'aj ku pajtal u poloktaal máake' yaan jayp'éel bix jats'a'anik:
* ''Obesidad''
* ''obesidad grado 1''
* ''Obesidad grado''
Le máaxo'ob yaano'ob ti' u jatsil obesidad chéen k'a'abeet u bin u kaláantiko'ob ba'ax ku jáatiko'ob, ken k'uchuk máak obesidad grado 1 ku bin u talamta' u toj óolal tumeen k'a'abeet u kaláatik ba'ax ku jáantik yéetel xaan máas talam u bin u yéensik u áalil u wíinkilil. Beyxano' wa ku k'uchul máak obesidad grado 2 jejelàas k'oja'anilo'ob ku páajtal u ts'a'ayal ti' máak je'el bix: ''diabetes, hipertensión, infartos'' ichil u láak' ba'alo'ob.
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' letie' u jáanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob uti'al u wíinkilal máaki' je'el bix: Ch'ujuk waaj, ''pizza'', hamburguesa, galletas, cerveza, refresccos, etc. Beyxan, u jáanta'al ya'ab ba'alo'ob yaan u tsaatsel.
Le polokil máak (''obesidad'') sáansamal ku yáantik u taal k'oja'anilo'ob je'el bix ''diabetes mellitus tipo 2'', ''presión arterial alta'', k'oja'anil ti' u puksi'ik'al yéetel u yáantal ya'ab grasa ichil le wíinkilal. Tumen lelo', jach k'a'abet u jaanta'al janal ma'alob, ya'ab ichaj yéetel pak'al, ''frutas, granos enteros'' yéetel u beetik meyaj tu láakal k'iin, bey xan u suut u polokil le wíinkilal yéetel u kaláantik u ''salud''.
=== Se'en ===
[[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
Se'en jump'éel k'oja'anil yaan ti' le iik'o', jach ku páak'al ti' jejeláas wíinkililo'ob yéetel yaan k'iine' ku ts'áaik to'on. Le k'oja'anila' ku páak'al suuk tumen u t'úuchul, u hats'uts t'aan, wa u t'ubul le k'oja'ano', tumen le iik' ku bisik chan ba'alo'ob (virus) ti' u yáanal máako'ob. U suukil u p'a'atiko'ob leti' jaats', k'áax nak', chak ich, t'úubul, chichk'il pol yéetel k'aasil u yik'el.
Ti' ya'ab máako'ob ku je'elik ichil jump'éel ''semana'', ba'ale' ti' paalalo'ob, nojoch wíinikilo'ob yéetel máako'ob ma' uts u muuk'il u wíinkilal, le k'oja'anil páajtal u yaantal maas k'aas. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok k'ab beey, u bo'otik u chi' wa u nak' bey ku t'úuchul wa ku hats'ik, u yáantiko'ob le k'oja'ano' ma' u páak'al ti' uláak' máak, yéetel wa yaan vacuna, u k'amik u ts'áabal.
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
5yemyoh4y0lcc41lkbtk9pdwmidwvzo
7251909
7251900
2026-07-15T19:24:26Z
EkBeatriz
2658041
Se editó texto
7251909
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak.
Maaya kaaje' ku tukultike' jejeláas ba'alo'ob ku páajtal u talamkúunsik u toj óolal máak.
== K'oja'anil ich u túukulil Medicina ==
Jump'éel '''k'oja'anile.''' ku ts'a'yaj ti' tuláakal ba'ax kuxa'an yóok'ol kaab. U mola'ayil Organizaciòn Mundial de la Salud ku ya'alik k'oja'anile' "u k'expajal bix u meyaj u xóoxot'alil u wíinkilal máak, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob ku tsayik k'oja'anilo'ob".
== K'oja'anilo'ob ==
=== Polokil ===
Yaan máaxe' ma' tu kaláantik ba'ax ku jáantike' ku bin u poloktal.
Ichil le buka'aj ku pajtal u poloktaal máake' yaan jayp'éel bix jats'a'anik:
* ''Obesidad''
* ''obesidad grado 1''
* ''Obesidad grado''
Le máaxo'ob yaano'ob ti' u jatsil obesidad chéen k'a'abeet u bin u kaláantiko'ob ba'ax ku jáatiko'ob, ken k'uchuk máak obesidad grado 1 ku bin u talamta' u toj óolal tumeen k'a'abeet u kaláatik ba'ax ku jáantik yéetel xaan máas talam u bin u yéensik u áalil u wíinkilil. Beyxano' wa ku k'uchul máak obesidad grado 2 jejelàas k'oja'anilo'ob ku páajtal u ts'a'ayal ti' máak je'el bix: ''diabetes, hipertensión, infartos'' ichil u láak' ba'alo'ob.
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' letie' u jáanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob uti'al u wíinkilal máaki' je'el bix: Ch'ujuk waaj, ''pizza'', hamburguesa, galletas, cerveza, refresccos, etc. Beyxan, u jáanta'al ya'ab ba'alo'ob yaan u tsaatsel.
=== Se'en ===
Se'ene' jump'éel k'oja'anil yaan u yila' bix u meyaj ''le vias repiratorias'': Ni', Kaal yéetel ''pulmono'ob.'' Le k'oja'anila' ku beetik u chokwil máak, u yajtal u wíinkilal, u ka'anal máak yéetel u se'en. [[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
Se'en jump'éel k'oja'anil yaan ti' le iik'o', jach ku páak'al ti' jejeláas wíinkililo'ob yéetel yaan k'iine' ku ts'áaik to'on. Le k'oja'anila' ku páak'al suuk tumen u t'úuchul, u hats'uts t'aan, wa u t'ubul le k'oja'ano', tumen le iik' ku bisik chan ba'alo'ob (virus) ti' u yáanal máako'ob. U suukil u p'a'atiko'ob leti' jaats', k'áax nak', chak ich, t'úubul, chichk'il pol yéetel k'aasil u yik'el.
Ti' ya'ab máako'ob ku je'elik ichil jump'éel ''semana'', ba'ale' ti' paalalo'ob, nojoch wíinikilo'ob yéetel máako'ob ma' uts u muuk'il u wíinkilal, le k'oja'anil páajtal u yaantal maas k'aas. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok k'ab beey, u bo'otik u chi' wa u nak' bey ku t'úuchul wa ku hats'ik, u yáantiko'ob le k'oja'ano' ma' u páak'al ti' uláak' máak, yéetel wa yaan vacuna, u k'amik u ts'áabal.
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
by5rj0r4vu0p4offfiailng6lnnu2jj
7251912
7251909
2026-07-15T19:28:08Z
EkBeatriz
2658041
Se editó texto
7251912
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sick person.jpg|thumb|Máak k'ója'an]]
[[File:Obese teenagers male overweight fat front belly.jpg|thumb|U maanlil poloke']]
== K'oja'anil ich maaya kaaj ==
Ti' u tuukulil maaya kaaje' yaan jump'èel t'áan jach yaan u muuk', le t'aana' "Toj óolal".
U muuk' le t'aano' ku taal tuméen wa k jatsike' ku taal ti' Toj yéetel óol. Yaan u yila' túun yéetel u kaláantik u wíinkilal màak.
Maaya kaaje' ku tukultike' jejeláas ba'alo'ob ku páajtal u talamkúunsik u toj óolal máak.
== K'oja'anil ich u túukulil Medicina ==
Jump'éel '''k'oja'anile.''' ku ts'a'yaj ti' tuláakal ba'ax kuxa'an yóok'ol kaab. U mola'ayil Organizaciòn Mundial de la Salud ku ya'alik k'oja'anile' "u k'expajal bix u meyaj u xóoxot'alil u wíinkilal máak, tu yo'olal jejeláas ba'alo'ob ku tsayik k'oja'anilo'ob".
== K'oja'anilo'ob ==
=== Polokil ===
Yaan máaxe' ma' tu kaláantik ba'ax ku jáantike' ku bin u poloktal.
Ichil le buka'aj ku pajtal u poloktaal máake' yaan jayp'éel bix jats'a'anik:
* ''Obesidad''
* ''obesidad grado 1''
* ''Obesidad grado''
Le máaxo'ob yaano'ob ti' u jatsil obesidad chéen k'a'abeet u bin u kaláantiko'ob ba'ax ku jáatiko'ob, ken k'uchuk máak obesidad grado 1 ku bin u talamta' u toj óolal tumeen k'a'abeet u kaláatik ba'ax ku jáantik yéetel xaan máas talam u bin u yéensik u áalil u wíinkilil. Beyxano' wa ku k'uchul máak obesidad grado 2 jejelàas k'oja'anilo'ob ku páajtal u ts'a'ayal ti' máak je'el bix: ''diabetes, hipertensión, infartos'' ichil u láak' ba'alo'ob.
Ba'axo'ob beetik u máan u polokil máake' letie' u jáanta'al seeba'an janalo'ob yéetel janalo'ob ma' ma'alob uti'al u wíinkilal máaki' je'el bix: Ch'ujuk waaj, ''pizza'', hamburguesa, galletas, cerveza, refresccos, etc. Beyxan, u jáanta'al ya'ab ba'alo'ob yaan u tsaatsel.
=== Se'en ===
Se'ene' jump'éel k'oja'anil yaan u yila' bix u meyaj ''le vias repiratorias'': Ni', Kaal yéetel ''pulmono'ob.'' Le k'oja'anila' ku beetik u chokwil máak, u yajtal u wíinkilal, u ka'anal máak yéetel u se'en. [[File:Woman sneezing minot.jpg|thumb|Se'en]]
=== Jéesbal se'en ===
[[File:Tratamiento de los Niños Asmáticos (2) (7371616620).jpg|thumb|Jéesbal se'en]]
Le jéesbal se'eno' jump'éel k'oja'anil ku núutsik u beel a ch'a'ik a iik', le je'ela' jach ku ts'a'ayal ti' mejen paalal ti' jejeláas ba'alo'ob. Ku béeytal u ts'a'ayal tumen ''virus, bacterias, alergias'' wa u yóok'ol ba'alo'ob ichil le iik' ku ch'a'ik le paalo'. Le k'oja'anila' ku yáantik u yaantal se'en ya'ab, k'áax nak', yaak'ach iik', chichk'il tseem yéetel wa ya'ab, ku xu'ulsik u ch'a'ik u iik'.
Wa ma' tu ts'áaik ts'áak tu yo'ora, páajtal u k'uchul ti' maas nojoch k'oja'anilo'ob ichil le ''pulmón'', je'el bix ''neumonía''. Tumen lelo', jach k'a'abet u bisik le paalo' tu yila'al tumen aj ts'áak, u ts'áabal le ts'áak ku k'a'abéet yéetel u kaláantik ma' u ts'áaik le suku'unil ti' uláak' máako'ob.
=== Éek'il koj ===
[[File:Zahnkaries-003.tif|thumb|Éek'il koj]]
Le éek'il kojo' yaan ba'al u yil yéetel u ma'alob janal máak; ku ts'a'ayal ti' máak ya'ab u jantik ba'alo'ob chujuk yéetel ma' táan u ja'ik u koj sáansamal. Bey xan, ku yáantik u ts'a'ayal wa ya'ab u jaanta'al janalo'ob yaan ''grasa'' yéetel ma' yaan u meyajil u wíinkilal. Le éek'il kojo' (''caries dental'') ku káastik u yíits' le koj, tumen le ''bacterias'' ichil le chi' ku k'a'abetik ''ácidos'' ku xu'ulsik u ts'uuts' le koj.
Le k'oja'anila' ku yáantik chichk'il koj, ch'áak chi', u yáanal k'áak'nal yéetel, wa ma' ku ts'áakal tu yo'ora, páajtal u k'astal le kojo' wa u yúuchul ''infección''. Tumen lelo', jach k'a'abet u p'o'ok le kojo' ka'achaj ka'achaj yéetel ''pasta'' yaan ''flúor'', u ts'áabal ''hilo dental'', u ts'íits'il u jaanta'al ba'alo'ob chujuk yéetel u suut u yila'al aj kojo' (''dentista'') ti' u kaláantik u ''salud''il le kojo'ob.
=== Waach'- Tirix ta' ===
[[File:Depiction of a person suffering from Diarrhea.png|thumb|Waach'- Tirix ta']]
Le k'oja'anila' jump'éel ''virus'' ku ts'áaik ti' máako'ob yo'olal u jaanta'al ba'alo'ob k'asa'an, u yu'uk'ul ja' ma' ma'alobi', ma' táan u p'o'obol ma'alob u k'abo'ob yéetel tuláakal ba'ax ku jantiko'ob. Le je'ela' jach ku ts'áaik ti' mejen paalal yéetel ku beetik u máan u kíimilo'ob. Le k'oja'anila' suuk ku yáantik waach', tirix ta', chichk'il nak', k'áax óol yéetel ya'ab u jóok'ol ja' ichil le wíinkilal (''deshidratación''). Le ya'ab u jóok'ol ja'o' jach k'aas ti' mejen paalal, tumen ku suut u p'éelil u ja'il yéetel u ''sales'' ichil u wíinkilal.
Tumen lelo', jach k'a'abet u ts'áabal ''solución de rehidratación oral'', u yu'uk'ul ja' ma'alob yéetel u bisik le paalo' tu yila'al aj ts'áak wa ma' ku p'áatal le waach' yéetel tirix ta' wa ku yáantik uláak' k'aasil. Bey xan, u p'o'okol k'ab sáansamal, u jaanta'al janal uts yéetel u k'amik le ''vacuna contra rotavirus'' ku yáantik u suut u ts'áaik le k'oja'anila'.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q12136}}
sb829bcaps0f40vk2cq7smhmvpcajkn
Wp/nyn/Jeje Odongo
0
3632637
7252288
7126950
2026-07-16T04:43:00Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252288
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa Uganda ow'enshonga z'aheeru.Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu Uganda kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.Ebyafaayo
Jeje Odongo akazarirwa omu Disiturikiti ya Amuria, omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
jofheg1amnn6hflayu12npmr1sq58hd
7252289
7252288
2026-07-16T04:43:45Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252289
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu Uganda kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.Ebyafaayo
Jeje Odongo akazarirwa omu Disiturikiti ya Amuria, omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
dir8m9fgu89ecabtd6spueri2lo9jyg
7252290
7252289
2026-07-16T04:44:17Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252290
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.Ebyafaayo
Jeje Odongo akazarirwa omu Disiturikiti ya Amuria, omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
2b7n7a7ejf8k6mpm937g13e1wu7e2sw
7252291
7252290
2026-07-16T04:44:51Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252291
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.Ebyafaayo
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
ijy79vzghyduchcckrwrvtkgaw4fmcm
7252292
7252291
2026-07-16T04:46:20Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252292
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.Ebyafaayo
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
g6pvdfgsvy141gan37g5zhadm3h3liq
7252293
7252292
2026-07-16T04:47:01Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252293
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
1779wv8xeg1ofmqidxf8k7cfkor7y7m
7252294
7252293
2026-07-16T04:47:52Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252294
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
qu2bv5iu09aqf8jwvxcxljxgeswax9k
7252295
7252294
2026-07-16T04:49:58Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252295
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
5yyb2fkzz8qpdqzta12x5072767dc5q
7252296
7252295
2026-07-16T04:51:32Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252296
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.Ebiro 18 Okwakabiri 2022, aketaba omu rukiiko rw'amahanga ga Buraaya na Afirika omuri Brussels.Hakabaho okuhakana obu yaaramutsya omwebembezi w'ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y'okugira ngu Emmanuel Macron niwe yaabaire amuramutsya, ekyabaire nikireebeka nk'eky'okushoroora abakazi.
lxo6mrtzclcqk80t9vhc3fonxupzsmh
7252297
7252296
2026-07-16T04:55:23Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252297
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya Teso, omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga Uganda omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu Emmanuel Macron, ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
5kwrgvlfg0g1xz4uor7wcia7pul1h8p
7252298
7252297
2026-07-16T04:56:21Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252298
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga Uganda omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga Uganda omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu Emmanuel Macron, ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
s27hh2fbcaer3wdmfkjuqqsywo6tno2
7252299
7252298
2026-07-16T04:57:04Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252299
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu Uganda People's Defense Force (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga Uganda omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu Emmanuel Macron, ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
6iwqyz0u5gzfpopi54pvucxo15b31pv
7252300
7252299
2026-07-16T04:57:30Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252300
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga Uganda omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu Emmanuel Macron, ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
o2wfilnvjcan7inmv8fvrehpb9lz3kp
7252301
7252300
2026-07-16T04:59:22Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252301
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu Emmanuel Macron, ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
kpexew1qa8y8kk8e23q9d0eicd77vee
7252302
7252301
2026-07-16T05:00:15Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252302
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
fhsrzdqz7ufsykfctm7el1w1o8c6li1
7252303
7252302
2026-07-16T05:03:04Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252303
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
0ss1fehjealrilcd6e5iwh2zjs5jrh8
7252304
7252303
2026-07-16T05:04:11Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added infobox
7252304
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
0yg6vphf7lu5azwx3v7k1gre2medj6s
7252305
7252304
2026-07-16T05:06:13Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252305
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
4mv3j6mrxsuet2hgqnjgxbvbqs1n44f
7252306
7252305
2026-07-16T05:07:23Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252306
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
now1dfln4iql3op5cawpg26p1twl2rq
7252307
7252306
2026-07-16T05:08:45Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252307
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref><ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''Daily Monitor''. Kampala. Archived from the original (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 13 June 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School. Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
i88kqcge0ghk79u7fz9dlg834n5xrp3
7252308
7252307
2026-07-16T05:10:05Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252308
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref><ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''Daily Monitor''. Kampala. Archived from the original (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 13 June 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School.<ref>Otim, Richard (16 June 2014). [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Ngora-High-marks-100-years-as-Teso-education-anchor/688342-2349696-4wa59fz/index.html "Ngora High marks 100 years as Teso education anchor"]. Daily Monitor. Retrieved 23 September 2016.</ref> Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
11tgf5l3yrvbzgfvaxay6487ukr9bjp
7252309
7252308
2026-07-16T05:11:30Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252309
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref><ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''Daily Monitor''. Kampala. Archived from the original (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 13 June 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School.<ref>Otim, Richard (16 June 2014). [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Ngora-High-marks-100-years-as-Teso-education-anchor/688342-2349696-4wa59fz/index.html "Ngora High marks 100 years as Teso education anchor"]. Daily Monitor. Retrieved 23 September 2016.</ref> Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.<ref>Matsiko, Grace; Kamali, Geoffrey (11 February 2004). [https://web.archive.org/web/20140530024818/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/339500 "Museveni Raised to A Full General"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref>
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8. Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
dr7jdduf077z6877b9rjxbba2bgqfuy
7252310
7252309
2026-07-16T05:12:48Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252310
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref><ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''Daily Monitor''. Kampala. Archived from the original (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 13 June 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School.<ref>Otim, Richard (16 June 2014). [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Ngora-High-marks-100-years-as-Teso-education-anchor/688342-2349696-4wa59fz/index.html "Ngora High marks 100 years as Teso education anchor"]. Daily Monitor. Retrieved 23 September 2016.</ref> Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.<ref>Matsiko, Grace; Kamali, Geoffrey (11 February 2004). [https://web.archive.org/web/20140530024818/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/339500 "Museveni Raised to A Full General"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref>
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8.<ref>Newvision Archive (17 February 2006). [https://web.archive.org/web/20140530023707/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/482737 "UPDF Elects Its MPs"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba. Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
9nw822zj1srh6627p1o5ebz3z7a89s7
7252313
7252310
2026-07-16T05:13:59Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252313
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref><ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''Daily Monitor''. Kampala. Archived from the original (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 13 June 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School.<ref>Otim, Richard (16 June 2014). [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Ngora-High-marks-100-years-as-Teso-education-anchor/688342-2349696-4wa59fz/index.html "Ngora High marks 100 years as Teso education anchor"]. Daily Monitor. Retrieved 23 September 2016.</ref> Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.<ref>Matsiko, Grace; Kamali, Geoffrey (11 February 2004). [https://web.archive.org/web/20140530024818/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/339500 "Museveni Raised to A Full General"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref>
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8.<ref>Newvision Archive (17 February 2006). [https://web.archive.org/web/20140530023707/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/482737 "UPDF Elects Its MPs"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba.<ref>[https://web.archive.org/web/20140530035824/http://www.newvision.co.ug/D/9/40/625763 "Is Jeje Odongo Warming Up for Diplomacy?".] New Vision. 2 May 2008. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda. Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
afy1q91yo1vw18fhy654bch93rl9mdr
7252314
7252313
2026-07-16T05:15:18Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252314
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref><ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''Daily Monitor''. Kampala. Archived from the original (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 13 June 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School.<ref>Otim, Richard (16 June 2014). [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Ngora-High-marks-100-years-as-Teso-education-anchor/688342-2349696-4wa59fz/index.html "Ngora High marks 100 years as Teso education anchor"]. Daily Monitor. Retrieved 23 September 2016.</ref> Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.<ref>Matsiko, Grace; Kamali, Geoffrey (11 February 2004). [https://web.archive.org/web/20140530024818/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/339500 "Museveni Raised to A Full General"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref>
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8.<ref>Newvision Archive (17 February 2006). [https://web.archive.org/web/20140530023707/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/482737 "UPDF Elects Its MPs"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba.<ref>[https://web.archive.org/web/20140530035824/http://www.newvision.co.ug/D/9/40/625763 "Is Jeje Odongo Warming Up for Diplomacy?".] New Vision. 2 May 2008. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda.<ref>State House Uganda (27 May 2011). [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. Facebook.com. Retrieved 29 May 2014.</ref> Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
cgnvw37en1lg0gejhlnzctd42uf718s
7252315
7252314
2026-07-16T05:16:35Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252315
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref><ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''Daily Monitor''. Kampala. Archived from the original (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 13 June 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School.<ref>Otim, Richard (16 June 2014). [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Ngora-High-marks-100-years-as-Teso-education-anchor/688342-2349696-4wa59fz/index.html "Ngora High marks 100 years as Teso education anchor"]. Daily Monitor. Retrieved 23 September 2016.</ref> Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.<ref>Matsiko, Grace; Kamali, Geoffrey (11 February 2004). [https://web.archive.org/web/20140530024818/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/339500 "Museveni Raised to A Full General"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref>
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8.<ref>Newvision Archive (17 February 2006). [https://web.archive.org/web/20140530023707/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/482737 "UPDF Elects Its MPs"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba.<ref>[https://web.archive.org/web/20140530035824/http://www.newvision.co.ug/D/9/40/625763 "Is Jeje Odongo Warming Up for Diplomacy?".] New Vision. 2 May 2008. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda.<ref>State House Uganda (27 May 2011). [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. Facebook.com. Retrieved 29 May 2014.</ref> Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet "Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016"]. Scribd.com. Retrieved 13 June 2016.</ref>
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
tixw9y126m898t2dcyhr089ye7hq11z
7252316
7252315
2026-07-16T05:17:45Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252316
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6176542}}
'''<big>Genero Haji Abubaker Jeje Odongo</big>''' (yazairwe 9, okwamushanju, 1951) n'omuserukare mukuru kandi omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omukwamukaaga 2021, akatooranwa kuba minisita wa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] ow'enshonga z'aheeru.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet"]. ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>
Akarabaho kuba minisita w'enshonga z'omunda omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kuruga 2016 kuhisya 2022.Eraabaireho ari minisita w'ebyokwerinda kuruga okwakabiri 2009 kuhisya okwamukaaga 2016.<ref>Newvision Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List".] New Vision. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 29 May 2014.</ref><ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''Daily Monitor''. Kampala. Archived from the original (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 13 June 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Jeje Odongo akazarirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|Disiturikiti ya Amuria]], omu kicweka kya [[Wp/nyn/Teso|Teso]], omu burugwa izooba bwa Uganda. Akashoma siniya aha ishomero rya Ngora High School.<ref>Otim, Richard (16 June 2014). [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Ngora-High-marks-100-years-as-Teso-education-anchor/688342-2349696-4wa59fz/index.html "Ngora High marks 100 years as Teso education anchor"]. Daily Monitor. Retrieved 23 September 2016.</ref> Akataaha omu mahe ga Uganda omuri 1979.
Omu 1994, Jeje Odongo akaba ari omwe aha ba ofiisa ikumi abajwekyeire amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero ry'eihanga eryateireho engyenderwaho y'eihanga eya 1995. Omu 1996, akatooranwa kuba omujwekyerwa wa Colonel Sserwanga Lwanga nka Political Commissar omu [[Wp/nyn/Uganda People's Defence Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Kandi omuri 1996, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omu ishengyero rya Uganda. Akasingura kandi yaatooranwa nka minisita w'ebyokwerinda bwanyima y'okutaaha omu ishengyero.
Omu 1998, akarekura entebe ye y'omujwekyerwa omu ishengyero hamwe n'omwanya gwe omu kakiiko k'eby'obutegyeki kandi yaatooranwa kuba omuduumizi w'amahe, yaaza omu bigyere bya Major General Mugisha Muntu. Akakora nka muduumizi w'amahe kuhisya omu 2001, obu yaasikirwa Major General James Kazini. Omuri 2001, akatooranwa kuba minisita ataine bujunaanizibwa bw'omutaano, omwanya ogu yaamaziremu kuhisya omu 2004. Omuri 2004, obwahati ari aha rurengo rwa Lieutenant General, Jeje Odongo akatooranwa kuba minisita w'eihanga ow'obuhangwa bw'ensi.<ref>Matsiko, Grace; Kamali, Geoffrey (11 February 2004). [https://web.archive.org/web/20140530024818/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/339500 "Museveni Raised to A Full General"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref>
Ahagati ya 2001 na 2006, akaba ari omwe aha bakuru 10 ba UPDF abaabaire nibajwekyera amahe ga [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omu ishengyero rya Uganda erya 8.<ref>Newvision Archive (17 February 2006). [https://web.archive.org/web/20140530023707/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/482737 "UPDF Elects Its MPs"]. New Vision. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Omu Kwakataano 2008, Jeje Odongo akatunga diguri ya kabiri omu by'obutegyeki n'obukungu kuruga omu yunivasite ya Nkumba.<ref>[https://web.archive.org/web/20140530035824/http://www.newvision.co.ug/D/9/40/625763 "Is Jeje Odongo Warming Up for Diplomacy?".] New Vision. 2 May 2008. Archived from the original on 30 May 2014. Retrieved 29 May 2014.</ref> Ebiro 16 Okwakabiri 2009, akuzibwa yaaba Genero kandi yaatooranwa kuba Minisita w’Eihanga ow’eby’okwerinda.<ref>State House Uganda (27 May 2011). [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. Facebook.com. Retrieved 29 May 2014.</ref> Bwanyima y’emyaka mushanju omu ntebe egyo, omu mwanya gw’ekyo akatooranwa kuba Minisita w’enshonga z’omunda omu rukarara rwa ba minisita orwarangirirwe ebiro 6 Okwamukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet "Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016"]. Scribd.com. Retrieved 13 June 2016.</ref>
Ebiro 18 Okwakabiri 2022 akeetaba omu rukiiko rw’ekibiina kya Buraaya n’ekya Afirika omuri Brussels. Hakaimukaho entongane obu yaaramutsya omwebembezi w’ekibiina kya Buraaya, Ursula von der Leyen, bwanyima y’okutaahamu [[Wp/nyn/Emmanuel Macron|Emmanuel Macron,]] ekyareebirwe nk’omutima gw’okunyangaraza abakazi.<ref>Ashleigh Furlong (18 Feb 2022). [https://www.politico.eu/article/missed-handshake-at-africa-summit-has-awkward-sofagate-echo/ "Missed handshake at Africa summit has awkward Sofagate echo"]. Politico. Retrieved 20 Feb 2022.</ref>
== Eby'okureeberaho ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
c6hw5utlw1767xqnexq2oizehg2oo0p
Wp/nyn/Musa Ecweru
0
3632680
7251970
7026288
2026-07-15T20:06:47Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7251970
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri Uganda, eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) [1] omu kabineti ya Uganda, ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 [2] omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, [3] 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu disiturikiti ya Amuria kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri disiturikiti ya Amuria, omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri Luwero Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya Teso omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu Uganda. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
t0rkrerqf223ddiyer387bi9d1lug4w
7251972
7251970
2026-07-15T20:07:22Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251972
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) [1] omu kabineti ya Uganda, ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 [2] omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, [3] 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu disiturikiti ya Amuria kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri disiturikiti ya Amuria, omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri Luwero Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya Teso omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu Uganda. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
gzbxmxrbk4wep3y6980imyoa0nxd4d9
7251975
7251972
2026-07-15T20:07:58Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7251975
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya Uganda, ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu disiturikiti ya Amuria kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri disiturikiti ya Amuria, omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri Luwero Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya Teso omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu Uganda. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
99z0dlkf04hkutxowhc08rf5v854luc
7251977
7251975
2026-07-15T20:08:39Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251977
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu disiturikiti ya Amuria kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri disiturikiti ya Amuria, omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri Luwero Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya Teso omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu Uganda. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
tnrzjifi18ct21z59z8ln170zg5bg04
7251981
7251977
2026-07-15T20:09:42Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251981
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri disiturikiti ya Amuria, omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri Luwero Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya Teso omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu Uganda. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
8mn9m04etetnjnzzw8oyicud2lhq3zr
7251983
7251981
2026-07-15T20:10:36Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7251983
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri Luwero Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya Teso omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu Uganda. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
k5dq0m6qawsb8wtx7t9w0nqk1flubiw
7251984
7251983
2026-07-15T20:11:41Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7251984
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya Teso omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu Uganda. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
2kvf8wt9knvoa5lzbnfwmobsayu7icr
7251987
7251984
2026-07-15T20:12:29Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7251987
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu Uganda. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
444k2hzakhmyxngc4qtjs369yzdpcrr
7251989
7251987
2026-07-15T20:13:28Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7251989
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Musa Ecweru aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
si3pl13kgvcaoguqucca202evj815bl
7251990
7251989
2026-07-15T20:13:56Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7251990
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu Uganda Martyrs University omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
krvhke859rl2paoql36y9qbr71cq6sn
7251991
7251990
2026-07-15T20:14:44Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7251991
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri Teso. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu disiturikiti ya Lira omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
i56t99l503wb0o5xkmk7ptuytzxqd1f
7251993
7251991
2026-07-15T20:16:02Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7251993
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati. [1]
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu Uganda, akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
bt9ti06gubfcmwr6gb2880hk040ikmr
7252001
7251993
2026-07-15T20:18:22Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252001
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
nch8r7jcst7fg1j5ovjhhnp4b79z2xo
7252002
7252001
2026-07-15T20:18:54Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252002
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
pwxg664r2pg0hnha8tunjtdoqr7qxod
7252003
7252002
2026-07-15T20:19:22Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252003
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
bxk9qem2sptosxs8cywuy6ni5t4ng7d
7252013
7252003
2026-07-15T20:27:30Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added infobox
7252013
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006 omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
mdqd7xlo9djvc87iluknr54u1dzb8qy
7252017
7252013
2026-07-15T20:29:11Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252017
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "Ministries Allocated; June 2006". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, [4] hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
e6rbdv364nznuf001ehp509sfxjukyc
7252019
7252017
2026-07-15T20:30:10Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252019
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009, 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
rx75i6o82tdgcjpzxmzjnrb6vd4vebc
7252023
7252019
2026-07-15T20:31:05Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252023
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>"Full Cabinet List; February 2009". ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
hjsolk2hk7mpbh8r0rjgi7ph5ze27s9
7252027
7252023
2026-07-15T20:31:51Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252027
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
3grb97cyz8esheiq9gq5szrm5oa6nwy
7252028
7252027
2026-07-15T20:32:46Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252028
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011, hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>"Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
pbbdgjt1msvcjinexm8bl0n8em5fg5p
7252031
7252028
2026-07-15T20:33:56Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252031
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>"Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers". ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ly38gu3f9joh00smym6z5lvqojzw1y5
7252032
7252031
2026-07-15T20:35:28Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252032
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
4ep4on7demjukga5dl5blti7qq4mmcz
7252033
7252032
2026-07-15T20:38:15Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252033
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>"Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ntpyrcuc2dyokbd1pmnci0llbqblj4a
7252036
7252033
2026-07-15T20:39:24Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252036
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
fz9mtpkzlm9eo9kntl9ql65n0amei6k
7252039
7252036
2026-07-15T20:40:21Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252039
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
l7w5zmswn71awitsqb0d6nx36xlyi2j
7252041
7252039
2026-07-15T20:41:00Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252041
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo". ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
d6om2ffa978yzjya3o0irc1lm6ra31v
7252042
7252041
2026-07-15T20:42:42Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252042
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
m99o4m80max5d8a5q611cnq7ozl8d0d
7252043
7252042
2026-07-15T20:43:29Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252043
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>"Profile of Ecweru Musa Francis". Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
rd7p37u18l4gnplehh1fnsmxadu7dpp
7252044
7252043
2026-07-15T20:44:16Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252044
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
brzpmhdnd27arh7jsobhit61pbcbra2
7252046
7252044
2026-07-15T20:45:08Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252046
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>"The Work History of Ecweru Musa Francis". Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
a2cbqyonuore0k84ulra52t6onoopof
7252047
7252046
2026-07-15T20:45:59Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252047
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "The Work History of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda.".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
cf1u49qy2xtghjw8a59mw4uiv6k5fpm
7252048
7252047
2026-07-15T20:46:31Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7252048
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "The Work History of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda".
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
glfc2k4ugo8qlmm5wqs6bwmym7glcz2
7252050
7252048
2026-07-15T20:47:29Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252050
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "The Work History of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda".<ref>"Uganda passes bill banning identifying as LGBTQ". Townsville Bulletin. 2023. Retrieved 22 March 2023.</ref>
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
fp54oj169td2dfw07x8tltr0gbwujid
7252051
7252050
2026-07-15T20:48:15Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252051
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "The Work History of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda".<ref>[https://www.townsvillebulletin.com.au/news/national/uganda-passes-bill-banning-identifying-as-lgbtq/video/b204b1812202224a9d44fdad92a7d80a "Uganda passes bill banning identifying as LGBTQ".] Townsville Bulletin. 2023. Retrieved 22 March 2023.</ref>
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
adgk7hnw5eb06549wiz6sqot57z0p1y
7252057
7252051
2026-07-15T20:53:11Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252057
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "The Work History of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda".<ref>[https://www.townsvillebulletin.com.au/news/national/uganda-passes-bill-banning-identifying-as-lgbtq/video/b204b1812202224a9d44fdad92a7d80a "Uganda passes bill banning identifying as LGBTQ".] Townsville Bulletin. 2023. Retrieved 22 March 2023.</ref>
Omu karuuru akaareeteireho akaruuru k'omurundi gwa 12 ogw'abajwekyerwa omu ishengyero rya Uganda (2026 - 2031), Musa Echweru akaruga omu kwesimbaho kugaruka kuteera akaruuru omu ntebe ye omu ishengyero rya Uganda. <ref>Uganda Radio Network (11 November 2025). "Minister Musa Ecweru withdraws from Amuria County parliamentary race". ''Daily Monitor''. Kampala, Uganda. Retrieved 15 July 2026.</ref>Bwanyima omuri 2026, akaihwaho omu kakiiko ka Uganda akarikwebembera eihanga.
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
5jbz0lccuodd83ism4g1edwknvwtlaw
7252061
7252057
2026-07-15T20:54:21Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252061
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "The Work History of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda".<ref>[https://www.townsvillebulletin.com.au/news/national/uganda-passes-bill-banning-identifying-as-lgbtq/video/b204b1812202224a9d44fdad92a7d80a "Uganda passes bill banning identifying as LGBTQ".] Townsville Bulletin. 2023. Retrieved 22 March 2023.</ref>
Omu karuuru akaareeteireho akaruuru k'omurundi gwa 12 ogw'abajwekyerwa omu ishengyero rya Uganda (2026 - 2031), Musa Echweru akaruga omu kwesimbaho kugaruka kuteera akaruuru omu ntebe ye omu ishengyero rya Uganda. <ref>Uganda Radio Network (11 November 2025). [https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/minister-musa-ecweru-withdraws-from-amuria-county-parliamentary-race-5261220 "Minister Musa Ecweru withdraws from Amuria County parliamentary race"]. ''Daily Monitor''. Kampala, Uganda. Retrieved 15 July 2026.</ref>Bwanyima omuri 2026, akaihwaho omu kakiiko ka Uganda akarikwebembera eihanga.
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
4kl7my94kwajqzqvyz9c9p2k7lb1xuw
7252063
7252061
2026-07-15T20:55:12Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added Reference
7252063
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "The Work History of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda".<ref>[https://www.townsvillebulletin.com.au/news/national/uganda-passes-bill-banning-identifying-as-lgbtq/video/b204b1812202224a9d44fdad92a7d80a "Uganda passes bill banning identifying as LGBTQ".] Townsville Bulletin. 2023. Retrieved 22 March 2023.</ref>
Omu karuuru akaareeteireho akaruuru k'omurundi gwa 12 ogw'abajwekyerwa omu ishengyero rya Uganda (2026 - 2031), Musa Echweru akaruga omu kwesimbaho kugaruka kuteera akaruuru omu ntebe ye omu ishengyero rya Uganda. <ref>Uganda Radio Network (11 November 2025). [https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/minister-musa-ecweru-withdraws-from-amuria-county-parliamentary-race-5261220 "Minister Musa Ecweru withdraws from Amuria County parliamentary race"]. ''Daily Monitor''. Kampala, Uganda. Retrieved 15 July 2026.</ref>Bwanyima omuri 2026, akaihwaho omu kakiiko ka Uganda akarikwebembera eihanga.<ref>Umaru Kashaka (11 June 2026). "I will miss certain ministerial privileges - Ecweru". ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 15 July 2026.</ref>
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
7u0mxx1w6xazxxi41918vhy7ey0dac2
7252065
7252063
2026-07-15T20:55:59Z
Ainomugisha Brendah
2608909
HYPERLINK
7252065
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q6939908}}
'''<big>Musa Francis Ecweru</big>''' (akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964) n'omubazi w'ebitabo kandi omunyabyabutegyeki omuri [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], eihanga rya kashatu omu by'entaasya omuri East African Community. Niwe minisita w'eby'emirimo n'eby'engyenda (Works) omu kabineti ya [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], ahu yaabaire ari minisita w'eihanga ow'obuhwezi n'okweteekateekyera ebihikiirizi kuruga 1 Okwa ikumi na kumwe omuri 2006<ref>Henry Mukasa (2 June 2006). "[https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 Ministries Allocated; June 2006]". ''New Vision''. Kampala. Archived from the original on 11 December 2014. Retrieved 7 December 2014.</ref> omu mpindahinduka za kabineti eza 16 Okwa kabiri omuri 2009,<ref>[https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full Cabinet List; February 2009".] ''New Vision (Kampala)''. 18 February 2009. Archived from the original on 13 February 2015. Retrieved 7 December 2014.</ref> 27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers"]. ''New Vision (Kampala) via Facebook''. 27 May 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref> hamwe na 2016. N'omwebembezi w'eishengyero, arikujwekyera Amuria County, omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]] kuruga omuri 2006.<ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ecweru-musa-francis-6843/ "Ecweru Musa Francis - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>[https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/13e2534d-7ae4-4643-a566-791de3af3a9c/ "Musa Francis Ecweru".] ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 4 February 2023.</ref><ref>Odongo, Sam. [http://ugandaradionetwork.com/story/ministers-ecweru-jeje-odongo-win-parliamentary-seats "Big Win For Ministers Ecweru, Jeje Odongo".] ''Uganda Radio Network''. Retrieved 4 February 2023.</ref>
== Amagara g'obuto n'obwegyese ==
Musa Ecweru akazaarwa omuri [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Amuria|disiturikiti ya Amuria]], omu burugwa izooba bwa Uganda, ebiro 25 Okwa ikumi na kumwe omuri 1964. N'owa kashatu aha baana ikumi aba William Ecweru. Kuruga omuri 1971, Musa akashoma eishomero rya Angole/Wera Primary School, yaatandika kushoma omuri 1979. Omuri 1980, akaza omu Teso College Aloet kushomera siniya. Bwanyima y'okushoma siniya, akaza omu Bukasa Agricultural College kwega ebikwatiriine n'ebibiina by'okweteerana kwonka tarabaasize kumaririza emishomo ye ahabw'obutabanguko obwabaireho omuri [[Wp/nyn/Luwero|Luwero]] Triangle. Akaza kutuura omu maka ga Colonel William Omaria Lo Arapai, owaabaire ari omutegyeki w'eihanga rya [[Wp/nyn/Teso|Teso]] omu butegyeki bwa Milton Obote II. Colonel Omaria akamwohereza kushomera eby'okubara ebitabo omu yunivasite ya Nkumba, eyabaire emanyirwe nka Nkumba College. Akahwa eishomero eryo na dipuroma omu by'okubara ebitabo. Bwanyima, akatunga satifikeeti y'okureeberera abakozi kuruga omu Uganda Management Institute, omuri Kampala, orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. [[Wp/nyn/Musa Ecweru|Musa Ecweru]] aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki n'entunguuka kuruga omu [[Wp/nyn/Uganda Martyrs University|Uganda Martyrs University]] omuri Nkozi omu Disiturikiti ya Mpigi.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "Profile of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
== Emirimo ==
Okuruga 1986 kuhisya 1992, akakora nk'omuhandiiki w'ebitabo omu kampuni ya Aracil Concrete Products, bizinesi ya Uganda omuri Amuria. Ahagati ya 1992 na 1993, akakora nk'omuduumizi w'ebyokwerinda omuri [[Wp/nyn/Teso|Teso]]. Ahagati ya 1993 na 1994, akakora nk'omujekyerwa w'omwebembezi w'eihanga omu disiturikiti ya Soroti. Akahindurirwa omu [[Wp/nyn/Disiturikiti ya Lira|disiturikiti ya Lira]] omu 1994, nk'omujwekyerwa w'omwebembezi w'eihanga, yaheereza omurimo ogwo kuhisya 1998.
Omuri 1998 akahebwa ekitiinisa kya Resident District Commissioner (RDC) reero yahindurwa omu disiturikiti ya Nebbi, yaheerezayo kuhisya 2000. Yahindurwa omu disiturikiti ya Gulu nka RDC omuri 2000, yaheerezayo kuhisya 2002. Akakora nka RDC omu disiturikiti ya Kasese, kuruga 2002 kuhisya 2004 hamwe na disiturikiti ya Soroti kuruga 2004 kuhisya 2006. Omu 2006, akahakanira entebe y'omujwekyerwa w'eishengyero omuri Amuria County omu disiturikiti ya Amuria. Akagaruka yaatooranwa omu kwezi kwa kashatu 2011, okwa kashatu 2016 hamwe n'okwa kashatu 2021 nk'omubaka oriho obwahati.<ref>[http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria "The Work History of Ecweru Musa Francis"]. Parliament of Uganda. 2011. Retrieved 7 December 2014.</ref>
Ebiro 21 okwa kashatu 2023, ahanyima y'okuteera akaruuru k'ebiragiro ebirikuhakanisa abantu abarikwetwara nka ba LGBT omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], akagambira eishengyero arikugira ati: "Nituza kwongyera amaani omu kukuratira ebiragiro okureeba ngu abarikukoresa ebisiyaga tibaine mwanya omu Uganda".<ref>[https://www.townsvillebulletin.com.au/news/national/uganda-passes-bill-banning-identifying-as-lgbtq/video/b204b1812202224a9d44fdad92a7d80a "Uganda passes bill banning identifying as LGBTQ".] Townsville Bulletin. 2023. Retrieved 22 March 2023.</ref>
Omu karuuru akaareeteireho akaruuru k'omurundi gwa 12 ogw'abajwekyerwa omu ishengyero rya Uganda (2026 - 2031), Musa Echweru akaruga omu kwesimbaho kugaruka kuteera akaruuru omu ntebe ye omu ishengyero rya Uganda. <ref>Uganda Radio Network (11 November 2025). [https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/minister-musa-ecweru-withdraws-from-amuria-county-parliamentary-race-5261220 "Minister Musa Ecweru withdraws from Amuria County parliamentary race"]. ''Daily Monitor''. Kampala, Uganda. Retrieved 15 July 2026.</ref>Bwanyima omuri 2026, akaihwaho omu kakiiko ka Uganda akarikwebembera eihanga.<ref>Umaru Kashaka (11 June 2026). [https://www.newvision.co.ug/category/news/i-will-miss-certain-ministerial-privileges-ec-NV_235314_062026 "I will miss certain ministerial privileges - Ecweru".] ''New Vision''. Kampala, Uganda. Retrieved 15 July 2026.</ref>
== Amagara g'omuntu buntu. ==
Aine omukazi. N'ow'ekibiina ky'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Naagamba ngu okubara ebitabo n'emwe aha mirimo ye.
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Cabinet of Uganda|Cabinet of Uganda]]
* Parliament of Uganda
* Amuria District
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
tfqhmb2666x5ool3sqckbtzks6sfhwv
Wq/fat/Helen Clark
0
3664393
7251804
6975689
2026-07-15T17:19:42Z
Assilidjoe
2580562
removed [[Category:Wq/fat]]; added [[Category:Wq/fat/Mbasiafo]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
7251804
wikitext
text/x-wiki
[[File:Helen Clark official photo.jpg|thumb|Helen Clark in 2016]]
'''Helen Elizabeth Clark''' (wɔwoo no Kwakwar 26, 1950) yɛ New Zealand amanyɛnyi a ɔsom wɔ New Zealand Amambu a otsia 37 dɛ Mampanyin fir afe 1999 kɛpem 2008, na nna ɔyɛ Ntotoonyi ma Amanaman Nkabomkuw no hɔn Mpontu Dwumadzi fir 2009 kɛpem 2017.
== Nsɛnkaa ==
* Mbasiafo botum ayɛ biribiara. Yɛyɛ biribiara na yɛhwehwɛ dɛ wobedzi hɛnyi pɛr.
* Botooyɛ kyerɛ dɛ sɛ amonmu menya dɛ mowo mba na motow Peter n’atar a, mepa kyɛw, m’enyi nngye ho.
* Megye dzi dɛ me ye ma edwuma no. Nokwar meyɛ basia, mbom monnkɔr ambatow dɛ meyɛ basia. M’akɔ ambatow dɛ miye ma edwuma no.
[[Category:Wq/fat/Mbasiafo]]
1kbu13lx2l5y59fd8t2obdrilralnbc
Wq/fat/Mireille Dosso
0
3665060
7251798
6909229
2026-07-15T17:17:30Z
Assilidjoe
2580562
Added image
7251798
wikitext
text/x-wiki
[[File:Professeur Mireille Dosso.jpg|thumb|Professeur Mireille Dosso]]
'''Mireille Carmen Dosso'''(wɔwoo no Ebɔw 27, 1952) yɛ wɔwoo no Comorian Ivorian microbiologist na virologist. Wɔfaa no kwankyerɛfo maa Pasteur Institute a ɔwɔ Abidjan wɔ afe 2004 mu, seseiara ɔayɛ Afrikanyi odzikanyi wɔ COVID-19 no nkontsia mu. Nkan no nna oedzi nkonyim wɔ yarba mbowa do a H1N1 etsirdzii ka ho na dengue etsirdziiwɔ afe 2019 mu.
== Nsɛnkaa ==
=== Interview with Professor Mireille Dosso on Combating Antimicrobial Resistance in Côte d’Ivoire ===
[[Category:Wq/fat]]
hcw3rrltsjmhzjxc2j7iuy4zk49nins
7251799
7251798
2026-07-15T17:17:58Z
Assilidjoe
2580562
removed [[Category:Wq/fat]]; added [[Category:Wq/fat/Mbasiafo]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
7251799
wikitext
text/x-wiki
[[File:Professeur Mireille Dosso.jpg|thumb|Professeur Mireille Dosso]]
'''Mireille Carmen Dosso'''(wɔwoo no Ebɔw 27, 1952) yɛ wɔwoo no Comorian Ivorian microbiologist na virologist. Wɔfaa no kwankyerɛfo maa Pasteur Institute a ɔwɔ Abidjan wɔ afe 2004 mu, seseiara ɔayɛ Afrikanyi odzikanyi wɔ COVID-19 no nkontsia mu. Nkan no nna oedzi nkonyim wɔ yarba mbowa do a H1N1 etsirdzii ka ho na dengue etsirdziiwɔ afe 2019 mu.
== Nsɛnkaa ==
=== Interview with Professor Mireille Dosso on Combating Antimicrobial Resistance in Côte d’Ivoire ===
[[Category:Wq/fat/Mbasiafo]]
filu5a9dn64yr7q1owum9jhtm76k1iv
Wp/jax/Bir pletok
0
3680621
7252662
6953545
2026-07-16T10:18:46Z
Muhamad Izzul Fiqih
2584756
Muhamad Izzul Fiqih moved page [[Wp/jax/Bir Pletok]] to [[Wp/jax/Bir pletok]]
6953545
wikitext
text/x-wiki
Bir Pletok adolah jenis minuman hangat khas budak Betawi.
== Sejarah ==
[[Category:Wp/jax]]
[[Category:Wp/jax/WikiNgamprog_Jambi]]
[[Category:Wp/jax/WikiNgamprog]]
{{INTERWIKI|Q12476406}}
j0jaonmig5mdy6aavays5eob519lhcn
Wt/jax/besar
0
3685420
7251548
6972141
2026-07-15T13:25:02Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
/* {{Wt/jax/lang|id}} */
7251548
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# besak nian
[[Category:Wt/jax]]
=={{Wt/jax/lang|id}}==
{{Wt/jax/-adj-|id}}
# besak
[[Category:Wt/jax]]
7kuo3evyx2dscgu9pv8lro4mungtjk8
Wt/jax/panjang
0
3685422
7251550
6972144
2026-07-15T13:25:51Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
/* {{Wt/jax/lang|id}} */
7251550
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# panjang
[[Category:Wt/jax]]
=={{Wt/jax/lang|id}}==
{{Wt/jax/-adj-|id}}
# panjang
[[Category:Wt/jax]]
l4yht1rus7hm9pd5m8ekmdvp1dvtb66
Wt/jax/basah
0
3697709
7251563
7002025
2026-07-15T13:29:05Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
/* {{Wt/jax/lang|id}} */
7251563
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# besoh
[[Category:Wt/jax]]
=={{Wt/jax/lang|id}}==
{{Wt/jax/-adj-|id}}
# besoh
[[Category:Wt/jax]]
inhtil4nc14hzlz81gr6aur1uz72tj9
Wt/jax/dingin
0
3697729
7251570
7002052
2026-07-15T13:30:46Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
/* {{Wt/jax/lang|id}} */
7251570
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# sejuk
[[Category:Wt/jax]]
=={{Wt/jax/lang|id}}==
{{Wt/jax/-adj-|id}}
# sejuk
[[Category:Wt/jax]]
6vgf6ptr6pcvtmdn882p7vl6789ok7h
Wt/jax/panas
0
3697746
7251568
7246404
2026-07-15T13:30:13Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
7251568
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|jax}}==
{{Wt/jax/head|jax}}
{{Wt/jax/-adj-|jax}}
# teraso gerah (tentang cuaca)
{{Wt/jax/S|sinonim}}
* {{Wt/jax/link|jax|ongkap}}
[[Category:Wt/jax]]
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# panas
[[Category:Wt/jax]]
gic4ckngb08pbyea41hv3rdqmxxaabq
Wt/jax/kering
0
3697759
7251566
7002091
2026-07-15T13:29:44Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
/* {{Wt/jax/lang|id}} */
7251566
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# koring
[[Category:Wt/jax]]
=={{Wt/jax/lang|id}}==
{{Wt/jax/-adj-|id}}
# koring
[[Category:Wt/jax]]
q5xfa4yt8gv1hjpjbvuc19xfi425vyd
Wp/mfa/Kècèk Tamé
0
3743314
7251693
7242417
2026-07-15T15:29:30Z
SeeKahs2010
2660182
7251693
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/mfa/Infobox language
| name = Kècèk Tamé
| altname = Bahaso Tamé
| nativename = தமிழ் / Tamiḻ
| image = Word Tamil.svg
| imagecaption = “Tamil” ddalae Tulisae Tamé
| image_class = skin-invert-image
| pronunciation = {{Wp/mfa/Audio|Ta-தமிழ்.oga|[t̪ɐmɨɻ]|help=}}
| states = [[File:Flag of India.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Indiya|Indiya]]<br>[[File:Flag of Sri Lanka.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Sri Laka|Sri Laka]]<br>[[File:Flag of Malaysia.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Melèsiya|Melèsiya]]<br>[[File:Flag of Singapore.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Singopuro|Singopuro]]
| region = [[Wp/mfa/Indiya|Indiya]]:<br>[[Wp/mfa/Tamil Nadu|Tamil Nadu]]<br>[[Wp/mfa/Wilayoh Kesatuwae Puducherry|Wilayoh Kesatuwae Puducherry]] (dèkroh [[Wp/mfa/Puducherry|Puducherry]] nga [[Wp/mfa/Karaikal|Karaikal]])<br>[[Wp/mfa/Kerala|Kerala]]<br>[[Wp/mfa/Karnataka|Karnataka]] Ulu<br>[[Wp/mfa/Andhra Pradesh|Andhra Pradesh]] Ulu<br>[[Wp/mfa/Kepulauan Andaman nga Nicobar|Kepulauan Andaman nga Nicobar]]<br>[[Wp/mfa/Sri Laka|Sri Laka]]:<br>[[Wp/mfa/Wilayoh Ilé|Wilayoh Ilé]]<br>[[Wp/mfa/Wilayoh Nnaék|Wilayoh Nnaék]]<br>[[Wp/mfa/Wilayoh Tengoh|Wilayoh Tengoh]]
| ethnicity = [[Wp/mfa/Orae Tamé|Orae Tamé]]
| speakers = [[Wp/mfa/First language|L1]]: 79,000,000
| date = 2011-2019
| speakers2 = [[Wp/mfa/Second language|L2]]: 7,600,000 (2011)
| familycolor = Dravidian
| fam1 = [[Wp/mfa/Sèk-sèk bahaso Dravidiya|Dravidiya]]
| fam2 = [[Wp/mfa/Bahaso-bahaso Dravidiya Ulu|Ulu]]
| fam3 = [[Wp/mfa/Tamil-Kannada|Tamil-Kannada]]
| fam4 = [[Wp/mfa/Tamil-Kota|Tamil-Kota]]
| fam5 = [[Wp/mfa/Tamil-Toda|Tamil-Toda]]
| fam6 = [[Wp/mfa/Tamil-Irula|Tamil-Irula]]
| fam7 = [[Wp/mfa/Tamil-Kodava-Urali|Tamil-Kodava-Urali]]
| fam8 = [[Wp/mfa/Tamil-Malayalam|Tamil-Malayalam]]
| fam9 = [[Wp/mfa/Bahaso-bahaso Tamé|Bahaso-bahaso Tamé]]
| fam10 = [[Wp/mfa/Tamil-Paliyan|Tamil-Paliyan]]
| ancestor = [[Wp/mfa/Tamé Kuno|Tamé Kuno]]
| ancestor2 = [[Wp/mfa/Tamé Pertengahan|Tamé Pertengahan]]
| dia1 = [[Wp/mfa/Eelam|Eelam]]
| dia2 = [[Wp/mfa/Malesiyat|Malesiyat]]
| dia3 = [[Wp/mfa/Bunagurr|Bunagurr]]
| dia4 = [[Wp/mfa/Iyengar|Iyengar]]
| dia5 = [[Wp/mfa/Kongu|Kongu]]
| dia6 = [[Wp/mfa/Chennai|Chennai]]
| dia7 = [[Wp/mfa/Madurai|Madurai]]
| dia8 = [[Wp/mfa/Tirunelveli|Tirunelveli]]
| dia9 = [[Wp/mfa/Estate|Estate]]
| dia10 = [[Wp/mfa/Central|Central]]
| dia11 = [[Wp/mfa/Brahmin|Brahmin]]
| dia12 = [[Wp/mfa/Arwi|Arwi]]
| dia13 = [[Wp/mfa/Malabar|Malabar]] {{Wp/mfa/Extinct}}
| script = [[Wp/mfa/Tulisae Tamé|Tulisae Tamé]]<br>[[Wp/mfa/Tulisae Arak|Tulisae Arak]] (Arwi)<br>[[Wp/mfa/Tulisae Rumi|Tulisae Rumi]]
| sign = [[Wp/mfa/Bahaso Isyarak Tamé|Bahaso Isyarak Tamé]]
| nation = [[File:Flag of India.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Indiya|Indiya]]:<br>
*[[Wp/mfa/Tamil Nadu|Tamil Nadu]]<br>
*[[Wp/mfa/Puducherry|Puducherry]]<br>
[[File:Flag of Sri Lanka.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Sri Laka|Sri Laka]]<br>[[File:Flag of Singapore.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Singopuro|Singopuro]]
| minority = [[File:Flag of Malaysia.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Melèsiya|Melèsiya]]<br>[[File:Flag of South Africa.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Afrèka Ulu|Afrèka Ulu]]<br>[[File:Flag of Mauritius.svg|25px|border]] [[Wp/mfa/Moritiyeh|Moritiyeh]]
| iso1 = ta
| iso2 = tam
| lc1 = tam
| ld1 = Modern Tamil
| lc2 = oty
| ld2 = Old Tamil
| linglist = oty
| lingname = Old Tamil
| glotto = tami1289
| glottoname = Modern Tamil
| glotto2 = oldt1248
| glottoname2 = Old Tamil
| lingua = 49-EBE-a
| map = Idioma tamil.png
| mapcaption =
| map_class = skin-invert-image
| notice = IPA
}}
'''Kècèk Tamé''' ([[Wp/mfa/Tulisae Tamé|Tulisae Tamé]]: தமிழ்; [[Wp/mfa/Tulisae Rumi|Tulisae Rumi]]: ''Tamiḻ'') atapóng '''Bahaso Tamé''' ni bahaso hok mmasók dalae [[Wp/mfa/Sèk-sèk bahaso Dravidiya|sèk-sèk bahaso Dravidiya]], nyo guno ko [[Wp/mfa/Orae Tamé|orae Tamé]] hok dók di [[Wp/mfa/Indiya|Indiya]], [[Wp/mfa/Sri Laka|Sri Laka]], [[Wp/mfa/Melèsiya|Melèsiya]] nga [[Wp/mfa/Singopuro|Singopuro]].
== Kkelah ==
Bahaso ni mmasók dalae [[Wp/mfa/Sèk-sèk bahaso Ulu|sèk-sèk bahaso Ulu]], yakni anok kupólae dalae [[Wp/mfa/Sèk-sèk bahaso Dravidiya|sèk-sèk bahaso Dravidiya]], sapa ko ado srupo nga bahaso hok laéng, macae [[Wp/mfa/Kècèk Kannada|kècèk Kannada]] nga [[Wp/mfa/Kècèk Malayalam|kècèk Malayalam]].
== Caro nnulih ==
Bahaso ni skalo ttulih dalae [[Wp/mfa/Tulisae Tamé|tulisae Tamé]], tapi ado jugok nyo tulih dalae [[Wp/mfa/Tulisae Arak|tulisae Arak]] nga [[Wp/mfa/Tulisae Rumi|tulisae Rumi]].
== Jumloh jóng gguno bahaso hok asa ==
Sapa 2024, dalae 90,000,000 orae jugok hok guno bahaso ni. Paléng rama hok guno bahaso ni orae hok dudók negaro [[Wp/mfa/Indiya|Indiya]].
== Cotóh tèks ==
Bbowoh ni dari pasa 1 '''''Isytiha Hok Asasi Orae Srato''''' hok ttulih dalae kècèk Tamé, skali nga tejemoh dalae [[Wp/mfa/Kècèk Klatae-Ttaning|kècèk Klatae-Ttaning]]:
*'''Kècèk Tamé'''
**மனிகப் பிறவியினர் சகலரும் சுதந்திரமாகவே கின்றனர்; அவர்கள், மதிப்பிலும் உரிமைகளிலும் சமமானவர்கள், அவர் கள் நியாயத்தையு மனச்சாட்சியையும் இயற்பண்பாகப் பெற்றவர்கள். அவர்கள் ஒருவ நடனொருவர் சகோதர உணர்வுப் பாங்கில் நடந்துகொள் ளல் வேண்டும்.
*'''Kècèk Tamé (Tulisae Rumi)'''
**''Maṉikap piṟaviyiṉar cakalarum cutantiramākavē kiṉṟaṉar; avarkaḷ, matippilum urimaikaḷilum camamāṉavarkaḷ, avar kaḷ niyāyattaiyu maṉaccāṭciyaiyum iyaṟpaṇpākap peṟṟavarkaḷ. Avarkaḷ oruva naṭaṉoruvar cakōtara uṇarvup pāṅkil naṭantukoḷ ḷal vēṇṭum.''
*'''[[Wp/mfa/Kècèk Klatae-Ttaning|Kècèk Klatae-Ttaning]]'''
** Ssemo orae llahé bebah blako nga srupo dari segi rrego diri nga hok-hok. Sek yo buléh mmiké nga ado prasoae ati, pah kenolah ppakak tulóng samo kito dengae smagak besedaro.
== Ruju’ae ==
{{Wp/mfa/Reflist}}
[[Category:Wp/mfa]]
{{INTERWIKI|Q5885}}
mj2n2w1xrqq7qinpc8ssggd818wpqf5
User talk:Anachronistic aspen
3
3743484
7251821
7114301
2026-07-15T17:45:26Z
Mfield
465036
Mfield moved page [[User talk:Rose Fallfoot]] to [[User talk:Anachronistic aspen]]: Automatically moved page while renaming the user "[[Special:CentralAuth/Rose Fallfoot|Rose Fallfoot]]" to "[[Special:CentralAuth/Anachronistic aspen|Anachronistic aspen]]"
7114301
wikitext
text/x-wiki
<div style="margin:.5em;">
{{Welcome-toolbox
|create=(to create a wiki)
|lang-support=Language support
|float=right
}}
Welcome to Wikimedia Incubator!
At the right there are some important links, and here are some tips and info:
* If you haven't created a user page yet, please [[Special:MyPage|create one]] with for example [[Incubator:Babel|Babel templates]] on it.
* You can select your interface language in [[Special:Preferences|your preferences]].
* If you make articles, templates or categories, don't forget to add a [[Help:FAQ#Prefix|prefix]]!
* If your knowledge of English is good, you can [[Incubator:Translation project|help with translating]] pages to other languages you know, so more people can understand them!
* If you want to translate the interface, please go to [[translatewiki:|Translatewiki.net]] and follow their instructions.
If you have any questions, feel free to ask them on [[Incubator:Community Portal]].
</div>
-- [[User:Welcoming Bot|Welcoming Bot]] 18:39, 5 April 2026 (UTC)
f1nfej4d3q2h4ha5m0wu5vgicfs30nf
Wp/yua/U meyajil jeets’ méek’
0
3745952
7251886
7221206
2026-07-15T19:01:34Z
Marihali
2658043
Gramática
7251886
wikitext
text/x-wiki
[[File:Jéets méek'.jpg|thumb|U meyajil jeets’ méek’]]
Le je’ela jump’éel ba’al ku beeta’al ichil u mola’ayil maayakaaj, ichil u jejeláasil u ba’axo’ob uti’al u kili'ichtal miatsil, jóok’oltáanil yéetel bix ken u bis u kuxtal tuláakal u ja’abilo’ob. Le k’iimbesaja’ ku kaajal u tukulta’al u beeta’al le k’iin ikil u síijik chan paal, tumen ti’ ku kaajal u je’ets’el ba’ax unaj u beetik ichil u kuxtal.
Uti'al maaya kaaje' le kili'icha' jump'éel noj ba'al uti'al u toj óolal wíinik ichil u kuxtal, láak’tsilil yéetel bix u bisik u kuxtal jach páaybe'en. Le '''jeets’ méek’'''a' ku taasik uts ba'al, tumen le chan paalo' ma’ u yuumo'ob ku taakpajali', ku yantal uláak' máaxo'ob kanáantik u padino'ob, yéetel u láak’tsilil, tumen le u padino'obo' ku yantal u muuk'o'ob xan ichil bix u bin u beetik u kuxtal ka'alikil u nojochtal.
Bejla’e’, le máank'inal láayli' kuxa’an ichil maaya kaaj tu peetlu'umil Y''ucatán'', kex tumen táan u bin u k'exele' je'ex bix u kuxtalil maaya'ob bejla' k'iine', ba’ale’ ma' táan u sa'atal bix u nojba'alil yéetel ba'axten unaj u beeta'al.
== Nu'ukulilo'ob ==
uti'al u beeta'al le meyaja' unaj u bisa'al jeejeláas ba'al, u yáax táanile' k'abéet:
* Mayakche'
* Ya'ax k'atabche'
* Chakbil je'
* K'a'
* Sikil
* Ixi'im
* K'osob, púuts', k'uuch, xotob, xamach
* Lóobche', máaskab, ch'ilib ts'iib, pikilju'un,
== Ba'ax k'iin táan u beeta'al: ==
Uti'al mejen ch’úupalale’ ku yúuchul tu yóoxp’éel wina’al tumen óoxp’éel u tuunichil u k’áak’il u k’ooben, ti’ mejen xi’ipalale’ ku beeta’al ichil kamp'éel wina’al, tumen yaan kanti’its u kool. yéetel xan ku beeta'an ka'alikil ma' k'áalak u ya'ali', tumen ti' unaj u yokol tuláakal le ba'al ku bisa'al ka u mach tu súutukil le kili'icho'.
Yáax taanile’ ku ts’aabal u kúuchil tu’ux ku beetik, uti’al le je’ela’ k’abéet jump’éel meyakche’, yóok’ol le mayakche’o’ ku ts’aabal jumpéel k’atab che’ ya’ax, yéetel ku ts’aabal xan ti’ jump’éel luuch, ixi’im,
U tuukulil u beeta'al le je'ela' jumpp'éel ba'al jach nojba'al, tumen jumpéel kili'ich
== Bix beeta'al ==
U meyajil le jéets' méek'a' ku káajal lekéen k'ubuk le chaambal ti' le padrino tumen yuumo'ob, leti'e' yaan u suut bolontéenel tu baak'paach mayakche', láalajtéen lekéen u nup'e' ku cha'ajik jump'éel le ba'alo'ob yaan te yóok'ol le mayakche', yaan u ts'aajik tu k'ab le chan paalo',
[[Category:Wp/yua]]
16wsec6g0bjmdrofd0c5dl283zjbti4
7251904
7251886
2026-07-15T19:17:09Z
Marihali
2658043
Gramática
7251904
wikitext
text/x-wiki
[[File:Jéets méek'.jpg|thumb|U meyajil jeets’ méek’]]
Le je’ela jump’éel ba’al ku beeta’al ichil u mola’ayil maayakaaj, ichil u jejeláasil u ba’axo’ob uti’al u kili'ichtal miatsil, jóok’oltáanil yéetel bix ken u bis u kuxtal tuláakal u ja’abilo’ob. Le k’iimbesaja’ ku kaajal u tukulta’al u beeta’al le k’iin ikil u síijik chan paal, tumen ti’ ku kaajal u je’ets’el ba’ax unaj u beetik ichil u kuxtal.
Uti'al maaya kaaje' le kili'icha' jump'éel noj ba'al uti'al u toj óolal wíinik ichil u kuxtal, láak’tsilil yéetel bix u bisik u kuxtal jach páaybe'en. Le '''jeets’ méek’'''a' ku taasik uts ba'al, tumen le chan paalo' ma’ u yuumo'ob ku taakpajali', ku yantal uláak' máaxo'ob kanáantik u padino'ob, yéetel u láak’tsilil, tumen le u padino'obo' ku yantal u muuk'o'ob xan ichil bix u bin u beetik u kuxtal ka'alikil u nojochtal.
Bejla’e’, le máank'inal láayli' kuxa’an ichil maaya kaaj tu peetlu'umil Y''ucatán'', kex tumen táan u bin u k'exele' je'ex bix u kuxtalil maaya'ob bejla' k'iine', ba’ale’ ma' táan u sa'atal bix u nojba'alil yéetel ba'axten unaj u beeta'al.
== Nu'ukulilo'ob ==
uti'al u beeta'al le meyaja' unaj u bisa'al jeejeláas ba'al, u yáax táanile' k'abéet:
* Mayakche'
* Ya'ax k'atabche'
* Chakbil je'
* K'a'
* Sikil
* Ixi'im
* K'osob, púuts', k'uuch, xotob, xamach
* Lóobche', máaskab, ch'ilib ts'iib, pikilju'un,
== Ba'ax k'iin táan u beeta'al: ==
Uti'al mejen ch’úupalale’ ku yúuchul tu yóoxp’éel wiináal tumen óoxp’éel u tuunichil u k’áak’il k’ooben, ti’ mejen xi’ipalale’ ku beeta’al ichil kamp'éel wiináal, tumen yaan kanti’its u kool. yéetel xan ku beeta'al ka'alikil ma' k'áalak u ya'ali', tumen ti' unaj u yóokol tuláakal le ba'al ku bisa'al ka u mach tu súutukil le kili'icho'.
Yáax taanile’ ku ts’aabal u kúuchil tu’ux ku beetik, uti’al le je’ela’ k’abéet jump’éel meyakche’, yóok’ol le mayakche’o’ ku ts’aabal jumpéel k’atab che’ ya’ax, yéetel ku ts’aabal xan ti’ jump’éel luuch, ixi’im,
U tuukulil u beeta'al le je'ela' jumpp'éel ba'al jach nojba'al, tumen jumpéel kili'ich
== Bix beeta'al ==
U meyajil le jéets' méek'a' ku káajal lekéen k'ubuk le chaambal ti' u padim meen u yuumo'ob, leti'e' yaan u suut bolontéenel tu bak'paach mayakche', láalajtéen lekéen u nup'ke' ku ch'a'aik jump'éel le ba'alo'ob yaan te yóok'ol le mayakche', yaan u ts'áaik tu k'ab le chan paalo',
[[Category:Wp/yua]]
t824z0cp7m8rrr236oxv1ao7jcwucuc
7251906
7251904
2026-07-15T19:18:38Z
Marihali
2658043
Gramática
7251906
wikitext
text/x-wiki
[[File:Jéets méek'.jpg|thumb|U meyajil jeets’ méek’]]
Le je’ela jump’éel ba’al ku beeta’al ichil u mola’ayil maayakaaj, ichil u jejeláasil u ba’axo’ob uti’al u kili'ichtal miatsil, jóok’oltáanil yéetel bix ken u bis u kuxtal tuláakal u ja’abilo’ob. Le k’iimbesaja’ ku kaajal u tukulta’al u beeta’al le k’iin ikil u síijik chan paal, tumen ti’ ku kaajal u je’ets’el ba’ax unaj u beetik ichil u kuxtal.
Uti'al maaya kaaje' le kili'icha' jump'éel noj ba'al uti'al u toj óolal wíinik ichil u kuxtal, láak’tsilil yéetel bix u bisik u kuxtal jach páaybe'en. Le '''jeets’ méek’'''a' ku taasik uts ba'al, tumen le chan paalo' ma’ u yuumo'ob ku taakpajali', ku yantal uláak' máaxo'ob kanáantik u padino'ob, yéetel u láak’tsilil, tumen le u padino'obo' ku yantal u muuk'o'ob xan ichil bix u bin u beetik u kuxtal ka'alikil u nojochtal.
Bejla’e’, le máank'inal láayli' kuxa’an ichil maaya kaaj tu peetlu'umil Y''ucatán'', kex tumen táan u bin u k'exele' je'ex bix u kuxtalil maaya'ob bejla' k'iine', ba’ale’ ma' táan u sa'atal bix u nojba'alil yéetel ba'axten unaj u beeta'al.
== Nu'ukulilo'ob ==
uti'al u beeta'al le meyaja' unaj u bisa'al jeejeláas ba'al, u yáax táanile' k'abéet:
* Mayakche'
* Ya'ax k'atabche'
* Chakbil je'
* K'a'
* Sikil
* Ixi'im
* K'osob, púuts', k'uuch, xotob, xamach
* Lóobche', máaskab, ch'ilib ts'iib, pikilju'un,
== Ba'ax k'iin táan u beeta'al: ==
Uti'al mejen ch’úupalale’ ku yúuchul tu yóoxp’éel wiináal tumen óoxp’éel u tuunichil u k’áak’il k’ooben, ti’ mejen xi’ipalale’ ku beeta’al ichil kamp'éel wiináal, tumen yaan kanti’its u kool. yéetel xan ku beeta'al ka'alikil ma' k'áalak u ya'ali', tumen ti' unaj u yóokol tuláakal le ba'al ku bisa'al ka u mach tu súutukil le kili'icho'.
Yáax taanile’ ku ts’aabal u kúuchil tu’ux ku beetik, uti’al le je’ela’ k’abéet jump’éel meyakche’, yóok’ol le mayakche’o’ ku ts’aabal jumpéel k’atab che’ ya’ax, yéetel ku ts’aabal xan ti’ jump’éel luuch, ixi’im,
U tuukulil u beeta'al le je'ela' jump'éel ba'al jach nojba'al, tumen jumpéel kili'ich
== Bix beeta'al ==
U meyajil le jéets' méek'a' ku káajal lekéen k'ubuk le chaambal ti' u padim meen u yuumo'ob, leti'e' yaan u suut bolontéenel tu bak'paach mayakche', láalajtéen lekéen nuup'ke' ku ch'a'ik jump'éel le ba'alo'ob yaan tu yóok'ol le mayakche'o', yaan u ts'áaik tu k'ab le chan paalo',
[[Category:Wp/yua]]
98fx34jyjyhxgczauvop666pt5259nr
Wp/yua/Le mitos yéetel le leyendas mayao’ob
0
3745956
7251675
7188087
2026-07-15T14:58:10Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251675
wikitext
text/x-wiki
[[File:Jarron Maya 1 - Hunahpú e Ixbalanqué.jpg|thumb|Hunahpú e Ixbalanqué]]
[[File:Maya Calendar by Matthew Bisanz.JPG|thumb|Tzolk'in]]
Le '''ts’íib t’aano’ob''' yéetel '''ts’íib k’ajlayo’ob''' mayao’ob leti’o’ob u ts’íibo’ob ku tsikbalta’al tumen máasewalo’ob, tu’ux ku ya’alik bix u ts’o’okol yóok’ol kaab, le ku yéetel u kuxtal máak, tu láak’ u na’at le noj kaajil ''maya''. Ma’ chéen tsikbalo’ob, ba’ale’ leti’o’ob juntúul bej tu’ux ku k’uchul u k’ajóoltik na'atil, uts' k'ajóolilo yéetel tuukulilo’ob tu’ux juntúul tu p’i’isil kuxtalil ichil u p’i’isil kuxtalil.
== U ts’o’okol yéetel u ts'íibil ==
Juntúul tu’ux le máas k’áat chi’oba’an ts’íib tu’ux ku na’atik le tsikbalo’ob lela’ leti’ le ''Popol Vuh'', le ku k’ajóoltik bey u ki'ilich ts’íib le mayao’ob k’iche’o’ob. Teech lela’, ku tsikbalta’al bix u ts’o’okol yóok’ol kaab, le yáaxo’ob máako’ob yéetel u meyajil le yuumtsilo'ob yéetel joch’ máako’ob, bey le ka’ajo’ob Hunahpú yéetel Ixbalanqué.
[[File:Post-and-Grant-Avenue-Look.jpg|thumb|U ts’o’okol yóok’ol kaab]]
Le ts’íib t’aano’ob lela’ ku ya’alik bix u meyaj ba'alo'ob ku yúuchul —bey le k’iin, ja’ o le ixi’im— yéetel ku ye’esik le jach ya’ab u yáantik máako’ob yéetel le ku.
== Le K'ajle' kaambalo'ob ==
• U ts’o’okol yóok’ol kaab: Le yuumtsilo'ob tu beetajo’ob ya’ab u meyaj tu’ux ku beetik máako’ob, k’a’abet tu beetik ichil ixi’im, le jach ki'ilich ja’anal ti’ le mayao’ob.
[[File:Mother earth 3, Mosaïcanada 2017.jpg|thumb|U toj óolal le ku]]
• U toj óolal le ku: Ba’alo’ob, che’o’ob yéetel máako’ob yaan u yáantik, ku k’áat u kuxtal ichil utsil yéetel tuukulil.
[[File:Xibalbá (El inframundo en dialecto maya).jpg|thumb|U kuxtal yéetel u kíimil]]
• U kuxtal yéetel u kíimil: Ku tuukulta’al yaan ya’ab p’íiso’ob ti’ yóok’ol kaab, bey le metnal tu’ux ku k’ajóoltik bey Xibalbá.
== U yila'al miatsil ''maya'' ==
Tu láak’ u yila'al yóok'ol kaab ''maya'', le tsikbalo’ob lela’ ma’ tuusil, ba’ale’ jach noj meyajil ya’almajilo’ob tu’ux ku ya’alik bix u ts’o’okol yéetel u tsoolil le yóok’ol kaab yéetel ka’an. Le ts’íib t’aano’ob ku yáantik u na’atik bix u yáantik máak ichil yóok’ol kaab yéetel u meyajil tu’ux ku kanáantik le ku.
Yéetel xan, ya’ab ts’íib k’ajlayo’ob tu ts’o’okolo’ob ku taal tu’ux u ya’alik ba’ax ku beetik ichil u kuxtal kaajil o tu’ux ku ts’áaik t’aanil ts’íib ti’ talamilo'ob. Bey xan, tsikbalo’ob tu’ux yaan ba’alo’ob ak’ab o pixano'ob ku meyaj tu’ux ku ka’ansik tsíikbe’enil yéetel kux óol.
== U k’áat chi’oba’an bejla’e’ ==
Bejla’e’, le ts’íib t’aano’ob yéetel ''t''s’íib k’ajlayo’ob mayao’ob táan u kuxtal ichil ya’ab kaajo’ob, bey tu’ux le lu’umil ''Yucatán'', tu’ux ku ts’áaik tu chi'. Yéetel xan, leti’o’ob juntúul noj p’éel ti’ u ba'axo'ob miatsil yéetel je'ela' tu’ux ''Méexiko'' yéetel ''Noj kaajilo’ob tu ts’o’okil América''.
[[Category:Wp/yua]]
7bblcf2j867w8j0a37ujwcyp3ecbist
Wp/yua/Le papadzules yucatecos
0
3745960
7251686
7185939
2026-07-15T15:15:05Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251686
wikitext
text/x-wiki
[[File:Papadzules (86823909).jpg|thumb|''Papadzules yéetel je' Yucatán'']]
[[File:Papadzules con longaniza de Valladolid.jpg|thumb|''Papadzules yéetel'' longaniza ''Valladolid'']]
Le '''''papadzules yucatecos''''' leti’o’ob juntúul ti’ le máas úuchben yéetel jach k’áat chi’oba’an ja’anal ichil u meyajil hanal le lu’umil ''Yucatán''. U k’aaba’ ku taal tu’ux maaya t’aan yéetel suuk u na’ata’al bey “u ja’anal le nojoch máako’ob” wa “u ja’anal le nojoch máako’ob”.
== Ba’ax leti’ le papadzules ==
Ku meyajta’al tu’ux waaj ixi’im tu’ux ku búut’ajo’ob ichil pak’ach je' lóok. Le waaj lela’ ku ch’a’ach’ta’al ichil juntúul le k'uuts' ku meyajta’al tu’ux U neek' k'úum lu'um yéetel k'aab, yéetel ku ts’áaik juntúul u k'áak'ab p'aak. Le ich leti’ juntúul ja’anal uts óol, ts’aik u yáax kuxtal yéetel jach ya’ab u chi’ich’il suuk.
== U ts’o’okol yéetel u yila'al miatsil ''maya'' ==
[[File:Papadzules in Quintana Roo, Mexico.jpg|thumb|''Papadzules Quintana Roo'']]
Ma’ bey u láak’ ja’analo’ob tu láakal, le papadzules yaan u ts’o’okol jach yáax k’iinil. Ti’ le máasewalo’ob mayao’ob ka’ach, le xa'ak' bey ixi’im yéetel neek' k'úum jach k’áat chi’oba’an ichil u ja’anal.
Tu láak’ u u yila'al yóok'ol kaab ''maya'', le ixi’im leti’ juntúul ja’anal ki'ilich, ku tuukulta’al bey u ts’o’okol máak, bey ku tsikbalta’al ichil le ''Popol Vuh''. Tu’ux lela’, ja’analo’ob bey le papadzules ma’ chéen ku ts’áaik u kuxtal wíinik, ba’ale’ xan ku yaantik juntúul noj u k'áat u ya'al miatsil.
== U k’áat chi’oba’an bejla’e’ ==
Bejla’e’, le papadzules táan u p’áatal bey juntúul p’éel jach páaybe'en ichil le hanal ''Yucatán''. Ku ja’anta’al ichil najilo’ob yéetel kúuchilo'ob janal xíiw, yéetel ku k’ajóoltik bey juntúul k’aaba’il t’aan u k’aaba’ kuxtal miatsil.
Yéetel xan, u meyajil táan u ts’áaik ti’ u láak’ ch'i'ibalo'ob, tu’ux ku kanáantik u beelil meyaj yéetel yáax ts’íibo’ob ichil hanal.
[[Category:Wp/yua]]
7lj30lj5ui4fvw8jiodgf8n4itn3208
Wp/yua/Le regionalismo'ob ichil le t’aan yucateco
0
3745965
7251692
7213299
2026-07-15T15:25:59Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7251692
wikitext
text/x-wiki
[[File:Monumento a los jaraneros en Kanasin.jpg|thumb|''Monumento'' ti’ jaranero’ob ti' Kanasin, ''Yucatán'']]
Le tu lu’umil t’aan ichil le t’aan ''yucateco'' leti’o’ob '''t’aano’ob''', t’aano’ob yéetel bix ku t’aanal kajnáalo'ob ichil le lu’umil ''Yucatán''. Ku chíikpajal tumen u ya’ab u páajtalil le maaya t’aan yéetel juntúul u k’áaxil t’aanil tu’ux ku kajnáalo'ob le máako’ob ku t’aan.
== Tumen ba’ax ku yaan ==
Le tu lu’umil t’aan lela’ tu ts’o’okol tu’ux u yáantik le káastelan yéetel le maaya t’aan tu’ux ya’ab ja’abilo’ob. Ya’ab t’aano’ob maaya tu ts’o’ok u k’uchul ichil le káastelan ku, tu’ux ku beetik juntúul bix u tsikbal chen.
== E'esajilób náats'al ==
Yaan t'aano'ob suuk ichil le petenil leti’o’ob:
• “Ma’”: ku ya’alik “ma’” ichil maaya.
• “Xix”: ku meyaj ti’ ya’alik “''resto''” wa “chan p’éel”.
• “Tuch”: ''ombligo''.
• “Tu’ux ka bin” (¿''A dónde vas''?): uso jach suuk ichil le ''región''.
• “''Luego, luego''”: ku ya’alik “''inmediato''”.
Xan jach suuk u meyaj ''diminutivos'' yéetel juntúul tono jats'uts ichil t’aan, ku ye’esik u miatsil ku.
== U yila'al miatsil ''maya'' ==
Tu láak’ u yila'al miatsil ''maya'', le t’aan leti’ juntúul bej tu’ux ku kanáantik u ch'íibal. Le maaya t’aan táan u kuxtal yéetel táan u yáantik bix ku t’aanal le káastelan ichil le petenil.
Le tu lu’umil t’aan lela’ ma’ ba'alo'ob, ba’ale’ juntúul ayik'alil miatsil tu’ux ku ye’esik u yáantik ka’ap’éel t’aano’ob yéetel ka’ap’éel beelo’ob u na’atik le yóok’ol kaab.
== U k’áat chi’oba’an bejla’e’ ==
Bejla’e’, le tu lu’umil t’aan ''yucatecos'' leti’o’ob juntúul p’éel jach páaybe'en ti’ u ba'axo'ob miatsil. Ku yu’ubta’al ichil u kuxtal k’iinil, ichil k'íiwiko'ob, ichil láak'tsilo'ob yéetel ichil tu lu’umil meyajo’ob.
Yéetel xan, yaan meyajo’ob tu’ux ku k’áat u kanáantik le maaya t’aan yéetel u ti' le ku u Ichil u páajtalil ti' le káastelan tu lu’umil.
== Monumento ti’ le Jaranero’ob ==
Le '''Monumento ti’ le Jaranero’ob''' leti’ jump’éel meyajil ts’íib tu kaajil Kanasín, ku beetik ti’al u k’ajóoltik le xch’úupilo’ob yéetel xiibo’ob ku kanáantik le jarana yucateca, juntúul ti’ le jach k’ajóolta’an miatsilo’ob tu lu’umil ''Yucatán''. Tu ja’abil 2021 ku jóok’saj, yéetel ku k’ajóolta’al bey le yáax ''monumento'' ti’ jaranero’ob ichil le ''estado''. Yaan tu táanil ''fraccionamiento Croc'', ichil le bej Kanasín–Acanceh.
Le nojoch ts’íibo’ ku ye’esik juntúul xch’úup yéetel juntúul xíib ''jaranero''’ob ku p’áatal yéetel u nojoch nook’ suukil ''Yucatán'': le terno ti’ le ''mestiza'' yéetel le sak no’ok, p’óok yéetel ''alpargata'' ti’ le xíib. Le ''monumento''’ ku chíikbesik u ki’imak óolal le ''yucateco''’ob tumen u k’ajlayo’ob máaya yéetel ''mestiza'', yéetel u kanáantik u paax, u ok’ot yéetel u suukilo’ob. Bejla’e’ ku meyaj xan bey jump’éel lugar tu’ux ku much’kúuchul le máako’ob ichil vaqueríao’ob yéetel láak’ k’iinilo’ob ki’imak óolal.
[[Category:Wp/yua]]
tpkvadrky3lg24vi91txd18e1rq10iy
Wp/yua/Le ts’ono’ot k’uhul
0
3746876
7251810
7220814
2026-07-15T17:22:40Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7251810
wikitext
text/x-wiki
[[File:2014-01-03 Chichén Itzá, Cenote Sagrado 01 anagoria.JPG|thumb|Ts’ono’ot k’uhul Chichén Itzá]]
Le ts’ono’oto’ob leti’ jach ki’ichkelem ja’, ku yúuchul ichil u yóolil le lu’um. Ti’ le máaya’ob, ma’ chéen ja’, leti’ junp’éel u joolil k’uh tu metnal, tu’ux ku ya’alik Xibalbá.
Tu’ux ku beetiko’ob k’iin, ku ts’áaiko’ob k’íinil bey ixi’im, ja’, k’áak’ yéetel ki’ichkelem ba’alo’ob, u páajtal u t’aan yéetel yuumo’ob, u k’áat chi’ ja’, paak’al yéetel kanan.
[[File:CENOTE SAGRADO.JPG|thumb|Ts’ono’ot k’uhul Chiapas]]
Le ja’ jach sáasil yéetel u náachil ku ts’áaik u yaantal Tsíikbe’enil yéetel máan.
Bey xan lela’, wa a wíinikech ichil junp’éel ts’ono’ot, ka na’atech leti’ ma’ chéen junp’éel tu’ux ku bin máako’ob k’áat u wilik, leti’ junp’éel tu’ux ku kuxa’an tsikbal yéetel u k’áat chi’ le máaya’ob.
Ichil u lu’umil ''Yucatán'', le ja’ ma’ chéen ku ts’áik kuxtal, ba’ale’ ku ts’áik juntúul bej tu yóok’ol kaab.
Le ts’onoto’ob ku ya’alik juntúul joolnaj tu Metnal. Maya’ob ku beetiko’ob k’uhul meyaj, ku ts’aiko’ob k’uhul ts’íib ti’ Chaac.
Ichil u ja’, yaan tsikbal uuchben k’iino’ob. Máax ku kaxtik ichil, ku wu’yik juntúul tuukul jach noj.
Tu binil ts’onot ma’ chéen ja’, ba’ale’ juntúul k’uhul kuxtal.
[[Category:Wp/yua]]
fjo9pcd9jzlojbc7e4rrsd9my4u7a6q
Wp/yua/Láak'tsilil
0
3761689
7251973
7166711
2026-07-15T20:07:24Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku p'a'atal le bix u ya´alik wikipediao'
7251973
wikitext
text/x-wiki
== Máaxo'ob ==
Jump'éel múuch'il máako'ob tu'ux ku taalo'ob láayli' u ch'i'ibalo'ob.
== U tsoolil a láak'tsil: ==
Chiich
Nool
Na'
Yuum
Kiik
Suku'un
Íitsin
T'uup
Áabil
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q8436}}
407mvbzrrvu3k0mi6pwhplbiil18jec
7252000
7251973
2026-07-15T20:18:14Z
Jorge F. Victoria Puerto
2658048
Ku ts'a'abal jump'éel oochel
7252000
wikitext
text/x-wiki
[[File:Group photograph of a Parsi family in India (1).jpg|thumb|Láak'tsil]]
== Máaxo'ob ==
Jump'éel múuch'il máako'ob tu'ux ku taalo'ob láayli' u ch'i'ibalo'ob.
== U tsoolil a láak'tsil: ==
Chiich
Nool
Na'
Yuum
Kiik
Suku'un
Íitsin
T'uup
Áabil
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q8436}}
k20kekycgmibz2rqwwhze876dgw1hog
Wp/mrg/Néríng Tamténg
0
3770287
7252253
7245708
2026-07-16T02:51:45Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252253
wikitext
text/x-wiki
{{Template:Wp/mrg/Main Page}}
----
'''Anupé gomsar atpé odokké moyinsupé mé:mílo gomsarkídí:bém ka:yí:supo:langka.'''
{{Wp/mrg/Notable articles}}
{{Template:Wp/mrg/Create New Page}}
{{Template:Wp/mrg/Other Languages}}
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q5296}}
ceu8o2pypiyu0tmf73c91uwwlbx7eqs
Template:Wp/mrg/Other Languages
10
3780118
7252655
7223505
2026-07-16T09:51:38Z
Kandarpajit Kallol
431804
/* */
7252655
wikitext
text/x-wiki
<br clear="all" />
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! List of Wikipedias ⤵️
|- align="center"
|| <div width="88%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
• [[:as:|অসমীয়া]] • [[:bn:|বাংলা]] • [[:en:|English]] • [[:gu:|ગુજરાતી]] •<br/> • [[:hi:|हिन्दी]] • [[:kn:|ಕನ್ನಡ]] • [[:gom:|कोंकणी]] • [[:mai:|मैथिली]] •<br/> • [[:ml:|മലയാളം]] • [[:mni:|ꯃꯩꯇꯩꯂꯣꯟ]] • [[:mr:|मराठी]] • [[:ne:|नेपाली]] •<br/> • [[:or:|ଓଡ଼ିଆ ]] • [[:pa:|ਪੰਜਾਬੀ]] • [[:sat:|ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ]] • [[:sa:|संस्कृत]] •<br/> • [[:ta:|தமிழ்]] • [[:te:|తెలుగు]] • [[:tcy:|ತುಳು]] • [[:anp:|अंगिका]] • [[:awa:|अवधि]] •<br/> • [[:bpy:|বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী]] • [[:bh:|भोजपुरी]] • [[:dty:|डोटेली]] •<br/> • [[:hif:|Fiji Hindi]] • [[:new:|नेपाल भाषा]] • [[:pi:|पालि]] •<br/> • [[:dz:|རྫོང་ཁ་]] • [[:si:|සිංහල]] • [[:syl:|ꠍꠤꠟꠐꠤ]] •<br/>
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! List of Wikimidias ⤵️
|- align="center"
|| <div width="88%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
• ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mag/मुख्यपन्ना मगही]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rjs/Main_Page राजबंशी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/lus/Phêkpui Mizo]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rkt/মূল_পাতা কামতাপুৰ়ী]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kha/Main_Page Khasi]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/brx/Gahai_bilai बर']'' •
''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mjw/Main_Page Karbi]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/dis/Main_Page Dimasa]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kip/जीम_पाल शेषी पाङ]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kfr/Main_Page કચ્છી]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/raj/Main_Page राजस्थानी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/dgo/मुक्ख_सफा डोगरी]'' •<br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/ctg/মুল_ফাতা চাঁটগাঁইয়া]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/hne/मुख्य_पन्ना छत्तीसगढ़ी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/taj/Main_Page तामाङ]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/gju/Main_Page गुर्जरी]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kru/Main_Page कुड़ुख़]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/thl/Main_Page थारु]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/suz/Main_Page कोँइचा]'' •''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/bgc/Main_Page हरयाणवी]'' •<br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kff/Main_Page कोया]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mgp/Main_Page मगर]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/gvr/Main_Page ཏམུ་ཀི]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/lif/Main_Page ᤕᤠᤰᤌᤢᤱ ᤐᤠᤴ]'' •<br/> •
''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rwr/मुख_पृष्ठ मारवाड़ी]''
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! Wiki Projects ⤵️
|- align="center"
|| <div width="200%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
{| align="center" cellpadding="2" width="100%"
| [[Image:Wikipedia.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[w:Main Page|'''Wikipedia''']]
| [[Image:Commons-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[commons:Main Page|'''Commons''']]
|-
| [[Image:MediaWiki-2020-icon.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [https://m.mediawiki.org/wiki/MediaWiki '''MediaWiki''']
|[[Image:Wikimedia_Community_Logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[m:Main Page|'''Meta-Wiki''']]
|-
| [[Image:Wikibooks-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[b:en:Main Page|'''Wikibooks''']]
| [[Image:Wikidata-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[d:Wikidata:Main Page|'''Wikidata''']]
|-
| [[Image:Wikinews-logo.png|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[n:Main Page|'''Wikinews''']]
| [[Image:Wikiquote-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [https://en.m.wikiquote.org/wiki/Main_Page '''Wikiquoto''']
|-
| [[Image:Wiktionary-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[wikt:en:Main Page|'''Wiktionary''']]
| [[Image:Wikisource-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[s:Main Page|'''Wikisource''']]
|-
| [[Image:Wikispecies-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
|[[Wikispecies:|'''Wikispecies''']]
| [[Image:Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[voy:Main Page|'''Wikivoyage''']]
|-
| [[Image:Wikiversity-logo-Snorky.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[v:Wikiversity:Main Page|'''Wikiversity''']]
|}<noinclude>
rv3di0nlgzamj365wz2iqwipadnu58v
7252658
7252655
2026-07-16T09:53:05Z
Kandarpajit Kallol
431804
/* */
7252658
wikitext
text/x-wiki
<br clear="all" />
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! List of Wikipedias ⤵️
|- align="center"
|| <div width="88%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
• [[:as:|অসমীয়া]] • [[:bn:|বাংলা]] • [[:en:|English]] • [[:gu:|ગુજરાતી]] •<br/> • [[:hi:|हिन्दी]] • [[:kn:|ಕನ್ನಡ]] • [[:gom:|कोंकणी]] • [[:mai:|मैथिली]] •<br/> • [[:ml:|മലയാളം]] • [[:mni:|ꯃꯩꯇꯩꯂꯣꯟ]] • [[:mr:|मराठी]] • [[:ne:|नेपाली]] •<br/> • [[:or:|ଓଡ଼ିଆ ]] • [[:pa:|ਪੰਜਾਬੀ]] • [[:sat:|ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ]] • [[:sa:|संस्कृत]] •<br/> • [[:ta:|தமிழ்]] • [[:te:|తెలుగు]] • [[:tcy:|ತುಳು]] • [[:anp:|अंगिका]] • [[:awa:|अवधि]] •<br/> • [[:bpy:|বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী]] • [[:bh:|भोजपुरी]] • [[:dty:|डोटेली]] •<br/> • [[:hif:|Fiji Hindi]] • [[:new:|नेपाल भाषा]] • [[:pi:|पालि]] •<br/> • [[:dz:|རྫོང་ཁ་]] • [[:si:|සිංහල]] • [[:syl:|ꠍꠤꠟꠐꠤ]] •<br/>
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! List of Wikimidias ⤵️
|- align="center"
|| <div width="88%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
• ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mag/मुख्यपन्ना मगही]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rjs/Main_Page राजबंशी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/lus/Phêkpui Mizo]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rkt/মূল_পাতা কামতাপুৰ়ী]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kha/Main_Page Khasi]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/brx/Gahai_bilai बर']'' •
''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mjw/Main_Page Karbi]'' • <br/> •''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/dis/Main_Page Dimasa]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kip/जीम_पाल शेषी पाङ]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kfr/Main_Page કચ્છી]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/raj/Main_Page राजस्थानी]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/dgo/मुक्ख_सफा डोगरी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/ctg/মুল_ফাতা চাঁটগাঁইয়া]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/hne/मुख्य_पन्ना छत्तीसगढ़ी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/taj/Main_Page तामाङ]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/gju/Main_Page गुर्जरी]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kru/Main_Page कुड़ुख़]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/thl/Main_Page थारु]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/suz/Main_Page कोँइचा]'' •''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/bgc/Main_Page हरयाणवी]'' •<br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kff/Main_Page कोया]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mgp/Main_Page मगर]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/gvr/Main_Page ཏམུ་ཀི]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/lif/Main_Page ᤕᤠᤰᤌᤢᤱ ᤐᤠᤴ]'' •<br/> •
''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rwr/मुख_पृष्ठ मारवाड़ी]''
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! Wiki Projects ⤵️
|- align="center"
|| <div width="200%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
{| align="center" cellpadding="2" width="100%"
| [[Image:Wikipedia.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[w:Main Page|'''Wikipedia''']]
| [[Image:Commons-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[commons:Main Page|'''Commons''']]
|-
| [[Image:MediaWiki-2020-icon.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [https://m.mediawiki.org/wiki/MediaWiki '''MediaWiki''']
|[[Image:Wikimedia_Community_Logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[m:Main Page|'''Meta-Wiki''']]
|-
| [[Image:Wikibooks-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[b:en:Main Page|'''Wikibooks''']]
| [[Image:Wikidata-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[d:Wikidata:Main Page|'''Wikidata''']]
|-
| [[Image:Wikinews-logo.png|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[n:Main Page|'''Wikinews''']]
| [[Image:Wikiquote-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [https://en.m.wikiquote.org/wiki/Main_Page '''Wikiquoto''']
|-
| [[Image:Wiktionary-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[wikt:en:Main Page|'''Wiktionary''']]
| [[Image:Wikisource-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[s:Main Page|'''Wikisource''']]
|-
| [[Image:Wikispecies-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
|[[Wikispecies:|'''Wikispecies''']]
| [[Image:Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[voy:Main Page|'''Wikivoyage''']]
|-
| [[Image:Wikiversity-logo-Snorky.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[v:Wikiversity:Main Page|'''Wikiversity''']]
|}<noinclude>
09pcscd1jksun8xax7w00zuttaddxue
7252659
7252658
2026-07-16T09:54:03Z
Kandarpajit Kallol
431804
/* */
7252659
wikitext
text/x-wiki
<br clear="all" />
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! List of Wikipedias ⤵️
|- align="center"
|| <div width="88%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
• [[:as:|অসমীয়া]] • [[:bn:|বাংলা]] • [[:en:|English]] • [[:gu:|ગુજરાતી]] •<br/> • [[:hi:|हिन्दी]] • [[:kn:|ಕನ್ನಡ]] • [[:gom:|कोंकणी]] • [[:mai:|मैथिली]] •<br/> • [[:ml:|മലയാളം]] • [[:mni:|ꯃꯩꯇꯩꯂꯣꯟ]] • [[:mr:|मराठी]] • [[:ne:|नेपाली]] •<br/> • [[:or:|ଓଡ଼ିଆ ]] • [[:pa:|ਪੰਜਾਬੀ]] • [[:sat:|ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ]] • [[:sa:|संस्कृत]] •<br/> • [[:ta:|தமிழ்]] • [[:te:|తెలుగు]] • [[:tcy:|ತುಳು]] • [[:anp:|अंगिका]] • [[:awa:|अवधि]] •<br/> • [[:bpy:|বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী]] • [[:bh:|भोजपुरी]] • [[:dty:|डोटेली]] •<br/> • [[:hif:|Fiji Hindi]] • [[:new:|नेपाल भाषा]] • [[:pi:|पालि]] •<br/> • [[:dz:|རྫོང་ཁ་]] • [[:si:|සිංහල]] • [[:syl:|ꠍꠤꠟꠐꠤ]] •<br/>
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! List of Wikimidias ⤵️
|- align="center"
|| <div width="88%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
• ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mag/मुख्यपन्ना मगही]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rjs/Main_Page राजबंशी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/lus/Phêkpui Mizo]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rkt/মূল_পাতা কামতাপুৰ়ী]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kha/Main_Page Khasi]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/brx/Gahai_bilai बर']'' •
''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mjw/Main_Page Karbi]'' • <br/> •''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/dis/Main_Page Dimasa]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kip/जीम_पाल शेषी पाङ]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kfr/Main_Page કચ્છી]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/raj/Main_Page राजस्थानी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/dgo/मुक्ख_सफा डोगरी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/ctg/মুল_ফাতা চাঁটগাঁইয়া]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/hne/मुख्य_पन्ना छत्तीसगढ़ी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/taj/Main_Page तामाङ]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/gju/Main_Page गुर्जरी]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kru/Main_Page कुड़ुख़]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/thl/Main_Page थारु]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/suz/Main_Page कोँइचा]'' •''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/bgc/Main_Page हरयाणवी]'' •<br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kff/Main_Page कोया]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mgp/Main_Page मगर]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/gvr/Main_Page ཏམུ་ཀི]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/lif/Main_Page ᤕᤠᤰᤌᤢᤱ ᤐᤠᤴ]'' •<br/> •
''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rwr/मुख_पृष्ठ मारवाड़ी]''
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! Wiki Projects ⤵️
|- align="center"
|| <div width="200%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
{| align="center" cellpadding="2" width="100%"
| [[Image:Wikipedia.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[w:Main Page|'''Wikipedia''']]
| [[Image:Commons-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[commons:Main Page|'''Commons''']]
|-
| [[Image:MediaWiki-2020-icon.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [https://m.mediawiki.org/wiki/MediaWiki '''MediaWiki''']
|[[Image:Wikimedia_Community_Logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[m:Main Page|'''Meta-Wiki''']]
|-
| [[Image:Wikibooks-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[b:en:Main Page|'''Wikibooks''']]
| [[Image:Wikidata-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[d:Wikidata:Main Page|'''Wikidata''']]
|-
| [[Image:Wikinews-logo.png|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[n:Main Page|'''Wikinews''']]
| [[Image:Wikiquote-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [https://en.m.wikiquote.org/wiki/Main_Page '''Wikiquoto''']
|-
| [[Image:Wiktionary-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[wikt:en:Main Page|'''Wiktionary''']]
| [[Image:Wikisource-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[s:Main Page|'''Wikisource''']]
|-
| [[Image:Wikispecies-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
|[[Wikispecies:|'''Wikispecies''']]
| [[Image:Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[voy:Main Page|'''Wikivoyage''']]
|-
| [[Image:Wikiversity-logo-Snorky.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[v:Wikiversity:Main Page|'''Wikiversity''']]
|}<noinclude>
d6ig687a4f222oouk5hj1phro0fl3yx
7252660
7252659
2026-07-16T09:55:02Z
Kandarpajit Kallol
431804
/* */
7252660
wikitext
text/x-wiki
<br clear="all" />
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! List of Wikipedias ⤵️
|- align="center"
|| <div width="88%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
• [[:as:|অসমীয়া]] • [[:bn:|বাংলা]] • [[:en:|English]] • [[:gu:|ગુજરાતી]] •<br/> • [[:hi:|हिन्दी]] • [[:kn:|ಕನ್ನಡ]] • [[:gom:|कोंकणी]] • [[:mai:|मैथिली]] •<br/> • [[:ml:|മലയാളം]] • [[:mni:|ꯃꯩꯇꯩꯂꯣꯟ]] • [[:mr:|मराठी]] • [[:ne:|नेपाली]] •<br/> • [[:or:|ଓଡ଼ିଆ ]] • [[:pa:|ਪੰਜਾਬੀ]] • [[:sat:|ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ]] • [[:sa:|संस्कृत]] •<br/> • [[:ta:|தமிழ்]] • [[:te:|తెలుగు]] • [[:tcy:|ತುಳು]] • [[:anp:|अंगिका]] • [[:awa:|अवधि]] •<br/> • [[:bpy:|বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী]] • [[:bh:|भोजपुरी]] • [[:dty:|डोटेली]] •<br/> • [[:hif:|Fiji Hindi]] • [[:new:|नेपाल भाषा]] • [[:pi:|पालि]] •<br/> • [[:dz:|རྫོང་ཁ་]] • [[:si:|සිංහල]] • [[:syl:|ꠍꠤꠟꠐꠤ]] •<br/>
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! List of Wikimidias ⤵️
|- align="center"
|| <div width="88%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
• ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mag/मुख्यपन्ना मगही]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rjs/Main_Page राजबंशी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/lus/Phêkpui Mizo]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rkt/মূল_পাতা কামতাপুৰ়ী]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kha/Main_Page Khasi]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/brx/Gahai_bilai बर']'' •
''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mjw/Main_Page Karbi]'' • <br/> •''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/dis/Main_Page Dimasa]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kip/जीम_पाल शेषी पाङ]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kfr/Main_Page કચ્છી]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/raj/Main_Page राजस्थानी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/dgo/मुक्ख_सफा डोगरी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/ctg/মুল_ফাতা চাঁটগাঁইয়া]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/hne/मुख्य_पन्ना छत्तीसगढ़ी]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/taj/Main_Page तामाङ]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/gju/Main_Page गुर्जरी]'' • <br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kru/Main_Page कुड़ुख़]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/thl/Main_Page थारु]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/suz/Main_Page कोँइचा]'' •''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/bgc/Main_Page हरयाणवी]'' •<br/> • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/kff/Main_Page कोया]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/mgp/Main_Page मगर]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/gvr/Main_Page ཏམུ་ཀི]'' • ''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/lif/Main_Page ᤕᤠᤰᤌᤢᤱ ᤐᤠᤴ]'' •<br/> •
''[https://incubator.m.wikimedia.org/wiki/Wp/rwr/मुख_पृष्ठ मारवाड़ी]'' •
{| align="center" class="toccolours" cellspacing="0"
|-bgcolor="#ccccff"
! Wiki Projects ⤵️
|- align="center"
|| <div width="200%" style="background:none;text-align:center;padding:5px 5px 0 5px;margin-bottom:0px;">
{| align="center" cellpadding="2" width="100%"
| [[Image:Wikipedia.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[w:Main Page|'''Wikipedia''']]
| [[Image:Commons-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[commons:Main Page|'''Commons''']]
|-
| [[Image:MediaWiki-2020-icon.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [https://m.mediawiki.org/wiki/MediaWiki '''MediaWiki''']
|[[Image:Wikimedia_Community_Logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[m:Main Page|'''Meta-Wiki''']]
|-
| [[Image:Wikibooks-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[b:en:Main Page|'''Wikibooks''']]
| [[Image:Wikidata-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[d:Wikidata:Main Page|'''Wikidata''']]
|-
| [[Image:Wikinews-logo.png|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[n:Main Page|'''Wikinews''']]
| [[Image:Wikiquote-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [https://en.m.wikiquote.org/wiki/Main_Page '''Wikiquoto''']
|-
| [[Image:Wiktionary-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[wikt:en:Main Page|'''Wiktionary''']]
| [[Image:Wikisource-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[s:Main Page|'''Wikisource''']]
|-
| [[Image:Wikispecies-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
|[[Wikispecies:|'''Wikispecies''']]
| [[Image:Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[voy:Main Page|'''Wikivoyage''']]
|-
| [[Image:Wikiversity-logo-Snorky.svg|35px|<nowiki></nowiki>]]
| [[v:Wikiversity:Main Page|'''Wikiversity''']]
|}<noinclude>
rkvdd9zh88ur6n1191qjlux0o12fqec
Wp/mrg/Torun Sondro Pa:mega:m
0
3781398
7252150
7239259
2026-07-16T01:59:07Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252150
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
0mm4ybee4xp5727xwr5ycb5vtm5515e
7252151
7252150
2026-07-16T01:59:23Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252151
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
2yj3jt72xk9yympo1bvt0124w05veo1
7252152
7252151
2026-07-16T01:59:37Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252152
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
2l189668wqwoi0tn3xcnas3ue1sj87y
7252154
7252152
2026-07-16T01:59:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252154
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
5d5z2hhdq5fvje677s0b1x1ia8juodf
7252156
7252154
2026-07-16T02:00:13Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252156
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ktpxsmk3eqzo4d5vors79gdzgcl93iw
7252158
7252156
2026-07-16T02:00:28Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252158
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
jgs1ezo2pdsnqu2e6sivw231qwp8uec
7252159
7252158
2026-07-16T02:01:12Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252159
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ovmxo3zqg4g72fae3ckq73b4m7xl3mb
7252160
7252159
2026-07-16T02:01:24Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252160
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
6uc21q8pcdoj2ic2ra5d656mge41ehn
7252161
7252160
2026-07-16T02:02:08Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252161
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ldku4h4w0bs1osmues7umy7e05jdgwq
7252162
7252161
2026-07-16T02:02:21Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252162
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí Indian Air Forcelok agerro angkang.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
cf030t83yvn46y3trq0r7u3c303j1lj
7252163
7252162
2026-07-16T02:03:46Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252163
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
r2tuixq6dks7scflhen84smvwnsvl7w
7252164
7252163
2026-07-16T02:04:15Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252164
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku. 1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
b2iltq045l69swrn6qgxi496npxrzxw
7252166
7252164
2026-07-16T02:04:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252166
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur Post Officedok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
5o4j9um0gykdqd0ycndt31q18xcquvy
7252167
7252166
2026-07-16T02:05:14Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252167
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur Post Officedok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
fou1wnlxfh36p4w99kcwutzbti5le5x
7252168
7252167
2026-07-16T02:05:31Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252168
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
168z7uhg7gt19z1zs1wu86usm6vuri5
7252169
7252168
2026-07-16T02:05:49Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252169
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, Secondary Education Boardlok ajon, Head Master Boardlok ajonpé tolíkka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
g39e72ggdmvf6l0o1s0pijjnk2mlbas
7252170
7252169
2026-07-16T02:06:36Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252170
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
82cp4hoo3y07wh7agy0pbzr7hncahyd
7252171
7252170
2026-07-16T02:07:15Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252171
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
q3o0agnkukmlr24snl787lh0pultmj2
7252172
7252171
2026-07-16T02:07:26Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252172
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
gpib2gyyr9m8jgzzzcsvkrjq3vezvoj
7252173
7252172
2026-07-16T02:07:59Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252173
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
3enr30p78a9dqmgqu7njplef03f9sa6
7252174
7252173
2026-07-16T02:08:15Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252174
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
agfs3ke408j5tx2eebnu3q3jwot591o
7252175
7252174
2026-07-16T02:08:32Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252175
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
imd867it7s13u7fjjagojbizbcn5byz
7252176
7252175
2026-07-16T02:08:40Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252176
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
cuq4ep8m07f796k2i4lnzofppmkyets
7252177
7252176
2026-07-16T02:09:21Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252177
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ace3q9ifjmbyv3nv9zqrq2vokrae7ty
7252178
7252177
2026-07-16T02:09:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252178
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ot4kjik7mzvtjc1vnv351fdflwcomxl
7252179
7252178
2026-07-16T02:10:18Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252179
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ovuig8jf4skjye5d1wvpw5p5rz4hz1f
7252180
7252179
2026-07-16T02:10:56Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252180
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
5o8q9982glln2ixzwkylhxbr4ap0cfr
7252181
7252180
2026-07-16T02:11:11Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252181
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
9a8llmflb743r53qiay3q5bud2wetav
7252182
7252181
2026-07-16T02:11:48Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252182
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
5tby6ik3rbs9bv0zt29zlkccome0wsj
7252183
7252182
2026-07-16T02:12:36Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252183
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
pxkhta0csx9q3hcs6z4e0g69fesxpni
7252184
7252183
2026-07-16T02:12:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252184
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
62rqs4zc9fthehqpmzwo2urx1hapfuc
7252185
7252184
2026-07-16T02:13:12Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252185
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
gloupm0awej55kbfrr32qhim0lgegbd
7252186
7252185
2026-07-16T02:13:45Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252186
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
lcllgjdzogb0gacbot9mka4mnjvbeit
7252187
7252186
2026-07-16T02:13:59Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252187
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
1yx1uh8scpwn1r0btvydg4auuizdtw1
7252188
7252187
2026-07-16T02:14:11Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252188
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
kzz4ci1ipnjvh2u4nlpktjn1kk83x55
7252190
7252188
2026-07-16T02:14:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252190
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
dmep4o7c2f0btugt1gs6zlqw3e94030
7252191
7252190
2026-07-16T02:14:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252191
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai. Mising réngamlokké Gomlab Penson pa:po:né Torun Sondro Pa:mega:mbí bím aipé mé:né réngamém mépagla 1983 dítagdok 30 Agosto longédok rokom 7:30 do Ui amo:pé gíkangku. Bím mé:pa:yarnam légangé bíkké sinané 30 Agosto longédém Mising Agom Kébangé ‘Torun Sondro Pa:mega:m Mé:pang Longé’ aminnok ba:yartíla gídopé ru:tag.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
2np23b3zgsarz818xu9jayf8tgd12nh
7252192
7252191
2026-07-16T02:16:51Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252192
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=62-65|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai. Mising réngamlokké Gomlab Penson pa:po:né Torun Sondro Pa:mega:mbí bím aipé mé:né réngamém mépagla 1983 dítagdok 30 Agosto longédok rokom 7:30 do Ui amo:pé gíkangku. Bím mé:pa:yarnam légangé bíkké sinané 30 Agosto longédém Mising Agom Kébangé ‘Torun Sondro Pa:mega:m Mé:pang Longé’ aminnok ba:yartíla gídopé ru:tag.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
szj9076bbi0f44d6kb3q7gp1f8cam7n
7252193
7252192
2026-07-16T02:17:10Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252193
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=62-65|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai. Mising réngamlokké Gomlab Penson pa:po:né Torun Sondro Pa:mega:mbí bím aipé mé:né réngamém mépagla 1983 dítagdok 30 Agosto longédok rokom 7:30 do Ui amo:pé gíkangku. Bím mé:pa:yarnam légangé bíkké sinané 30 Agosto longédém Mising Agom Kébangé ‘Torun Sondro Pa:mega:m Mé:pang Longé’ aminnok ba:yartíla gídopé ru:tag.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
eiovk7479mcvlp0xg43bfsrhvcl01eo
7252194
7252193
2026-07-16T02:17:27Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252194
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=62-65|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai. Mising réngamlokké Gomlab Penson pa:po:né Torun Sondro Pa:mega:mbí bím aipé mé:né réngamém mépagla 1983 dítagdok 30 Agosto longédok rokom 7:30 do Ui amo:pé gíkangku. Bím mé:pa:yarnam légangé bíkké sinané 30 Agosto longédém Mising Agom Kébangé ‘Torun Sondro Pa:mega:m Mé:pang Longé’ aminnok ba:yartíla gídopé ru:tag.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
idmnjm85cv10l6oj32c0ty06a24qbqr
7252195
7252194
2026-07-16T02:17:41Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252195
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=62-65|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.<ref name=":1" />
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai. Mising réngamlokké Gomlab Penson pa:po:né Torun Sondro Pa:mega:mbí bím aipé mé:né réngamém mépagla 1983 dítagdok 30 Agosto longédok rokom 7:30 do Ui amo:pé gíkangku. Bím mé:pa:yarnam légangé bíkké sinané 30 Agosto longédém Mising Agom Kébangé ‘Torun Sondro Pa:mega:m Mé:pang Longé’ aminnok ba:yartíla gídopé ru:tag.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ru9bdfr26pynqyzoq1zz2g2mnkpssh5
7252196
7252195
2026-07-16T02:18:09Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252196
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=62-65|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.<ref name=":1" />
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai. Mising réngamlokké Gomlab Penson pa:po:né Torun Sondro Pa:mega:mbí bím aipé mé:né réngamém mépagla 1983 dítagdok 30 Agosto longédok rokom 7:30 do Ui amo:pé gíkangku. Bím mé:pa:yarnam légangé bíkké sinané 30 Agosto longédém Mising Agom Kébangé ‘Torun Sondro Pa:mega:m Mé:pang Longé’ aminnok ba:yartíla gídopé ru:tag.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
sc0v564s5by124hx4w2afhj3kmpctca
7252197
7252196
2026-07-16T02:18:25Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252197
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=62-65|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.<ref name=":1" />
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai. Mising réngamlokké Gomlab Penson pa:po:né Torun Sondro Pa:mega:mbí bím aipé mé:né réngamém mépagla 1983 dítagdok 30 Agosto longédok rokom 7:30 do Ui amo:pé gíkangku. Bím mé:pa:yarnam légangé bíkké sinané 30 Agosto longédém Mising Agom Kébangé ‘Torun Sondro Pa:mega:m Mé:pang Longé’ aminnok ba:yartíla gídopé ru:tag.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
lh7vjv76z80x61tn3ciyoaic12uf3zu
7252198
7252197
2026-07-16T02:18:41Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252198
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok 2 No. Borgonya do:lu:do 1924 dítagdok 16 Agosto longédo Torun Sondro Pa:mega:mmé otagai. Bík abudok aminém Budhbor Pa:mega:m odokké anédok aminém Guneswori Pa:mega:m émtagai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=62-65|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Abung-ésar, nésin-néyang, péttapéiyíng, aríg-ísí:lok ka:po-kanganné Majuli boglo:dok 2 No. Borgonya kéra:pé du:né Kakorikota Pobug Pokodo Torun Sondro Pa:mega:mké aminém 1933 dítagdo adlíg bika. Édé adído Bharot mo:rumsé Ingraj kéíglo dungai. Iskulé ngasod ngayodla Torun Sondro Pa:mega:mké ajonkídí:dé ponamém mépagamka. Ajonkídí:dé édémpé ponamém mépagamdaggom Torun Sondro Pa:mega:mbí ménggabla poyarka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí 1937 dítagdo Auniati Hem Sondro Guswami M.E. Iskuldo porika. Odo porila du:dodém bí mé:tomém adropka. Torun Sondro Pa:mega:mké ponamé aila gínamé abudé bím 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo aminém adlígbika. 1942 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bika. Bigodnané longédo do:lung okumlokké porila du:né aodok légangé ambín, oying-ogeyém bombila gídodém Jurhatlok Baligau kéra:do melettori ga:riyé abudém dukketo. Torun Sondro Pa:mega:mbí metrig ankangém bingabma:pé abudok siné amírdém bomna Majuli:pé gíkaku.
1947 dítagdo okumlo posula metrigém bila Torun Sondro Pa:mega:mbí akoné dibijoném pa:la pa:ska. 1965 do okumlo posula Majuli Kolejdokké bí B.A. ankangém bila pokurka. B.A. pokurnam lédupé bí Jurhatlokké B.T. ponamémsin aiyo:pé pokurka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
1942 dítagdo abudok lo:tu: yari:pé sinam lédupé Torun Sondro Pa:mega:mbí aíké do:lung okumdo ponam-adnamém mépagla mé:dírmé:so:la dungai. Okumdém anédok lédulo bí ka:sí: mosí:pénampé ikang. Ager mala gílenla longéko Torun Sondro Pa:mega:mbí Guwahati píngka. Guwahati:lokké pí:to Borpetapé. Borpetalokké gíka Shilongpé. Shilonglo bí ''Indian Air Force''lok agerro angkang. ''Indian Air Force''lok agerro a:la bí Mumbai, Lahur, Ambalalo agerém gerka. Anédok kinamém lugé:la édé agerdém mépagla bí do:lung okumpé gílatkaku.
1944 dítagdokké anupé molennam Jengraimukh M.E. Iskuldo bí poyirnépé ika. Poyirnam agerém mépagge:la 1962 dítagdo bí Gormur ''Post Office''dok agerém gerka. Odok lédupé bím Gormur M.E. Iskuldo poyirné ru:tumpé agerém tolíkka. Édé adído Torun Sondro Pa:mega:mké adnam, kinnamém ka:la Guwahati Inibarsiti:lo bím 1953-65 dítagdo Mising Leke Gomlab mosí:jonnépé agerém bika.
1977-78 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mmé ‘Prokash’ lusardok ajon, ''Secondary Education Board''lok ajon, ''Head Master Board''lok ajonpé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1949 dítagdo Torun Sondro Pa:mega:mbí Bibharani Pe:gumé mida: mola langka. Bínyik omékídí:dé– Diptimala, Jutimala, Nitimala, Pritimala, Gitimala, Ritimala, Jutimala. Ao– Sondon, Kanson la: Ronjon bulu.<ref name=":1" />
== Gomlab ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí Misingé la: Ohomiya:pé addungai. Bí 1937 dítagdok atpongarnam mé:tomdém Mising poné opeyém attomna ‘Jagoron’ émna Ohomiya:pé attagai. 1939 dítagdo Jurhat Gobt. Boys H.S. Iskuldo porila du:dodém poyirné abu Dimbeswor Neugké la:lennam ‘Jeuti’ lusardo ‘Sokulu’ émna adnam do:dé:dé aiyangarné amaném pangka. Pola du:dodokkébo bí do:déng, mé:tom, gomsarém addungai.
=== Mé:tom ===
Mitompé Torun Sondro Pa:mega:mbí Kobitar Leseri Butola, Luitor Leseri, Sokamoka émnam tíkumkídí:dém la:lenna bojéko mé:tomém adlenka.
=== Do:sog ===
1983 dítagdo Bharot mo:rum ara:sok Rediyo do:sog ankí annyarro Torun Sondro Pa:mega:m ké ‘Hetu’dé annyiné aiya:né amaném pangka. Ake do:sog kídí:dé– Porasit, Phehujali, Hongkolpo, Sur, Hondhi.
=== Do:déng ===
Torun Sondro Pa:mega:mké do:déng kídí:dé– Alohi, Ubhotoni, Gos aru Phul, Hei Suwalijoni, Obhijonta, Sainu Sai Bulibi Bat, Matiramor Moti-Goti, Bisar, Bedonar Haj, Dawor Atori Gole, Nilakhamor Photu, Phul aru Kait.
=== Do:yar ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí Indin Air Forcelo ager gerra du:dodém do:yarém adropka. Hibiror Heh Niha, Soinik Jiwon, Ogni Jugor Phiringoti, Paharpuri, Somajor Seh Himat sé:bulu bíkké tadgénam do:yaré.
=== Ni:tom adnam ===
Torun Sondro Pa:mega:mbí bojéko ni:tomém attagai. Bí aídé ni:tomém modungasin. Akashbani Rediyo Sentarlokké bík monam tatpo tatponé ni:tomém adíkolo aipé mandungai.
Mising Agom Kéba:lok Kangga: Lé:tom tomsar kolok monam ni:tomdé bíkké ngoluk réngamém binam aipé aré kané ni:tomé.
Torun Sondro Pa:mega:mbí aré kané bojéko gomsarémsin atka. Leke do:yíngém abarungko tígabla adlenka. Guwahati Inibarsiti:lo Mising Leke Gomlab tíkumjonpé ila du:dodém bí Sodiya:lokké Buruli:lo:pé gígo:la Mising Leke do:yíngém tíkumka.
1948 dítagdokké ‘Aruhon’ émnam tadgénam lusardok nébí:pé bí ika. 1975 dítagdo Bamundoloni:lo ba:nam Mising Ba:né Kéba:dok Mé:pa: potin “Ronganoi Rengoni’dok bí nébíngai. Jurhatlo B.T. porila du:dodém ‘Sikshya’ émnam lusardok nébí:pésin bí ika.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Torun Sondro Pa:mega:m bí réngam agerém aipé mé:dagai. Réngam ara:lo du:né, réngam pu:po-jarpoboma:né agerkídí:dém mépagla anu anu agerém gerrenna réngamém píang lambélo:pé gíbonamdém bí madagai. 1966 dítagdok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do Torun Sondro Pa:mega:m bí kébang abbai. 1975 dítagdok Titaborro ba:nam Ohom Hahityo Hobhadok bí Abu oiyai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
1978 dítagdokké Torun Sondro Pa:me ga:mké alé-alagé ager germa:pé iyangkang. 1980 dítag dokké alé-alag, amír-amokídí:dém éngun-éta:la:ma:pé idaggom bí omé-aokídí:dém lubi lubila adnam agerém geryarra dungai. Mising réngamlokké Gomlab Penson pa:po:né Torun Sondro Pa:mega:mbí bím aipé mé:né réngamém mépagla 1983 dítagdok 30 Agosto longédok rokom 7:30 do Ui amo:pé gíkangku. Bím mé:pa:yarnam légangé bíkké sinané 30 Agosto longédém Mising Agom Kébangé ‘Torun Sondro Pa:mega:m Mé:pang Longé’ aminnok ba:yartíla gídopé ru:tag.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q19687314}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
9m8lw3xjeou639hogul2uu81rrih348
Wp/mrg/Numol Pe:gu
0
3781399
7252398
7239287
2026-07-16T06:36:08Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252398
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
adhvdsfq5irz9ns0z5nhm48lijxj54n
7252399
7252398
2026-07-16T06:37:29Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252399
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
bjse51wvfw6fib9doz01ifwu0v5f7ds
7252400
7252399
2026-07-16T06:38:33Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252400
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
oo696nq6mv3p0m8u4x0hfci7zyctng1
7252401
7252400
2026-07-16T06:38:46Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252401
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
dkhlnj9g1zkh31ypxrzz5ns6c8mnvys
7252402
7252401
2026-07-16T06:39:02Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252402
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
hzk00ygjisj7zvkdr5sqo1z9yiyy947
7252403
7252402
2026-07-16T06:39:14Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252403
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
476m25i0lrt5rha841ztfiu4k8je9il
7252404
7252403
2026-07-16T06:39:27Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252404
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
1uvir3nw11h2zf5u8mglt7waqgdhnji
7252405
7252404
2026-07-16T06:39:39Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252405
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
fenjjdlmo1u09tlauhaott8so4gwlqq
7252406
7252405
2026-07-16T06:39:55Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252406
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam All Assam Miri High English Schooldo podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
4lymbu6g83z2fpdiwlimwi7azgsoqwq
7252408
7252406
2026-07-16T06:40:23Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252408
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam All Assam Miri High English Schooldo podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
nk0oefmcyq0afqt131bzokush3ly6iu
7252409
7252408
2026-07-16T06:40:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252409
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
2m2l3wl5qt8rf8442yst2zpalc0oat9
7252411
7252409
2026-07-16T06:40:48Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252411
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké All Assam Miri High English Schooldok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
3ezui3e3u46vwdyfsu2910msm2l7ry3
7252413
7252411
2026-07-16T06:41:12Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252413
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
jj4zgg6ia3pl3oqwq5e7fj5eg1tu3lg
7252416
7252413
2026-07-16T06:41:44Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252416
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
m1owvkq1u6dcpp4t2esy913fqabj0ym
7252417
7252416
2026-07-16T06:43:23Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252417
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
obqs7ooc3r5nm1utjh14bza1b8npv5p
7252419
7252417
2026-07-16T06:43:48Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252419
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
pnzxzvk9f2hufct0qend67twsj4uae0
7252422
7252419
2026-07-16T06:44:26Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252422
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
fggyxd074xn18mdi1f78bavurf26uu8
7252426
7252422
2026-07-16T06:45:01Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252426
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
5ghijr82oejnpmpqc02xtirwddhkqrf
7252428
7252426
2026-07-16T06:45:15Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252428
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
lecbtlce32qnjc1lagzjipag2sku642
7252430
7252428
2026-07-16T06:46:33Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252430
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
q438h36i3hbgeegch9qlslhgmswd138
7252431
7252430
2026-07-16T06:46:51Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252431
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
d5l1376b5g2qusmdahbry9q6bnnsawc
7252433
7252431
2026-07-16T06:47:44Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252433
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
8i858szszxfnjd5v5lepwwjvscxaf8c
7252435
7252433
2026-07-16T06:48:20Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252435
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
ibnyenyd7meou56ctmqordalfmno0cz
7252436
7252435
2026-07-16T06:49:53Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252436
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
l36wy2yewe29vah9elz9o16nmcwgwhv
7252437
7252436
2026-07-16T06:50:38Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252437
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
kvd8hqrefd8bgm2sgggdkzyklpth4om
7252438
7252437
2026-07-16T06:50:52Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252438
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
6ow1l2n677mcdda94ql6wy42a61smjm
7252439
7252438
2026-07-16T06:51:08Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252439
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
4jirn9pbgekfkvel4e3mxtqsbp5dedm
7252440
7252439
2026-07-16T06:51:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252440
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
4wt2sx5vsdj75wseelp5tziijmmctoj
7252442
7252440
2026-07-16T06:51:33Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252442
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
f4fl57jor8f9up0ijxu5of6v37qccke
7252443
7252442
2026-07-16T06:51:43Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252443
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
nzccl78atnf7o0v3htqjrioted2l85m
7252445
7252443
2026-07-16T06:53:14Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252445
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
cqudojcy0apmdntrqbx30y5qzd7c8l7
7252446
7252445
2026-07-16T06:53:34Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252446
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
okfce76xsrxhcuy9juv37yxupu0xzrc
7252447
7252446
2026-07-16T06:54:36Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252447
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
quqnmuxvc6z4u1d0lktduggwemz7yj5
7252448
7252447
2026-07-16T06:55:04Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252448
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
cvbqd5oxqmvx28dtl94h3osh1c0bd4p
7252449
7252448
2026-07-16T06:55:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252449
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
mva9bu37e5b1uwmaby9wfs3mx8v691s
7252450
7252449
2026-07-16T06:55:27Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252450
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
ea6dihuezq0hy4wgykflwiy29rqogbr
7252453
7252450
2026-07-16T06:56:51Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252453
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
krorjq6w81b2syuqh3jl031d7yuxhwu
7252454
7252453
2026-07-16T06:57:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252454
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
9dxf5kxjzdf4gecb3gavpt6w79rrmki
7252455
7252454
2026-07-16T06:57:21Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252455
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Mising tani]]
2fxxeqbkshlkldwvarhcnudg5g9rj0s
7252457
7252455
2026-07-16T06:58:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252457
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
byn9zt2wvrcazysxomwip0n7tewl6q6
7252458
7252457
2026-07-16T06:59:25Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252458
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
is8c80wab9kx6vrm0bmdixp5nay022j
7252460
7252458
2026-07-16T06:59:39Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252460
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
3yqpb3d6ny6x5vwia1ne8yi49yvy65z
7252461
7252460
2026-07-16T06:59:56Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252461
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
5nvrtny2petl9v81zq9sfppze3syfna
7252462
7252461
2026-07-16T07:00:09Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252462
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
gj2ine7vk7vazhm4g8pnt1p24zg0iwr
7252463
7252462
2026-07-16T07:00:27Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252463
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
qnwn68pfvjpdywzusjqfyhqwr4dvwnv
7252464
7252463
2026-07-16T07:00:43Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252464
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.<ref name=":1" />
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
3afzxlq7ui7ycby4pgyw2w96987fayn
7252465
7252464
2026-07-16T07:01:02Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252465
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.<ref name=":1" />
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
gxnnuve9d137ia1pd8egpm4j0vlzjiy
7252466
7252465
2026-07-16T07:01:16Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252466
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.<ref name=":1" />
== Potin adnam ==
Dr. Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
1. Mising Abíg, 1944-48
2. Kajé Mola:jé, 1945
3. Gomig, 1987
4. Kumdung Ru:né nom, 1985, 1997
5. Agom Néríng, 2008
=== Inglish ===
1. The Miris, 1956
2. The Mishings of the Bramaputra Valley, 1981
3. The True Story of my struggle Part I, II, III, 2003-2007
=== Ohomiya ===
1. Hat Hagor Tero Nodi, 1988
2. Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti, 2003
3. Mising Jono Jibonor Rup-Rekha, 2003
4. Opangteyo, 2004
5. Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
fz4rdubrk70fcfrd20vg9w7x7gn63hz
7252539
7252466
2026-07-16T08:26:42Z
Abhinab Pegu
2686121
/* Potin adnam */ fixed formatting
7252539
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.<ref name=":1" />
== Potin adnam ==
Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
# ''Mising Abíg'', 1944-48
# ''Kajé Mola:jé'', 1945
# ''Gomig,'' 1987
# ''Kumdung Ru:né nom'', 1985, 1997
# ''Agom Néríng'', 2008
=== Ingraji ===
# ''The Miris,'' 1956
# ''The Mishings of the Bramaputra Valley,'' 1981
# ''The True Story of my struggle Part I, II, III,'' 2003-2007
=== Ohomiya ===
# ''Hat Hagor Tero Nodi'', 1988
# ''Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti'', 2003
# ''Mising Jono Jibonor Rup-Rekha'', 2003
# ''Opangteyo'', 2004
# Jibon Jujor Kahini, 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
eayi9vfo2enxybeh3wkrhykda5zqhxk
7252542
7252539
2026-07-16T08:27:35Z
Abhinab Pegu
2686121
/* Ohomiya */ itacise book names
7252542
wikitext
text/x-wiki
'''Numol Pe:gu'''-mé do:pín migang émna kindag.<ref name=":1" />
==Onam==
1925 dítagdok 27 Agosto longédo Numol Pe:gumé Lokhimpur mo:dumdok Silapothar Sunari do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Mongolsing Pe:gu odokké anédok aminém Muwadoi Pe:gu émtagai. Numol Pe:guké bírokídí:dok aminé– Ugeswor, Upen, Uma la: Bhupen. Abí:né bírmé annyidok aminé– Lahori la: Karpi. Ododém so:le so:se:dagai émna Numol Pe:gumé obo ka:né, érangé, do:lung taniyé aima:yé émna mé:modungai. Amikémpé ékéré imanggom Numol Pe:gubí ajon lédulo, aíké do:lu:lo sí:ta: sí:mala sí:sa:to. <ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=69-73|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Numol Pe:gubí aíké do:lu:do poriko kama:la do:lu:dokké mo:té:pé du:né Sohokisuk Pobug Pokodo ponamém poropka. Buluk do:lu:dokké pokodé mo:té:namé pojon gíjon annyidé pokolo gínamém mépakto. Numol Pe:gubí:sin atérdé gílí:ma:la lukéd luéd sangkang. Oddar botténé pu:mu assé sa:la poko okum dém bitpagbomkang. Bíkké dítakkopé ponamé ngetteka. Odok lédupé poko okumdém Buriunti do:lu:do mokaku. 1933 dítagdokké bí édé pokodo pola pobug ponamém 1935 dítagdo:pé porika. 1936 dítagdo Aman pa:moné ankangém binam lédupé popénamé kama:la Numol Pe:gubí duggo:la dungakui. Édé adído bík ponamém anupé molennam ''All Assam Miri High English School''do podopé érangé ru:sékka. Ru:ség kampé lo:nyikopé ollu:lok gíla Kherkotamukhdo du:né édé pokodo bík aminém Ape: IV do abudé adlígmoka. Anupé molennam poko okumdém ka:sí:napé murkong légangé Numol Pe:gubí bík ajonkídí:dok lédulo so:man manré sukolo gímínka. Édé adído Numol Pe:guké kinamé angkang. Bík kinamdé aima:n kinamé émna tadla érang taniyé gíríg sukaku. Édémpéi bíkké ''All Assam Miri High English School''dok ponamémsin odogo:lok potérnamémpé ikang. 1938 dítagdo Numol Pe:guké ponam légangé poriko mago:la Dibrugorhlok George Institutelo aminém adlíkka. Édé adído Annyiné Mo:pí Mimagdok ésaré pésokandopé sarsangkang. Édé pésokanné mimag ésar sarra dungko arangí:do porila George Institutelokké Numol Pe:gubí 1946 dítagdo metrig ankangém bila aiyo:pé pa:ska. Metrig pa:snam lédupé bí Guwahati:lok Koton Kolejdo I.Sc.dém pola pokurka. I.Sc. pokurnam lédupé bí ''Assam Medical College, Dibrugarh'' lo MBBS porila 1954 dítagdo édémsin pokurka. Koton Kolejlo I.Sc. pola du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ taru:do bí Mising mímbírpé ila songka.
MBBS pokurnam lédupé kinam ka:né migom agerém gerko arangí:do 1959 dítagdo ''London School of Tropical Madicine'' pe:le:dok ankangém bila bí DTM & H dém pa:to. 1960 dítagdok 23 Januari longédo bí ''United Kingdom''lo porinané légangé ''Scholarship'' amaném pa:la Londonpé gíla ''Glasgowlok Royal Hospital''lo ko:kang kinam ka:namém poyugla porika. 1961 dítagdo ''Royal College of Physicians, London''lokké bí DCH émsin pangka. 1962 dítagdok 6 Phebuari:do bí okumpé gílad langkula po:péké ager gerko Diphulo lékoda agerém gerangkaku. Mising réngam ara:lokké Dr. Numol Pe:gubí lenpongarné MBBS poriné odokké London gípo:né. 1986 dítagdo aipé kinamém ka:yarnam légangé ‘Fellowship of Royal Society of Health (FRSH), London’ amaném Dr. Numol Pe:gukolo:pé tolíkka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1959 dítagdok 10 Me: longédo Dr. Numol Pe:gubí Luhitmukhlok tadgénam réngam ager gerné Numoliya Kutum Ga:mké omé Monumoti Kutum mé mida: mola langka. Bínyikké ommangkídí:dé– Dipali, Dip, Prodip, Binita la: Jyotirmoy Pe:gu bulu. Bínyikké ommangkídí:dé botté bottépé porila migom agerém gerra réngam aminém tadgémokang.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
MBBSdém pokurnam lédupé Numol Pe:gubí Dr. Numol Pe:gupé ikang. 1956 dítagdok 6 Julai longédo Dr. Numol Pe:gubí ''Diphu State Dispensary''lo ''Assistant Surgeon Grade-I'' pé ila kinam ka:népé migom agerém gerropka. Pongkogdo bí bottapé porikolo Londonpé gíka. Londonlokké gílad langkula kinam ka:nam migom agerém bí geryarkaku. Lédupé bí SDMOpé ''Jowai Civil Hospital, Meghalaya, North Lakhimpur, Dibrugarh''lo odokké ''Tezpur, Mangaldai''lo bí DFMOpé migom agerém gerka. Bojékopé kinam ka:né migom agerém gernam lédupé adí a:la 1986 dítagdok 1 Septembor longédo bí ''Civil Surgeon''pé ila Dibrugorhlokké migom ager gernamém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:yi:lok do:lu:lo mo:ro:né ésarém pa:la, ajon arum lédulo duggo:manna sí:sa:né Numol Pe:gubuluk éra:do:pé réngam pu:pojarponam légangé do:yíng kíkolo gía:né ménggésunam amikídí:dok agom, do:yíngém tadla ajjoudokkéboi bíkké asina:do aíké réngam légangé asinang onamko gíang ka:némpé ikang. 1928 dítagdok buluk do:lung kérangké Namghoriya:dok ba:nam ‘Hodou Ohom Miri Honmilon’ do Kébang abupé Muhi Sondro Miri:ké adla lubinam agomdé Numol Pe:gumé aipé tadbomokang. Lédupé ponam lédulo bí aíké réngamlok agom, dírbí, do:pín légangé agerém gerka. 1955 dítagdok 10 Epril longédo bí ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kéba:’dokképé ila Ali-a:ye Lígang léga:pé, Mising dungkolo poriko léga:pé ajoném jonsula Ohomsok Ru:tum Mirungém do:ri binam agerém gerboka. 1944 dítagdokké bí Mising agomém ponam légangé potiném atka. Koton Kolejlo porila du:dodém Mising so:maném aídé so:té:sula léngkanka. Lédupésin bí Mising Agom Kéba:dok bojéko Ba:sar kéba:lo gíla aré kané agomém luboka. Bíkké adnamé la: lunam agom kídí:dé aipé o:rí:pé ménga:la adnam lunamai. Kinam ka:né daktor ponamém podogom bí gomlab agerémsin mémangai. Bí do:sogémsin adla aídé yaru mola léngkandungai. 1998 dítagdo Ohom migomé bím ‘Gomlab Penson’ém bila toyumka. 2012 dítagdo Mising Agom Kébangé bíkké mé:jongém, angkiném ka:la bím ‘Do:pín Migang’ yamminkokki toyumka.<ref name=":1" />
== Potin adnam ==
Numol Pe:gubí bojéko aré kané potiném adlenka. Édébulu–
=== Mising ===
# ''Mising Abíg'', 1944-48
# ''Kajé Mola:jé'', 1945
# ''Gomig,'' 1987
# ''Kumdung Ru:né nom'', 1985, 1997
# ''Agom Néríng'', 2008
=== Ingraji ===
# ''The Miris,'' 1956
# ''The Mishings of the Bramaputra Valley,'' 1981
# ''The True Story of my struggle Part I, II, III,'' 2003-2007
=== Ohomiya ===
# ''Hat Hagor Tero Nodi'', 1988
# ''Mising Hokolor Itibritto Aru Hongskriti'', 2003
# ''Mising Jono Jibonor Rup-Rekha'', 2003
# ''Opangteyo'', 2004
# ''Jibon Jujor Kahini'', 2012
Taléngké adnam potinkídí:tém mége:la:sin Dr. Numol Pe:gubí bojéko gomsarém atka. Édé gomsar kídí:dé bangkí bangkí Lutad, Lusar, Mé:pa: potin, potinno lenka. Bí Inglishpé la: Ohomiya:pé adnamém adya:dungai. Dr. Numol Pe:gubí mitoma:sin. Bíkké adnam Mising mé:tomkídí:dé aipé aré kadag. Bík mé:tomkídí:do lekeké Mising do:lung, a:péné longélok mé:monamé aipé naré:pé léngkansudag. Mising réngam sok agomém yégbomsunam payéglo léngge:la sarrenna ka:la lunnémpé bí lula:dagai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Se:komé ojíngoudo:bo réngam taniyé turma:yé émna mé:modungaji, édé ko:dé ajjoudokkébo kétpele:pé ponamém pola adíkolo Londonlo porila kinam ka:né MBBS Daktorpé ikang. 2009 dok 11 Phebuari longédo lagbíg alagémpé iné mé:bomsunam bíkké né:ng Monumoti Pe:guké sinyonam lédudokké Dr. Numol Pe:gubí aipé atérangkang. Bí adnam agerém gerra:ma:pé iyangkang. Émdogom asinang kínggí:né amidé ponamém mémangai. Míjíng kinamé pa:la Do:pín Migang Dr. Numol Pe:gubí 2013 dítagdok 13 Januari longédo 88 dítag kopé turge:la Dibrugorhlok aíké okumdo Do:ng amo:sém mége:la Ui amo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
tmc66k1ijcn27p8zgn8fi6hldc6c1n8
Wp/mrg/Deubor Dole:
0
3781401
7252475
7239232
2026-07-16T07:21:14Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252475
wikitext
text/x-wiki
Porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako Deubor Dole:ké aminsé. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai.
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
nny8k00xzgf7e2pj8c650qojqvwf5aw
7252476
7252475
2026-07-16T07:21:37Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252476
wikitext
text/x-wiki
Porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako Deubor Dole:ké aminsé. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai.
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
9cezpk2qhw2x7zmhsk5p5ou6oknjrex
7252478
7252476
2026-07-16T07:21:45Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252478
wikitext
text/x-wiki
Porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako Deubor Dole:ké aminsé. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
rj4zvhn7qo77jzzvy73gntnklor9p5s
7252480
7252478
2026-07-16T07:22:48Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252480
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
mlmch8qu3i5z1jl9iyegrjjyfdyll2u
7252481
7252480
2026-07-16T07:23:17Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252481
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
pybmvlacx3enwsnoscq7eznr4lm8oeq
7252482
7252481
2026-07-16T07:24:00Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252482
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ebwstogltxlqwk90wzrrz6w45c8uj54
7252483
7252482
2026-07-16T07:24:18Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252483
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
d2k5dkn5gvvr8btpvatp6ds58z003zb
7252484
7252483
2026-07-16T07:24:30Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252484
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
2nakakmu3t6yutpreountxdpq6cwyb0
7252486
7252484
2026-07-16T07:24:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252486
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
f3eytxmwebiwvzomqpxhb7ii9hr0ydi
7252487
7252486
2026-07-16T07:25:09Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252487
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
1u9eh2cnc77svxl93qrpo8zrfp9qzct
7252488
7252487
2026-07-16T07:25:32Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252488
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
fha7vpj6n6fts6zeq067foa6y05g10b
7252489
7252488
2026-07-16T07:25:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252489
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
d4pblff3cnwmfv9n4jq6cgxcmfzkv85
7252490
7252489
2026-07-16T07:26:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252490
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
jsj8u5tq8ogr7c02hv6a6jdh7mlrn6g
7252491
7252490
2026-07-16T07:26:33Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252491
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ayyltb3ug54r1sv3ghmdfqvyzt2req0
7252492
7252491
2026-07-16T07:26:43Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252492
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
qveh96uhaam0sy78rpol5ll84y5n4bw
7252493
7252492
2026-07-16T07:27:06Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252493
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
9lx2i10jg6d29fegep6ckn0ojrjlq1z
7252494
7252493
2026-07-16T07:27:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252494
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
m0947osgj6glz6suiyquofpso2g6lda
7252495
7252494
2026-07-16T07:27:32Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252495
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
dkpesak3467jbed2wpz8dex4w4qh8cx
7252496
7252495
2026-07-16T07:27:40Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252496
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
2p6omvqeo9esgi8qx6ml9r3o3lp1h0u
7252497
7252496
2026-07-16T07:27:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252497
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la porinamlok ainé bírdugém a:moné Deubor Dole:bí 1994 dítagdok 4 Disembor longédo Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
hz8jg35odad1pbsfkxd0g85cpbodn06
7252498
7252497
2026-07-16T07:29:06Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252498
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=74-75|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la porinamlok ainé bírdugém a:moné Deubor Dole:bí 1994 dítagdok 4 Disembor longédo Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
mhnzyrkb615p6lndrz6311zfgq6dugc
7252499
7252498
2026-07-16T07:29:22Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252499
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=74-75|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la porinamlok ainé bírdugém a:moné Deubor Dole:bí 1994 dítagdok 4 Disembor longédo Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
cahie2oujsu3ffe67nnqrrvhkxzyxn1
7252500
7252499
2026-07-16T07:29:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252500
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=74-75|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la porinamlok ainé bírdugém a:moné Deubor Dole:bí 1994 dítagdok 4 Disembor longédo Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
irsacrlz1iyh8iv2075dt1p5v6onv2f
7252501
7252500
2026-07-16T07:29:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252501
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=74-75|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la porinamlok ainé bírdugém a:moné Deubor Dole:bí 1994 dítagdok 4 Disembor longédo Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
bkp8mo8j47vxp7kxpgiddf5r0tegtp0
7252502
7252501
2026-07-16T07:30:13Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252502
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=74-75|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la porinamlok ainé bírdugém a:moné Deubor Dole:bí 1994 dítagdok 4 Disembor longédo Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
l9qbhsum8t55vggybibehcxqb4n6oj8
7252503
7252502
2026-07-16T07:30:28Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252503
wikitext
text/x-wiki
Deubor Dole: bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=74-75|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la porinamlok ainé bírdugém a:moné Deubor Dole:bí 1994 dítagdok 4 Disembor longédo Ui amo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
9erf57vhb6sco6d1g62qh4nxygetllb
7252520
7252503
2026-07-16T08:01:34Z
Abhinab Pegu
2686121
7252520
wikitext
text/x-wiki
'''Deubor Dole:''' bí porinam légangé aíké, amiké émma:pé ka:sí:né poyirné kídí:dok ara:do ménggappénam amin ako. Poko okumém mobola, ponném pomola, réngamém píang píkolo:pé gíbonam légangé lambé léngkanbiné poyirné abukai Deubor Dole:bí.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=74-75|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Aíké atsukampé 1925 dok 13 Disembor longédo mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Ujoni Gejera do:lu:do Deubor Dole:mé otagai. Bík abudok aminém Tuni Dole: odokké anédok aminém Loliti Dole: émtagai. Tuni Dole:ké la: Loliti Dole:ké ommang kídí:dé– Deubor, Durju, Jugen, Debiram, Umbori la: Karoi bulu. Buluk éra:dé aríg-ísíng iné érangai.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Pobug ponamém la: M.E. ponamém Deubor Dole:bí aíké do:lu:dok du:né pokodo porika. Bí Hai Iskulém porika Dhokuakhanado. 1947 dítagdo bí metrigém pokurka ''Bezbaruah High School, Jorhat'' lokké. Metrig pokurnam lédupé Deubor Dole:bí ISc. porika Koton Kolejlo. ISc. ankangém bí lékko:lo bikur la:ma:la lédupé praibetpé pa:ska. Guwahati:lo ISc. pola du:dodém bí ASTC pe:le:do migom agerém pa:la Shilonglo gerropka. Isteson Mastorpé migom agerém gerra du:dodo aíké Ujoni Gejera do:lung M.E. pokodok Ru:tum poyirnépé IA./ISc. pokurnéko lagila réngamé bím gokkaku. Do:lung réngamlok agomém tadla bí 1954 dítagdo Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé agerém gerropka. Bíkké Ru:tum poyirnépé gíangkunamdé mo:tagdokképé la: Iskuldokképé ainé anu bírdug a:nam agomémpé ikang. 1964 dítagdo Deubor Dole:bí praibet ponépé ila J.B. Kolejdokké B.A.dém pokurka. Édé dítagí:do bí B.T. ponamémsin pola pokurka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Deubor Dole:bí 1956 dítagdo Jengrai mukh Kumarbari do:lu:dok Karmi Pe:gumé langka. Karmi Dole:bí sigorla:yam Mina Kumari Pa:tírmé langkaku. Bulukké ommangkídí:dé– Ram Sondro, Kulo Prosad, Kiron, Budhen, Bhobani la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Ru:tum poyirnépé ager gernam ==
1954 dítag dokké Gejera M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé Deubor Dole:bí ika. 1964 dítagdo M.E. Iskuldém Hai Iskulpé irobnamé bí odok la:lenboné Ru:tum Poyirnépé ikang. Gejera Hai Iskuldo Ru:tum Poyirnépé agerém geryarra gernam lédupé adí a:la 1989 dítagdok 30 Oktubor longédo bí migom agerém gertérsuka. Migom agerém gertérsunam lédupé bí Jonai Rangkop do:lu:do dungko amongém réla okum kumla dungka.
Ru:tum Poyirnépé Deubor Dole:mé poné ko:kang, poyirné ajon ope:, pokodok ager gerné opeyé la: anéabukídí:dé aipé péso-ménggédagai. Deubor Dole:bí ko:ka:lok porinamé ainam légangé aídé:sin nulígdanna agerém gerdagai. Gíyod-gímadné agerém bí ka:la:dan mangai. Bíkké ardapé daggébonamkokki bojéko bangkí bangkíné ngasodém é:badla Iskuldé:sin aminé gíkang. Aipé ainé poné ko:ka:ngésin bojéko lenkang. Bí aidopé ponam légangé aíké, amiké émna sappansula se:komésin sabmangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la porinamlok ainé bírdugém a:moné Deubor Dole:bí 1994 dítagdok 4 Disembor longédo Ui amo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
2435f6j0thmcm99e7x64pxd8yj857jk
Wp/mrg/Durgeswor Dole:
0
3781408
7251565
7239236
2026-07-15T13:29:35Z
Tatoyayo
2686294
/* Onam */
7251565
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Bheusuk Kumarbari do:lu:do Durgeswor Dole:mé dítag1935, 30 Nobembor longédo otagai. Bíkké abudok aminém Aluram Dole: odokké anédok aminém Yabur Dole: émtagai. Durgeswor Dole:ké bírrangkídí:dé– Oikoli, Ketekur, Pepul, Omoraboti, Dhonsing, Bhobo Kanto la: Domoyonti bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
je5fnrnmb6d5s628rc4o198fjzx55sc
Wp/mrg/Ghonoshyam Taye
0
3781416
7251577
7239238
2026-07-15T13:32:58Z
Tatoyayo
2686294
/* Onam */
7251577
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Dítag 1943, 1 Epril longédo Jurhat mo:dumlok Tiyok mo:tagdok Janjimukh Jopong do:lu:do Ghonoshyam Tayemé otagai. Bík abudok aminém Tabiram Taye odokké anédok aminém Lolita Taye émtagai. Ghonoshyam Tayebí atér auwai. Migom ager gerra bí Jurhat lu:jarro okum mola dungka. Buluk éra:dé aríg-ísíng, sité-minjéglok mirémdaggom éra:do po:pé poriné kamangai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
n9g9ew4b4xy5qachw8d6onzlzt47za7
Wp/mrg/Jotin Mipun
0
3781422
7252199
7239249
2026-07-16T02:33:50Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252199
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
rpphyguepqrib6bgk2lzntxk37j8xk0
7252200
7252199
2026-07-16T02:34:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252200
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
nx2r8lv7z8m8gngoconkyigb82phtgu
7252201
7252200
2026-07-16T02:34:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252201
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ckovztve8xnf62iwljn930klorn6anv
7252202
7252201
2026-07-16T02:34:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252202
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
nj0z7tzndib507h7p1fm9berlr9w1my
7252203
7252202
2026-07-16T02:34:47Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252203
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
a8amgukbsmbou7u355wus90f4e72rdu
7252204
7252203
2026-07-16T02:35:18Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252204
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
290kmiaxjr2pgrmd8sepvwpuqsvgmz2
7252205
7252204
2026-07-16T02:35:31Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252205
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
qm55w0mb61s0td5v6o6e4ecuqh0ugoq
7252206
7252205
2026-07-16T02:35:47Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252206
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
54v1hnsuq29z4iu0y1713jan4wo1z6w
7252207
7252206
2026-07-16T02:36:20Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252207
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
lwcca8lnue51ps33upe4m1nvh53ap0a
7252208
7252207
2026-07-16T02:36:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252208
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
iaj6rnblssyefx6e0lys0lc0591kqkt
7252209
7252208
2026-07-16T02:36:41Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252209
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
kjqhncz4equmaz4ivgp8xqa2w0yc5up
7252210
7252209
2026-07-16T02:38:00Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252210
wikitext
text/x-wiki
Jotin Mipun bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
jn2pzytw0aabsx34ckrggojey111xwf
7252211
7252210
2026-07-16T02:38:14Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252211
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
3j022w6vsfzslhm53emsf1kna3u3dba
7252212
7252211
2026-07-16T02:39:33Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252212
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
46x0dxc2swkwqojih3fzojelksu408g
7252213
7252212
2026-07-16T02:39:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252213
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
a95x5id85e443cyhi7ssycnkgevgak6
7252214
7252213
2026-07-16T02:40:15Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252214
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
loj5l5fxs61ti5i5ftmrc8d8z4bx9uf
7252215
7252214
2026-07-16T02:40:22Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252215
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
nz6bjoqkth8m704x82657q80ngf89wg
7252216
7252215
2026-07-16T02:40:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252216
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
rgj5vp3hpvy440pwe7jpa5fovmrqds1
7252218
7252216
2026-07-16T02:41:14Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252218
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
gn2cupa84z5o80fe51drm8vccm3ucne
7252219
7252218
2026-07-16T02:41:27Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252219
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ej62953pnz2pdtpt3ki2d1g535lbgew
7252220
7252219
2026-07-16T02:41:38Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252220
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
tvuzx6cfvf927kuxm1ip5co0353gca5
7252222
7252220
2026-07-16T02:42:09Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252222
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang,
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
p1jfpsgxst8kkor9sgkofvyec0i3x5t
7252224
7252222
2026-07-16T02:42:34Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252224
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ci2a15nrbys4bfzi9rp762g1h7g152i
7252226
7252224
2026-07-16T02:42:49Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252226
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
q7qdv0g980jxdyz6hvtlwa5o8j46gk9
7252227
7252226
2026-07-16T02:43:04Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252227
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
4pvgtzkewdn7x2oh8bbybyrbacmhqol
7252229
7252227
2026-07-16T02:43:21Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252229
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
4kvjdy0xyvkta5ifco9yr0tgmvcfab6
7252230
7252229
2026-07-16T02:43:36Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252230
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
f0xg08pkyuyvkaf4ed1ixrfjietsjzp
7252231
7252230
2026-07-16T02:43:49Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252231
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
jkm1o4ruo14jlg9z3ls7u25ih1udw3u
7252232
7252231
2026-07-16T02:44:02Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252232
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
7rdpnsvxlbp0o1m2vxx1gj184y3hrjs
7252234
7252232
2026-07-16T02:44:28Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252234
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
4gkaackni4k4c9546a2so5fvbxsihd1
7252235
7252234
2026-07-16T02:44:45Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252235
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
aadxyroma37y0pypbt2xunjvm5zt6v3
7252236
7252235
2026-07-16T02:44:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252236
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
c97qq6o4owj9a7631zdsqj4dhno8a6u
7252239
7252236
2026-07-16T02:46:30Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252239
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
40ui4a3jcsnml4dxmvosvkb8qnly2u3
7252241
7252239
2026-07-16T02:47:25Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252241
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
gvazevucf5daf0evmvpy796tw0ovb3h
7252243
7252241
2026-07-16T02:47:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252243
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
83qaztc9cvnhsxaxqwrpln124k8ypl1
7252244
7252243
2026-07-16T02:48:02Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252244
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
8bpdp2a2ctdv5ekkz15o9ghmx0j63ib
7252245
7252244
2026-07-16T02:48:20Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252245
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
rs5tbb5tbrmh7bj498ajxzlz2xgeoqs
7252246
7252245
2026-07-16T02:48:36Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252246
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
krm7llcicon50a0mdcjtm7da8zop806
7252248
7252246
2026-07-16T02:48:53Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252248
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
n9u2bhzytf0svt7zyrs6xeb4lnfslj2
7252249
7252248
2026-07-16T02:49:08Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252249
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
g3i8g1xawfsgteayz35tq4xx9r7jo9s
7252391
7252249
2026-07-16T06:31:51Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
Replaced content with " ==Onam== 1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu. [[Category:Wp/mrg]] {{INTERWIKI|Q85967879}} <references /> [[Category:Wp/mrg/Mising tani]]"
7252391
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
1952 dítagdok 1 Agosto longédo Jotin Mipunmé Jurhat mo:dumlok Moriyoni mo:tagdok Nokosari Gondhiya do:lu:do otagai. Bík abudok aminém Sebiram Mipun odokké anédok aminém Podmini Pao Mipun émtagai. Sebiram Mipunké ommangkídí:dé– Kusum, Joygeswor, Onu, Dulal, Jotin, Monikanto, Ranumai la: Renu bulu.
[[Category:Wp/mrg]]
{{INTERWIKI|Q85967879}}
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
aio7xm3ycmj7es0evk1lxyuepnplf48
Wp/mrg/Parboti Dole:
0
3781428
7251582
7239283
2026-07-15T13:35:57Z
Tatoyayo
2686294
/* Onam */
7251582
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Dítag 1924 do Dhokuakhana mo:tagdok Tagad do:lu:do Parboti Pe:gumé otagai. Bík abudok aminém Pakhiram Pe:gu odokké anédok aminém Damoni Pe:gu émtagai. Pakhiram Pe:gubí édé adídok Normal ponamém pokurnai. Bíkké ommang kídí:dé Parboti, Lekhon odokké Iraboti bulu. Bulukké éra:dé aríg-ísíng ila mé:po:pé dola: tí:la du:né érangai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
in9ljdymefneasanbt5kk59d200dwdx
Wp/mrg/Soromaboti Dole:
0
3781429
7251580
7239270
2026-07-15T13:34:34Z
Tatoyayo
2686294
/* Onam */
7251580
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Majuli:lok Besamora do:lu:do Soroma boti Pegu:mé dítag 1927 dok ainé longékolo otagai. Bík abudok aminém Lombudor Pe:gu odokké anédok aminém Nibuli Pe:gu émtagai. Lombudorké la: Nibuli Pe:guké ommang kídí:dok aminé- Debeswor, Sompaboti, Nuni, Dulai, Soromaboti, Jamini, Bisitra la: Muhidhor. Lombudor Pe:gubí do:lu:dok Ga:m míjíngai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ph8je4w5rkglohsxl4q5z60o5v70vzy
Wp/mrg/Binapani Dole:
0
3781431
7251573
7239226
2026-07-15T13:31:05Z
Tatoyayo
2686294
/* Onam */
7251573
wikitext
text/x-wiki
==Onam==
Mo:písok tadgénam boglong Majuli:lok Bhekelimukh do:lu:do dítag 1947, 11 Epril longédo Binapani Dole:mé otagai. Abudok aminém Bongsidhor Dole: odokké anédok aminém Sompaboti Dole: émtagai. Bongsidhor Dole:ké ommangkídí:dé– Noren, Bina, Munin, Bibha, Rajen, Gita la: Rothin bulu.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipak Kumar Doley|title=Mitpan la:ma:nam Mising Tani:|pages=18-19|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Sinam ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
ei4l9sim7s3kvup3mbpjiy8m9x6r2y1
Wp/mrg/Utpol Miri
0
3781445
7251541
7239260
2026-07-15T13:20:58Z
Tatoyayo
2686294
/* */
7251541
wikitext
text/x-wiki
'''Utpol Miri''' bí [[Wp/mrg/Mohi Sondro Miri|Mohi Sondro Miri]] odokké [[Wp/mrg/Indira Miri|Indira Miri]] ké aoé.
== Onam ==
== Ponam ==
== Réngam ager ==
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
jvbyi4a4g99zszgmtc78ds3n3sk5q9n
Template:Wp/mhq/Portada600k/carruselcontingut
10
3782548
7252570
7225867
2026-07-16T09:03:51Z
Stardsen
132997
7252570
wikitext
text/x-wiki
<noinclude><templatestyles src="Wp/mhq/Portada600k/styles.css" />[[Category:Tȟokáheya-oyúblaye]]</noinclude>
<div class="portada-slider" style="max-width:100%;position:relative">
<ul>
<li>
{{Wp/mhq/Portada600k/elementcarrusel
|file=BlackMarble 2016 rotating globe at night.gif
|umalli=[[Wp/mhq/Máa'ąke|<span style="color:#FFFFFF;">'''Máa'ąke'''</span>]]
|pisi qillqa=Eháŋk'ehaŋ-uŋkčéǧilapi manitúkala optáye čha hékta kȟoktášiča ómakȟa yáwapi k'uŋ héhaŋ makȟówaŋča él nípi (230 kȟoktášiča ómakȟa etáŋhaŋ na 65 kȟoktášiča ómakȟa íhehaŋyaŋ). Óta na wóičhitȟokeča yukȟáŋpi na waŋžígži tȟaló yútapi, uŋmápi watȟótȟo yútapi. Yuptáegnag t'ápi tóhaŋ wičháȟpi siŋtétȟuŋ waŋ makȟá kiŋ iyápȟe.
}}
</li>
<li>
{{Wp/mhq/Portada600k/elementcarrusel
|file=Cahokia Mounds -- UNESCO reconstruction.jpg
|umalli=[[Wp/mhq/Kahóoki'a|<span style="color:#FFFFFF;">'''Kahóoki'a'''</span>]]
|pisi qillqa=Ų́'st Misísipi máa'ąkstaa Kahóoki'a mí'tixteso'sh. Ų́'st Kahóoki'a Améerikataa Ų́ųte-Numá'kaaki mí'tixtes koxté éeheeni í-13 sentúuritaa 20 000 Numá'k róo níkereroomako'sh. Í-13 sentúuritaa kaníkerekas ą́ąwe Kahóoki'a ó'harani réehkarani mí'tixtet
wáakikereehkaranixka'sh. Táshkak kaníkerekas Kahóoki'a ó'harani réehkerek wáariihąąxinito'sh. Máanastaa 1982 ó'harani Unesco-Máa'ąk ''Heritage''s Kahóoki'a íkapuso'sh.
}}
}}
</li>
<li>
{{Wp/mhq/Portada600k/elementcarrusel
|file=Mato-tope.jpg
|umalli=[[Wp/mhq/Mató-Tóope|<span style="color:#FFFFFF;">'''Mató-Tóope'''</span>]]
|pisi qillqa='''Mató-Tóope''' Núu'etaa numá'kshi ratóoroomako'sh, 1784 máanataa ko'į́'tų́ni 1837 máanataa ko'tée. [[Wp/mhq/Mí’tųųtaahąhkas|Mí’tųųtaahąhkas]]taa numá'kshi'oomako'sh.
}}
</li>
</ul>
<div style="width:100%;position:absolute;bottom:0;left:0;padding:10px;background-color:{{linear-gradient|top|rgba(0, 0, 0, 0.35), rgba(0, 0, 0, 0.75)}}; text-align:center;color:white; border-top-right-radius: 5px; box-shadow: rgba(0,0,0,0.8) 0 0 15px; border-top-left-radius: 5px;font-weight:bold">{{Wp/mhq/Kawéhk}}</div>
</div>
<noinclude>[[Category:Wáakapus ų́ųte]]</noinclude>
t4e86r1iuzwgc3l4kh49zr2ilrj4ons
Wy/ml/കണ്ണൂർ ജില്ല
0
3784012
7252272
7234393
2026-07-16T03:21:16Z
Salil Kumar Mukherjee
2556993
Adding interwiki links to [[d:Q2980652]]
7252272
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ml/Pagebanner|WV banner Kannur district Kottiyoor temple festival.jpg|pgname=കണ്ണൂർ ജില്ല}}
[[File:Kuttiyeri Hanging Bridge area.jpg|thumb|തൂക്കുപാലം പരിസരം, കുറ്റിയേരി, തളിപ്പറമ്പ്]]
'''കണ്ണൂർ ജില്ല''' [[Wy/ml/കേരള|കേരള]] സംസ്ഥാനത്തെ [[Wy/ml/മലബാർ|മലബാർ]] പ്രദേശത്താണ് സ്ഥിതി ചെയ്യുന്നത്. ജനസംഖ്യ 2.4 ദശലക്ഷവും, സാന്ദ്രത ഒരു ചതുരശ്ര കിലോമീറ്ററിന് 813 ആളുകളുമാണ്. കണ്ണൂരിൽ തീരദേശ, കുന്നിൻ പ്രദേശങ്ങളുള്ള പട്ടണങ്ങളും ഗ്രാമങ്ങളുമുണ്ട്.
[[File:Valapatanam2.jpg|thumb|വളപട്ടണം ഗ്രാമം]]
[[File:Kannur Trip MK IMG 0166.JPG|thumb|കണ്ണൂരിലെ ബോട്ടിംഗ്]]
[[File:Blathur Onam celebration1.jpg|thumb|ബ്ലാത്തൂരിലെ ഓണം ഉത്സവം]]
[[File:Thiruvappana and Muthappan.jpg|thumb|മുത്തപ്പൻ നൃത്തം]]
==നഗരങ്ങൾ==
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/കണ്ണൂർ|കണ്ണൂർ]]|wikidata=Q4789666}}, തീരദേശത്തെ ജില്ലാ തലസ്ഥാനം.
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/കണ്ണപുരം|കണ്ണപുരം]]|wikidata=Q720804}}, നദികളിലേക്കും കടൽത്തീരങ്ങളിലേക്കുമുള്ള കവാടം.
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/ഇരിട്ടി|ഇരിട്ടി]]|wikidata=Q6071873}}, പശ്ചിമഘട്ട വനത്തിനടുത്തുള്ള കുന്നിൻ പ്രദേശം.
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/കുറുമാത്തൂർ|കുറുമാത്തൂർ]]|wikidata=Q6447378}}
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/മാഹി (ഇന്ത്യ)|മാഹി]]|wikidata=Q277480}}, പഴയ ഫ്രഞ്ച് എൻക്ലേവ്
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/മട്ടന്നൂർ|മട്ടന്നൂർ]]|wikidata=Q2475713}}, വരുന്ന വിമാനത്താവള നഗരം.
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/മുഴക്കുന്ന്|മുഴക്കുന്ന്]]|wikidata=Q6944439}}
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/പറശ്ശിനിക്കടവ്|പറശ്ശിനിക്കടവ്]]|wikidata=Q7136011}}, നദീതീര വിനോദസഞ്ചാര നഗരം
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/പയ്യന്നൂർ|പയ്യന്നൂർ]]|wikidata=Q539909}}, കായലുകളുള്ള തീരദേശ പട്ടണം
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/തളിപ്പറമ്പ്|തളിപ്പറമ്പ്]]|wikidata=Q2568358}}, കുന്നിൻ പട്ടണം.
* {{Wy/ml/Marker|type=city|name=[[Wy/ml/തലശ്ശേരി|തലശ്ശേരി]]|wikidata=Q367354}}, മറ്റൊരു തീരദേശ പട്ടണം.
{{Wy/ml/IsPartOf|Wy/ml/മലബാര്}}
{{INTERWIKI|Q2980652}}
s4dtap04fnh5w8sycdmhngnj0sl1esy
Wp/mrg/Gubindo Taid
0
3784356
7251558
7239244
2026-07-15T13:27:29Z
Tatoyayo
2686294
/* */
7251558
wikitext
text/x-wiki
'''Gubindo Taid''' ([English]: Govinda Taid, অসমীয়া: গোবিন্দ টাইদ) bi tadgésunam adnéko. Bí Mising, Inglis odokké Ohomiyapé adnam agerém gerbomna dung. Dítag 2019-23 do MAK kébang abupé dungka.
== Onam ==
== Kin-go ==
== Réngam Ager ==
== Potin Ager ==
# Tani Agom
#
== Ka:yi:suko ==
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
nfmnm1s5si3aqg9mfkbqr601ot71v1t
Wy/ml/മുഴക്കുന്ന്
0
3784741
7252283
7234063
2026-07-16T03:48:01Z
Salil Kumar Mukherjee
2556993
Page banner correction
7252283
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ml/Pagebanner|Mridanga Saileswari Kshethram, Muzhakkunnu inside (6) (cropped).jpg}}
[[Wy/ml/കേരളം|കേരളത്തിലെ]] കണ്ണൂർ ജില്ലയിൽ ഇരിട്ടി താലൂക്കിലെ പേരാവൂർ ബ്ലോക്കിൽ സ്ഥിതിചെയ്യുന്ന പ്രസിദ്ധമായ സ്ഥലമാണ് മുഴക്കുന്ന്. മുഴക്കുന് ഗ്രാമപഞ്ചായത്തിലാണ് ഈ പ്രദേശം ഉൾപ്പെടുന്നത്. പ്രസിദ്ധമായ മൃദംഗശൈലേശ്വരീക്ഷേത്രം ഇവിടെയാണ്. കിഴക്കൻമലയോരത്തുള്ള ഇവിടം വിനോദസഞ്ചാരികളുടെയും തീർത്ഥാടകരുടേയും ഇഷ്ടകേന്ദ്രം കൂടിയാണ്.
==പ്രധാന കേന്ദ്രം==
[[File:Mridanga Saileswari Temple Muzhakuunnu Kannur 2026- 01.jpg|thumb|300px|]]
മുഴക്കുന്ന് ഗ്രാമപഞ്ചായത്തിൽ സ്ഥിതി ചെയ്യുന്ന പ്രസിദ്ധമായ മുഴക്കുന്ന് മൃദംഗശൈലേശ്വരീ ക്ഷേത്രമാണ് ഇവിടുത്തെ പ്രധാന സന്ദർശനകേന്ദ്രം. മലബാറിലെ പ്രധാനപ്പെട്ട ഭഗവതി ക്ഷേത്രങ്ങളിലൊന്നാണിത്. ഹൈന്ദവ വിശ്വാസപ്രകാരം ജഗദീശ്വരിയായ ആദിപരാശക്തിയാണ് ഇവിടത്തെ പ്രധാന പ്രതിഷ്ഠ. കർണാടകയിലെ പ്രസിദ്ധമായ കൊല്ലൂർ മൂകാംബികാക്ഷേത്രത്തിന് തുല്യമായി കണക്കാക്കപ്പെടുന്ന ഈ ക്ഷേത്രത്തിൽ, മൂകാംബികയിലേതുപോലെ മഹാകാളി (പോർക്കലി)-മഹാലക്ഷ്മി-മഹാസരസ്വതി ഐക്യരൂപേണയാണ് ഭഗവതിയെ ആരാധിച്ചുവരുന്നത്.
== എത്തിച്ചേരാൻ ==
===വിമാനമാര്ഗ്ഗം===
കണ്ണൂർ അന്താരാഷ്ട്രവിമാനത്താവളമാണ് അടുത്തുള്ള വിമാനത്താവളം. മുഴക്കുന്ന് ക്ഷേത്രത്തിൽനിന്ന് 24 കിലോമീറ്റർ അകലെയായാണ്.
=== തീവണ്ടി മാര്ഗ്ഗം ===
ഏറ്റവും അടുത്തുള്ള റെയിൽവേ സ്റ്റേഷൻ 36 കിലോമീറ്റർ അകലെയുള്ള തലശ്ശേരി ആണ്.
=== റോഡു മാര്ഗ്ഗം ===
*തലശേരിയിൽ നിന്നും 36 കിലോമീറ്റർ റോഡ് മാർഗം സഞ്ചരിച്ചാൽ മുഴക്കുന്ന് ക്ഷേത്രത്തിൽ എത്തിച്ചേരാം.
*തൊട്ടടുത്ത പ്രധാന നഗരകേന്ദ്രമായ തലശ്ശേരിയിൽ നിന്നും തലശ്ശേരി - കൂർഗ് റോഡ് റോഡ് മാർഗം ഏകദേശം 37 കിലോമീറ്റർ യാത്ര ചെയ്താൽ ക്ഷേത്രത്തിൽ എത്താം. മെച്ചപ്പെട്ട റോഡ് സൗകര്യമായതിനാൽ ഏകദേശം ഒരു മണിക്കൂർ യാത്രയിൽ മുഴക്കുന്നിലെത്താം. മുഴക്കുന്നിലെ പുരളിമലയുടെ വടക്കേ താഴ്വരയിലാണ് ക്ഷേത്രം സ്ഥിതിചെയ്യുന്നത്.
*കണ്ണൂരിലെ പ്രതിദ്ധ തീർത്ഥാടനകേന്ദ്രമായ കൊട്ടിയൂരിൽ നിന്നും ഏകദേശം 25 കിലോമീറ്റർ മലയോര ഹൈവേ വഴി സഞ്ചരിച്ചാൽ മുഴക്കുന്നിലെത്താം.
*പറശ്ശിനിക്കടവിൽ നിന്നും ഏകദേശം 46 കിലോമീറ്റർ ദൂരെയാണ് മുഴക്കുന്ന്.
*വയനാട്ടിലെ മാനന്തവാടിയിൽ നിന്ന് - 46 കിലോമീറ്റർ മലയോര ഹൈവേ വഴി യാത്രചെയ്താൽ മുഴക്കുന്നിലെത്തും.
==താമസ സൗകര്യം==
കേരളീയഭക്ഷണവിഭവങ്ങൾ ലഭിക്കുന്ന ഹോട്ടലുകൾ മുഴക്കുന്നിലും സമീപകേന്ദ്രങ്ങളിലും ഉണ്ട്. താമസിക്കുന്നതിന് നിരവധി ഹോംസ്റ്റേയും ലഭ്യമാണ്.
==ചിത്രശാല==
<gallery mode="packed">
File:Mridanga Saileswari Temple Muzhakuunnu Kannur 2026- 09.jpg
File:Mridanga Saileswari Temple Muzhakuunnu Kannur 2026- 07.jpg
File:Mridanga Saileswari Temple Muzhakuunnu Kannur 2026- 06.jpg
</gallery>
[[Category:Wy/ml]]
04fbo6hikf2cb1xu9l0v8fzrlktrebs
7252284
7252283
2026-07-16T03:48:58Z
Salil Kumar Mukherjee
2556993
Adding interwiki links to [[d:Q6944439]]
7252284
wikitext
text/x-wiki
{{Wy/ml/Pagebanner|Mridanga Saileswari Kshethram, Muzhakkunnu inside (6) (cropped).jpg}}
[[Wy/ml/കേരളം|കേരളത്തിലെ]] കണ്ണൂർ ജില്ലയിൽ ഇരിട്ടി താലൂക്കിലെ പേരാവൂർ ബ്ലോക്കിൽ സ്ഥിതിചെയ്യുന്ന പ്രസിദ്ധമായ സ്ഥലമാണ് മുഴക്കുന്ന്. മുഴക്കുന് ഗ്രാമപഞ്ചായത്തിലാണ് ഈ പ്രദേശം ഉൾപ്പെടുന്നത്. പ്രസിദ്ധമായ മൃദംഗശൈലേശ്വരീക്ഷേത്രം ഇവിടെയാണ്. കിഴക്കൻമലയോരത്തുള്ള ഇവിടം വിനോദസഞ്ചാരികളുടെയും തീർത്ഥാടകരുടേയും ഇഷ്ടകേന്ദ്രം കൂടിയാണ്.
==പ്രധാന കേന്ദ്രം==
[[File:Mridanga Saileswari Temple Muzhakuunnu Kannur 2026- 01.jpg|thumb|300px|]]
മുഴക്കുന്ന് ഗ്രാമപഞ്ചായത്തിൽ സ്ഥിതി ചെയ്യുന്ന പ്രസിദ്ധമായ മുഴക്കുന്ന് മൃദംഗശൈലേശ്വരീ ക്ഷേത്രമാണ് ഇവിടുത്തെ പ്രധാന സന്ദർശനകേന്ദ്രം. മലബാറിലെ പ്രധാനപ്പെട്ട ഭഗവതി ക്ഷേത്രങ്ങളിലൊന്നാണിത്. ഹൈന്ദവ വിശ്വാസപ്രകാരം ജഗദീശ്വരിയായ ആദിപരാശക്തിയാണ് ഇവിടത്തെ പ്രധാന പ്രതിഷ്ഠ. കർണാടകയിലെ പ്രസിദ്ധമായ കൊല്ലൂർ മൂകാംബികാക്ഷേത്രത്തിന് തുല്യമായി കണക്കാക്കപ്പെടുന്ന ഈ ക്ഷേത്രത്തിൽ, മൂകാംബികയിലേതുപോലെ മഹാകാളി (പോർക്കലി)-മഹാലക്ഷ്മി-മഹാസരസ്വതി ഐക്യരൂപേണയാണ് ഭഗവതിയെ ആരാധിച്ചുവരുന്നത്.
== എത്തിച്ചേരാൻ ==
===വിമാനമാര്ഗ്ഗം===
കണ്ണൂർ അന്താരാഷ്ട്രവിമാനത്താവളമാണ് അടുത്തുള്ള വിമാനത്താവളം. മുഴക്കുന്ന് ക്ഷേത്രത്തിൽനിന്ന് 24 കിലോമീറ്റർ അകലെയായാണ്.
=== തീവണ്ടി മാര്ഗ്ഗം ===
ഏറ്റവും അടുത്തുള്ള റെയിൽവേ സ്റ്റേഷൻ 36 കിലോമീറ്റർ അകലെയുള്ള തലശ്ശേരി ആണ്.
=== റോഡു മാര്ഗ്ഗം ===
*തലശേരിയിൽ നിന്നും 36 കിലോമീറ്റർ റോഡ് മാർഗം സഞ്ചരിച്ചാൽ മുഴക്കുന്ന് ക്ഷേത്രത്തിൽ എത്തിച്ചേരാം.
*തൊട്ടടുത്ത പ്രധാന നഗരകേന്ദ്രമായ തലശ്ശേരിയിൽ നിന്നും തലശ്ശേരി - കൂർഗ് റോഡ് റോഡ് മാർഗം ഏകദേശം 37 കിലോമീറ്റർ യാത്ര ചെയ്താൽ ക്ഷേത്രത്തിൽ എത്താം. മെച്ചപ്പെട്ട റോഡ് സൗകര്യമായതിനാൽ ഏകദേശം ഒരു മണിക്കൂർ യാത്രയിൽ മുഴക്കുന്നിലെത്താം. മുഴക്കുന്നിലെ പുരളിമലയുടെ വടക്കേ താഴ്വരയിലാണ് ക്ഷേത്രം സ്ഥിതിചെയ്യുന്നത്.
*കണ്ണൂരിലെ പ്രതിദ്ധ തീർത്ഥാടനകേന്ദ്രമായ കൊട്ടിയൂരിൽ നിന്നും ഏകദേശം 25 കിലോമീറ്റർ മലയോര ഹൈവേ വഴി സഞ്ചരിച്ചാൽ മുഴക്കുന്നിലെത്താം.
*പറശ്ശിനിക്കടവിൽ നിന്നും ഏകദേശം 46 കിലോമീറ്റർ ദൂരെയാണ് മുഴക്കുന്ന്.
*വയനാട്ടിലെ മാനന്തവാടിയിൽ നിന്ന് - 46 കിലോമീറ്റർ മലയോര ഹൈവേ വഴി യാത്രചെയ്താൽ മുഴക്കുന്നിലെത്തും.
==താമസ സൗകര്യം==
കേരളീയഭക്ഷണവിഭവങ്ങൾ ലഭിക്കുന്ന ഹോട്ടലുകൾ മുഴക്കുന്നിലും സമീപകേന്ദ്രങ്ങളിലും ഉണ്ട്. താമസിക്കുന്നതിന് നിരവധി ഹോംസ്റ്റേയും ലഭ്യമാണ്.
==ചിത്രശാല==
<gallery mode="packed">
File:Mridanga Saileswari Temple Muzhakuunnu Kannur 2026- 09.jpg
File:Mridanga Saileswari Temple Muzhakuunnu Kannur 2026- 07.jpg
File:Mridanga Saileswari Temple Muzhakuunnu Kannur 2026- 06.jpg
</gallery>
[[Category:Wy/ml]]
{{INTERWIKI|Q6944439}}
pmhn1hksakdrnfez0wd49vlmmy4co4v
Wp/mrg/Mising mannam attar
0
3785228
7252130
7245966
2026-07-16T01:34:21Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252130
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
Dumpag
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
Lénong
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
Éjug Tapung
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
Gunggang
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
Dumdum
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
Lu:pi
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
Pempa
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
Kokter Toka
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
Puli (Bahi)
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
euuft99974k34ymjy4pzrl9lpb8gqjh
7252131
7252130
2026-07-16T01:34:43Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252131
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
Lénong
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
Éjug Tapung
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
Gunggang
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
Dumdum
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
Lu:pi
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
Pempa
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
Kokter Toka
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
Puli (Bahi)
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
0pv0zp1noj3v0f8ycwubdcu84ttqxzi
7252133
7252131
2026-07-16T01:38:02Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252133
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
Éjug Tapung
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
Gunggang
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
Dumdum
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
Lu:pi
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
Pempa
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
Kokter Toka
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
Puli (Bahi)
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
4g9ygftjbzu2vfcu8ipaihr5u2q5eda
7252134
7252133
2026-07-16T01:38:20Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252134
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
Gunggang
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
Dumdum
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
Lu:pi
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
Pempa
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
Kokter Toka
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
Puli (Bahi)
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
nt61yzux2dna9orhhunl89ak3ujwnwu
7252135
7252134
2026-07-16T01:38:55Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252135
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
Dumdum
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
Lu:pi
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
Pempa
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
Kokter Toka
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
Puli (Bahi)
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
oqkh2kpc9228t2h75qfl2u8ngcn7x0q
7252136
7252135
2026-07-16T01:39:10Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252136
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
Lu:pi
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
Pempa
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
Kokter Toka
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
Puli (Bahi)
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
ijdc9ffr0j1tnf4mbmj256xsc1twbli
7252138
7252136
2026-07-16T01:39:23Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252138
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
== Lu:pi ==
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
Pempa
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
Kokter Toka
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
Puli (Bahi)
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
ndtkzt0k64jzsxxza9vsbima8y2ycba
7252139
7252138
2026-07-16T01:39:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252139
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
== Lu:pi ==
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
== Pempa ==
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
== Kokter Toka ==
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
Puli (Bahi)
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
hoj7m5lakzrwqmej87atikwmwlhfhnn
7252140
7252139
2026-07-16T01:39:56Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252140
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
== Lu:pi ==
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
== Pempa ==
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
== Kokter Toka ==
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
== Puli (Bahi) ==
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
Dendun
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
b1wa67jzlxpl100vckzo4dqcyty4vbw
7252141
7252140
2026-07-16T01:40:08Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252141
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
== Lu:pi ==
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
== Pempa ==
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
== Kokter Toka ==
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
== Puli (Bahi) ==
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
== Dendun ==
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
Dhuluki
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
kr0hglz3hwf6e50rpjuw50czoimsh8w
7252142
7252141
2026-07-16T01:40:20Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252142
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
== Lu:pi ==
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
== Pempa ==
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
== Kokter Toka ==
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
== Puli (Bahi) ==
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
== Dendun ==
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
== Dhuluki ==
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
Ramtal
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
h6075deucpsz1hqdwl1mou8ly592gsn
7252143
7252142
2026-07-16T01:40:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252143
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
== Lu:pi ==
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
== Pempa ==
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
== Kokter Toka ==
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
== Puli (Bahi) ==
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
== Dendun ==
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
== Dhuluki ==
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
== Ramtal ==
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
Siyum-sí:roké mannam kídar
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
bhnfo1nt51w2mdn75lq7nzznn8e8kjm
7252144
7252143
2026-07-16T01:40:51Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252144
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
== Lu:pi ==
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
== Pempa ==
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
== Kokter Toka ==
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
== Puli (Bahi) ==
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
== Dendun ==
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
== Dhuluki ==
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
== Ramtal ==
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
== Siyum-sí:roké mannam kídar ==
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
b2vt9mnfwsf73b2d07moy15igtp5igs
7252145
7252144
2026-07-16T01:41:52Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252145
wikitext
text/x-wiki
Mising leke mannam attar kídarrokké bojeyangém mo:lung lok pa:nam attar ki modo. Odokbuluk akeyé Ohom lok ake-ake mannam attar ki lékomínsudag. Lukan kísa:pé - Dumdum, Pempa, Lu:pi, Gunggang odokké Toka. Bharotiya shastriyo sangeet lok ghat yantra, sushir yantra, ghanoyantra, anoddo atí-atí kosaglo ména:nam mannanam attaré Mising réngamlo dung. Ngarnamé gíyarra gídodo odokbuluk akeyé yogdung manggom yokkíram du:bong. Lékko:lo pa:nam 'Mechine' ki molennam mannam attar, Mo:lung ngasod, sí:san opeyé leke mannam attarém mé:boma:nam, leke mannam attar modopé bégémpé monané attarém lugé:na longélo kama:pé iyon dung. Leke-dírbí, leke-ni:tom, leke-mannam attaré leke-turglok ko:je be:dam kídaré opín kolok arsi kísa:pé idag. Émdogom siyum-sí:roké adíso réngam manggom migomé bulum mé:pég-saglég dung. Émdogom mé:popénam do:yi:dé, unobingko shatika lok aíké dírbí léga:pé mé:mi:né sabna:nam dírbí léga:pé ager gerné ope:ké nérkígné ager ki adíkolo kakuma:pé ikiramné édé leke mannam attar kídardé lendungku. Su anupé sí:san opeyé sém édddíko odokké édílo:pé manyeji édém adíépag lukanyepé. Rímkí:bé Mising réngamlo manna du:nam leke mannam attarlokkê do:yingékké andéngo:pé lukantung -
== Mibu Yoksa ==
'Deudhai' dém Misingé Mibu odokké Deundhailok matsígdém yoksa émdo. Bulukké ara:lo ka:pí:-lupí:mangko adí dokkéboi Mibu sumnamém sumbomsula dungai. Mibu sumdolo sapér kané yoksadolokké sorong-sorong émla bé:namko lendag. Édé sorong-sorong émla bé:namdém tadla tadla odok lédudo lékopé so:míndag. Dépila Mibu kídí:dokké Yoksa démgom Mising mannam lokké leke to:dílok mannam ako kísa:pé la:la:dag.
== Dumpag ==
So:bo-menjég kanggabné ko:kangé lo:bo po:lolo ji:ma:né rémagné íaki pa:téngko téngge:la odokki dumpag émnam mannamko moge:la manna yemando. Silosin-okolai Mising mo:taglo édém ka:pa:dag. Misingé lekkém adi:to du:dagdo sé dumpagí:sém mangge:la gumrag so:maném modungai émdag. Buluké yelamlok lédulo édé so:namdé nérkíkpé gésunamko kadung. Émdaggom ayi:so gíyi:la dumpagdok manlodém péyam dumdumki tatpoya:pé manjo:ya:dog lédudokké dumpagdé buluk ara:lo jubma:né murkong anírpé ipakkang.
== Lénong ==
Ka:ng kísa:né mannamém Mising agompé lé:nong émla ludo. Lé:nongé bangumko, marbang, lé:long odokké bali. Aumpagdoi angu mínsunamko ka:pa:dag. Aídé aipé mosi:sula du:né Mising opínko émnamdém lé:nongkokki léngkan sunado. Sé mannam lé:no:sé Misi:lok aipakpé akuné man-nan abangko. Émpige:la adi:tokké ayi:sopé gíyi:dodém buluk lédulo lé:nongém bomla gítunga:song gímanga:song édém lupídna lula:ma. Opín akolok lé:nongém opín akonkolok taniyé aíké atta:r kísa:pé bomsula:mang émla Mising ara:lo méngka:namko la: lunamko dung. Kéíkké atkannam kídí:bo lé:nong mannamém ka:begdag;-
(k) do:ludok se:kai ru:tum taniyé simílo siko éra:dé lé:nongém démdo. Do:lu:lokké la: mo:té:lokké taniyé lé:no:dok be:namdém tadla sima: dém yusingkapé gía:do.
(g) Gumrag so:maném okolo moyeji, édé so:mankodo lé:nongém démdo.
(ng) Do:lu:dok lomdig lomsagla ru:supénam agérko lénmílo, lígémpé saksa:la kébangko ba:pé imílo lé:nongém démdo. Lé:nong gomugdém tatpa:sumíloi érang-éra:lokké ru:tum tani:dé kéba:do:pé gíkumsudo.
== Éjug Tapung ==
Tabí bomgo:la yené okum kama:né tani: kídíngé kapiné pempa-ém mudla tabí so:manmola yedoji, Mising lokké éjug-tapungdé:sin édémíng gésudag. Sé koné éjug asuglok monam pempaí:ko. Buluk ara:lokké sé mannamsé aiyo:péi yokpagdu:bo. Sém su:pag akoné akonlok édíloi ingkoloi tatpa:sunam atta:rkopé ipagdung. Bulu midangko da:dolo anu-yamném yamboém yamrík sudolo odokké nérkíkpé ménggésunam midum kídíngém réngam ara:lo:pé yamríksudolo éjug-tapungém muddungai.
Adi:tokké ayi:so:pé giyi:dodém bulu éjug-tapungemgom mannam kisa:pé bomla gitungai émla Junamém tatpa:dung. Lédu lédupé ayi:so du:dom menjég a:réng pempadém langgabnamé éjug-tapu:lok dungkodém sé jegréng tapu:sé du:rod bomkang.
== Gunggang ==
Mipag 'gogona'dém Misi:pé gunggang émla ludo. Gunggangém mannam abangkopé Ohomsok Monggulio ope: ara:lok appíng pe:lung arango:do bomnamém ka:pa:dag. Mising lédulo gésuné tani: Abor kídí:lok ara:lo:sin gunggang bomnamé dung. Mising kídí:lok ara:lo:sin lekelokkébo gunggang mannam élodé du:tídung. Adíko:lo gungga:sé Mising ya:me:-mímbír-lok aipé mé:bomsunam murkong kisapé idagai. Gunggangki aipé mé:mínsuné akoné-akoném asin do:yingko kímín-sunadungai. Gunggangki oi-ni:tomém la: dírbíém modungai. Édé longé kídí:do appíng ya:me:-mimbir alagloi íaki monam gunggangé ako-asakko du:dungai. Su:pag aso aso:pé odok bomlodé kama:pé ipagdungkubo.
== Dumdum ==
Misingé ayi:so:pé gíyi:ge:la sékké kapiné ope: lédulo du:bu-du:lusudom sé dumdum émnam mannamsém pa:tosong édé agomdém lugidla lula:ma. Emdaggom bulu ayingí:so aíké réngam-ope:lok mannam kísa:pé sé dumdumsém la:tungai oddoké dumpagdok alíkpé dumdumki gumrag so:man agerém mosí:sudungai. Lédu lamkupé édé mannamí:dé bulukké mé:po-ménganlok ru:tum mannampé ikang. Dumdumlok kangíré (mipakpé garh) su:paglo:pé annyikopé ka:pa:dung. Dorong mo:dumlok Bhoroli mo:taglo du:né Mising kídíngké dumdumlok kangíré dagdung mo:taglok dumdum lédulo ajjoko angu mínsudag. Dumdum be:lod-dí:lod kídí:lo:sin gésuma:namko ka:pa:dag.
Mising dumdumém 'Musi'ém tígmodag. Bulukké ara:lo aídé dumdum tíksunamdé kama. Émpakpé sa:m élang bélang ésingki dumdum 'kula' dém pídlendag. So:bo élang soben asíkki dumdumém tígdag.
Dumdumdé Mising ya:me:-mímbír lokképé turnané kísanéko. Botténé a:nélok píné angké:lo du:na buluké turla du:nané atta:rém bulu dítag dítaglo pu:mu-assé rotpag bomdag, apin dopé kumsu:lo a:mé kama, dépidaggom léko dola léko gabla dungge:la longé-lo:bu:do agerém germid-gertapsuge:la yumédo dumdum démmanna turdaksokké appíng mé:dír-mé:songém mitpansunadoku. Du:dír-mé:dírla sila-sila turla dungko arangí:do dumdumlok be:namdé Mising ya:me:-mímbírém turnané lambéko léngkan bido.
Dumdumlok be:namdé Bornoiké píné-sulli angké:do sila-sila turla du:dopé Mising ya:me:-mímbírouwém luyirmang, ko:ka:lokké ya:me:lo:pé, ya:me:lokké mijí:lo:pé odokkésin appíng turdílok mimé tani: kídíngémgom aki: bi:dopé dobegma:pé du:daggom Bornoi a:né ru:yido mé:po-ménganna akoné-akonké ayang-aboki gompumsula turla du:namko bitung. Mibu sumnamé lang yapa pila oi-ni:tomém mola so:namém mége:la appíng so:namloi dumdum mannamdé dung. Mipakpé 'Dhul'dém Misi:pé dumdum émdo.
== Lu:pi ==
Mising dumdum lédu:do lu:pisé:gom.nérkíkpé be:dumsuné mannamru:kopé idag. Kíka:mílo adér dokké 10/12 'puwa' lo:pé kang lupi pumsudé tébégdag. Lu:pilok ngomnamdé:pag Mising so:maném kínggí:pé í:r modag. Ohomsok akon-akon ope:-pe:lelok í:rdílo Mising lokkém péyam bojeyangko la: bottéya:né lu:pi tubnamém ka:pa:ma. Dumdum be:lod lédulo lu:pi tubgabjo:la tubnamdé:gom pakkísupénamko. Mipag "Tal" dém Mising agomlok lu:pi émla ludo. Dumdum lédulo lu:pi:dé Mising so:namlo anguru:né mépagla:ma:nam mannamko.
== Pempa ==
Ayi:so du:né bojerung ope:-pe:lung ara:lo a:réng kísa:né pempasém mannamkonémpé bomla du:namém ka:pa:dag. Mising kídíngé menjég a:ré:lok aru:pé molennamdo ía:lok otungé la: 'no:l' manggom íalok pu:re: ilígla munnam pempadém í:rdílo angupagné mannamémpé bomdag. Buluké pempalok kangírdé la: be:loddok lédulo Ohomsok angu-angu ope-pe:lu:lok kangíré la: be:loddé gésuma. Aipé aro kísapé taléngké lukanla gínam éjug-tapungí:dé ayi:so pempapé batson sukang. Misingké í:rdílo dumdum-lu:pi:lok léddardo pi:li manggom pempalok du:téngé.
== Kokter Toka ==
Tokasé í:rdí lokké mannamko. Toka-ém bomnamsé:gom Ohom sokké bojerung ope:-pe:lung ara:lo du:namko ka:pa:dag. Boru kídíngé néríng íalok monam tokadé aipé bottédag. Dagdung Ohom-lok mo:taglo í:rdídékélo so:man moné bojeyang réngam ara:lo toka-émpiné mannamém bomnamko ka:pa:dag. Mo:tag ake:lo Mising ya:me:-mímbír kídíngé oi-ni:tom mokolo toka tublígla so:mannamém ka:pa:dag. Alag yapa pinamém aipé moinsunamí:dé tokadé. Su:pag Mising kídíng ara:lo sém bomram sa:dungkubo.
== Puli (Bahi) ==
Misingé sé mannam sém bomnamé adí kíkampé édílokkéboi bomla dung. Émpige:la adi:to du:dagdo Misingé puliém muddunga:song mudmanga:song édém aiyo:pé kinla:ma. Dépige:la se:kai édílai so:mandagdo puliém mudlígdaggom Mising so:manlo sém mutte:líkpéi lagidag émnamko kama.
== Dendun ==
Dendundé mipaglok tukari: manggom bi:némpé iné mannamko. Ludanpé lumílo lekelo ayi:sokké mipag réngamé mannamn tukari manggom bi:nsé Misi:lo kamangai odokké su:sin buluk ara:lo sémpiné mannamé bojeko kama. Emdaggom po:pélo Mising ya:me:kídíngé pa:téng arainé íaki tukariémpiné mannamko molensula mandungai. Édémíng dendun émdungai. Su:sin Sunitpur mo:dumlok Bhoroli mo:léglok Mising ya:me: kídíngé tatpopé tukari manjo:namém ka:begdag. Uttor Lokhimpurlo okolai ako ako mo:taglok Mising ya:meyésin mo:yemílo tukari manggom bi:n mannamém ka:pa:dag.
== Dhuluki ==
Sé so:bo-menjég kanggabnélok mannamko. Among ki:lí:lok mitubdo simín asíkki 'musi'ém tíkkabmoge:la so:bo-menjég kanggabné kídaré línggu:lo tulíksuge:la manna yedag. Gomugdé tatpo tadandag. Émpige:la paksongém so:la:dopé dumdumlok manlod kisapé sokki manla:ma. Uttor Lokhimpur-lok mo:tag ako akolo so:bo-menjég kanggabné kídí:lok ara:lo sém ka:pa:dag. Sém bomla du:namé boje adíko ima:danémpé andag.
== Ramtal ==
Ohomsokké Boisonob yelamlok ara:lo kal onggoti gukai kídíngé Mising kídí:lok ara:lo 'purnobhogiya' manggom 'omoya bhokoti' émnam 'bhokti' yelamko lursarnam agomém appíngéi kindag. Édé yelamdo a:mínné "bhokot" kídíngé 'ramtal' émnan íalok mannamko mandag. Do:nyilo:pé dangka:la du:né íalok porkenam takpi:ko langge:la édé 'ramtal' dém modo. Abí:ya:né 'bhokot' kídíngépag édé íadém kangkindag. 'Purnobhogiya bhokot' kídíngépag uyu modolo alag yapa piyem 'ramtal' dém manté:lígdag, tatpé tatpodag.
Mipakpé 'Junai hamug' émnam takoyong-lok kublong-lo ía atakki nodyi:-notsa:la:sin 'ramtal' dok be:lod lédudo gésudopé mannam ako mannamém ka:pa:dag. ‘Toka'í:démpé sémgom alaglok pinam yapa-émpéyam aiya:né be:lod kané moyinsula molennam mannam ako émmílo:gom émmurma:yépé. Alag-yapa pikolo lomna pile:sunamé a:doképé sé mannam kídarsé lenkang.
== Siyum-sí:roké mannam kídar ==
Siyum-sí:rok adíso Mising ya:me:-mímbír ara:lo anu anu mannamém la:ríksunamko ka:pa:dung. Okolai-okolailo 'harmoniom'ém bomla tatpo-tadanné torí ilígla ni:tomém la: anu-ni:tomém monamko ka:pa:dag. Okolai-okolailo tablangém la: anu adísok atí atí mannam kídíngém langgabnamsém ka:la aipé méngke-supénam agomé kama. Anu adísok mannam kídaré okolai okolai do:lu:lo pínga:dunggom édém airu:pé mé:dírpénam ésarko a:modu:bo émna lugu:ma. Murkongé, ken-goé odokké gíyi:-gísa:nané lamté-pédungé aima:la Misingé silopésin anu mo:písok lédulo méngkampé du:mínla:ma:pé idu:da. Odok légangé silopésin anu mannam kídí:lok lédulo kangkin sula:nam ainé tuktako gébeksuma:da.
Sé gomsarso Mising rengamso du:né mannam appíngém léngkanla:tung émma lusula:ma, odogbuluk ako annyikopag léngkan kínamko ikitung.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising dírbí]]
phvznqs0vog63r31s2bvehla042sbe3
Template:Wb/su/Ngalagena
10
3786079
7251619
7249356
2026-07-15T14:24:35Z
Deepturquoise
2613705
7251619
wikitext
text/x-wiki
<includeonly><div style="line-height: 1; text-align: center;">
<div style="font-size: 400%;">{{{1|}}} ᮕᮤᮊᮩᮔ᮪ {{{2|}}}</div>
<includeonly><div style="clear: both; margin: 2em;">
[[File:{{{gambar|}}}|center|{{{px|400}}}px]]<br/><div style="font-size: 300%;">({{{3|}}})</div>
</div></includeonly>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">
— [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮊ|ᮊ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮌ|ᮌ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮍ|ᮍ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮎ|ᮎ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮏ|ᮏ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮑ|ᮑ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮒ|ᮒ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮓ|ᮓ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮔ|ᮔ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮕ|ᮕ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮘ|ᮘ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮙ|ᮙ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮚ|ᮚ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮛ|ᮛ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮜ|ᮜ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮝ|ᮝ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮞ|ᮞ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮠ|ᮠ]]
ᮖ
ᮋ
ᮗ
ᮟ
ᮐ
ᮮ
ᮯ —
</div>
</div>
<noinclude>[[Category:Wb/su]]</noinclude>
lljlg7k7v8hho0yzgrvxe78kkp3wt4k
7251671
7251619
2026-07-15T14:54:23Z
Deepturquoise
2613705
7251671
wikitext
text/x-wiki
<includeonly><div style="line-height: 1; text-align: center;">
<div style="font-size: 400%;">'''{{{1|}}}''' ᮕᮤᮊᮩᮔ᮪ {{{2|}}}</div>
<includeonly><div style="clear: both; margin: 2em;">
[[File:{{{gambar|}}}|center|{{{px|400}}}px]]<br/><div style="font-size: 300%;">({{{3|}}})</div>
</div></includeonly>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">
— [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮊ|ᮊ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮌ|ᮌ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮍ|ᮍ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮎ|ᮎ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮏ|ᮏ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮑ|ᮑ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮒ|ᮒ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮓ|ᮓ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮔ|ᮔ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮕ|ᮕ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮘ|ᮘ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮙ|ᮙ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮚ|ᮚ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮛ|ᮛ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮜ|ᮜ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮝ|ᮝ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮞ|ᮞ]]
[[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮠ|ᮠ]]
ᮖ
ᮋ
ᮗ
ᮟ
ᮐ
ᮮ
ᮯ —
</div>
</div>
<noinclude>[[Category:Wb/su]]</noinclude>
89xi4wpuqhoidec1kj6t8ykzpr8owgv
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena
0
3786082
7251493
7249399
2026-07-15T12:04:15Z
Deepturquoise
2613705
7251493
wikitext
text/x-wiki
Ieu buku mangrupakeun proyék dina Wikianom, pikeun murangkalih anu diajar kénéh aksara Sunda. Aturanana ieu buku dibacakeun ku kolot atawa guru ka murangkalih supados aranjeunna wawuh kana aksara Sunda.
<div style="width: 100%; text-align: center; font-size: xx-large;">'''Aksara Ngalagena'''</div>
<center>[[File:Sunda Ka.png|200px]] [[File:Sunda Ga.png|200px]] [[File:Sunda Nga.png|200px]]</center>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">— [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮊ|ᮊ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮌ|ᮌ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮍ|ᮍ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮎ|ᮎ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮏ|ᮏ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮑ|ᮑ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮒ|ᮒ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮓ|ᮓ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮔ|ᮔ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮕ|ᮕ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮘ|ᮘ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮙ|ᮙ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮚ|ᮚ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮛ|ᮛ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮜ|ᮜ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮝ|ᮝ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮞ|ᮞ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮠ|ᮠ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮖ|ᮖ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮋ|ᮋ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮗ|ᮗ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮟ|ᮟ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮐ|ᮐ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮮ|ᮮ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮯ|ᮯ]] —
</div>
[[Category:Wb/su]]
ff9lfzleposo8yvfh9w0x4r5f3plocm
7252865
7251493
2026-07-16T11:54:42Z
Nintendofan885
2536986
invert on dark mode
7252865
wikitext
text/x-wiki
Ieu buku mangrupakeun proyék dina Wikianom, pikeun murangkalih anu diajar kénéh aksara Sunda. Aturanana ieu buku dibacakeun ku kolot atawa guru ka murangkalih supados aranjeunna wawuh kana aksara Sunda.
<div style="width: 100%; text-align: center; font-size: xx-large;">'''Aksara Ngalagena'''</div>
<center class=skin-invert-image>[[File:Sunda Ka.png|200px]] [[File:Sunda Ga.png|200px]] [[File:Sunda Nga.png|200px]]</center>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">— [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮊ|ᮊ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮌ|ᮌ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮍ|ᮍ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮎ|ᮎ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮏ|ᮏ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮑ|ᮑ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮒ|ᮒ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮓ|ᮓ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮔ|ᮔ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮕ|ᮕ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮘ|ᮘ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮙ|ᮙ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮚ|ᮚ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮛ|ᮛ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮜ|ᮜ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮝ|ᮝ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮞ|ᮞ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮠ|ᮠ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮖ|ᮖ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮋ|ᮋ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮗ|ᮗ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮟ|ᮟ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮐ|ᮐ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮮ|ᮮ]] [[Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮯ|ᮯ]] —
</div>
[[Category:Wb/su]]
qf29icyr9so0v3du11p9maaiol0y1ye
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮊ
0
3786084
7251620
7249357
2026-07-15T14:25:15Z
Deepturquoise
2613705
7251620
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮊ|'''ᮊ'''ᮓᮧᮀᮓᮧᮀ|gambar=Spondias_dulcis3.jpg|Kadongdong}}
[[Category:Wb/su]]
g1mdfysyu7mopanrvi2qr3qeq6610ie
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮌ
0
3786099
7251621
7249359
2026-07-15T14:25:37Z
Deepturquoise
2613705
7251621
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮌ|'''ᮌ'''ᮔᮞ᮪|gambar=Ananas_comosus_005.JPG|Ganas}}
[[Category:Wb/su]]
4ybnhvcbtkdnx5m0r3vrvmh7h32isk7
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮎ
0
3786101
7251623
7249364
2026-07-15T14:26:18Z
Deepturquoise
2613705
7251623
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮎ|'''ᮎᮀ'''ᮊᮥᮓᮥ|gambar=Morinda_citrifolia,_Fruit.jpg|Cangkudu}}
[[Category:Wb/su]]
bvf417g1cv8yfr8pvqvgj2jd4j0cog2
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮏ
0
3786103
7251624
7249366
2026-07-15T14:26:39Z
Deepturquoise
2613705
7251624
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮏ|'''ᮏ'''ᮌᮧᮀ|gambar=GEM_corn.jpg|Jagong}}
[[Category:Wb/su]]
eyooebhq7gq3yu7wumbi922qkxbhaea
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮒ
0
3786104
7251626
7249370
2026-07-15T14:27:50Z
Deepturquoise
2613705
7251626
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮒ|'''ᮒᮀ'''ᮊᮤᮜ᮪|gambar=Melinjo_(Gnetum_gnemon)_(6863727669).jpg|Tangkil}}
[[Category:Wb/su]]
3nc6m0corkb9g2o5f8t8x9uj7u821km
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮓ
0
3786105
7251627
7249373
2026-07-15T14:28:35Z
Deepturquoise
2613705
7251627
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮓ|'''ᮓ'''ᮝᮨᮌᮔ᮪|gambar=Pura_Luhur_Tamba_Waras,_Tabanan-9611_09.jpg|Dawegan}}
[[Category:Wb/su]]
2hrnzm479i4iz7bghx0ysm99cg0orrk
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮔ
0
3786106
7251628
7249375
2026-07-15T14:29:20Z
Deepturquoise
2613705
7251628
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮔ|'''ᮔᮀ'''ᮊ ᮝᮜᮔ᮪ᮓ|gambar=Soursop,_Annona_muricata.jpg|Nangka Walanda}}
[[Category:Wb/su]]
nuv50ni8y4dvufqx9z3j2utcmhwilit
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮕ
0
3786107
7251630
7249379
2026-07-15T14:29:54Z
Deepturquoise
2613705
7251630
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮕ|'''ᮕ'''ᮛᮦ|gambar=Oryza_sativa_Ear_rice_Stugaru_roman_rice_IMG_3971.jpg|Paré}}
[[Category:Wb/su]]
nflgz2mkg7qofckxym0ojtqcl12v545
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮘ
0
3786109
7251631
7249381
2026-07-15T14:30:26Z
Deepturquoise
2613705
7251631
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮘ|'''ᮘ'''ᮜᮤᮀᮘᮤᮀ|gambar=Carambola_Starfruit.jpg|Balingbing}}
[[Category:Wb/su]]
awc5gn2o5x55lz6naz8413a1a26nx4k
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮙ
0
3786112
7251632
7249383
2026-07-15T14:31:03Z
Deepturquoise
2613705
7251632
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮙ|'''ᮙᮀ'''ᮌᮥ|gambar=Mangosteens_-_whole_and_opened.jpg|Manggu}}
[[Category:Wb/su]]
p4kqqmlmtlh9dm75v545hzpca2a1jdr
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮛ
0
3786113
7251634
7249387
2026-07-15T14:31:56Z
Deepturquoise
2613705
7251634
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮛ|'''ᮛ'''ᮙ᮪ᮘᮥᮒᮔ᮪|gambar=Nephelium_lappaceum201907mx.jpg|Rambutan}}
[[Category:Wb/su]]
rsexk01oi9xd1udkcaliakjh2t434le
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮜ
0
3786114
7251637
7249389
2026-07-15T14:32:56Z
Deepturquoise
2613705
7251637
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮜ|'''ᮜ'''ᮏ|gambar=YosriLengkuas1.jpg|Laja}}
[[Category:Wb/su]]
ka0l33on9ambn20i8otjkn4snzrnypp
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮝ
0
3786115
7251638
7249391
2026-07-15T14:33:19Z
Deepturquoise
2613705
7251638
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮝ|'''ᮝ'''ᮜᮥᮂ|gambar=Chayote_from_Kattappana,_Kerala.jpg|Waluh}}
[[Category:Wb/su]]
gne5zsnvcrlel0gmcjhscrzuow7si7a
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮞ
0
3786116
7251639
7249393
2026-07-15T14:33:51Z
Deepturquoise
2613705
7251639
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮞ|'''ᮞ'''ᮛᮤᮊᮚ|gambar=SugarappleFL.jpg|Sarikaya}}
[[Category:Wb/su]]
pcxlahv1n06ncx2ku13lbrsfklx3w6a
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮠ
0
3786117
7251641
7249395
2026-07-15T14:34:16Z
Deepturquoise
2613705
7251641
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮠ|'''ᮠ'''ᮔ᮪ᮏᮥᮃᮀ|gambar=Tiberries.jpg|Hanjuang}}
[[Category:Wb/su]]
7x457wbffhbsmji1f1lxc8klnwpfko8
Wp/wlx/Abbas Ibn Firnas
0
3788316
7251847
7250832
2026-07-15T18:16:32Z
Ngminnie
2608586
7251847
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/wlx/Databox|item=Q305975}}
'''Abū al-Qāsim Abbās ibn Firnās ibn Wardās al-Tākurunnī''' (Loribi Tɩrɩ: أَبُو ٱلْقَاسِمِ، عَبَّاسُ بْنُ فِرْنَاسِ بْنِ وَرْدَاسَ ٱلتَّاكُرُنِّيُّ; c. 809/810 – 887 CE), jɛmaa aŋ bannʋʋ ka '''ʿAbbās ibn Firnās''' '''(Loribi Tɩrɩ: عَبَّاسُ بْنُ فِرْنَاسِ)''' daaŋ ɩyɛ bagɩna a yi Andalusia (jine Spain): a daaŋ ɩ buŋpaalɩmaana, ŋmarɩhbie bagɩna, Tɩɩŋdaana, chemist, mansiŋmaana, yieŋyiene anɩŋ Lugusɛʋrɩ Sɛʋra. Tɔɔhebu tɔɔheyeŋ ka ʋ daaŋ mɔɔyeŋ ka ʋ ɛgɩ nyɛ.
Ibn Firnas daaŋ mɔɔyeŋ suŋ ŋmarɩhbiebambu nɩŋ mansiŋmaalɩ yɛlɩtarhe puoŋ. Ʋ daaŋ maalɩyɛ mansiŋ kaŋa baŋ maŋ dɩ chɛgɩra ŋmarɩbie lɛohebo. A maalɩŋ paahe, Ibn Firnas la waanɩyɛ bɔɔ nɩ baŋ na baŋ dɩ maalɩ kolbaa ŋa aŋ nyɛra anɩŋ nyaahaa ŋa mɩŋ baŋ maŋ dɩ kanna, baŋ daaŋ buɔɔnaa ka kubi kannɩhe.
== Vorihuŋ Piilee ==
Bagɩnɩba jaa sagɩyeŋ ka Ibn Fiirnas _ youri paalɩɩ aŋ ɩ Abu al-Qasim Abbas Ibn Firnas Ibn Wirdas al-Takurini_ ɩyɛ nie ŋa baŋ daaŋ dɔgɩ Ronda, aŋ bi Takurunna teŋkpoŋ; a daaŋ kpɛ Córdoba, aŋ daaŋ ɩ Umayyad mawlaa ŋa bʋʋrɩɩ aŋ daaŋ ɩ Berber. Ʋ nabaalɩ mine laŋ daaŋ jɛʋdi Iberia Peninsula. Puore sɛʋrɩ aŋ wa maalɩŋ tiire bla nɩ Lorbi Tɩrɩ aŋ suŋ Bambujulhuu baabo na baŋ bighiye Abbas ibn Firnas ka ʋ paahe Sɩlaamahe puoŋ bɩɩ ka Muladi deehuu daaŋ la.
== Tʋma ==
Abbas ibn Firnas daaŋ maalɩ bɔɔ ŋa ʋŋ na baŋ tu maalɩ kɔlbaa ka ʋ ta tarɩ woree, a maalɩ kɔlba bʋʋra bʋʋra, ka nyaahe ŋa baŋ maŋ dɩ kaara kanna (kubi kannɩhe), a daaŋ maalɩ boŋ ŋa niɛ aŋ na baŋ dɩ chɛgɩ ŋmarɩbie lɛohebo, anɩŋ bla nɩ baŋ ŋmaa pie ka bla daaŋ suŋ ka Al-Andalus paalʋʋ bla dɩra piihi yire gara Misra (Egypt) ka ba ŋmaahe. Ʋ naŋ daaŋ wuli Andalus deme Sindhind, ŋa aŋ tarɩ tɔna yɛga Ŋmarɩbie daãhebo bambu Europe puoŋ. Ʋ naŋ daaŋ la maalɩ al-Maqata, kuoŋ gbelŋe, ka ʋ nɩŋ metronome jaa da maŋ yɛ ɩ buŋ yeni.
== Pleŋ Maalɩbʋ nɩŋ Ʋ Ɛgɩbu Bambu ==
Qarni ayopoiŋ sɛrɩ chɛ ka Ibn Firnas kpi, Algeria tenkoreŋ yɛla bagɩna aŋ la Ahmad al-Maqqari (kuuŋ saŋa 1632) sɛʋyeŋ a bigihe Ibn Firnas nɩŋ yɛlɩyɛga ŋa:
<blockquote>Munbaŋ yɛla nɩ mine ʋ haŋ daaŋ ɩ nɩ, ka ŋa la ʋŋ daaŋ mɔɔ ka ʋ ɛgɩ. Ʋŋ daaŋ pili ʋ mɩŋa nɩŋ ŋmankʋɔnɩ a juŋ, a maalɩ kpankpama ɩŋ ʋ ɩŋaŋ, a do jie aŋ do, a ihi ɛgɩ sɛsɛʋ puoŋ, sɛʋsɛʋrɩba jɛmaa jie aŋ di a bla ŋa seeree tɔɔhebuŋ, ʋ daaŋ baŋ ɛgɩyɛ fɩɩŋ, awa ʋŋ mɩŋ daaŋ lɛo ŋmanɩɩ, chɛ, ʋŋ daaŋ lɛo wa ka ʋ wa dɔglɩ jie nɩ ʋŋ daŋ ahe nɩ ka ʋ puori jaa chɛ natiɛɛ, anɩŋ ʋ haŋ daaŋ ba baŋ ka ka ŋmamaŋ wa ka a sigi a jʋʋrɩ seŋ aŋ daŋ maŋ dɩ sigi, ʋŋ yiihi ka ʋ maalɩ kaŋa ku ʋ mɩŋa.</blockquote>Yɛlɩbʋ yɛlɩyeŋ ka Al-Maqqari teŋkore yɛla sɛure puoŋ, " fɔra tɔɔŋhebu nɩ yɛga jie ba la chibe", chɛ Ibn Firnas yɛla yeŋ, ʋna daaŋ ba wuli jie ʋŋ yiniŋ duoho nɩ aŋ wunno bla nɩ niɛ aŋ na baŋ ɛgɩ, anaa jaa ka ʋ daaŋ yɛlɩyeŋ ka ʋ nyɛɛ Ibn Sina ɛgɩbu tɩɛɛha nɩ ayi lugusɛʋre bait kaŋa baŋ daaŋ sɛʋ Lorbi tɩreŋ qarni awaɩ puoŋ. Mu'min ibn Said laŋ daaŋ sɛʋ ana lugusɛʋre ŋa, a daaŋ ɩ Córdoba najɛŋʋ lugulɔɔra Muhammad I ( aŋ kpi 886) jɛmanɩŋ, ʋŋ daaŋ baŋ Ibn Firnas ka ʋniʋ piɛɛlɩ taa. A bait nimbijie la ŋa: " ʋnaŋ ɛgɩra yɛga gaa banpɛpɛlɛɛ ʋ ɛgɩbu puoŋ haali gba ka jugri kuɔɔnɩ ʋŋ dɩ ɩŋ. Chɛ sɛʋrɩ jaanɩ jaa lieŋ bala chibe a tɩ jɛgɩ bla ŋa.
Niba mine mɩŋ nyɩɩbʋ la ŋa ka Ibn Firnas mɔɔrɩ nɩ ʋŋ daaŋ mɔɔ ka ʋ ɛgɩ nɩ la ka Eilmer mɩŋ aŋ daaŋ yi Malmesbury daaŋ nyɛ awa a yuomo 1000 nɩŋ 1010 England paalʋʋ puoŋ chɛ mɩŋ naŋ ɛgɩ, chɛ seeree jaa chibe a sunna a bla ŋa.
== Armen Firman ==
[[Category:Wp/wlx]]
ptwnmn2bahcgzno9qgb4tfd37ymuehc
7252110
7251847
2026-07-15T23:37:10Z
Ngminnie
2608586
/* Armen Firman */
7252110
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/wlx/Databox|item=Q305975}}
'''Abū al-Qāsim Abbās ibn Firnās ibn Wardās al-Tākurunnī''' (Loribi Tɩrɩ: أَبُو ٱلْقَاسِمِ، عَبَّاسُ بْنُ فِرْنَاسِ بْنِ وَرْدَاسَ ٱلتَّاكُرُنِّيُّ; c. 809/810 – 887 CE), jɛmaa aŋ bannʋʋ ka '''ʿAbbās ibn Firnās''' '''(Loribi Tɩrɩ: عَبَّاسُ بْنُ فِرْنَاسِ)''' daaŋ ɩyɛ bagɩna a yi Andalusia (jine Spain): a daaŋ ɩ buŋpaalɩmaana, ŋmarɩhbie bagɩna, Tɩɩŋdaana, chemist, mansiŋmaana, yieŋyiene anɩŋ Lugusɛʋrɩ Sɛʋra. Tɔɔhebu tɔɔheyeŋ ka ʋ daaŋ mɔɔyeŋ ka ʋ ɛgɩ nyɛ.
Ibn Firnas daaŋ mɔɔyeŋ suŋ ŋmarɩhbiebambu nɩŋ mansiŋmaalɩ yɛlɩtarhe puoŋ. Ʋ daaŋ maalɩyɛ mansiŋ kaŋa baŋ maŋ dɩ chɛgɩra ŋmarɩbie lɛohebo. A maalɩŋ paahe, Ibn Firnas la waanɩyɛ bɔɔ nɩ baŋ na baŋ dɩ maalɩ kolbaa ŋa aŋ nyɛra anɩŋ nyaahaa ŋa mɩŋ baŋ maŋ dɩ kanna, baŋ daaŋ buɔɔnaa ka kubi kannɩhe.
== Vorihuŋ Piilee ==
Bagɩnɩba jaa sagɩyeŋ ka Ibn Fiirnas _ youri paalɩɩ aŋ ɩ Abu al-Qasim Abbas Ibn Firnas Ibn Wirdas al-Takurini_ ɩyɛ nie ŋa baŋ daaŋ dɔgɩ Ronda, aŋ bi Takurunna teŋkpoŋ; a daaŋ kpɛ Córdoba, aŋ daaŋ ɩ Umayyad mawlaa ŋa bʋʋrɩɩ aŋ daaŋ ɩ Berber. Ʋ nabaalɩ mine laŋ daaŋ jɛʋdi Iberia Peninsula. Puore sɛʋrɩ aŋ wa maalɩŋ tiire bla nɩ Lorbi Tɩrɩ aŋ suŋ Bambujulhuu baabo na baŋ bighiye Abbas ibn Firnas ka ʋ paahe Sɩlaamahe puoŋ bɩɩ ka Muladi deehuu daaŋ la.
== Tʋma ==
Abbas ibn Firnas daaŋ maalɩ bɔɔ ŋa ʋŋ na baŋ tu maalɩ kɔlbaa ka ʋ ta tarɩ woree, a maalɩ kɔlba bʋʋra bʋʋra, ka nyaahe ŋa baŋ maŋ dɩ kaara kanna (kubi kannɩhe), a daaŋ maalɩ boŋ ŋa niɛ aŋ na baŋ dɩ chɛgɩ ŋmarɩbie lɛohebo, anɩŋ bla nɩ baŋ ŋmaa pie ka bla daaŋ suŋ ka Al-Andalus paalʋʋ bla dɩra piihi yire gara Misra (Egypt) ka ba ŋmaahe. Ʋ naŋ daaŋ wuli Andalus deme Sindhind, ŋa aŋ tarɩ tɔna yɛga Ŋmarɩbie daãhebo bambu Europe puoŋ. Ʋ naŋ daaŋ la maalɩ al-Maqata, kuoŋ gbelŋe, ka ʋ nɩŋ metronome jaa da maŋ yɛ ɩ buŋ yeni.
== Pleŋ Maalɩbʋ nɩŋ Ʋ Ɛgɩbu Bambu ==
Qarni ayopoiŋ sɛrɩ chɛ ka Ibn Firnas kpi, Algeria tenkoreŋ yɛla bagɩna aŋ la Ahmad al-Maqqari (kuuŋ saŋa 1632) sɛʋyeŋ a bigihe Ibn Firnas nɩŋ yɛlɩyɛga ŋa:
<blockquote>Munbaŋ yɛla nɩ mine ʋ haŋ daaŋ ɩ nɩ, ka ŋa la ʋŋ daaŋ mɔɔ ka ʋ ɛgɩ. Ʋŋ daaŋ pili ʋ mɩŋa nɩŋ ŋmankʋɔnɩ a juŋ, a maalɩ kpankpama ɩŋ ʋ ɩŋaŋ, a do jie aŋ do, a ihi ɛgɩ sɛsɛʋ puoŋ, sɛʋsɛʋrɩba jɛmaa jie aŋ di a bla ŋa seeree tɔɔhebuŋ, ʋ daaŋ baŋ ɛgɩyɛ fɩɩŋ, awa ʋŋ mɩŋ daaŋ lɛo ŋmanɩɩ, chɛ, ʋŋ daaŋ lɛo wa ka ʋ wa dɔglɩ jie nɩ ʋŋ daŋ ahe nɩ ka ʋ puori jaa chɛ natiɛɛ, anɩŋ ʋ haŋ daaŋ ba baŋ ka ka ŋmamaŋ wa ka a sigi a jʋʋrɩ seŋ aŋ daŋ maŋ dɩ sigi, ʋŋ yiihi ka ʋ maalɩ kaŋa ku ʋ mɩŋa.</blockquote>Yɛlɩbʋ yɛlɩyeŋ ka Al-Maqqari teŋkore yɛla sɛure puoŋ, " fɔra tɔɔŋhebu nɩ yɛga jie ba la chibe", chɛ Ibn Firnas yɛla yeŋ, ʋna daaŋ ba wuli jie ʋŋ yiniŋ duoho nɩ aŋ wunno bla nɩ niɛ aŋ na baŋ ɛgɩ, anaa jaa ka ʋ daaŋ yɛlɩyeŋ ka ʋ nyɛɛ Ibn Sina ɛgɩbu tɩɛɛha nɩ ayi lugusɛʋre bait kaŋa baŋ daaŋ sɛʋ Lorbi tɩreŋ qarni awaɩ puoŋ. Mu'min ibn Said laŋ daaŋ sɛʋ ana lugusɛʋre ŋa, a daaŋ ɩ Córdoba najɛŋʋ lugulɔɔra Muhammad I ( aŋ kpi 886) jɛmanɩŋ, ʋŋ daaŋ baŋ Ibn Firnas ka ʋniʋ piɛɛlɩ taa. A bait nimbijie la ŋa: " ʋnaŋ ɛgɩra yɛga gaa banpɛpɛlɛɛ ʋ ɛgɩbu puoŋ haali gba ka jugri kuɔɔnɩ ʋŋ dɩ ɩŋ. Chɛ sɛʋrɩ jaanɩ jaa lieŋ bala chibe a tɩ jɛgɩ bla ŋa.
Niba mine mɩŋ nyɩɩbʋ la ŋa ka Ibn Firnas mɔɔrɩ nɩ ʋŋ daaŋ mɔɔ ka ʋ ɛgɩ nɩ la ka Eilmer mɩŋ aŋ daaŋ yi Malmesbury daaŋ nyɛ awa a yuomo 1000 nɩŋ 1010 England paalʋʋ puoŋ chɛ mɩŋ naŋ ɛgɩ, chɛ seeree jaa chibe a sunna a bla ŋa.
== Armen Firman ==
Tɔɔhebu mine puoŋ, awa yuomo 20 sɛre chɛ ka Ibn Firnas ʋ daaŋ nyiyɛ daʋ kaŋa baŋ daaŋ buɔɔna Armen Firman aŋ daaŋ piliye ʋmiŋa nɩŋ tanɩ ŋa ʋŋ daaŋ kpa ɩŋ daarɩ ɩŋaŋ chɛ daaŋ ɛgɩ yi songosongo kaŋa juŋ Córdoba puoŋ, ka ʋ tɩɛɛha daaŋ la ka ka lɛʋhe a tanɩ kpankpama ŋa aŋ na sumuʋ ka ʋ ɛgɩ. Chɛ ʋ mɔɔrɩ nɩ daaŋ ba tuohe junɔɔ, chɛ a tanɩ daaŋ suŋyeŋ ʋŋ daaŋ ba le wieŋ ka bla veŋ ʋ daaŋ ba nyɛ natɩ bɛra.
Chɛ, tɔɔhe jaanɩ mine mɩŋ aŋ yɛlɩ kpɛ puo bla nɩ Ibn Firnas aŋ daaŋ mɔɔ ka ʋ ɛgɩ nɩ yɛla ba yɛlɩ yɛla jaa a tɩ jɛgɩ Armen Firman yɛla. Al-Maqqari sɛʋrɩ nɩ ʋŋ sɛʋ Ibn Firnas yɛla nɩ, ka ana aaŋ la duohe aŋ yɛla ʋ ɛgɩbu nɩ yɛla, ʋ ba buoŋ Firman youri be.
[[Category:Wp/wlx]]
lparme721e35dw723i9nc736gu7lucn
Wp/mrg/Sokbhal Kagyung
0
3788732
7252370
7245539
2026-07-16T06:13:47Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* Sinam */
7252370
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Sibsagor mo:dumlok Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1922 Dítagdok 22 Mars longédo Sokbhal Kagyungmé otagai. Sokbhal Kagyung ké abudok aminém Bhugmol Kagyung odokké anédok aminém Podma Kagyung émtagai. Bíkké ané-abu annyidéi aipé ardané taniyai.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=50-51|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Ponam ==
Aríg iné éra:lo onamdaggom anéabudé Sokbhal Kagyungké porinam légangé aipé lardagai. Ané-abudok larka:mí:pé ao Sokbhal Kagyung ké ponamé aipé aidagai. Aíké do:lu:dok Pobug Pokodo bí poriropka. 1930 dítagdo bí aman pa:la Pobug ponam -ém pongapka odokké M.E. ponamém poka Sibsagor M.V. Iskuldo. Lédupé Sibsagor Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1940 dítagdo bí metrigdém aiyangardopé pokurka. Jurhatlok J.B. Kolejdokké bí I.A.dém akoné dibijoném pa:la pokurka. 1944 dítagdo B.A. ponamémsin bí édé kolejí:dokké aipé aidopé pokurto. Lédupé migom agerém gertu:la Shilong B.T. Kolejdokké 1948 dítagdo bí B.T. pokurka. Ponam légangé po:lo po:lolo migomlok murkongém pa:né Sokbhal Kagyungbí Mising réngam ara:sokké B.T. pokurpo:né poné taniyai.<ref name=":1" />
== Adnam ager ==
Porila du:dodokkébo Sokbhal Kagyungbí Ohomiya:pé lenné Bordoisila, Joyonti, Aruhon émnam lusarkídí:do gomsarém addungai. Bhrigumuni Kagyungké nébí:pé ila la:lennam ‘Mising Sonskritir Alekhyo’ émnam potindo ‘Mising Dhormo’ émnam aré kané gomsarko bí attagai.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
B.A.dém pokurnam lédupé Sokbhal Kagyungbí Kherkotamukhlo du:né ''All Assam Miri High School''do poyirnépé angka. 1946 dítagdo bí Majuli Mo:yedlok Iskulkídí:dok Ka:sí:jonnépé agerém gerka. Édé agerdém bí 1948 dítagdo:pé gerka. 1948 dítagdokké bí NEFA Mongke:lok Aimoné Ru:tum -pé agerém gerka. NEFAlo bojéko bí du:tomang. Lékoda gíladlangkula Majuli mo:yedlok Iskulkídí:lok Ka:sí: jonné po:péké agerdém gerkaku. 1961 dítagdokké Sokbhal Kagyungbí Majuli Iskulkídí:dok Kanggab jonnépé agerém gerka. 1975 dítagdokké bí Iskulkídí:dok kanggabnépé agerém gerra 1976 dítagdok Septembor po:lodo adí a:la migom agerém mé:po:pé gertérsuka. Bíkké Iskulkídí:dém ka:sí:népé ila du:dodém bojéko iskulém la:lenna poyirném agerém bika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Majuli Dapak do:lu:dok Sumoti Pahadi:mé Sokbhal Kagyungbí mida: mola langka.<ref name=":1" />
== Réngam ager ==
Sokbhal Kagyungbí Mising Ba:né Kéba:dok 1940 dítagdo Majuli:lok Bonoriya Sapori:do ba:nam kéba:dok kébang abupé ika. Komolabari lu:jar, Hori Mondir, Auniati Hemsondro Guswami M.E. Iskuldok ka:sí:né ajonpésin ila bí agerém gerka.<ref name=":1" />
== Ru:boné Sokbhal Kagyung ==
Migom agerém gerabnam lédupé Sokbhal Kagyungbí rajniti:lo angka. 1978 dítagdo bí Majuli: Ru:bang mo:légdokké Jonota Ope:lokképé ila balennamdo sa:la pangka. Ru:bonépé ila bí ''Tribal Advisory Council of Assam''dok abupé ika.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Tani:é mo:písokké lékoném takamém mépagla gíkupé idag. Édémípé takamém mépagla 1982 dítagdok 11 Julai longédo né:ngomma:ngém mépagla Sokbhal Kagyungbí Majuli Komolaba:ri:lok aíké okumdo amigém migjémkang.<ref name=":1" />
[[Category:Wp/mrg]]
h2ufp3dztt9k3h770fxmtrilucpmj28
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮑ
0
3789120
7251625
7249368
2026-07-15T14:27:04Z
Deepturquoise
2613705
7251625
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮑ|'''ᮑᮤ'''ᮛᮥ|gambar=Nampah.JPG|Nyiru}}
[[Category:Wb/su]]
d1lwm76gjgeb3klkip0qb73p47tvctv
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮍ
0
3789258
7251622
7249361
2026-07-15T14:25:58Z
Deepturquoise
2613705
7251622
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮍ|'''ᮍ'''ᮜᮌᮨᮔ|gambar=Aksara Sunda dasar.svg|Ngalagena}}
[[Category:Wb/su]]
2auxu167p9ayhnm78matns94m6rgvks
Wb/su/Wikianom:Aksara Ngalagena/ᮚ
0
3789263
7251633
7249385
2026-07-15T14:31:34Z
Deepturquoise
2613705
7251633
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Ngalagena|ᮚ|'''ᮚ'''ᮊ᮪ᮞ|gambar=Patung Butho Ijo.jpg|Yaksa}}
[[Category:Wb/su]]
57it2ei999wjyu59fqzhnzup14pjjzm
Wp/mrg/Sélloya maksong
0
3789481
7252147
7248460
2026-07-16T01:44:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252147
wikitext
text/x-wiki
Sélloya makso:dé lekeloké:bo so:nam maksongé. Sélloya so:namdé kapé lenka:ji odok do:yingko dung. Mising taniyé po:pélo adi: talé:lo dungai. Bulu adi: tayé:lokké aying amo:lo:pé giyi:to. Adi: tayé:lokké aying amo:lo:pé gínapé moro:né lambé kamangai. Yumsí-yumrang ara:lok géryi:-
gérsa:né lambélok bulu gípé idungai. Édémpé gídodém milbo tani:kídíngé gígébodungai, mimékídíngé lédu lédulo gímíndungai. Édémpé gídodém lédudo gímínné
mimékídíngé gígéboné milbong tani:kídíngém tatsu tatsula gídungai. Édé tadnam lunam agom-gomsok kídí:dém ni:tom molígla so:nampé ilento. Édé so:namdém sélloya maksong émdo. Sélloya maksongém mímbír élang ya:meyé sordo. Mímbír kídíngé leke ege-gasor, gero gasor, galugém gedo.
Dumpun, ru:pun, lakpun atíkokki moru:sudo, Dumérém tukkulo e:sudo. Jinrég gasorki ígí do jínréksudo. Édémpé géru: moru:suge:la ya:me:kídíngé reyampé dagdo. Mimbir kídíngésin ya:me dakko ruyi:do reyampé dagdo. Odokkébuluk alag kídí:dém lamkupé lakkutsuge:la koksedminsada.
Édémpé koksetsuge:la yame:kidingé aso: asopé dake:ke:robdo. Mimbir kídíngégom édémí pé dake: ke:do. Dake: ke:lang ke la amirém kérapé birla igingém lamkupė gerla maksongém so sazbomdo. Édémpé birla-görla maksong so:dodém ni tom modo. Ni tomdóm mimbirkiänge mogéla modo odokké ya me kidingé molatsula modo, sémpé-
Mimbir -Sa:sé sa:sa sélloya
Okolok lenpéké sélloya
Ya:me - O:yé o:ya sélloya
Mimbir- Sodoging lentoka sélloya
Sa:sé sa:sa sélloya
Ya:me: - Tu:dugíng népirém sélloya
O:yé o ya sélloya
Tu:dugé népirém sélloya
Mimbir- Sa:sé sa:sa sélloya
Pirkomé po:yoka sélloya
Ya:me:- O:yé o:ya sélloya
Pirkomé ma:daké sélloya.
Sémpé ni:tom molígla asutkopé songge:la mímbír ya:me:kídíngé alakkídí:dém kokpan sudo. Odokké reyampé dagdoku. Édémpé lékopé dagge:la mímbír-ya:me: kídíngé alag lagé-lakkurla ni:tom modo.
M+Y- Létér kulélo
Ko: yame:lo
Tako ya:me:lo
Ongero ta:so
Dentungo sere mo:mi:lo
Sé ni:tomsém mododo mímbír-ya:me:kídíngé alakkídí:dém lékoném lakkepé lékoném lagbíkpé lagla so:do. Sé so:namsém songabge:la so:nékídíngé dake: ke:lang ke:la gíbomdo. Asudauko gíge:la déngom déngompé yapa pilang pila ni:tomém modo.
Ya:me- Séng séng déboya
Tapi:o déboya
Migmo nédémé
Mo:yumo nédémé
Mímbír- Séng séng déboya
Tapi:o déboya
Migmo nédémé
Mo:yongé nédémé
Sémpé ni:tom mola gíyarge:la mímbírkídíngé lídémpé amo:do teda:do. Odokké amo:dém pilang pila ni:tom modo. Édémpé mododém yame:kídí:dé makso:dém so:do.
Mímbír -
Amo: sikong koronga
Démboya démboya
Sikong korong ya:me:ya
Démboya démboya
Rognébí yapi:bí tíryabo:ko
Rokkabí yakabí tíryabo:ko
Héi – héi – héiya - héi
Édém mongabge:la mímbírkídí:dé daksa:doku odokké mímbír élang ya:me:kídíngé yapa pila asudauko gíyardo. Édémpé gíyardodém ya:me: kídíngé amo:do tedangge:la amo:do pilang pila ni:tomdém modo. Odokké mímbírkídíngé so:do.
Ya:me:-
Amo: sikong koronga
Démboya démboya Sikong korong mímbíra Démboya démboya Rognébí yapi:bí tíryabo:ko Rokkabi yakabí tíryabo:ko Héi – héi – héiya – héi
Sémpé ni:tom mola songe:la sélloya maksongém so:térdo.
== Ka:yi:sunam ==
nf5w0lfyj81tqxcqrp598jebrmd2tvj
Wp/mrg/Govinda Noro
0
3789953
7252146
7250684
2026-07-16T01:43:56Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252146
wikitext
text/x-wiki
'''Govinda Noro''' bí Mé:tom, Gomsar odokké Do:sog adnéko. Bí Mising agom-gomlab pu:po-jarponam léga:pé togabna adnam agerém gerbonna dung. Dítag 2021-23 do MAk lok kébang abu-oi pé du:na agom-gomlab léga:pé agerém gerka.
== Onam ==
Dítag 1959, 29 Jun do. Bíkké abu aminé Posum Bepari Noro.
== Kin-go ==
B. Com
== Adnam-panam ==
Le:né Miksi (1996), Panoi-Jongki (Converted to mising drama) 2015, Rupalim (Translated to Mising Language) 2016, Radio Drama Written by Tarun Ch. Pamegam & Translated by Govinda Narah in Mising.
== Akténg do:sog ==
Sibe Kungke (1996), Aín siriké miksi (2003), Silok Rabon (1997), I: tí:né Obonori (2005), Ago (2011)
6. Okkom pa:ton 2007.
7. Yogné Yoksa 2011
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
5wi67llcuzz4kw3mhwy7aq5p66gp7jr
Wp/ssb/Bongao
0
3790068
7252505
7250482
2026-07-16T07:45:59Z
Exec8
362080
.
7252505
wikitext
text/x-wiki
''' Bongao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Bongao ''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 131,887 a'a. Awun luha' tana' na 365.95 kilometro kwadrado maka langkew na 6 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7500 zip code.
[[File:The beauty of bud bongao❤️🩹.jpg|thumb|Sunset ni Bongao]]
{{INTERWIKI|Q155195}}
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
jojhn62c1g502n26g4fizd7umfjh81o
7252553
7252505
2026-07-16T08:54:21Z
Exec8
362080
.
7252553
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_bongao.png|thumb|right|280px]]
''' Bongao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Bongao ''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 131,887 a'a. Awun luha' tana' na 365.95 kilometro kwadrado maka langkew na 6 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7500 zip code.
[[File:The beauty of bud bongao❤️🩹.jpg|thumb|Sunset ni Bongao]]
{{INTERWIKI|Q155195}}
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
n8n8gqpdrj7qjamb84b5uzzkuslof75
7252554
7252553
2026-07-16T08:54:35Z
Exec8
362080
7252554
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_bongao.png|right|280px]]
''' Bongao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Bongao ''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 131,887 a'a. Awun luha' tana' na 365.95 kilometro kwadrado maka langkew na 6 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7500 zip code.
[[File:The beauty of bud bongao❤️🩹.jpg|thumb|Sunset ni Bongao]]
{{INTERWIKI|Q155195}}
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
lyjjm6jukgymdvvjjtxdpplg5e9ppwo
7252556
7252554
2026-07-16T08:56:07Z
Exec8
362080
7252556
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_bongao.png|right|280px]]
''' Bongao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Bongao ''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 131,887 a'a. Awun luha' tana' na 365.95 kilometro kwadrado maka langkew na 6 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7500 zip code.
[[File:The beauty of bud bongao❤️🩹.jpg|thumb|Sunset ni Bongao]]
{{INTERWIKI|Q155195}}
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
dl06lip39x9121f3kx3thjyepmdgno8
7252610
7252556
2026-07-16T09:34:02Z
Exec8
362080
7252610
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_bongao.png|right|280px]]
''' Bongao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Bongao ''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 131,887 a'a. Awun luha' tana' na 365.95 kilometro kwadrado maka langkew na 6 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7500 zip code.
[[File:The beauty of bud bongao❤️🩹.jpg|thumb|Sunset ni Bongao]]
{{INTERWIKI|Q155195}}
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
4m1rg60sitk1gysxz18fs1vaioy4b2k
Wp/bci/Ayamé
0
3790121
7251679
7251329
2026-07-15T15:03:04Z
Didierwiki
2601876
/* Aja ningue */ Ajout de paragraphe
7251679
wikitext
text/x-wiki
'''Ayamé''' ti klɔ kun m’ɔ o Côte d’Ivoire lɔ’n, ɔ o nvle’n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ mantan Aboisso, yɛ ɔ nin Gana be afiɛn’n timan mmua.
== Ikleklelɛ ==
Afuɛ 1885 nun lɔ’n, Famiɛn Brou Dishiè m’ɔ ti Agni Sanwi mɔ be ti sran akpasua nga be sɔnnin kpa’n be su kpɛn’n, yɛ ɔ takali lika sɔ’n niɔn. Andɛ’n, ɔ ti Aboisso akpasua i akpasua kaan kun i klɔ dan, m’ɔ o Sud-Comoé lɔ’n. Ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n i lika’n wie, yɛ klɔ kpɛnngbɛn kun yɛ ɔ sie i ɔ, kpɛkun klɔ kpɛnngbɛn kun m’ɔ le sran 27 m’ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n, ɔ suɛn i bo.Klɔ dan sɔ’n i su kpɛn’n yɛle Ellogne Eba Koutoua Séverin Christian, ɔ ti sran kun m’ɔ le i bɔbɔ i wun’n, mɔ be fali i afuɛ 2023 ananya nun klɔ’n i su kpɛn’m be alɛ’n i sin’n. Ayamé lɔ’n, sran’m be si i nzue ba nga be yili i afuɛ 1959 nun Bia nzue ba’n su lɔ’n, ɔ ti km² 197. I li klɔ sɔ’n i dunman’n fuli kpa, afin be kplannin nzue’n i nun couran Ayamé 1 nin Ayamé 2, mɔ be kplannin be Bia nzue ba’n su lɔ’n. Afuɛ 1959 nun’n, be boli nzue’n i jranwlɛ klikli nga be flɛ i kɛ Ayamé 1 m’ɔ o Bia nzue ba’n su’n i bo.
== lã n'dɛ ==
Koko nun wa’n, Ayamɛ i su ndɛ’n nun’n, afuɛ 1959 nun’n, lika’n kacili dan kpa. Nanwlɛ, kɛ be kplannin Ayamé I nzue ba’n Bia nzue ba’n su lɔ’n, nzue’n wluli klɔ laa’n nun. Klɔ nga siɛn’n be kplannin klɔ’n i su kpɛn’n, be kplannin i ekun jenvie’n i nuan lɔ, oka nga be sin sin lɛ’n be bo lɔ.
== Kɛ lika’n ti ==
klɔ sɔ su lika’n ti fa nnan :
Aunmuan’n i blɛ’n ti tɛnndɛn (Kongouè n'zué lele Djouaklé);
Nzue tɔlɛ blɛ’n ti tɛnndɛn kpa (N'glo lele Moughou);
Aunmuan’n i blɛ kpe kan (Moughou afiɛn lele Ananya afiɛn);
Nzue tɔlɛ blɛ kan (Ananya afiɛn lele Sékéwa afiɛn)
I nun lɔ’n, lika’n i jolɛ’n ti 26 nin 32 °C yɛ aunmuan’n i nun nzue’n ti 80 lele 90%.
== Lika nga lika sɔ’n wo’n ==
Ayamé o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ o Aboisso lɔ lika’n nun, ɔ nin lika sɔ’n i klɔ dan’n be afiɛn’n ti nun kilometi 20, yɛ ɔ nin Abidjan klɔ’n be afiɛn’n ti nun kilo 140. Ayamé klɔ’n i lika’m be nun nvle’m be afiɛn’n
== Aja ningue ==
Famiɛn sua’n Monin Bia’n wo oka kun su, klɔ nga be flɛ i kɛ Ayamé m’ɔ o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n wia afiliɛ lɔ lika’n nun lɔ’n, m’ɔ ti fɔundi lika’n, ɔ nin Abidjan lɔ aviɔn jranwlɛ’n be afiɛn’n ti nun dɔ nɲɔn cɛ. Famiɛn sua’n lɔ’n, be kwla wun nzue ba dan nga be flɛ i kɛ Ayamé mɔ be kwla fa mmeli be sin nun’n, i klanman kpa.
[[Category:Wp/bci]]
huoylpdjdwy6j2t0mpuh3tuuh2cjyyw
7251681
7251679
2026-07-15T15:05:08Z
Didierwiki
2601876
Ajout de titre de section
7251681
wikitext
text/x-wiki
'''Ayamé''' ti klɔ kun m’ɔ o Côte d’Ivoire lɔ’n, ɔ o nvle’n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ mantan Aboisso, yɛ ɔ nin Gana be afiɛn’n timan mmua.
== Ikleklelɛ ==
Afuɛ 1885 nun lɔ’n, Famiɛn Brou Dishiè m’ɔ ti Agni Sanwi mɔ be ti sran akpasua nga be sɔnnin kpa’n be su kpɛn’n, yɛ ɔ takali lika sɔ’n niɔn. Andɛ’n, ɔ ti Aboisso akpasua i akpasua kaan kun i klɔ dan, m’ɔ o Sud-Comoé lɔ’n. Ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n i lika’n wie, yɛ klɔ kpɛnngbɛn kun yɛ ɔ sie i ɔ, kpɛkun klɔ kpɛnngbɛn kun m’ɔ le sran 27 m’ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n, ɔ suɛn i bo.Klɔ dan sɔ’n i su kpɛn’n yɛle Ellogne Eba Koutoua Séverin Christian, ɔ ti sran kun m’ɔ le i bɔbɔ i wun’n, mɔ be fali i afuɛ 2023 ananya nun klɔ’n i su kpɛn’m be alɛ’n i sin’n. Ayamé lɔ’n, sran’m be si i nzue ba nga be yili i afuɛ 1959 nun Bia nzue ba’n su lɔ’n, ɔ ti km² 197. I li klɔ sɔ’n i dunman’n fuli kpa, afin be kplannin nzue’n i nun couran Ayamé 1 nin Ayamé 2, mɔ be kplannin be Bia nzue ba’n su lɔ’n. Afuɛ 1959 nun’n, be boli nzue’n i jranwlɛ klikli nga be flɛ i kɛ Ayamé 1 m’ɔ o Bia nzue ba’n su’n i bo.
== lã n'dɛ ==
Koko nun wa’n, Ayamɛ i su ndɛ’n nun’n, afuɛ 1959 nun’n, lika’n kacili dan kpa. Nanwlɛ, kɛ be kplannin Ayamé I nzue ba’n Bia nzue ba’n su lɔ’n, nzue’n wluli klɔ laa’n nun. Klɔ nga siɛn’n be kplannin klɔ’n i su kpɛn’n, be kplannin i ekun jenvie’n i nuan lɔ, oka nga be sin sin lɛ’n be bo lɔ.
== Kɛ lika’n ti ==
klɔ sɔ su lika’n ti fa nnan :
Aunmuan’n i blɛ’n ti tɛnndɛn (Kongouè n'zué lele Djouaklé);
Nzue tɔlɛ blɛ’n ti tɛnndɛn kpa (N'glo lele Moughou);
Aunmuan’n i blɛ kpe kan (Moughou afiɛn lele Ananya afiɛn);
Nzue tɔlɛ blɛ kan (Ananya afiɛn lele Sékéwa afiɛn)
I nun lɔ’n, lika’n i jolɛ’n ti 26 nin 32 °C yɛ aunmuan’n i nun nzue’n ti 80 lele 90%.
== Lika nga lika sɔ’n wo’n ==
Ayamé o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ o Aboisso lɔ lika’n nun, ɔ nin lika sɔ’n i klɔ dan’n be afiɛn’n ti nun kilometi 20, yɛ ɔ nin Abidjan klɔ’n be afiɛn’n ti nun kilo 140. Ayamé klɔ’n i lika’m be nun nvle’m be afiɛn’n
== Aja ningue ==
Famiɛn sua’n Monin Bia’n wo oka kun su, klɔ nga be flɛ i kɛ Ayamé m’ɔ o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n wia afiliɛ lɔ lika’n nun lɔ’n, m’ɔ ti fɔundi lika’n, ɔ nin Abidjan lɔ aviɔn jranwlɛ’n be afiɛn’n ti nun dɔ nɲɔn cɛ. Famiɛn sua’n lɔ’n, be kwla wun nzue ba dan nga be flɛ i kɛ Ayamé mɔ be kwla fa mmeli be sin nun’n, i klanman kpa.
== Sran nga be tran lɔ’n be nuan ==
[[Category:Wp/bci]]
ijp0lzj0gg2noehwexumsmcbrh1jou1
7251716
7251681
2026-07-15T15:40:08Z
Didierwiki
2601876
/* Sran nga be tran lɔ’n be nuan */ ajout de tableau
7251716
wikitext
text/x-wiki
'''Ayamé''' ti klɔ kun m’ɔ o Côte d’Ivoire lɔ’n, ɔ o nvle’n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ mantan Aboisso, yɛ ɔ nin Gana be afiɛn’n timan mmua.
== Ikleklelɛ ==
Afuɛ 1885 nun lɔ’n, Famiɛn Brou Dishiè m’ɔ ti Agni Sanwi mɔ be ti sran akpasua nga be sɔnnin kpa’n be su kpɛn’n, yɛ ɔ takali lika sɔ’n niɔn. Andɛ’n, ɔ ti Aboisso akpasua i akpasua kaan kun i klɔ dan, m’ɔ o Sud-Comoé lɔ’n. Ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n i lika’n wie, yɛ klɔ kpɛnngbɛn kun yɛ ɔ sie i ɔ, kpɛkun klɔ kpɛnngbɛn kun m’ɔ le sran 27 m’ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n, ɔ suɛn i bo.Klɔ dan sɔ’n i su kpɛn’n yɛle Ellogne Eba Koutoua Séverin Christian, ɔ ti sran kun m’ɔ le i bɔbɔ i wun’n, mɔ be fali i afuɛ 2023 ananya nun klɔ’n i su kpɛn’m be alɛ’n i sin’n. Ayamé lɔ’n, sran’m be si i nzue ba nga be yili i afuɛ 1959 nun Bia nzue ba’n su lɔ’n, ɔ ti km² 197. I li klɔ sɔ’n i dunman’n fuli kpa, afin be kplannin nzue’n i nun couran Ayamé 1 nin Ayamé 2, mɔ be kplannin be Bia nzue ba’n su lɔ’n. Afuɛ 1959 nun’n, be boli nzue’n i jranwlɛ klikli nga be flɛ i kɛ Ayamé 1 m’ɔ o Bia nzue ba’n su’n i bo.
== lã n'dɛ ==
Koko nun wa’n, Ayamɛ i su ndɛ’n nun’n, afuɛ 1959 nun’n, lika’n kacili dan kpa. Nanwlɛ, kɛ be kplannin Ayamé I nzue ba’n Bia nzue ba’n su lɔ’n, nzue’n wluli klɔ laa’n nun. Klɔ nga siɛn’n be kplannin klɔ’n i su kpɛn’n, be kplannin i ekun jenvie’n i nuan lɔ, oka nga be sin sin lɛ’n be bo lɔ.
== Kɛ lika’n ti ==
klɔ sɔ su lika’n ti fa nnan :
Aunmuan’n i blɛ’n ti tɛnndɛn (Kongouè n'zué lele Djouaklé);
Nzue tɔlɛ blɛ’n ti tɛnndɛn kpa (N'glo lele Moughou);
Aunmuan’n i blɛ kpe kan (Moughou afiɛn lele Ananya afiɛn);
Nzue tɔlɛ blɛ kan (Ananya afiɛn lele Sékéwa afiɛn)
I nun lɔ’n, lika’n i jolɛ’n ti 26 nin 32 °C yɛ aunmuan’n i nun nzue’n ti 80 lele 90%.
== Lika nga lika sɔ’n wo’n ==
Ayamé o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ o Aboisso lɔ lika’n nun, ɔ nin lika sɔ’n i klɔ dan’n be afiɛn’n ti nun kilometi 20, yɛ ɔ nin Abidjan klɔ’n be afiɛn’n ti nun kilo 140. Ayamé klɔ’n i lika’m be nun nvle’m be afiɛn’n
== Aja ningue ==
Famiɛn sua’n Monin Bia’n wo oka kun su, klɔ nga be flɛ i kɛ Ayamé m’ɔ o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n wia afiliɛ lɔ lika’n nun lɔ’n, m’ɔ ti fɔundi lika’n, ɔ nin Abidjan lɔ aviɔn jranwlɛ’n be afiɛn’n ti nun dɔ nɲɔn cɛ. Famiɛn sua’n lɔ’n, be kwla wun nzue ba dan nga be flɛ i kɛ Ayamé mɔ be kwla fa mmeli be sin nun’n, i klanman kpa.
== Sran nga be tran lɔ’n be nuan ==
{{Wp/bci/Démographie
| titre = Sran nga be tran lɔ’n be nuan’n i kacilɛ’n .
| charte = commune
| 1975 = 4680
| 1988 = 6982
| 2010 = 13952
}}
[[Category:Wp/bci]]
aho6dgv5tdp4c33u2zcclrj4vxdhv80
7251881
7251716
2026-07-15T18:55:49Z
Didierwiki
2601876
/* Sran nga be tran lɔ’n be nuan */ ajout de tableau
7251881
wikitext
text/x-wiki
'''Ayamé''' ti klɔ kun m’ɔ o Côte d’Ivoire lɔ’n, ɔ o nvle’n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ mantan Aboisso, yɛ ɔ nin Gana be afiɛn’n timan mmua.
== Ikleklelɛ ==
Afuɛ 1885 nun lɔ’n, Famiɛn Brou Dishiè m’ɔ ti Agni Sanwi mɔ be ti sran akpasua nga be sɔnnin kpa’n be su kpɛn’n, yɛ ɔ takali lika sɔ’n niɔn. Andɛ’n, ɔ ti Aboisso akpasua i akpasua kaan kun i klɔ dan, m’ɔ o Sud-Comoé lɔ’n. Ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n i lika’n wie, yɛ klɔ kpɛnngbɛn kun yɛ ɔ sie i ɔ, kpɛkun klɔ kpɛnngbɛn kun m’ɔ le sran 27 m’ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n, ɔ suɛn i bo.Klɔ dan sɔ’n i su kpɛn’n yɛle Ellogne Eba Koutoua Séverin Christian, ɔ ti sran kun m’ɔ le i bɔbɔ i wun’n, mɔ be fali i afuɛ 2023 ananya nun klɔ’n i su kpɛn’m be alɛ’n i sin’n. Ayamé lɔ’n, sran’m be si i nzue ba nga be yili i afuɛ 1959 nun Bia nzue ba’n su lɔ’n, ɔ ti km² 197. I li klɔ sɔ’n i dunman’n fuli kpa, afin be kplannin nzue’n i nun couran Ayamé 1 nin Ayamé 2, mɔ be kplannin be Bia nzue ba’n su lɔ’n. Afuɛ 1959 nun’n, be boli nzue’n i jranwlɛ klikli nga be flɛ i kɛ Ayamé 1 m’ɔ o Bia nzue ba’n su’n i bo.
== lã n'dɛ ==
Koko nun wa’n, Ayamɛ i su ndɛ’n nun’n, afuɛ 1959 nun’n, lika’n kacili dan kpa. Nanwlɛ, kɛ be kplannin Ayamé I nzue ba’n Bia nzue ba’n su lɔ’n, nzue’n wluli klɔ laa’n nun. Klɔ nga siɛn’n be kplannin klɔ’n i su kpɛn’n, be kplannin i ekun jenvie’n i nuan lɔ, oka nga be sin sin lɛ’n be bo lɔ.
== Kɛ lika’n ti ==
klɔ sɔ su lika’n ti fa nnan :
Aunmuan’n i blɛ’n ti tɛnndɛn (Kongouè n'zué lele Djouaklé);
Nzue tɔlɛ blɛ’n ti tɛnndɛn kpa (N'glo lele Moughou);
Aunmuan’n i blɛ kpe kan (Moughou afiɛn lele Ananya afiɛn);
Nzue tɔlɛ blɛ kan (Ananya afiɛn lele Sékéwa afiɛn)
I nun lɔ’n, lika’n i jolɛ’n ti 26 nin 32 °C yɛ aunmuan’n i nun nzue’n ti 80 lele 90%.
== Lika nga lika sɔ’n wo’n ==
Ayamé o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ o Aboisso lɔ lika’n nun, ɔ nin lika sɔ’n i klɔ dan’n be afiɛn’n ti nun kilometi 20, yɛ ɔ nin Abidjan klɔ’n be afiɛn’n ti nun kilo 140. Ayamé klɔ’n i lika’m be nun nvle’m be afiɛn’n
== Aja ningue ==
Famiɛn sua’n Monin Bia’n wo oka kun su, klɔ nga be flɛ i kɛ Ayamé m’ɔ o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n wia afiliɛ lɔ lika’n nun lɔ’n, m’ɔ ti fɔundi lika’n, ɔ nin Abidjan lɔ aviɔn jranwlɛ’n be afiɛn’n ti nun dɔ nɲɔn cɛ. Famiɛn sua’n lɔ’n, be kwla wun nzue ba dan nga be flɛ i kɛ Ayamé mɔ be kwla fa mmeli be sin nun’n, i klanman kpa.
== Sran nga be tran lɔ’n be nuan ==
{{Wp/bci/Sran nga be tran lɔ’n be nuan
| titre = Sran nga be tran lɔ’n be nuan’n i kacilɛ’n .
| charte = commune
| 1975 = 4680
| 1988 = 6982
| 2010 = 13952
}}
[[Category:Wp/bci]]
qigd5ga4q8ofh1mqt3jfqww7g9hzzew
7251952
7251881
2026-07-15T19:58:08Z
Didierwiki
2601876
Ajout de liens interwiki à [[d:Q2874862]]
7251952
wikitext
text/x-wiki
'''Ayamé''' ti klɔ kun m’ɔ o Côte d’Ivoire lɔ’n, ɔ o nvle’n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ mantan Aboisso, yɛ ɔ nin Gana be afiɛn’n timan mmua.
== Ikleklelɛ ==
Afuɛ 1885 nun lɔ’n, Famiɛn Brou Dishiè m’ɔ ti Agni Sanwi mɔ be ti sran akpasua nga be sɔnnin kpa’n be su kpɛn’n, yɛ ɔ takali lika sɔ’n niɔn. Andɛ’n, ɔ ti Aboisso akpasua i akpasua kaan kun i klɔ dan, m’ɔ o Sud-Comoé lɔ’n. Ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n i lika’n wie, yɛ klɔ kpɛnngbɛn kun yɛ ɔ sie i ɔ, kpɛkun klɔ kpɛnngbɛn kun m’ɔ le sran 27 m’ɔ ti klɔ’n i su kpɛn’n, ɔ suɛn i bo.Klɔ dan sɔ’n i su kpɛn’n yɛle Ellogne Eba Koutoua Séverin Christian, ɔ ti sran kun m’ɔ le i bɔbɔ i wun’n, mɔ be fali i afuɛ 2023 ananya nun klɔ’n i su kpɛn’m be alɛ’n i sin’n. Ayamé lɔ’n, sran’m be si i nzue ba nga be yili i afuɛ 1959 nun Bia nzue ba’n su lɔ’n, ɔ ti km² 197. I li klɔ sɔ’n i dunman’n fuli kpa, afin be kplannin nzue’n i nun couran Ayamé 1 nin Ayamé 2, mɔ be kplannin be Bia nzue ba’n su lɔ’n. Afuɛ 1959 nun’n, be boli nzue’n i jranwlɛ klikli nga be flɛ i kɛ Ayamé 1 m’ɔ o Bia nzue ba’n su’n i bo.
== lã n'dɛ ==
Koko nun wa’n, Ayamɛ i su ndɛ’n nun’n, afuɛ 1959 nun’n, lika’n kacili dan kpa. Nanwlɛ, kɛ be kplannin Ayamé I nzue ba’n Bia nzue ba’n su lɔ’n, nzue’n wluli klɔ laa’n nun. Klɔ nga siɛn’n be kplannin klɔ’n i su kpɛn’n, be kplannin i ekun jenvie’n i nuan lɔ, oka nga be sin sin lɛ’n be bo lɔ.
== Kɛ lika’n ti ==
klɔ sɔ su lika’n ti fa nnan :
Aunmuan’n i blɛ’n ti tɛnndɛn (Kongouè n'zué lele Djouaklé);
Nzue tɔlɛ blɛ’n ti tɛnndɛn kpa (N'glo lele Moughou);
Aunmuan’n i blɛ kpe kan (Moughou afiɛn lele Ananya afiɛn);
Nzue tɔlɛ blɛ kan (Ananya afiɛn lele Sékéwa afiɛn)
I nun lɔ’n, lika’n i jolɛ’n ti 26 nin 32 °C yɛ aunmuan’n i nun nzue’n ti 80 lele 90%.
== Lika nga lika sɔ’n wo’n ==
Ayamé o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n i wia afiliɛ lɔ lika’n nun, ɔ o Aboisso lɔ lika’n nun, ɔ nin lika sɔ’n i klɔ dan’n be afiɛn’n ti nun kilometi 20, yɛ ɔ nin Abidjan klɔ’n be afiɛn’n ti nun kilo 140. Ayamé klɔ’n i lika’m be nun nvle’m be afiɛn’n
== Aja ningue ==
Famiɛn sua’n Monin Bia’n wo oka kun su, klɔ nga be flɛ i kɛ Ayamé m’ɔ o Côte d’Ivoire i ja ngua lɔ'n wia afiliɛ lɔ lika’n nun lɔ’n, m’ɔ ti fɔundi lika’n, ɔ nin Abidjan lɔ aviɔn jranwlɛ’n be afiɛn’n ti nun dɔ nɲɔn cɛ. Famiɛn sua’n lɔ’n, be kwla wun nzue ba dan nga be flɛ i kɛ Ayamé mɔ be kwla fa mmeli be sin nun’n, i klanman kpa.
== Sran nga be tran lɔ’n be nuan ==
{{Wp/bci/Sran nga be tran lɔ’n be nuan
| titre = Sran nga be tran lɔ’n be nuan’n i kacilɛ’n .
| charte = commune
| 1975 = 4680
| 1988 = 6982
| 2010 = 13952
}}
[[Category:Wp/bci]]
{{INTERWIKI|Q2874862}}
0vkoyco6qbuduaq2zo02ybvr18u42ve
Wt/ppl/nawatajtaketzani
0
3790166
7251734
7250991
2026-07-15T15:57:38Z
~2026-39838-99
2693955
7251734
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''NAWATTAJTAKETZANI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-Nawatajtaketzani.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Nantzin Sixta 4.jpg|thumb|250px|Nantzin Sixta]]
[[File:Paula López.jpg|thumb|250px|Paula Lopez]]
[[File:Tajtzin Renato Alfonso.png|thumb|250px|Tajtzin Renato]]
=== Español ===
Nahuahablante
Naja ninawatajtaketzani: Yo soy un
nahuahablante.
=== English ===
Nahuatl speaker
Naja ninawatajtaketzani: I am a Nahuatl speaker.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
s0kuiacxwn0w3sivaylj7qfo5rza5nc
Wt/ppl/−tejtekuwan
0
3790183
7251800
7251118
2026-07-15T17:17:59Z
AtIácatI
2693788
7251800
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−TEJTEKUWAN'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Alejandra García Viuda de Cortez (Nuria Danixa Sandoval)--tejtekuwan.wav|embed|200px]]
|}
[[File:MEX AN ALGO SOBRE UNA PAREJA (14097114655).jpg|thumb|250px|
-tejtekuwan]]
=== Español ===
Padres (madre y padre)
Nutejtekuwan: Mis padres (madre y
padre).
=== English ===
Parents (mother and father)
Nutejtekuwan: My parents (mother and
father).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
mh0b8ciphm6mqbkx0phu7halsjla9f7
Wt/ppl/−tejtekuwan −shulejyu
0
3790195
7251802
7251133
2026-07-15T17:19:09Z
AtIácatI
2693788
7251802
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−TEJTEKUWAN −SHULEJYU'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtekuwan -shulejyu.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Five little Peppers grown up, a sequel to Five little Peppers midway (1892) (14755537652).jpg|thumb|250px|−Tejtekuwan −Shulejyu]]
=== Español ===
Suegros (de mujer)
Ne itejtekuwan nushulejyu: Mis suegros
(los padres de mi esposo).
=== English ===
Parents-in-law (of a woman)
Ne itejtekuwan nushulejyu: My in-laws
(my husband's parents).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
b8wyqnlrn5dtnh991v339dujgwajncx
Wp/nyn/Wp/nyn/Abed Bwanika
0
3790224
7252317
7251366
2026-07-16T05:20:29Z
Brenda Namulinda
2608960
7252317
wikitext
text/x-wiki
Abed Bwanika (yazairwe 1 Okwamunaana 1967) n'omushaho w'enyamaishwa, omunyabyabutegyeki kandi omubuurizi w'engiri. Kandi niwe purezidenti w'ekibiina kya People's Development Party kandi ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikuhakanisa gavumenti omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://web.archive.org/web/20150402113429/http://www.newvision.co.ug/D/9/500/736451 "Abed Bwanika And Gladys Namusuwe of PDP]". New Vision (Kampala). 29 October 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Akaba ari omukiiki omwishengyero aha konsitituwensi ya Kimanya-Kabonera omuri Masaka City (2021-2026) ahansi y'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]], ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuto ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu.<ref>Mukombozi, Rajab (30 March 2015). [http://www.monitor.co.ug/News/National/Get-out-of-Kampala--Bwanika-tells-Opposition/-/688334/2670172/-/o462eiz/-/index.html "Get Out of Kampala, Bwanika Tells Opposition"]. ''Daily Monitor (Kampala)''. Retrieved 30 March 2015.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Bwanika akazaarwa 1 Okwamunaana 1967 omu disiturikiti ya Lwengo.<ref>Bindhe, Edward (20 March 2014). "[https://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=61913 Dr. Abed Bwanika Among Evicted Lwengo Wetland Encroachers]". Uganda Radio Network (URN). Retrieved 30 March 2015.</ref> Akashomera Kimwanyi Primary School, haihi n'eka ya bazaire be omu kyanga ekyo. Bwanyima, akashomera Masaka Secondary School aha rurengo rwa 'O', kandi aha Kigezi High School aha rurengo rwa 'A'. Akagaruka yaheebwa omwanya omuri [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]], ahu yaaherize diguri ya Bachelor of Veterinary Medicine. Bwanyima, akatunga diguri ya Master of Science omu ishomero eryo, nawe kuruga Makerere.<ref name=":0">Ashaba, Anita (30 September 2013). [http://news.ugo.co.ug/abed-bwanika-i-was-called-to-do-big-things-in-life "Abed Bwanika: I Was Called To Do Big Things In Life]". Ugo.co.ug. Retrieved 30 March 2015</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Bwanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza, akaguma Makerere nk'omwegyesa w'abeegi abamazire emishomo yaabo, obwo arikukora okucondooza kandi akakora diguri ye eya kabiri.<ref name=":0" /> Omuri 2001, akaruga omu kwegyesa kandi akaba ari omuhabuzi w'enyamaishwa ow'obuntu buntu. Akaba aine ekanisa ei yaigwireho, Christian Witness Church.<ref name=":1">[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4719944.stm "Uganda's Other Presidential Hopefuls]". BBC News. 17 February 2006. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka 1996, akashagika Yoweri Museveni kwonka yaahindura yaashagika Kizza Besigye omuri 2001. Akaza kwesimbaho nk'omuntu buntu omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka February 2006, ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":1" /> ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":2">[https://web.archive.org/web/20160505203624/http://www.ec.or.ug/ "Ugandan Presidential Election, 2011"]. Uganda Electoral Commission. March 2011. Archived from the original on 5 May 2016. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Akagaruka yeesimbaho omu Kwakabiri 2011 omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga nk'omwebembezi w'ekibiina kya People's Development Party, eki yaatandikireho; nawe niwe mwebembezi w'ekibiina ekyo.<ref>[https://web.archive.org/web/20150402124917/http://africanelections.org/new_news.php?nid=72 "Eight Candidates to Contest Uganda 2011 Elections".] Africanelections.org Quoting Uganda Electoral Commission. 30 November 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Omurundi gwa kabiri, akatunga oburuuru oburikwingana emitwaro 14 (oburuuru 51,708 obwarateirweho akaruuru), yaatunga obucweka 0.65 ahari igana by'oburuuru bw'abantu boona.<ref name=":2" />
Omu Kwamunaana 2020 akaruga omu kibiina kya People's Development Party yaaza omu kibiina kya National Unity Platform.<ref>Javira Ssebwami (13 August 2020). [https://www.pmldaily.com/news/politics/2020/08/crossing-the-red-line-president-bwanika-defects-to-nup-from-his-own-party.html "Crossing the Red Line! 'President' Bwanika defects to NUP from his own party"]. PML Daily. Retrieved 21 February 2021.</ref> Omu karuuru ka boona aka 2021 akatooranwa kugaruka omu ishengyero kujwekyera ekicweka kya Kimanya-Kabonera omu rurembo rwa Masaka.<ref>[https://web.archive.org/web/20210313023454/https://www.theeastafrican.co.ke/tea/oped/editorial/editorial-uganda-should-focus-on-the-day-after-tomorrow-3261560 "Editorial: Uganda should focus on the day after tomorrow]". The East African. 19 January 2021. Archived from the original on 13 March 2021. Retrieved 21 February 2021.</ref> .Eby'okuteera akaruuru ka boona aka 2026 bitakatandikire, Bwanika akaruga omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina ekisya ekya Democratic Front.<ref>Independent, The (6 June 2025). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF"]. The Independent Uganda:. Retrieved 14 July 2026.</ref> Akateera akaruuru aha ntebe niyo emwe (Kimanya -Kabonera ) omu karuuru ka boona aka 2026 aha bendera ya Democratic Front<ref>"Home". ''Democratic Front''. Retrieved 14 July 2026.</ref> kwonka akasingwa Patrick Kuteesa owa National Unity Platform.[12]
== Amagara g'omuntu ==
Bwanika ashweirwe Gladys Namusuwe, omukugu omu by'enyanja kandi omwegyesa omu kitongore kya Zoology aha yunivaasite ya Makerere. Bashwereine kuruga 1995 kandi nibo bazaire b'aboojo bana: Wise, Decent, Chosen, na Delight.[1]
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* Mathias Mpuuga
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
gk1128fkt9pqlg49udpbxk9vrug5d3q
7252318
7252317
2026-07-16T05:20:48Z
Brenda Namulinda
2608960
7252318
wikitext
text/x-wiki
Abed Bwanika (yazairwe 1 Okwamunaana 1967) n'omushaho w'enyamaishwa, omunyabyabutegyeki kandi omubuurizi w'engiri. Kandi niwe purezidenti w'ekibiina kya People's Development Party kandi ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikuhakanisa gavumenti omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://web.archive.org/web/20150402113429/http://www.newvision.co.ug/D/9/500/736451 "Abed Bwanika And Gladys Namusuwe of PDP]". New Vision (Kampala). 29 October 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Akaba ari omukiiki omwishengyero aha konsitituwensi ya Kimanya-Kabonera omuri Masaka City (2021-2026) ahansi y'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]], ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuto ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu.<ref>Mukombozi, Rajab (30 March 2015). [http://www.monitor.co.ug/News/National/Get-out-of-Kampala--Bwanika-tells-Opposition/-/688334/2670172/-/o462eiz/-/index.html "Get Out of Kampala, Bwanika Tells Opposition"]. ''Daily Monitor (Kampala)''. Retrieved 30 March 2015.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Bwanika akazaarwa 1 Okwamunaana 1967 omu disiturikiti ya Lwengo.<ref>Bindhe, Edward (20 March 2014). "[https://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=61913 Dr. Abed Bwanika Among Evicted Lwengo Wetland Encroachers]". Uganda Radio Network (URN). Retrieved 30 March 2015.</ref> Akashomera Kimwanyi Primary School, haihi n'eka ya bazaire be omu kyanga ekyo. Bwanyima, akashomera Masaka Secondary School aha rurengo rwa 'O', kandi aha Kigezi High School aha rurengo rwa 'A'. Akagaruka yaheebwa omwanya omuri [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]], ahu yaaherize diguri ya Bachelor of Veterinary Medicine. Bwanyima, akatunga diguri ya Master of Science omu ishomero eryo, nawe kuruga Makerere.<ref name=":0">Ashaba, Anita (30 September 2013). [http://news.ugo.co.ug/abed-bwanika-i-was-called-to-do-big-things-in-life "Abed Bwanika: I Was Called To Do Big Things In Life]". Ugo.co.ug. Retrieved 30 March 2015</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Bwanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza, akaguma Makerere nk'omwegyesa w'abeegi abamazire emishomo yaabo, obwo arikukora okucondooza kandi akakora diguri ye eya kabiri.<ref name=":0" /> Omuri 2001, akaruga omu kwegyesa kandi akaba ari omuhabuzi w'enyamaishwa ow'obuntu buntu. Akaba aine ekanisa ei yaigwireho, Christian Witness Church.<ref name=":1">[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4719944.stm "Uganda's Other Presidential Hopefuls]". BBC News. 17 February 2006. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka 1996, akashagika Yoweri Museveni kwonka yaahindura yaashagika Kizza Besigye omuri 2001. Akaza kwesimbaho nk'omuntu buntu omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka February 2006, ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":1" /> ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":2">[https://web.archive.org/web/20160505203624/http://www.ec.or.ug/ "Ugandan Presidential Election, 2011"]. Uganda Electoral Commission. March 2011. Archived from the original on 5 May 2016. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Akagaruka yeesimbaho omu Kwakabiri 2011 omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga nk'omwebembezi w'ekibiina kya People's Development Party, eki yaatandikireho; nawe niwe mwebembezi w'ekibiina ekyo.<ref>[https://web.archive.org/web/20150402124917/http://africanelections.org/new_news.php?nid=72 "Eight Candidates to Contest Uganda 2011 Elections".] Africanelections.org Quoting Uganda Electoral Commission. 30 November 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Omurundi gwa kabiri, akatunga oburuuru oburikwingana emitwaro 14 (oburuuru 51,708 obwarateirweho akaruuru), yaatunga obucweka 0.65 ahari igana by'oburuuru bw'abantu boona.<ref name=":2" />
Omu Kwamunaana 2020 akaruga omu kibiina kya People's Development Party yaaza omu kibiina kya National Unity Platform.<ref>Javira Ssebwami (13 August 2020). [https://www.pmldaily.com/news/politics/2020/08/crossing-the-red-line-president-bwanika-defects-to-nup-from-his-own-party.html "Crossing the Red Line! 'President' Bwanika defects to NUP from his own party"]. PML Daily. Retrieved 21 February 2021.</ref> Omu karuuru ka boona aka 2021 akatooranwa kugaruka omu ishengyero kujwekyera ekicweka kya Kimanya-Kabonera omu rurembo rwa Masaka.<ref>[https://web.archive.org/web/20210313023454/https://www.theeastafrican.co.ke/tea/oped/editorial/editorial-uganda-should-focus-on-the-day-after-tomorrow-3261560 "Editorial: Uganda should focus on the day after tomorrow]". The East African. 19 January 2021. Archived from the original on 13 March 2021. Retrieved 21 February 2021.</ref> .Eby'okuteera akaruuru ka boona aka 2026 bitakatandikire, Bwanika akaruga omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina ekisya ekya Democratic Front.<ref>Independent, The (6 June 2025). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF"]. The Independent Uganda:. Retrieved 14 July 2026.</ref> Akateera akaruuru aha ntebe niyo emwe (Kimanya -Kabonera ) omu karuuru ka boona aka 2026 aha bendera ya Democratic Front<ref>"[https://democraticfront.ug/ Home]". ''Democratic Front''. Retrieved 14 July 2026.</ref> kwonka akasingwa Patrick Kuteesa owa National Unity Platform.[12]
== Amagara g'omuntu ==
Bwanika ashweirwe Gladys Namusuwe, omukugu omu by'enyanja kandi omwegyesa omu kitongore kya Zoology aha yunivaasite ya Makerere. Bashwereine kuruga 1995 kandi nibo bazaire b'aboojo bana: Wise, Decent, Chosen, na Delight.[1]
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* Mathias Mpuuga
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
l13fxehzo6tyr3a44lww8nx8pchf0ei
7252319
7252318
2026-07-16T05:22:23Z
Brenda Namulinda
2608960
7252319
wikitext
text/x-wiki
Abed Bwanika (yazairwe 1 Okwamunaana 1967) n'omushaho w'enyamaishwa, omunyabyabutegyeki kandi omubuurizi w'engiri. Kandi niwe purezidenti w'ekibiina kya People's Development Party kandi ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikuhakanisa gavumenti omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://web.archive.org/web/20150402113429/http://www.newvision.co.ug/D/9/500/736451 "Abed Bwanika And Gladys Namusuwe of PDP]". New Vision (Kampala). 29 October 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Akaba ari omukiiki omwishengyero aha konsitituwensi ya Kimanya-Kabonera omuri Masaka City (2021-2026) ahansi y'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]], ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuto ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu.<ref>Mukombozi, Rajab (30 March 2015). [http://www.monitor.co.ug/News/National/Get-out-of-Kampala--Bwanika-tells-Opposition/-/688334/2670172/-/o462eiz/-/index.html "Get Out of Kampala, Bwanika Tells Opposition"]. ''Daily Monitor (Kampala)''. Retrieved 30 March 2015.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Bwanika akazaarwa 1 Okwamunaana 1967 omu disiturikiti ya Lwengo.<ref>Bindhe, Edward (20 March 2014). "[https://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=61913 Dr. Abed Bwanika Among Evicted Lwengo Wetland Encroachers]". Uganda Radio Network (URN). Retrieved 30 March 2015.</ref> Akashomera Kimwanyi Primary School, haihi n'eka ya bazaire be omu kyanga ekyo. Bwanyima, akashomera Masaka Secondary School aha rurengo rwa 'O', kandi aha Kigezi High School aha rurengo rwa 'A'. Akagaruka yaheebwa omwanya omuri [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]], ahu yaaherize diguri ya Bachelor of Veterinary Medicine. Bwanyima, akatunga diguri ya Master of Science omu ishomero eryo, nawe kuruga Makerere.<ref name=":0">Ashaba, Anita (30 September 2013). [http://news.ugo.co.ug/abed-bwanika-i-was-called-to-do-big-things-in-life "Abed Bwanika: I Was Called To Do Big Things In Life]". Ugo.co.ug. Retrieved 30 March 2015</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Bwanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza, akaguma Makerere nk'omwegyesa w'abeegi abamazire emishomo yaabo, obwo arikukora okucondooza kandi akakora diguri ye eya kabiri.<ref name=":0" /> Omuri 2001, akaruga omu kwegyesa kandi akaba ari omuhabuzi w'enyamaishwa ow'obuntu buntu. Akaba aine ekanisa ei yaigwireho, Christian Witness Church.<ref name=":1">[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4719944.stm "Uganda's Other Presidential Hopefuls]". BBC News. 17 February 2006. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka 1996, akashagika Yoweri Museveni kwonka yaahindura yaashagika Kizza Besigye omuri 2001. Akaza kwesimbaho nk'omuntu buntu omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka February 2006, ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":1" /> ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":2">[https://web.archive.org/web/20160505203624/http://www.ec.or.ug/ "Ugandan Presidential Election, 2011"]. Uganda Electoral Commission. March 2011. Archived from the original on 5 May 2016. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Akagaruka yeesimbaho omu Kwakabiri 2011 omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga nk'omwebembezi w'ekibiina kya People's Development Party, eki yaatandikireho; nawe niwe mwebembezi w'ekibiina ekyo.<ref>[https://web.archive.org/web/20150402124917/http://africanelections.org/new_news.php?nid=72 "Eight Candidates to Contest Uganda 2011 Elections".] Africanelections.org Quoting Uganda Electoral Commission. 30 November 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Omurundi gwa kabiri, akatunga oburuuru oburikwingana emitwaro 14 (oburuuru 51,708 obwarateirweho akaruuru), yaatunga obucweka 0.65 ahari igana by'oburuuru bw'abantu boona.<ref name=":2" />
Omu Kwamunaana 2020 akaruga omu kibiina kya People's Development Party yaaza omu kibiina kya National Unity Platform.<ref>Javira Ssebwami (13 August 2020). [https://www.pmldaily.com/news/politics/2020/08/crossing-the-red-line-president-bwanika-defects-to-nup-from-his-own-party.html "Crossing the Red Line! 'President' Bwanika defects to NUP from his own party"]. PML Daily. Retrieved 21 February 2021.</ref> Omu karuuru ka boona aka 2021 akatooranwa kugaruka omu ishengyero kujwekyera ekicweka kya Kimanya-Kabonera omu rurembo rwa Masaka.<ref>[https://web.archive.org/web/20210313023454/https://www.theeastafrican.co.ke/tea/oped/editorial/editorial-uganda-should-focus-on-the-day-after-tomorrow-3261560 "Editorial: Uganda should focus on the day after tomorrow]". The East African. 19 January 2021. Archived from the original on 13 March 2021. Retrieved 21 February 2021.</ref> .Eby'okuteera akaruuru ka boona aka 2026 bitakatandikire, Bwanika akaruga omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina ekisya ekya Democratic Front.<ref>Independent, The (6 June 2025). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF"]. The Independent Uganda:. Retrieved 14 July 2026.</ref> Akateera akaruuru aha ntebe niyo emwe (Kimanya -Kabonera ) omu karuuru ka boona aka 2026 aha bendera ya Democratic Front<ref>"[https://democraticfront.ug/ Home]". ''Democratic Front''. Retrieved 14 July 2026.</ref> kwonka akasingwa Patrick Kuteesa owa National Unity Platform.<ref>Independent, The (18 January 2026). "Mpuuga, Bwanika fall as NRM gains ground in Greater Masaka". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 14 July 2026.</ref>
== Amagara g'omuntu ==
Bwanika ashweirwe Gladys Namusuwe, omukugu omu by'enyanja kandi omwegyesa omu kitongore kya Zoology aha yunivaasite ya Makerere. Bashwereine kuruga 1995 kandi nibo bazaire b'aboojo bana: Wise, Decent, Chosen, na Delight.[1]
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* Mathias Mpuuga
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
dz37yopx871sy8nbx7y2kuqn7s9mmse
7252320
7252319
2026-07-16T05:22:46Z
Brenda Namulinda
2608960
7252320
wikitext
text/x-wiki
Abed Bwanika (yazairwe 1 Okwamunaana 1967) n'omushaho w'enyamaishwa, omunyabyabutegyeki kandi omubuurizi w'engiri. Kandi niwe purezidenti w'ekibiina kya People's Development Party kandi ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikuhakanisa gavumenti omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://web.archive.org/web/20150402113429/http://www.newvision.co.ug/D/9/500/736451 "Abed Bwanika And Gladys Namusuwe of PDP]". New Vision (Kampala). 29 October 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Akaba ari omukiiki omwishengyero aha konsitituwensi ya Kimanya-Kabonera omuri Masaka City (2021-2026) ahansi y'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]], ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuto ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu.<ref>Mukombozi, Rajab (30 March 2015). [http://www.monitor.co.ug/News/National/Get-out-of-Kampala--Bwanika-tells-Opposition/-/688334/2670172/-/o462eiz/-/index.html "Get Out of Kampala, Bwanika Tells Opposition"]. ''Daily Monitor (Kampala)''. Retrieved 30 March 2015.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Bwanika akazaarwa 1 Okwamunaana 1967 omu disiturikiti ya Lwengo.<ref>Bindhe, Edward (20 March 2014). "[https://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=61913 Dr. Abed Bwanika Among Evicted Lwengo Wetland Encroachers]". Uganda Radio Network (URN). Retrieved 30 March 2015.</ref> Akashomera Kimwanyi Primary School, haihi n'eka ya bazaire be omu kyanga ekyo. Bwanyima, akashomera Masaka Secondary School aha rurengo rwa 'O', kandi aha Kigezi High School aha rurengo rwa 'A'. Akagaruka yaheebwa omwanya omuri [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]], ahu yaaherize diguri ya Bachelor of Veterinary Medicine. Bwanyima, akatunga diguri ya Master of Science omu ishomero eryo, nawe kuruga Makerere.<ref name=":0">Ashaba, Anita (30 September 2013). [http://news.ugo.co.ug/abed-bwanika-i-was-called-to-do-big-things-in-life "Abed Bwanika: I Was Called To Do Big Things In Life]". Ugo.co.ug. Retrieved 30 March 2015</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Bwanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza, akaguma Makerere nk'omwegyesa w'abeegi abamazire emishomo yaabo, obwo arikukora okucondooza kandi akakora diguri ye eya kabiri.<ref name=":0" /> Omuri 2001, akaruga omu kwegyesa kandi akaba ari omuhabuzi w'enyamaishwa ow'obuntu buntu. Akaba aine ekanisa ei yaigwireho, Christian Witness Church.<ref name=":1">[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4719944.stm "Uganda's Other Presidential Hopefuls]". BBC News. 17 February 2006. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka 1996, akashagika Yoweri Museveni kwonka yaahindura yaashagika Kizza Besigye omuri 2001. Akaza kwesimbaho nk'omuntu buntu omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka February 2006, ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":1" /> ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":2">[https://web.archive.org/web/20160505203624/http://www.ec.or.ug/ "Ugandan Presidential Election, 2011"]. Uganda Electoral Commission. March 2011. Archived from the original on 5 May 2016. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Akagaruka yeesimbaho omu Kwakabiri 2011 omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga nk'omwebembezi w'ekibiina kya People's Development Party, eki yaatandikireho; nawe niwe mwebembezi w'ekibiina ekyo.<ref>[https://web.archive.org/web/20150402124917/http://africanelections.org/new_news.php?nid=72 "Eight Candidates to Contest Uganda 2011 Elections".] Africanelections.org Quoting Uganda Electoral Commission. 30 November 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Omurundi gwa kabiri, akatunga oburuuru oburikwingana emitwaro 14 (oburuuru 51,708 obwarateirweho akaruuru), yaatunga obucweka 0.65 ahari igana by'oburuuru bw'abantu boona.<ref name=":2" />
Omu Kwamunaana 2020 akaruga omu kibiina kya People's Development Party yaaza omu kibiina kya National Unity Platform.<ref>Javira Ssebwami (13 August 2020). [https://www.pmldaily.com/news/politics/2020/08/crossing-the-red-line-president-bwanika-defects-to-nup-from-his-own-party.html "Crossing the Red Line! 'President' Bwanika defects to NUP from his own party"]. PML Daily. Retrieved 21 February 2021.</ref> Omu karuuru ka boona aka 2021 akatooranwa kugaruka omu ishengyero kujwekyera ekicweka kya Kimanya-Kabonera omu rurembo rwa Masaka.<ref>[https://web.archive.org/web/20210313023454/https://www.theeastafrican.co.ke/tea/oped/editorial/editorial-uganda-should-focus-on-the-day-after-tomorrow-3261560 "Editorial: Uganda should focus on the day after tomorrow]". The East African. 19 January 2021. Archived from the original on 13 March 2021. Retrieved 21 February 2021.</ref> .Eby'okuteera akaruuru ka boona aka 2026 bitakatandikire, Bwanika akaruga omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina ekisya ekya Democratic Front.<ref>Independent, The (6 June 2025). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF"]. The Independent Uganda:. Retrieved 14 July 2026.</ref> Akateera akaruuru aha ntebe niyo emwe (Kimanya -Kabonera ) omu karuuru ka boona aka 2026 aha bendera ya Democratic Front<ref>"[https://democraticfront.ug/ Home]". ''Democratic Front''. Retrieved 14 July 2026.</ref> kwonka akasingwa Patrick Kuteesa owa National Unity Platform.<ref>Independent, The (18 January 2026). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-fall-as-nrm-gains-ground-in-greater-masaka/ "Mpuuga, Bwanika fall as NRM gains ground in Greater Masaka".] ''The Independent Uganda:''. Retrieved 14 July 2026.</ref>
== Amagara g'omuntu ==
Bwanika ashweirwe Gladys Namusuwe, omukugu omu by'enyanja kandi omwegyesa omu kitongore kya Zoology aha yunivaasite ya Makerere. Bashwereine kuruga 1995 kandi nibo bazaire b'aboojo bana: Wise, Decent, Chosen, na Delight.[1]
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* Mathias Mpuuga
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
m1gmtfykizyymlvrlufo9xmgmczt1ef
7252321
7252320
2026-07-16T05:23:21Z
Brenda Namulinda
2608960
7252321
wikitext
text/x-wiki
Abed Bwanika (yazairwe 1 Okwamunaana 1967) n'omushaho w'enyamaishwa, omunyabyabutegyeki kandi omubuurizi w'engiri. Kandi niwe purezidenti w'ekibiina kya People's Development Party kandi ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikuhakanisa gavumenti omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref name=":3">[https://web.archive.org/web/20150402113429/http://www.newvision.co.ug/D/9/500/736451 "Abed Bwanika And Gladys Namusuwe of PDP]". New Vision (Kampala). 29 October 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Akaba ari omukiiki omwishengyero aha konsitituwensi ya Kimanya-Kabonera omuri Masaka City (2021-2026) ahansi y'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]], ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuto ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu.<ref>Mukombozi, Rajab (30 March 2015). [http://www.monitor.co.ug/News/National/Get-out-of-Kampala--Bwanika-tells-Opposition/-/688334/2670172/-/o462eiz/-/index.html "Get Out of Kampala, Bwanika Tells Opposition"]. ''Daily Monitor (Kampala)''. Retrieved 30 March 2015.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Bwanika akazaarwa 1 Okwamunaana 1967 omu disiturikiti ya Lwengo.<ref>Bindhe, Edward (20 March 2014). "[https://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=61913 Dr. Abed Bwanika Among Evicted Lwengo Wetland Encroachers]". Uganda Radio Network (URN). Retrieved 30 March 2015.</ref> Akashomera Kimwanyi Primary School, haihi n'eka ya bazaire be omu kyanga ekyo. Bwanyima, akashomera Masaka Secondary School aha rurengo rwa 'O', kandi aha Kigezi High School aha rurengo rwa 'A'. Akagaruka yaheebwa omwanya omuri [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]], ahu yaaherize diguri ya Bachelor of Veterinary Medicine. Bwanyima, akatunga diguri ya Master of Science omu ishomero eryo, nawe kuruga Makerere.<ref name=":0">Ashaba, Anita (30 September 2013). [http://news.ugo.co.ug/abed-bwanika-i-was-called-to-do-big-things-in-life "Abed Bwanika: I Was Called To Do Big Things In Life]". Ugo.co.ug. Retrieved 30 March 2015</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Bwanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza, akaguma Makerere nk'omwegyesa w'abeegi abamazire emishomo yaabo, obwo arikukora okucondooza kandi akakora diguri ye eya kabiri.<ref name=":0" /> Omuri 2001, akaruga omu kwegyesa kandi akaba ari omuhabuzi w'enyamaishwa ow'obuntu buntu. Akaba aine ekanisa ei yaigwireho, Christian Witness Church.<ref name=":1">[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4719944.stm "Uganda's Other Presidential Hopefuls]". BBC News. 17 February 2006. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka 1996, akashagika Yoweri Museveni kwonka yaahindura yaashagika Kizza Besigye omuri 2001. Akaza kwesimbaho nk'omuntu buntu omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka February 2006, ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":1" /> ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":2">[https://web.archive.org/web/20160505203624/http://www.ec.or.ug/ "Ugandan Presidential Election, 2011"]. Uganda Electoral Commission. March 2011. Archived from the original on 5 May 2016. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Akagaruka yeesimbaho omu Kwakabiri 2011 omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga nk'omwebembezi w'ekibiina kya People's Development Party, eki yaatandikireho; nawe niwe mwebembezi w'ekibiina ekyo.<ref>[https://web.archive.org/web/20150402124917/http://africanelections.org/new_news.php?nid=72 "Eight Candidates to Contest Uganda 2011 Elections".] Africanelections.org Quoting Uganda Electoral Commission. 30 November 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Omurundi gwa kabiri, akatunga oburuuru oburikwingana emitwaro 14 (oburuuru 51,708 obwarateirweho akaruuru), yaatunga obucweka 0.65 ahari igana by'oburuuru bw'abantu boona.<ref name=":2" />
Omu Kwamunaana 2020 akaruga omu kibiina kya People's Development Party yaaza omu kibiina kya National Unity Platform.<ref>Javira Ssebwami (13 August 2020). [https://www.pmldaily.com/news/politics/2020/08/crossing-the-red-line-president-bwanika-defects-to-nup-from-his-own-party.html "Crossing the Red Line! 'President' Bwanika defects to NUP from his own party"]. PML Daily. Retrieved 21 February 2021.</ref> Omu karuuru ka boona aka 2021 akatooranwa kugaruka omu ishengyero kujwekyera ekicweka kya Kimanya-Kabonera omu rurembo rwa Masaka.<ref>[https://web.archive.org/web/20210313023454/https://www.theeastafrican.co.ke/tea/oped/editorial/editorial-uganda-should-focus-on-the-day-after-tomorrow-3261560 "Editorial: Uganda should focus on the day after tomorrow]". The East African. 19 January 2021. Archived from the original on 13 March 2021. Retrieved 21 February 2021.</ref> .Eby'okuteera akaruuru ka boona aka 2026 bitakatandikire, Bwanika akaruga omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina ekisya ekya Democratic Front.<ref>Independent, The (6 June 2025). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF"]. The Independent Uganda:. Retrieved 14 July 2026.</ref> Akateera akaruuru aha ntebe niyo emwe (Kimanya -Kabonera ) omu karuuru ka boona aka 2026 aha bendera ya Democratic Front<ref>"[https://democraticfront.ug/ Home]". ''Democratic Front''. Retrieved 14 July 2026.</ref> kwonka akasingwa Patrick Kuteesa owa National Unity Platform.<ref>Independent, The (18 January 2026). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-fall-as-nrm-gains-ground-in-greater-masaka/ "Mpuuga, Bwanika fall as NRM gains ground in Greater Masaka".] ''The Independent Uganda:''. Retrieved 14 July 2026.</ref>
== Amagara g'omuntu ==
Bwanika ashweirwe Gladys Namusuwe, omukugu omu by'enyanja kandi omwegyesa omu kitongore kya Zoology aha yunivaasite ya Makerere. Bashwereine kuruga 1995 kandi nibo bazaire b'aboojo bana: Wise, Decent, Chosen, na Delight.<ref name=":3" />
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* Mathias Mpuuga
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
05c447dqtwm2zeu7s3mwixw8trctzz2
7252322
7252321
2026-07-16T05:24:32Z
Brenda Namulinda
2608960
7252322
wikitext
text/x-wiki
Abed Bwanika (yazairwe 1 Okwamunaana 1967) n'omushaho w'enyamaishwa, omunyabyabutegyeki kandi omubuurizi w'engiri. Kandi niwe purezidenti w'ekibiina kya People's Development Party kandi ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikuhakanisa gavumenti omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref name=":3">[https://web.archive.org/web/20150402113429/http://www.newvision.co.ug/D/9/500/736451 "Abed Bwanika And Gladys Namusuwe of PDP]". New Vision (Kampala). 29 October 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Akaba ari omukiiki omwishengyero aha konsitituwensi ya Kimanya-Kabonera omuri Masaka City (2021-2026) ahansi y'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]], ekibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuto ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu.<ref>Mukombozi, Rajab (30 March 2015). [http://www.monitor.co.ug/News/National/Get-out-of-Kampala--Bwanika-tells-Opposition/-/688334/2670172/-/o462eiz/-/index.html "Get Out of Kampala, Bwanika Tells Opposition"]. ''Daily Monitor (Kampala)''. Retrieved 30 March 2015.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Bwanika akazaarwa 1 Okwamunaana 1967 omu disiturikiti ya Lwengo.<ref>Bindhe, Edward (20 March 2014). "[https://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=61913 Dr. Abed Bwanika Among Evicted Lwengo Wetland Encroachers]". Uganda Radio Network (URN). Retrieved 30 March 2015.</ref> Akashomera Kimwanyi Primary School, haihi n'eka ya bazaire be omu kyanga ekyo. Bwanyima, akashomera Masaka Secondary School aha rurengo rwa 'O', kandi aha Kigezi High School aha rurengo rwa 'A'. Akagaruka yaheebwa omwanya omuri [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]], ahu yaaherize diguri ya Bachelor of Veterinary Medicine. Bwanyima, akatunga diguri ya Master of Science omu ishomero eryo, nawe kuruga Makerere.<ref name=":0">Ashaba, Anita (30 September 2013). [http://news.ugo.co.ug/abed-bwanika-i-was-called-to-do-big-things-in-life "Abed Bwanika: I Was Called To Do Big Things In Life]". Ugo.co.ug. Retrieved 30 March 2015</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Bwanyima y'okutunga diguri ye y'okubanza, akaguma Makerere nk'omwegyesa w'abeegi abamazire emishomo yaabo, obwo arikukora okucondooza kandi akakora diguri ye eya kabiri.<ref name=":0" /> Omuri 2001, akaruga omu kwegyesa kandi akaba ari omuhabuzi w'enyamaishwa ow'obuntu buntu. Akaba aine ekanisa ei yaigwireho, Christian Witness Church.<ref name=":1">[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4719944.stm "Uganda's Other Presidential Hopefuls]". BBC News. 17 February 2006. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka 1996, akashagika Yoweri Museveni kwonka yaahindura yaashagika Kizza Besigye omuri 2001. Akaza kwesimbaho nk'omuntu buntu omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga aka February 2006, ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":1" /> ahu yaahendera ari owa kana, aine obuchweka 0.95 ahari igana ry'oburuuru (oburuuru 65,874 omu bwijwire).<ref name=":2">[https://web.archive.org/web/20160505203624/http://www.ec.or.ug/ "Ugandan Presidential Election, 2011"]. Uganda Electoral Commission. March 2011. Archived from the original on 5 May 2016. Retrieved 30 March 2015.</ref>
Akagaruka yeesimbaho omu Kwakabiri 2011 omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga nk'omwebembezi w'ekibiina kya People's Development Party, eki yaatandikireho; nawe niwe mwebembezi w'ekibiina ekyo.<ref>[https://web.archive.org/web/20150402124917/http://africanelections.org/new_news.php?nid=72 "Eight Candidates to Contest Uganda 2011 Elections".] Africanelections.org Quoting Uganda Electoral Commission. 30 November 2010. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 30 March 2015.</ref> Omurundi gwa kabiri, akatunga oburuuru oburikwingana emitwaro 14 (oburuuru 51,708 obwarateirweho akaruuru), yaatunga obucweka 0.65 ahari igana by'oburuuru bw'abantu boona.<ref name=":2" />
Omu Kwamunaana 2020 akaruga omu kibiina kya People's Development Party yaaza omu kibiina kya National Unity Platform.<ref>Javira Ssebwami (13 August 2020). [https://www.pmldaily.com/news/politics/2020/08/crossing-the-red-line-president-bwanika-defects-to-nup-from-his-own-party.html "Crossing the Red Line! 'President' Bwanika defects to NUP from his own party"]. PML Daily. Retrieved 21 February 2021.</ref> Omu karuuru ka boona aka 2021 akatooranwa kugaruka omu ishengyero kujwekyera ekicweka kya Kimanya-Kabonera omu rurembo rwa Masaka.<ref>[https://web.archive.org/web/20210313023454/https://www.theeastafrican.co.ke/tea/oped/editorial/editorial-uganda-should-focus-on-the-day-after-tomorrow-3261560 "Editorial: Uganda should focus on the day after tomorrow]". The East African. 19 January 2021. Archived from the original on 13 March 2021. Retrieved 21 February 2021.</ref> .Eby'okuteera akaruuru ka boona aka 2026 bitakatandikire, Bwanika akaruga omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina ekisya ekya Democratic Front.<ref>Independent, The (6 June 2025). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF"]. The Independent Uganda:. Retrieved 14 July 2026.</ref> Akateera akaruuru aha ntebe niyo emwe (Kimanya -Kabonera ) omu karuuru ka boona aka 2026 aha bendera ya Democratic Front<ref>"[https://democraticfront.ug/ Home]". ''Democratic Front''. Retrieved 14 July 2026.</ref> kwonka akasingwa Patrick Kuteesa owa [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform.]]<ref>Independent, The (18 January 2026). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-fall-as-nrm-gains-ground-in-greater-masaka/ "Mpuuga, Bwanika fall as NRM gains ground in Greater Masaka".] ''The Independent Uganda:''. Retrieved 14 July 2026.</ref>
== Amagara g'omuntu ==
Bwanika ashweirwe Gladys Namusuwe, omukugu omu by'enyanja kandi omwegyesa omu kitongore kya Zoology aha yunivaasite ya Makerere. Bashwereine kuruga 1995 kandi nibo bazaire b'aboojo bana: Wise, Decent, Chosen, na Delight.<ref name=":3" />
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]
* Mathias Mpuuga
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
fazpjf5tl9k9ur0i0s0vts7yv5wpez0
Template:Wq/syl/Bulb
10
3790255
7251606
7251385
2026-07-15T14:12:39Z
Пан Хаунд 2
2597454
ꠀꠞ꠆ꠎꠣꠔ ꠃꠁꠇꠤꠞ ꠟꠉꠦ ꠟꠉ ꠟꠣꠉꠣꠁꠀꠞ [[d:Q6732316]]
7251606
wikitext
text/x-wiki
[[File:Bulb.svg|{{{1|20}}}px|alt=Light bulb icon|link=]]<span style="display:none">B</span><!--template:bulb--><noinclude>
{{Wq/syl/Documentation|content=
== See also ==
{{Wq/syl/Done/See also}}
}}
[[Category:wq/syl/Image with comment templates]]
{{INTERWIKI|Q6732316}}
</noinclude>
pezx53j3rsl6jnq26j8znf6y7161vus
Wp/nyn/Wp/nynJulius Nyerere
0
3790285
7251759
7251491
2026-07-15T16:35:15Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251759
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika
[[Category:Wp/nyn]]
iw9lcnk0c61zb15qwz90lqw7re2tf4z
7251762
7251759
2026-07-15T16:38:24Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251762
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962
[[Category:Wp/nyn]]
k5dxe43s7y1fn7c4gzw2q2zli66gkab
7251766
7251762
2026-07-15T16:40:55Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251766
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962 bwanyima kaba purezidenti kuruga 1962 kuhisya 1964,
[[Category:Wp/nyn]]
q6z0n215743892rd59lvk9hutjocft2
7251778
7251766
2026-07-15T17:02:06Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251778
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962 bwanyima kaba purezidenti kuruga 1962 kuhisya 1964, bwanyima akatwara eihanga eryamukuratiire,
[[Category:Wp/nyn]]
qk1fcdih5jlz4aghwnno1tpgovhflza
7251781
7251778
2026-07-15T17:05:24Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251781
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962 bwanyima kaba purezidenti kuruga 1962 kuhisya 1964, bwanyima akatwara eihanga eryamukuratiire, Tanzania, nk'omwebembezi w'eihanga kuruga 1964 kuhisya 1985.
[[Category:Wp/nyn]]
rmn3hnmwm18ajav5p3naqeqklf32x29
7251784
7251781
2026-07-15T17:08:54Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251784
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962 bwanyima kaba purezidenti kuruga 1962 kuhisya 1964, bwanyima akatwara eihanga eryamukuratiire, Tanzania, nk'omwebembezi w'eihanga kuruga 1964 kuhisya 1985. Akaba ari omwe aha batandikireho
[[Category:Wp/nyn]]
kc04153s3edpk4ia6pcevxjopf6coln
7251786
7251784
2026-07-15T17:10:41Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251786
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962 bwanyima kaba purezidenti kuruga 1962 kuhisya 1964, bwanyima akatwara eihanga eryamukuratiire, Tanzania, nk'omwebembezi w'eihanga kuruga 1964 kuhisya 1985. Akaba ari omwe aha batandikireho ekibiina kya Tanganyika African National Union (TANU)
[[Category:Wp/nyn]]
n9vbtjyz1gif9j5219nsbhj6icx11kb
7251791
7251786
2026-07-15T17:12:37Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251791
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962 bwanyima kaba purezidenti kuruga 1962 kuhisya 1964, bwanyima akatwara eihanga eryamukuratiire, Tanzania, nk'omwebembezi w'eihanga kuruga 1964 kuhisya 1985. Akaba ari omwe aha batandikireho ekibiina kya Tanganyika African National Union (TANU) hamwe n'ekibiina ekyakuratiire,
[[Category:Wp/nyn]]
mnukxfmjtdiqaw0289a71p3lqla31rn
7251793
7251791
2026-07-15T17:13:49Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251793
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962 bwanyima kaba purezidenti kuruga 1962 kuhisya 1964, bwanyima akatwara eihanga eryamukuratiire, Tanzania, nk'omwebembezi w'eihanga kuruga 1964 kuhisya 1985. Akaba ari omwe aha batandikireho ekibiina kya Tanganyika African National Union (TANU) hamwe n'ekibiina ekyakuratiire, Chama Cha Mapinduzi,
[[Category:Wp/nyn]]
bifkda8oj06mxs2xfy9884ghmllnuu1
7251795
7251793
2026-07-15T17:15:21Z
Tusasirwe Mackline
2612547
translated the article of Julius Nyerere
7251795
wikitext
text/x-wiki
== Julius Nyerere ==
'''Julius Kambarage Nyerere''' (Swahili: [ˈdʒulius kàmbàˈràɡè ɲèˈɾèˈɾè];13 April 1922 – 14 October 1999) akaba ari omunyabyabutegyeki owa Tanzania, omurwanirizi w'okwihaho obutegyeki, omuhinduzi kandi omunyabiteekateeko by'eby'obutegyeki. Akategyeka Tanganyika nka enganzi kuruga 1961 kuhisya 1962 bwanyima kaba purezidenti kuruga 1962 kuhisya 1964, bwanyima akatwara eihanga eryamukuratiire, Tanzania, nk'omwebembezi w'eihanga kuruga 1964 kuhisya 1985. Akaba ari omwe aha batandikireho ekibiina kya Tanganyika African National Union (TANU) hamwe n'ekibiina ekyakuratiire, Chama Cha Mapinduzi, kuruga 1954 kuhisya 1990.
[[Category:Wp/nyn]]
ogofifd4kea0so90iray1vq8gsl3og4
Wp/kix/Lǖmūokíng
0
3790286
7251498
7251489
2026-07-15T12:10:07Z
Bshiukhiam
2685378
/* Ànyí āmuà */
7251498
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Nyûláh==
==Tuàthíh==
==Hòikàm==
==Nyū thie==
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
07zxupmtlipztg1tr3c8p50vsddxz9z
7251499
7251498
2026-07-15T12:14:14Z
Bshiukhiam
2685378
/* Tuàthíh */
7251499
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Nyûláh==
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
==Nyū thie==
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
33f0h5icona1e5kqrh7cmrqh38fur0u
7251501
7251499
2026-07-15T12:17:06Z
Bshiukhiam
2685378
/* Hòikàm */
7251501
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Nyûláh==
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thie==
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
5hs8sgw90hb3ziimd7dcef8wn9war2r
7251502
7251501
2026-07-15T12:22:38Z
Bshiukhiam
2685378
7251502
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Nyûláh==
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thie==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
pkgt85y8ulx3ebxntd8m4ppiykanomc
7251503
7251502
2026-07-15T12:26:13Z
Bshiukhiam
2685378
7251503
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
Lümūokíng àthāh
Lü: la
Mūo: müh.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Nyûláh==
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thie==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
l2nexf2i77g0vm3cpkgqspg6y8kl7g6
7251504
7251503
2026-07-15T12:27:55Z
Bshiukhiam
2685378
/* */
7251504
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[Wp/kix/Lümūokíng àthāh|Lümūokíng àthāh]]
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Nyûláh==
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thie==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
fcbnk5bd4lc62mlcapo61v6ufqo75n9
7251506
7251504
2026-07-15T12:36:21Z
Bshiukhiam
2685378
/* */
7251506
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[Wp/kix/Lümūokíng àthāh|Lümūokíng àthāh]]
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Nyûláh==
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thie==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
6z6xqht8ygg8983fs1zrzowpizpqqpe
7251508
7251506
2026-07-15T12:37:09Z
Bshiukhiam
2685378
/* Nyū thie */
7251508
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[Wp/kix/Lümūokíng àthāh|Lümūokíng àthāh]]
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Nyûláh==
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
gpz25ob46cowfru7wdrhfqpgjbwso5y
7251509
7251508
2026-07-15T12:38:08Z
Bshiukhiam
2685378
/* Nyûláh */
7251509
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[Wp/kix/Lümūokíng àthāh|Lümūokíng àthāh]]
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
7u5fsf1dp5yl2qm692wybyv17a9rnl7
7251512
7251509
2026-07-15T12:44:24Z
Bshiukhiam
2685378
7251512
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[Wp/kix/Lümūokíng àthāh|Lümūokíng àthāh]]
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo [[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
e7ede0p1kq3rxangubn9z4asrsfehzq
7251515
7251512
2026-07-15T12:46:01Z
Bshiukhiam
2685378
/* Tuàthíh */
7251515
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[Wp/kix/Lümūokíng àthāh|Lümūokíng àthāh]]
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
0jctzl2ua28qyvv8osh998l9c63g99q
7251919
7251515
2026-07-15T19:33:49Z
ExfactoLexander
2596303
/* */
7251919
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng''' hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
[[Wp/kix/Lümūokíng àthāh|Lümūokíng àthāh]]
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
6x4iscro8u81oa46hqxeese98j9foh8
7251920
7251919
2026-07-15T19:34:33Z
ExfactoLexander
2596303
/* */
7251920
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng'''(Lumoking) hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
[[Wp/kix/Lümūokíng àthāh|Lümūokíng àthāh]]
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
72k4hlmg0nrwia0vxfht6gsybmfrdzu
7251924
7251920
2026-07-15T19:36:47Z
ExfactoLexander
2596303
/* */
7251924
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng'''(Lumoking) hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
==Āthāh nǜhè Ālīevā nyūlāh==
'''Lü''': '''[[Wp/kix/La|la]]'''
'''Mūo''': '''[[Wp/kix/Müh|müh]]'''.
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
jomoa5vtyhs2itdj8n18tyfqh4etpnc
7251927
7251924
2026-07-15T19:38:56Z
ExfactoLexander
2596303
/* Āthāh nǜhè Ālīevā nyūlāh */
7251927
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng'''(Lumoking) hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
==Āthāh nǜhè Ālīevā nyūlāh==
'''Lü'''-''la'', '''Mūo'''-''müh''
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
dngdlqboq2kw3wquy6eyrwxvfe9n2mx
7251929
7251927
2026-07-15T19:40:37Z
ExfactoLexander
2596303
Adding interwiki links to [[d:Q125293666]]
7251929
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng'''(Lumoking) hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
==Āthāh nǜhè Ālīevā nyūlāh==
'''Lü'''-''la'', '''Mūo'''-''müh''
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplù chām==
[[Category:Wp/kix]]
{{INTERWIKI|Q125293666}}
eaq204kf4zan0sfisiloizcfmav7xlr
7251930
7251929
2026-07-15T19:41:08Z
ExfactoLexander
2596303
7251930
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng'''(Lumoking) hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
==Āthāh nǜhè Ālīevā nyūlāh==
'''Lü'''-''la'', '''Mūo'''-''müh''
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tuàthíh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplòuh chàm==
[[Category:Wp/kix]]
{{INTERWIKI|Q125293666}}
aq0a4okyakfv7bbzdbecdk7mkhn4fbw
7251932
7251930
2026-07-15T19:41:40Z
ExfactoLexander
2596303
7251932
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng'''(Lumoking) hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
==Āthāh nǜhè Ālīevā nyūlāh==
'''Lü'''-''la'', '''Mūo'''-''müh''
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ànyí āmuà==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tūathìh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplòuh chàm==
[[Category:Wp/kix]]
{{INTERWIKI|Q125293666}}
9iabcf7p8sf4qnprhb35zsmu2uykwxx
7251934
7251932
2026-07-15T19:42:16Z
ExfactoLexander
2596303
7251934
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng'''(Lumoking) hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
==Āthāh nǜhè Ālīevā nyūlāh==
'''Lü'''-''la'', '''Mūo'''-''müh''
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ānyī àmūa==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tūathìh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplòuh chàm==
[[Category:Wp/kix]]
{{INTERWIKI|Q125293666}}
kr25fke6o2a234qcyz3dqvaqp8pqqj5
7251936
7251934
2026-07-15T19:43:12Z
ExfactoLexander
2596303
7251936
wikitext
text/x-wiki
'''Lümūokíng'''(Lumoking) hài ātsípīk shīngkhànyû lé kī jé nühé jàmkhéu hāuvī [[Wp/kix/15|15]] nühé khéunyōh hāuvī [[Wp/kix/30|30]] kīnglê kí jé.
[[File:Lümūo nôk.webp|thumb|Lümūokíng nôk]]
[[File:Lümuoking (Lumoking) Nok.jpg|thumb|A village under Patsho jurisdiction]]
==Āthāh nǜhè Ālīevā nyūlāh==
'''Lü'''-''la'', '''Mūo'''-''müh''
Khīmnyúngà hài pàusüpòu shíu tsàk á thíhkü kíkü nōikülà.
Nōng ātāukü Lümūokíngkü ākīkü tà ngém nài üh ( LA MÜH) tà nyû.
LAMÜH àthāh :(Nyàh mü hàu) tà nyû.
Nōng jàngkü Lümūo tà jūa.
==Ānyī àmūa==
[[Wp/kix/57th|57th]] '''Thūonōknyù''' mōngkü noí nyé '''phōhthàng''' hāuvī [[Wp/kix/10|10]] kīnglê nōi nyé.
==Tūathìh==
'''Tuàthíh''' nü yōchūhlōuh kütâ pūo
[[Wp/kix/10|10]] khü vā jé.
[[File:Lümūokíng.webp|thumb|Lümūokíng Baptist Tuàthíh]]
Āmpàu nü:Mīepòng. '''Pongom''' thíhkü yôchūh kíuh jé.
==Hòikàm==
Hòikàm nü nōng shéu nōi nyé
1. Lümūokíng '''Baptist''' Tuàthíh.
2. Lümūokíng '''Village''' Council.
==Nyū thíe==
'''Lümūokíng''' hāi khéunyōh àlîtsüh noí nyé àsü āpém tà mōnglîng jé nühé pàusüpòu nôkkíng thāng àmēi nü kōuh āpém āshí tà mōnglîngkü nühé nyôhlōuhkü tīu jé.
==Āthāplòuh chàm==
[[Category:Wp/kix]]
{{INTERWIKI|Q125293666}}
exgwu0ayq4in9awznz4dq4h5vd6d73b
Wt/mnc/直隸省
0
3790288
7251505
2026-07-15T12:35:16Z
MiiCii
2522943
/* */
7251505
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=直隶省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhílìshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/jyli golo|jyli golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/直隸|直隸]]
[[Category:Wt/mnc|直]]
5hyp6w33kuvfx09caag9hx3uq5rufvx
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun
0
3790290
7251507
2026-07-15T12:36:22Z
Deepturquoise
2613705
+
7251507
wikitext
text/x-wiki
Ieu buku mangrupakeun proyék dina Wikianom, pikeun masihan murangkalih bubuka kana rupa-rupa jinis dahareun anu aranjeunna tiasa kenal atanapi henteu. Ieu buku dimaksudkeun pikeun dibacakeun ku kolot/wali atanapi guru ka murangkalih supados aranjeunna tiasa kenal sareng hurup alpabét—nu umum dipaké dina basa Sunda hususna ngeunaan dadahareun.
<div style="width: 100%; text-align: center; font-size: xx-large;">'''Alpabét Dahareun'''</div>
<center>[[File:Kleinmarkthalle Frankfurt Gemüsestand.jpg|200px]] [[File:True.berries.jpg|200px]] [[File:Ragam Jajanan.jpg|200px]]</center>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">— [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/A|A]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/B|B]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/C|C]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/D|D]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/E|E]] F [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/G|G]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/H|H]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/I|I]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/J|J]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/K|K]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/L|L]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/M|M]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/N|N]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/O|O]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/P|P]] Q [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/R|R]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/S|S]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/T|T]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/U|U]] V [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/W|W]] X [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/Y|Y]] Z —
</div>
[[Category:Wb/su]]
ei1q6iu7av8gq7nnqeqqyejrblvxpwi
7251607
7251507
2026-07-15T14:13:46Z
Deepturquoise
2613705
7251607
wikitext
text/x-wiki
Ieu buku mangrupakeun proyék dina Wikianom, pikeun masihan murangkalih bubuka kana rupa-rupa jinis dahareun atawa piolaheun pikeun dahareun anu aranjeunna tiasa kenal atanapi henteu. Ieu buku dimaksudkeun pikeun dibacakeun ku kolot/wali atanapi guru ka murangkalih supados aranjeunna tiasa kenal sareng hurup alpabét—nu umum dipaké dina basa Sunda hususna ngeunaan dadahareun.
<div style="width: 100%; text-align: center; font-size: xx-large;">'''Alpabét Dahareun'''</div>
<center>[[File:Kleinmarkthalle Frankfurt Gemüsestand.jpg|200px]] [[File:True.berries.jpg|200px]] [[File:Ragam Jajanan.jpg|200px]]</center>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">— [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/A|A]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/B|B]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/C|C]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/D|D]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/E|E]] F [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/G|G]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/H|H]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/I|I]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/J|J]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/K|K]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/L|L]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/M|M]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/N|N]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/O|O]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/P|P]] Q [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/R|R]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/S|S]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/T|T]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/U|U]] V [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/W|W]] X [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/Y|Y]] Z —
</div>
[[Category:Wb/su]]
pac4ta3honfjpcpj2jt7hcq3p7umasy
Wt/mnc/直隸
0
3790291
7251510
2026-07-15T12:42:48Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=直隶}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Zhílìshěng |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[Wt/mnc/jyli|jyli]], [[Wt/mnc/jyli golo|jyli golo]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/直隸省|直隸省]] [[Category:Wt/mnc|直]]"
7251510
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=直隶}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhílìshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/jyli|jyli]], [[Wt/mnc/jyli golo|jyli golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/直隸省|直隸省]]
[[Category:Wt/mnc|直]]
ojoz5t1fulw1k4h9ozwbn79hg0g0nr3
7251511
7251510
2026-07-15T12:43:06Z
MiiCii
2522943
7251511
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=直隶}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhílì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/jyli|jyli]], [[Wt/mnc/jyli golo|jyli golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/直隸省|直隸省]]
[[Category:Wt/mnc|直]]
rk0at5r8pdan6t5pf6hsns2sg1sx1bh
User talk:Morkoz
3
3790292
7251514
2026-07-15T12:45:46Z
Welcoming Bot
9525
Welcome to Wikimedia Incubator!
7251514
wikitext
text/x-wiki
<div style="margin:.5em;">
{{Welcome-toolbox
|create=(to create a wiki)
|lang-support=Language support
|float=right
}}
Welcome to Wikimedia Incubator!
At the right there are some important links, and here are some tips and info:
* If you haven't created a user page yet, please [[Special:MyPage|create one]] with for example [[Incubator:Babel|Babel templates]] on it.
* You can select your interface language in [[Special:Preferences|your preferences]].
* If you make articles, templates or categories, don't forget to add a [[Help:FAQ#Prefix|prefix]]!
* If your knowledge of English is good, you can [[Incubator:Translation project|help with translating]] pages to other languages you know, so more people can understand them!
* If you want to translate the interface, please go to [[translatewiki:|Translatewiki.net]] and follow their instructions.
If you have any questions, feel free to ask them on [[Incubator:Community Portal]].
</div>
-- [[User:Welcoming Bot|Welcoming Bot]] 12:45, 15 July 2026 (UTC)
mrcc3z3muaivvzud7n3kqe3q92qcx64
Wt/mnc/山東省
0
3790293
7251516
2026-07-15T12:46:59Z
MiiCii
2522943
/* */
7251516
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=山东省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shāndōngshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/šandung golo|šandung golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/山東|山東]]
[[Category:Wt/mnc|山]]
4lbgz5t2etmzipz5kqnmnv6os7uqzuk
Wt/mnc/山東
0
3790294
7251517
2026-07-15T12:47:48Z
MiiCii
2522943
/* */
7251517
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=山东}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shāndōng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/šandung|šandung]], [[Wt/mnc/šandung golo|šandung golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/山東省|山東省]]
[[Category:Wt/mnc|山]]
fef2bzr0z4ok95a5gpg391yebdmnnls
Wt/mnc/山西省
0
3790295
7251518
2026-07-15T12:49:30Z
MiiCii
2522943
/* */
7251518
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=山西省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shānxīshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/sansi golo|sansi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/山西|山西]]
[[Category:Wt/mnc|山]]
cg9ohr1favw7fe1nmr6twazs70n4hmu
Wt/mnc/山西
0
3790296
7251519
2026-07-15T12:51:04Z
MiiCii
2522943
/* */
7251519
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=山西}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shānxī
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/sansi|sansi]], [[Wt/mnc/sansi golo|sansi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/山西省|山西省]]
[[Category:Wt/mnc|山]]
mvmzagprjhiagm71cdrplwfvnrpwtxe
Wt/mnc/陝西省
0
3790297
7251520
2026-07-15T12:53:22Z
MiiCii
2522943
/* */
7251520
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=陕西省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shǎnxīshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/šansi golo|šansi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/陝西|陝西]]
[[Category:Wt/mnc|陝]]
oycly9estqqn2ov5bl5639qu7jy41cf
Wt/mnc/陝西
0
3790298
7251521
2026-07-15T12:55:10Z
MiiCii
2522943
/* */
7251521
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=陕西}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shǎnxī
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/šansi|šansi]], [[Wt/mnc/šansi golo|šansi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/陝西省|陝西省]]
[[Category:Wt/mnc|陝]]
t9qbhj8hh4ppzpxy4jbo6fhqjwn4q0z
Wt/mnc/甘肅省
0
3790299
7251522
2026-07-15T12:57:50Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=甘肃省}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Gānsùshěng |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[Wt/mnc/g'an su golo|g'an su golo]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/甘肅|甘肅]] [[Category:Wt/mnc|甘]]"
7251522
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=甘肃省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Gānsùshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/g'an su golo|g'an su golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/甘肅|甘肅]]
[[Category:Wt/mnc|甘]]
atrd6g3tbwz6zc110x9jzsl48thgfls
Wt/mnc/甘肅
0
3790300
7251524
2026-07-15T12:59:45Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=甘肃}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Gānsù |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[Wt/mnc/g'an su|g'an su]], [[Wt/mnc/g'an su golo|g'an su golo]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/甘肅省|甘肅省]] [[Category:Wt/mnc|甘]]"
7251524
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=甘肃}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Gānsù
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/g'an su|g'an su]], [[Wt/mnc/g'an su golo|g'an su golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/甘肅省|甘肅省]]
[[Category:Wt/mnc|甘]]
g35z7k2xcsu5oyfcnox3ho3g5g88hjh
Wt/mnc/河南省
0
3790301
7251525
2026-07-15T13:03:12Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=河南省}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Hénánshěng |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[Wt/mnc/honan golo|honan golo (ho nan golo)]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/河南|河南]] [[Category:Wt/mnc|河]]"
7251525
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=河南省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Hénánshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/honan golo|honan golo (ho nan golo)]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/河南|河南]]
[[Category:Wt/mnc|河]]
ovarofftf3gbeapi97ph819wshnafv2
Wt/mnc/河南
0
3790302
7251526
2026-07-15T13:06:22Z
MiiCii
2522943
/* */
7251526
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=河南}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Hénán
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/honan|honan (ho nan)]], [[Wt/mnc/honan golo|honan golo (ho nan golo)]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/河南省|河南省]]
[[Category:Wt/mnc|河]]
pm2pdy0pvzortync9l4p6a9j5x0lv6d
Wt/mnc/湖北省
0
3790303
7251527
2026-07-15T13:08:10Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=湖北省}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Húběishěng |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[Wt/mnc/hūbe golo|hūbe golo]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/湖北|湖北]] [[Category:Wt/mnc|湖]]"
7251527
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=湖北省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Húběishěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/hūbe golo|hūbe golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/湖北|湖北]]
[[Category:Wt/mnc|湖]]
fmnrlyy8irnuu55r7nruf040oxpdl2q
Wt/mnc/湖北
0
3790304
7251528
2026-07-15T13:08:26Z
MiiCii
2522943
/* */
7251528
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=湖北}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Húběi
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/hūbe golo|hūbe golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/湖北省|湖北省]]
[[Category:Wt/mnc|湖]]
8n1zmja20f5cjlxagmm9125yfmoanqc
Wt/mnc/湖南省
0
3790305
7251529
2026-07-15T13:09:22Z
MiiCii
2522943
/* */
7251529
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=湖南省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Húnánshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/hūnan golo|hūnan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/湖南|湖南]]
[[Category:Wt/mnc|湖]]
rffq434tsvu6xozp7gh10q9n3dy6aw8
Wt/mnc/湖南
0
3790306
7251530
2026-07-15T13:10:04Z
MiiCii
2522943
/* */
7251530
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=湖南}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Húnánshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/hūnan|hūnan]], [[Wt/mnc/hūnan golo|hūnan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/湖南省|湖南省]]
[[Category:Wt/mnc|湖]]
anqzltzr7v0mwrquss9gwa0rrl6cp3y
Wt/mnc/江蘇省
0
3790307
7251531
2026-07-15T13:12:24Z
MiiCii
2522943
/* */
7251531
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=江苏省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jiāngsūshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/giyangsu golo|giyangsu golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/江蘇省|江蘇省]]
[[Category:Wt/mnc|江]]
j5i2fma71s4orxoj8x7ggq3dhxc1my3
7251539
7251531
2026-07-15T13:18:53Z
MiiCii
2522943
/* ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ daljingga meyen */
7251539
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=江苏省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jiāngsūshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/giyangsu golo|giyangsu golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/江蘇|江蘇]]
[[Category:Wt/mnc|江]]
kfqrg9we2bd7887s4b06m50buq1883q
Wt/mnc/江蘇
0
3790308
7251532
2026-07-15T13:13:29Z
MiiCii
2522943
/* */
7251532
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=江苏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jiāngsū
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/giyangsu|giyangsu]], [[Wt/mnc/giyangsu golo|giyangsu golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/江蘇|江蘇]]
[[Category:Wt/mnc|江]]
3asez4gi0x8rew2o9wxh1assawls1ah
Wt/mnc/浙江省
0
3790309
7251533
2026-07-15T13:15:43Z
MiiCii
2522943
/* */
7251533
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=浙江省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhèjiāngshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/jegiyang golo|jegiyang golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/浙江省|浙江省]]
[[Category:Wt/mnc|浙]]
pdcnx3mqz9tvtjk3ozw12tz4ivsojo3
7251535
7251533
2026-07-15T13:16:20Z
MiiCii
2522943
7251535
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=浙江省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhèjiāngshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/jegiyang golo|jegiyang golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/浙江省|浙江]]
[[Category:Wt/mnc|浙]
[[Category:Wt/mnc]]
rbcwg2hdwekc6v9603h85rfoafdk62l
7251536
7251535
2026-07-15T13:16:55Z
MiiCii
2522943
7251536
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=浙江省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhèjiāngshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/jegiyang golo|jegiyang golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/浙江省|浙江]]
[[Category:Wt/mnc|浙]]
[[Category:Wt/mnc]
sv5yfva6riu2i44s8cogzr61teswu4n
7251537
7251536
2026-07-15T13:17:24Z
MiiCii
2522943
7251537
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=浙江省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhèjiāngshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/jegiyang golo|jegiyang golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/浙江省|浙江]]
[[Category:Wt/mnc|浙]
ikmtin097qchp10v5319elby5tte3e0
7251538
7251537
2026-07-15T13:17:47Z
MiiCii
2522943
/* ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ daljingga meyen */
7251538
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=浙江省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhèjiāngshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/jegiyang golo|jegiyang golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/浙江|浙江]]
[[Category:Wt/mnc|浙]]
j053uenxjl00dqcy31khj94rldllvpi
Wt/mnc/浙江
0
3790310
7251534
2026-07-15T13:16:07Z
MiiCii
2522943
/* */
7251534
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=浙江}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhèjiāng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/jegiyang|jegiyang]], [[Wt/mnc/jegiyang golo|jegiyang golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/浙江省|浙江省]]
[[Category:Wt/mnc|浙]]
imk6nrv48m1tonlnymx2r9lrq85d63g
Wt/mnc/安徽省
0
3790311
7251540
2026-07-15T13:20:52Z
MiiCii
2522943
/* */
7251540
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=安徽省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Ānhuīshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/an hūi golo|an hūi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/安徽|安徽]]
[[Category:Wt/mnc|安]]
hbhgfdz08l4uglemqqjluqdx2wtth1h
Wt/mnc/安徽
0
3790312
7251542
2026-07-15T13:21:08Z
MiiCii
2522943
/* */
7251542
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=安徽}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Ānhuī
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/an hūi golo|an hūi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/安徽省|安徽省]]
[[Category:Wt/mnc|安]]
mvsn6yk064uc3qi24johi02lsv5mlz2
Wt/jax/pinter
0
3790313
7251543
2026-07-15T13:23:17Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-v-|bew}} # pintar [[Category:Wt/jax]]"
7251543
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-v-|bew}}
# pintar
[[Category:Wt/jax]]
n2oyvidmd3zfa93ceijmoxrjs2caw8u
7251549
7251543
2026-07-15T13:25:27Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
/* {{Wt/jax/lang|bew}} */
7251549
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# pintar
[[Category:Wt/jax]]
937o5wn6rtuuyh55u7gz6kq47d6cswj
Wt/mnc/湖廣省
0
3790314
7251544
2026-07-15T13:23:37Z
MiiCii
2522943
/* */
7251544
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=湖广省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Húguǎngshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/hūguwang golo|hūguwang golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/湖廣|湖廣]]
[[Category:Wt/mnc|湖]]
rv2is6k678j3nhkig0bgfi2sfwdzkjj
Wt/jax/goblog
0
3790315
7251545
2026-07-15T13:24:07Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # lolo [[Category:Wt/jax]]"
7251545
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# lolo
[[Category:Wt/jax]]
3fhjxwjm7gc5q358r0tsw271ocgfbeu
Wt/jax/kecit
0
3790316
7251546
2026-07-15T13:24:40Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # kecik nian [[Category:Wt/jax]]"
7251546
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# kecik nian
[[Category:Wt/jax]]
m4ubl1vf1wee1ioxqykzd5lprypuntr
Wt/mnc/湖廣
0
3790317
7251547
2026-07-15T13:24:53Z
MiiCii
2522943
/* */
7251547
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=湖广}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Húguǎng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/hūguwang|hūguwang]], [[Wt/mnc/hūguwang golo|hūguwang golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/湖廣省|湖廣省]]
[[Category:Wt/mnc|湖]]
mhniw8hefhojax9qw3xb2likb02tw12
Wt/jax/pèndèk
0
3790318
7251551
2026-07-15T13:26:09Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # péndék [[Category:Wt/jax]]"
7251551
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# péndék
[[Category:Wt/jax]]
6dlgsndu40imrdlr0mcv6auk76v6prx
Wt/jax/jangkung
0
3790319
7251552
2026-07-15T13:26:27Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # tinggi (orang) [[Category:Wt/jax]]"
7251552
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# tinggi (orang)
[[Category:Wt/jax]]
h9yjps04a89t942oll4swiakc37z8w5
Wt/jax/tinggi
0
3790320
7251553
2026-07-15T13:26:41Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # tinggi [[Category:Wt/jax]]"
7251553
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# tinggi
[[Category:Wt/jax]]
8tr63p065nylvlmzd79waharvfsw538
Wt/jax/pedes
0
3790321
7251554
2026-07-15T13:26:56Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # pedas [[Category:Wt/jax]]"
7251554
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# pedas
[[Category:Wt/jax]]
mqnvf3dz1h3bzolfncibb7rbdwb2z5k
Wt/jax/asem
0
3790322
7251555
2026-07-15T13:27:09Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # asam [[Category:Wt/jax]]"
7251555
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# asam
[[Category:Wt/jax]]
q82m4vxp2acbb9gvnotboihk7hk3n60
Wt/mnc/江南省
0
3790323
7251556
2026-07-15T13:27:14Z
MiiCii
2522943
/* */
7251556
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=江南省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jiāngnánshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/giyangnan golo|giyangnan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/江南|江南]]
[[Category:Wt/mnc|江]]
01bc8ly86dtqr1h0dg8nchzglyt41sy
Wt/jax/asin
0
3790324
7251557
2026-07-15T13:27:21Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # asin [[Category:Wt/jax]]"
7251557
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# asin
[[Category:Wt/jax]]
779s1lis4wtvwbbo0ivtu4alrz9uka9
Wt/jax/pait
0
3790325
7251559
2026-07-15T13:27:35Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # pahit [[Category:Wt/jax]]"
7251559
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# pahit
[[Category:Wt/jax]]
lxfqsj2o8airpf7t5vs5znw0zdxilz7
Wt/mnc/江南
0
3790326
7251560
2026-07-15T13:27:43Z
MiiCii
2522943
/* */
7251560
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=江南}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jiāngnán
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/giyangnan|giyangnan]], [[Wt/mnc/giyangnan golo|giyangnan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/江南省|江南省]]
[[Category:Wt/mnc|江]]
6xx7igs679plh8k4xjarzvv74zhoxz8
Wt/jax/garing
0
3790327
7251561
2026-07-15T13:28:30Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # garing [[Category:Wt/jax]]"
7251561
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# garing
[[Category:Wt/jax]]
ekzpfll2m8ndcozjviw4q9f548nws7z
Wt/jax/teles
0
3790328
7251562
2026-07-15T13:28:43Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # basah [[Category:Wt/jax]]"
7251562
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# basah
[[Category:Wt/jax]]
577wmfapx0lf6a2jea6o42jufojmgl3
7251564
7251562
2026-07-15T13:29:23Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
/* {{Wt/jax/lang|bew}} */
7251564
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# besoh
[[Category:Wt/jax]]
ko4ukc2c97dz3u7s006guxhj5z68uax
Wt/mnc/福建省
0
3790329
7251567
2026-07-15T13:30:12Z
MiiCii
2522943
/* */
7251567
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=福建省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Fújiànshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/fugiyan golo|fugiyan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/福建|福建]]
[[Category:Wt/mnc|福]]
6prwx42hwfbx7tnhngsu08omssyjrrv
Wt/jax/atis
0
3790330
7251569
2026-07-15T13:30:27Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # dingin [[Category:Wt/jax]]"
7251569
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# dingin
[[Category:Wt/jax]]
n7d4vho5wd7m8efrlukvor4se3pkun4
7251572
7251569
2026-07-15T13:31:02Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
/* {{Wt/jax/lang|bew}} */
7251572
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# sejuk
[[Category:Wt/jax]]
k3hs3f5dvskny9zehe8uwom8u4chg1l
Wt/mnc/福建
0
3790331
7251571
2026-07-15T13:30:52Z
MiiCii
2522943
/* */
7251571
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=福建}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Fújiàn
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/fugiyan|fugiyan]], [[Wt/mnc/fugiyan golo|fugiyan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/福建省|福建省]]
[[Category:Wt/mnc|福]]
30qy10vw6fni5m5i1dcxk4upfm5a0bg
Wt/jax/kebas
0
3790332
7251574
2026-07-15T13:31:29Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-adj-|bew}} # kebas [[Category:Wt/jax]]"
7251574
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-adj-|bew}}
# kebas
[[Category:Wt/jax]]
43ld14carl40l1ux21ot2kb5gye6b7g
Wt/jax/keran
0
3790333
7251575
2026-07-15T13:31:47Z
YOGI NUGRAHA PUTRA
2606944
Created page with "=={{Wt/jax/lang|bew}}== {{Wt/jax/head|bew}} {{Wt/jax/-n-|bew}} # keran [[Category:Wt/jax]]"
7251575
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/jax/lang|bew}}==
{{Wt/jax/head|bew}}
{{Wt/jax/-n-|bew}}
# keran
[[Category:Wt/jax]]
aqyw2lrzgz6n1nwe5vliovlbhs2eev5
Wt/mnc/台灣省
0
3790334
7251576
2026-07-15T13:32:15Z
MiiCii
2522943
/* */
7251576
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=台湾省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Táiwānshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/tai wan golo|tai wan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/台灣|台灣]]
[[Category:Wt/mnc|台]]
elzvw9f0qm7vb361z98r5ndy0zzmqfo
Wt/kix/ôshēinyū
0
3790335
7251578
2026-07-15T13:33:28Z
Gracefounder
2686068
Created page with "== Khiamniungan Naga == === Nyū sùi === * IPA: / o⁵²ʃɛi̯³³ɲu³³ / === Nyīenyū === # Ôshēi nü tshòukü kóng kō shèi jé. #* ô-ùh ô-thìe nü khòkò ôshēinyū nü tshòukü shè jé. #Ôshēinyū nōng ātü ā-lâm nühü tàng kü íulü hèi jé. [[Category:Wt/kix]]"
7251578
wikitext
text/x-wiki
== Khiamniungan Naga ==
=== Nyū sùi ===
* IPA: / o⁵²ʃɛi̯³³ɲu³³ /
=== Nyīenyū ===
# Ôshēi nü tshòukü kóng kō shèi jé.
#* ô-ùh ô-thìe nü khòkò ôshēinyū nü tshòukü shè jé.
#Ôshēinyū nōng ātü ā-lâm nühü tàng kü íulü hèi jé.
[[Category:Wt/kix]]
de8dsmdo1o73kscs9we6dji9tigjm2t
7251581
7251578
2026-07-15T13:34:41Z
Gracefounder
2686068
7251581
wikitext
text/x-wiki
== Khiamniungan Naga ==
=== Nyū sùi ===
* IPA: / o⁵²ʃɛi̯³³ɲu³³ /
=== Nyīenyū ===
# Ôshēi nü tshòukü kóng kō shèi jé.
#* ô-ùh ô-thìe nü khòkò ôshēinyū nü tshòukü shè jé.
#* Ôshēinyū nōng ātü ā-lâm nühü tàng kü íulü hèi jé.
[[Category:Wt/kix]]
ayd402vfiq242n06ypvxw9diga46qtr
7251613
7251581
2026-07-15T14:18:52Z
Bshiukhiam
2685378
/* Nyīenyū */
7251613
wikitext
text/x-wiki
== Khiamniungan Naga ==
=== Nyū sùi ===
* IPA: / o⁵²ʃɛi̯³³ɲu³³ /
=== Nyīenyū ===
# '''Īe''' lōuh á thíh jé nühé pūkhàu nü '''shīp'''lôuhkü khü vā jé.
#* Ô-ùh ô-thìe nü kōuh '''ôshēinyū''' nü tshòukü shè jé.
#* '''Ôshēinyū''' nü jàngkü ātāng nühé ālâm íulü hîe jé.
#* '''Ôshēinyū''' nü tshôukü kōngkü shèi jé.
[[Category:Wt/kix]]
jqcjrif10zcfe4ezzlv89cjexc4mx35
Wt/mnc/台灣
0
3790336
7251579
2026-07-15T13:33:48Z
MiiCii
2522943
/* */
7251579
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=台湾}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Táiwān
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/tai wan|tai wan]], [[Wt/mnc/tai wan golo|tai wan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/台灣省|台灣省]]
[[Category:Wt/mnc|台]]
h20iimxmtz6j4n9bdrgg9imidvhtyyt
Wt/mnc/江西省
0
3790337
7251583
2026-07-15T13:36:35Z
MiiCii
2522943
/* */
7251583
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=江西省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jiāngxīshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/giyangsi golo|giyangsi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/江西|江西]]
[[Category:Wt/mnc|江]]
o7f8xju87pyl1cmyvpswiyz6q953j10
Wt/mnc/江西
0
3790338
7251584
2026-07-15T13:36:59Z
MiiCii
2522943
/* */
7251584
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=江西}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jiāngxī
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/giyangsi|giyangsi]], [[Wt/mnc/giyangsi golo|giyangsi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/江西省|江西省]]
[[Category:Wt/mnc|江]]
78gx5xtrx6ur74u96g205xb4vtcoy2f
Wt/mnc/廣西省
0
3790339
7251585
2026-07-15T13:38:26Z
MiiCii
2522943
/* */
7251585
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=广西省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Gānsùshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/guwangsi golo|guwangsi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/廣西|廣西]]
[[Category:Wt/mnc|廣]]
ek9adrvrgb42dtbni0inw3g3z83uw29
7251586
7251585
2026-07-15T13:39:07Z
MiiCii
2522943
7251586
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=广西省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Gǔangxīshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/guwangsi golo|guwangsi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/廣西|廣西]]
[[Category:Wt/mnc|廣]]
5ssba2rcx3dlp1s2pb15xyftaxr5o03
Wt/mnc/廣西
0
3790340
7251587
2026-07-15T13:39:33Z
MiiCii
2522943
/* */
7251587
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=广西}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Gǔangxī
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[Wt/mnc/guwangsi|guwangsi]], [[Wt/mnc/guwangsi golo|guwangsi golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/廣西省|廣西省]]
[[Category:Wt/mnc|廣]]
hpoeuo1jf7vuzhrztwql456v6yeh677
Wt/mnc/廣東省
0
3790341
7251588
2026-07-15T13:41:24Z
MiiCii
2522943
/* */
7251588
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=广东省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Guwǎngdōngshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/guwangdung golo|guwangdung golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/廣東|廣東]]
[[Category:Wt/mnc|廣]]
p5xunap1nch1if3nyp8rg9ekmigffx1
Wt/mnc/廣東
0
3790342
7251589
2026-07-15T13:41:59Z
MiiCii
2522943
/* */
7251589
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=广东}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Guwǎngdōng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/guwangdung|guwangdung]], [[Wt/mnc/guwangdung golo|guwangdung golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/廣東省|廣東省]]
[[Category:Wt/mnc|廣]]
99fzbchoddq7a9fwimtx8m9xwh4dv6m
Wt/mnc/四川省
0
3790343
7251590
2026-07-15T13:43:30Z
MiiCii
2522943
/* */
7251590
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=四川省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Sìchuānshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/sycuwan golo|sycuwan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/四川|四川]]
[[Category:Wt/mnc|四]]
7yslb4r62mwspabh9usqejieym9p752
Wt/mnc/四川
0
3790344
7251591
2026-07-15T13:43:50Z
MiiCii
2522943
/* */
7251591
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=四川}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Sìchuān
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/sycuwan|sycuwan]], [[Wt/mnc/sycuwan golo|sycuwan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/四川省|四川省]]
[[Category:Wt/mnc|四]]
sh92n7a7xa0pjnd92w955zld6fv6cyf
Wt/mnc/雲南省
0
3790345
7251592
2026-07-15T13:45:20Z
MiiCii
2522943
/* */
7251592
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=云南省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Yúnnánshěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/yūn nan golo|yūn nan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/雲南|雲南]]
[[Category:Wt/mnc|雲]]
49yl5g9m4wyqrit2xtn1na4ul5wtc9h
Wt/mnc/雲南
0
3790346
7251593
2026-07-15T13:45:52Z
MiiCii
2522943
/* */
7251593
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=云南}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Yúnnán
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/yūn nan|yūn nan]], [[Wt/mnc/yūn nan golo|yūn nan golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/雲南省|雲南省]]
[[Category:Wt/mnc|雲]]
q21nzkpjoevgpn8colfamfm2oap0312
Wt/mnc/貴州省
0
3790347
7251594
2026-07-15T13:48:09Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=贵州省}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Guìzhōushěng |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[Wt/mnc/gui jeo golo|gui jeo golo]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/貴州|貴州]] [[Category:Wt/mnc|貴]]"
7251594
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=贵州省}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Guìzhōushěng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/gui jeo golo|gui jeo golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/貴州|貴州]]
[[Category:Wt/mnc|貴]]
0f0hf9y0j4fit63cd1ay2mqccxe7zon
Wt/mnc/貴州
0
3790348
7251595
2026-07-15T13:48:36Z
MiiCii
2522943
/* */
7251595
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=贵州}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Guìzhōu
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/gui jeo|gui jeo]], [[Wt/mnc/gui jeo golo|gui jeo golo]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/貴州省|貴州省]]
[[Category:Wt/mnc|貴]]
ldos5b4dnl11xumez22petc3b3k7wt4
Template:Wy/syl/TakeNote
10
3790349
7251600
2026-07-15T13:59:52Z
Пан Хаунд 2
2597454
Created page with "[[File: Strictly.png|15px|alt=]] '''Take note!!'''"
7251600
wikitext
text/x-wiki
[[File: Strictly.png|15px|alt=]] '''Take note!!'''
mtava0exgdwpkvwxol0a0p7y6h6uzrb
7251602
7251600
2026-07-15T14:02:14Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251602
wikitext
text/x-wiki
[[File: Pictogram voting comment (orange).svg|15px|alt=]] '''Take note!!'''
erbj05eos1y6muwjxar7myslyz46739
Template:Wy/syl/Clerknote
10
3790350
7251601
2026-07-15T14:01:41Z
Пан Хаунд 2
2597454
Created page with "[[File:Знак_оклику.svg|15px|alt=s]] ''Note!''"
7251601
wikitext
text/x-wiki
[[File:Знак_оклику.svg|15px|alt=s]] ''Note!''
lwrykmxwif3lcneiwq6yk7nnx613wfe
7251603
7251601
2026-07-15T14:02:42Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251603
wikitext
text/x-wiki
[[FilePictogram voting comment (orange).svg|15px|alt=s]] ''Note!''
o1zqqt7vg9g0nkfngxwzdvcgbwcwh9g
7251604
7251603
2026-07-15T14:02:51Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251604
wikitext
text/x-wiki
[[File:Pictogram voting comment (orange).svg|15px|alt=s]] ''Note!''
ijm1ac8cifdv768x12gw7db743xs3y9
Template:Wy/syl/Note2
10
3790351
7251605
2026-07-15T14:04:28Z
Пан Хаунд 2
2597454
Created page with "[[File:Pictogram voting info.svg|16px|link=|alt=]] '''Note:'''"
7251605
wikitext
text/x-wiki
[[File:Pictogram voting info.svg|16px|link=|alt=]] '''Note:'''
hmgr2afzqc6q8kwq7o5g6o47syac04k
Template:Wq/syl/Thank you
10
3790352
7251609
2026-07-15T14:15:57Z
Пан Хаунд 2
2597454
Created page with "[[File:Thumb up.png|17px|{{LangSwitch |en=Thumbs up |fr=Bravo |ru=Классно |uk= Чудово!}}<!-- (link:)-->|link=]]"
7251609
wikitext
text/x-wiki
[[File:Thumb up.png|17px|{{LangSwitch
|en=Thumbs up
|fr=Bravo
|ru=Классно
|uk= Чудово!}}<!--
(link:)-->|link=]]
rd6ftk6olkw10qugn4vy4lfyooyt6xi
7251610
7251609
2026-07-15T14:16:28Z
Пан Хаунд 2
2597454
7251610
wikitext
text/x-wiki
[[File:Smile.png|17px|{{LangSwitch
|en=Thumbs up
|fr=Bravo
|ru=Классно
|uk= Чудово!}}<!--
(link:)-->|link=]]
bkn9irga0lcj76tw7knpyoooa5okt68
7251611
7251610
2026-07-15T14:16:59Z
Пан Хаунд 2
2597454
/* */
7251611
wikitext
text/x-wiki
[[File:Smile.png|17px|alt=
]] '''O, thanks'''
rvf2wg8m16rfflukrbg2q6ljcb6n8vj
Template:Wq/syl/Thanks
10
3790353
7251614
2026-07-15T14:18:59Z
Пан Хаунд 2
2597454
Created page with "[[File:Smile.svg<!-- (size:)-->|{{#if:{{{2|}}} |{{#ifeq:{{{1}}}|bigger |30px}} |18px}}<!-- (alt:)-->|{{LangSwitch |en=Thumbs up |fr=Bravo |ru=Классно |uk= Чудово!}}<!-- (link:)-->|link=]]"
7251614
wikitext
text/x-wiki
[[File:Smile.svg<!--
(size:)-->|{{#if:{{{2|}}} |{{#ifeq:{{{1}}}|bigger |30px}} |18px}}<!--
(alt:)-->|{{LangSwitch
|en=Thumbs up
|fr=Bravo
|ru=Классно
|uk= Чудово!}}<!--
(link:)-->|link=]]
qkndh4v8pzvrxx36s9o18t0xkeoakdd
7251615
7251614
2026-07-15T14:19:40Z
Пан Хаунд 2
2597454
/* */
7251615
wikitext
text/x-wiki
[[File:Smile.svg|15px|alt=|link=]] '''Thank you'''
62wjzp8jhb4o2snqqos3jf5jb8csm52
Template:Wy/syl/Doubtful
10
3790354
7251616
2026-07-15T14:21:24Z
Пан Хаунд 2
2597454
Created page with "[[File:Question mark.svg|13px|link=|alt=]] '''It is doubtful'''"
7251616
wikitext
text/x-wiki
[[File:Question mark.svg|13px|link=|alt=]] '''It is doubtful'''
33w3b72r4zukl5yiz6amejdtpl2jpkd
Template:Wy/syl/Question
10
3790355
7251617
2026-07-15T14:22:30Z
Пан Хаунд 2
2597454
Created page with "[[File: Question.svg|16px|link=|alt=]] '''A question:'''"
7251617
wikitext
text/x-wiki
[[File: Question.svg|16px|link=|alt=]] '''A question:'''
t5hy7i81zel5g3ay512ftlu2l9fux0g
Wt/mnc/夏朝
0
3790356
7251635
2026-07-15T14:32:03Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=夏朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Xiàcháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[hiya gurun]]. [[Category:Wt/mnc|夏]]"
7251635
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=夏朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Xiàcháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[hiya gurun]].
[[Category:Wt/mnc|夏]]
bkgd00lqscuwk3j6setx72kxp91xgqf
Wt/mnc/商朝
0
3790357
7251636
2026-07-15T14:32:37Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=商朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Shāngcháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[šang gurun]]. [[Category:Wt/mnc|商]]"
7251636
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=商朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shāngcháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[šang gurun]].
[[Category:Wt/mnc|商]]
42cgu4uyfqme8lce3z7xnqluc25h50p
Wt/mnc/周朝
0
3790358
7251640
2026-07-15T14:33:59Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=周朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Zhōucháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[jeo gurun]]. (amba muru [[Wp/mnc/uhe sucungga onggolo 11 ci jalarin|uhe sucungga onggolo 11 ci jalarin]] - [[Wp/mnc/uhe sucungga onggolo 256 ci aniya|uhe sucungga onggolo 256 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|周]]"
7251640
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=周朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Zhōucháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[jeo gurun]]. (amba muru [[Wp/mnc/uhe sucungga onggolo 11 ci jalarin|uhe sucungga onggolo 11 ci jalarin]] - [[Wp/mnc/uhe sucungga onggolo 256 ci aniya|uhe sucungga onggolo 256 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|周]]
5yollcftcg5e787109lx0jyc0w66981
Wt/mnc/三代
0
3790359
7251642
2026-07-15T14:34:21Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=三代}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Sāndài |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[ilan jalan]]. [[hiya gurun]], [[šang gurun]], [[jeo gurun]] be baktambumbi. [[Category:Wt/mnc|三]]"
7251642
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=三代}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Sāndài
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[ilan jalan]]. [[hiya gurun]], [[šang gurun]], [[jeo gurun]] be baktambumbi.
[[Category:Wt/mnc|三]]
ay1wjsq85y3wouhrfcoyhnb470mkj8g
Wt/mnc/秦朝
0
3790360
7251643
2026-07-15T14:35:39Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=秦朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Qíncháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[cin gurun]]. (uhe sucungga onggolo 221 ci aniya - uhe sucungga onggoo 206 ci aniya) [[Category:Wt/mnc|秦]]"
7251643
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=秦朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Qíncháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[cin gurun]]. (uhe sucungga onggolo 221 ci aniya - uhe sucungga onggoo 206 ci aniya)
[[Category:Wt/mnc|秦]]
b1yx17wmfzlu0t4slhhiy9c5a2idver
Wt/mnc/漢朝
0
3790361
7251645
2026-07-15T14:36:46Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=汉朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Hàncháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[han' gurun]]. ([[Wp/mnc/uhe sucungga 206 ci aniya|uhe sucungga 206 ci aniya]] - [[Wp/mnc/220 ci aniya|uhe sucungga 220 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|漢]]"
7251645
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=汉朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Hàncháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[han' gurun]]. ([[Wp/mnc/uhe sucungga 206 ci aniya|uhe sucungga 206 ci aniya]] - [[Wp/mnc/220 ci aniya|uhe sucungga 220 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|漢]]
7rhggbjup552axyfmfcjwn5yxno0ffz
Wt/mnc/東漢
0
3790362
7251646
2026-07-15T14:37:19Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=东汉}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Dōnghàn |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[amagangga han' gurun]]. ([[Wp/mnc/25 ci aniya|25 ci aniya]] - [[Wp/mnc/220 ci aniya|220 ci aniya]]) === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[後漢]] [[Category:Wt/mnc|東]]"
7251646
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=东汉}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Dōnghàn
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[amagangga han' gurun]]. ([[Wp/mnc/25 ci aniya|25 ci aniya]] - [[Wp/mnc/220 ci aniya|220 ci aniya]])
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[後漢]]
[[Category:Wt/mnc|東]]
lu00jxfmqvtc119in0kx9y6ahr165m6
Wt/mnc/後漢
0
3790363
7251647
2026-07-15T14:37:29Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=东汉}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Hòuhàn |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[amagangga han' gurun]]. ([[Wp/mnc/25 ci aniya|25 ci aniya]] - [[Wp/mnc/220 ci aniya|220 ci aniya]]) === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[東漢]] [[Category:Wt/mnc|東]]"
7251647
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=东汉}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Hòuhàn
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[amagangga han' gurun]]. ([[Wp/mnc/25 ci aniya|25 ci aniya]] - [[Wp/mnc/220 ci aniya|220 ci aniya]])
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[東漢]]
[[Category:Wt/mnc|東]]
ox0stkzru28xp95l4j61q9370docmch
Wt/mnc/三國
0
3790364
7251648
2026-07-15T14:38:46Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=三国}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Sānguó |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[ilan gurun]]. ''魏'' ([[Wp/mnc/220 ci aniya|220]] - [[Wp/mnc/265 ci aniya|265]]), ''蜀'' ([[Wp/mnc/221 ci aniya|221]] - [[Wp/mnc/263 ci aniya|263]]), ''吴'' ([[Wp/mnc/222 ci aniya|222]] - [[Wp/mnc/280 ci aniya|280]]) be baktambumbi. [[Category:Wt/mnc|三]]"
7251648
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=三国}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Sānguó
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[ilan gurun]]. ''魏'' ([[Wp/mnc/220 ci aniya|220]] - [[Wp/mnc/265 ci aniya|265]]), ''蜀'' ([[Wp/mnc/221 ci aniya|221]] - [[Wp/mnc/263 ci aniya|263]]), ''吴'' ([[Wp/mnc/222 ci aniya|222]] - [[Wp/mnc/280 ci aniya|280]]) be baktambumbi.
[[Category:Wt/mnc|三]]
oniyw1kj6si7vzh1dyxl01oe7h5fxmg
Wt/mnc/晉朝
0
3790365
7251649
2026-07-15T14:39:22Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=晋朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Jìncháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[jin gurun]]. ([[Wp/mnc/265 ci aniya|265 ci aniya]] - [[Wp/mnc/420 ci aniya|420 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|晉]]"
7251649
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=晋朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jìncháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[jin gurun]]. ([[Wp/mnc/265 ci aniya|265 ci aniya]] - [[Wp/mnc/420 ci aniya|420 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|晉]]
ef4dbc2225vv1ejzfscli68nfltxmm2
Wt/mnc/北魏
0
3790366
7251650
2026-07-15T14:40:04Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=北魏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Běiwèi |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[yuwan wei gurun]]. ([[Wp/mnc/386 ci aniya|386 ci aniya]] - [[Wp/mnc/534 ci aniya|534 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|北]]"
7251650
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=北魏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Běiwèi
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[yuwan wei gurun]]. ([[Wp/mnc/386 ci aniya|386 ci aniya]] - [[Wp/mnc/534 ci aniya|534 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|北]]
odarcuq3kjgg037rfi4wrg4qgk8k6h4
Wt/mnc/東魏
0
3790367
7251651
2026-07-15T14:40:32Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=东魏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Dōngwèi |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[dergi wei gurun]]. ([[Wp/mnc/534 ci aniya|534 ci aniya]] - [[Wp/mnc/550 ci aniya|550 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|東]]"
7251651
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=东魏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Dōngwèi
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[dergi wei gurun]]. ([[Wp/mnc/534 ci aniya|534 ci aniya]] - [[Wp/mnc/550 ci aniya|550 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|東]]
duzxw07kp5rw26iu267w3isxateiz0v
Wt/mnc/北齊
0
3790368
7251652
2026-07-15T14:40:58Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=北齐}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Běiqí |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[amargi ci gurun]]. ([[Wp/mnc/550 ci aniya|550 ci aniya]] - [[Wp/mnc/577 ci aniya|577 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|北]]"
7251652
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=北齐}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Běiqí
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[amargi ci gurun]]. ([[Wp/mnc/550 ci aniya|550 ci aniya]] - [[Wp/mnc/577 ci aniya|577 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|北]]
45234iudd89j1gd3u3f38a2j34356ny
Wt/mnc/隋朝
0
3790369
7251653
2026-07-15T14:41:36Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=隋朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Suícháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[sui gurun]]. ([[Wp/mnc/581 ci aniya|581 ci aniya]] - [[Wp/mnc/618 ci aniya|618 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|隋]]"
7251653
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=隋朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Suícháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[sui gurun]]. ([[Wp/mnc/581 ci aniya|581 ci aniya]] - [[Wp/mnc/618 ci aniya|618 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|隋]]
jtt8c3mcer17a37vjinsk4syn9aegn7
Wt/mnc/唐朝
0
3790370
7251654
2026-07-15T14:42:02Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=唐朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Tángcháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[tang gurun]]. ([[Wp/mnc/618 ci aniya|618 ci aniya]] - [[Wp/mnc/907 ci aniya|907 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|唐]]"
7251654
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=唐朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Tángcháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[tang gurun]]. ([[Wp/mnc/618 ci aniya|618 ci aniya]] - [[Wp/mnc/907 ci aniya|907 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|唐]]
b32w4t71lfx8t93q80pi3o162sd5l4b
Template:Wb/su/Alpabét Dahareun
10
3790371
7251655
2026-07-15T14:42:35Z
Deepturquoise
2613705
+
7251655
wikitext
text/x-wiki
<includeonly><div style="line-height: 1; text-align: center;">
<div style="font-size: 400%;">{{{1|}}} ᮕᮤᮊᮩᮔ᮪ {{{2|}}}</div>
<includeonly><div style="clear: both; margin: 2em;">
[[File:{{{gambar|}}}|center|{{{px|400}}}px]]<br/><div style="font-size: 300%;">({{{3|}}})</div>
</div></includeonly>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">
— [[Wikianom:Alpabét Dahareun/A|A]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/B|B]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/C|C]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/D|D]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/E|E]] F [[Wikianom:Alpabét Dahareun/G|G]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/H|H]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/I|I]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/J|J]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/K|K]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/L|L]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/M|M]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/N|N]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/O|O]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/P|P]] Q [[Wikianom:Alpabét Dahareun/R|R]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/S|S]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/T|T]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/U|U]] V [[Wikianom:Alpabét Dahareun/W|W]] X [[Wikianom:Alpabét Dahareun/Y|Y]] Z —
</div>
</div>
<noinclude>[[Category:Wb/su]]</noinclude>
g8h3wp91kdtr4kh8sssyj77y2zx18yg
7251664
7251655
2026-07-15T14:48:23Z
Deepturquoise
2613705
7251664
wikitext
text/x-wiki
<includeonly><div style="line-height: 1; text-align: center;">
<div style="font-size: 400%;">{{{1|}}} ᮕᮤᮊᮩᮔ᮪ {{{2|}}}</div>
<includeonly><div style="clear: both; margin: 2em;">
[[File:{{{gambar|}}}|center|{{{px|400}}}px]]<br/><div style="font-size: 300%;">{{{3|}}}</div>
</div></includeonly>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">
— [[Wikianom:Alpabét Dahareun/A|A]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/B|B]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/C|C]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/D|D]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/E|E]] F [[Wikianom:Alpabét Dahareun/G|G]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/H|H]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/I|I]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/J|J]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/K|K]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/L|L]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/M|M]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/N|N]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/O|O]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/P|P]] Q [[Wikianom:Alpabét Dahareun/R|R]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/S|S]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/T|T]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/U|U]] V [[Wikianom:Alpabét Dahareun/W|W]] X [[Wikianom:Alpabét Dahareun/Y|Y]] Z —
</div>
</div>
<noinclude>[[Category:Wb/su]]</noinclude>
thdg34bfcj070rgbvz6oxvpb8c2v1yv
7251665
7251664
2026-07-15T14:49:36Z
Deepturquoise
2613705
7251665
wikitext
text/x-wiki
<includeonly><div style="line-height: 1; text-align: center;">
<div style="font-size: 400%;">{{{1|}}} pikeun {{{2|}}}</div>
<includeonly><div style="clear: both; margin: 2em;">
[[File:{{{gambar|}}}|center|{{{px|400}}}px]]<br/><div style="font-size: 300%;">{{{3|}}}</div>
</div></includeonly>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">
— [[Wikianom:Alpabét Dahareun/A|A]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/B|B]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/C|C]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/D|D]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/E|E]] F [[Wikianom:Alpabét Dahareun/G|G]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/H|H]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/I|I]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/J|J]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/K|K]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/L|L]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/M|M]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/N|N]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/O|O]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/P|P]] Q [[Wikianom:Alpabét Dahareun/R|R]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/S|S]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/T|T]] [[Wikianom:Alpabét Dahareun/U|U]] V [[Wikianom:Alpabét Dahareun/W|W]] X [[Wikianom:Alpabét Dahareun/Y|Y]] Z —
</div>
</div>
<noinclude>[[Category:Wb/su]]</noinclude>
qazodky24bpyd3hfanvyexwwkfc0jb9
7251666
7251665
2026-07-15T14:51:59Z
Deepturquoise
2613705
7251666
wikitext
text/x-wiki
<includeonly><div style="line-height: 1; text-align: center;">
<div style="font-size: 400%;">{{{1|}}} pikeun {{{2|}}}</div>
<includeonly><div style="clear: both; margin: 2em;">
[[File:{{{gambar|}}}|center|{{{px|400}}}px]]<br/><div style="font-size: 300%;">{{{3|}}}</div>
</div></includeonly>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">
— [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/A|A]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/B|B]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/C|C]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/D|D]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/E|E]] F [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/G|G]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/H|H]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/I|I]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/J|J]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/K|K]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/L|L]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/M|M]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/N|N]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/O|O]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/P|P]] Q [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/R|R]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/S|S]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/T|T]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/U|U]] V [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/W|W]] X [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/Y|Y]] Z —
</div>
</div>
<noinclude>[[Category:Wb/su]]</noinclude>
2xiu90qyfjmzo36by65w3v82ybagb1h
7251672
7251666
2026-07-15T14:55:07Z
Deepturquoise
2613705
7251672
wikitext
text/x-wiki
<includeonly><div style="line-height: 1; text-align: center;">
<div style="font-size: 400%;">'''{{{1|}}}''' pikeun {{{2|}}}</div>
<includeonly><div style="clear: both; margin: 2em;">
[[File:{{{gambar|}}}|center|{{{px|400}}}px]]<br/><div style="font-size: 300%;">{{{3|}}}</div>
</div></includeonly>
<div style="clear: both; font-size: x-large;">
— [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/A|A]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/B|B]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/C|C]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/D|D]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/E|E]] F [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/G|G]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/H|H]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/I|I]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/J|J]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/K|K]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/L|L]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/M|M]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/N|N]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/O|O]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/P|P]] Q [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/R|R]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/S|S]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/T|T]] [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/U|U]] V [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/W|W]] X [[Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/Y|Y]] Z —
</div>
</div>
<noinclude>[[Category:Wb/su]]</noinclude>
b188el92dj3drijw87xjow4k2prmldz
Wt/mnc/五代
0
3790372
7251656
2026-07-15T14:43:58Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=五代}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Wǔdài |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[sunja jalan]], ''后梁'' ([[Wp/mnc/907 ci aniya|907]] - [[Wp/mnc/923 ci aniya|923]]), ''后唐'' ([[Wp/mnc/923 ci aniya|923]] - [[Wp/mnc/936 ci aniya|936]]), ''后晋'' ([[Wp/mnc/936 ci aniya|936]] - [[Wp/mnc/947 ci aniya|947]]), ''后汉'' ([[Wp/mnc/947 ci aniya|947]] - [[Wp/mnc/950 ci aniya|950]]), ''后周'' (..."
7251656
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=五代}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Wǔdài
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[sunja jalan]], ''后梁'' ([[Wp/mnc/907 ci aniya|907]] - [[Wp/mnc/923 ci aniya|923]]), ''后唐'' ([[Wp/mnc/923 ci aniya|923]] - [[Wp/mnc/936 ci aniya|936]]), ''后晋'' ([[Wp/mnc/936 ci aniya|936]] - [[Wp/mnc/947 ci aniya|947]]), ''后汉'' ([[Wp/mnc/947 ci aniya|947]] - [[Wp/mnc/950 ci aniya|950]]), ''后周'' ([[Wp/mnc/951 ci aniya|951]] - [[Wp/mnc/960 ci aniya|960]]) be baktambumbi.
[[Category:Wt/mnc|五]]
kax9mb8giddrxr4j5q2iq3mn4irmrkk
Wt/mnc/宋朝
0
3790373
7251658
2026-07-15T14:45:06Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=宋朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Sòngcháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[sung gurun]]. ([[Wp/mnc/960 ci aniya|960 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1279 ci aniya|1279 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|宋]]"
7251658
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=宋朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Sòngcháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[sung gurun]]. ([[Wp/mnc/960 ci aniya|960 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1279 ci aniya|1279 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|宋]]
sd2bcl49g9e5fdgkztwboo7j1v8l17p
Wt/mnc/遼朝
0
3790374
7251659
2026-07-15T14:45:33Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=辽朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Liáocháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[liyoo gurun]]. ([[Wp/mnc/907 ci aniya|907 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1125 ci aniya|1125 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|遼]]"
7251659
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=辽朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Liáocháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[liyoo gurun]]. ([[Wp/mnc/907 ci aniya|907 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1125 ci aniya|1125 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|遼]]
86to7kg8oh82b3cdgd6r0rjjxttwash
Wt/mnc/金朝
0
3790375
7251660
2026-07-15T14:45:55Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=金朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Jīncháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[aisin gurun]]. ([[Wp/mnc/1115 ci aniya|1115 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1234 ci aniya|1234 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|金]]"
7251660
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=金朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Jīncháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[aisin gurun]]. ([[Wp/mnc/1115 ci aniya|1115 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1234 ci aniya|1234 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|金]]
1ok8veqbv4frml032x2q1iugwqupku8
Wt/mnc/元朝
0
3790376
7251661
2026-07-15T14:46:21Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=元朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Yuáncháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[yuwan gurun|yuwan gurun (daiyuwan gurun)]]. ([[Wp/mnc/1206 ci aniya|1206 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1368 ci aniya|1368 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|元]]"
7251661
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=元朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Yuáncháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[yuwan gurun|yuwan gurun (daiyuwan gurun)]]. ([[Wp/mnc/1206 ci aniya|1206 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1368 ci aniya|1368 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|元]]
imokffolakdqpji13cxi0aciiqgrl9z
Wt/mnc/明朝
0
3790377
7251662
2026-07-15T14:46:43Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=明朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Míngcháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[ming gurun|ming gurun (daiming gurun)]]. ([[Wp/mnc/1368 ci aniya|1368 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1644 ci aniya|1644 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|明]]"
7251662
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=明朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Míngcháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[ming gurun|ming gurun (daiming gurun)]]. ([[Wp/mnc/1368 ci aniya|1368 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1644 ci aniya|1644 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|明]]
tvdz7dy787lnkiqj17w5xqmicb2ahp8
Wt/mnc/清朝
0
3790378
7251663
2026-07-15T14:47:14Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=清朝}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Qīngcháo |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (suduri) [[daicing gurun]]. ([[Wp/mnc/1636 ci aniya|1636 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1911 ci aniya|1911 ci aniya]]) [[Category:Wt/mnc|清]]"
7251663
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=清朝}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Qīngcháo
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (suduri) [[daicing gurun]]. ([[Wp/mnc/1636 ci aniya|1636 ci aniya]] - [[Wp/mnc/1911 ci aniya|1911 ci aniya]])
[[Category:Wt/mnc|清]]
h2whqnk0pslmfn4apjonk9cgnhxhyy5
Wt/mnc/青海
0
3790379
7251667
2026-07-15T14:52:16Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=青海}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Qīnghǎi |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (ba) [[Wt/mnc/huhu noor|huhu noor]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/青海省|青海省]] [[Category:Wt/mnc|青]]"
7251667
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=青海}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Qīnghǎi
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (ba) [[Wt/mnc/huhu noor|huhu noor]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/青海省|青海省]]
[[Category:Wt/mnc|青]]
9stvgklg1g8o14bi3o0fejiushtlire
Wt/mnc/新疆
0
3790380
7251668
2026-07-15T14:52:18Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=新疆}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Xīnjiāng |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (ba) [[ice jecen]]. [[Category:Wt/mnc|新]]"
7251668
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=新疆}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Xīnjiāng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (ba) [[ice jecen]].
[[Category:Wt/mnc|新]]
janehfmg12x9vormklizuuwlv3676e7
Wt/mnc/西藏
0
3790381
7251669
2026-07-15T14:52:21Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=西藏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Xīzàng |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (ba) [[wargi dzang]]. [[Category:Wt/mnc|西]]"
7251669
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=西藏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Xīzàng
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (ba) [[wargi dzang]].
[[Category:Wt/mnc|西]]
munhcrcc8xje4hem5oa16k04in1fxa3
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/A
0
3790382
7251674
2026-07-15T14:56:49Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|A|'''A'''ci|gambar=Tepung casava.jpg}} [[Category:Wb/su]]"
7251674
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|A|'''A'''ci|gambar=Tepung casava.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
b0pwlzfoae6k1xb2xe2vx79csh6qv73
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/B
0
3790383
7251676
2026-07-15T14:58:49Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|B|'''B'''akakak|gambar=Ayam Panggang.jpg}} [[Category:Wb/su]]"
7251676
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|B|'''B'''akakak|gambar=Ayam Panggang.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
jynl5kgtpdy06hzfac2r7k3l4k10bfv
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/T
0
3790384
7251677
2026-07-15T15:01:20Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|T|'''T'''aleus|gambar=Coloc escul 140521-0017 tdp.JPG}} [[Category:Wb/su]]"
7251677
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|T|'''T'''aleus|gambar=Coloc escul 140521-0017 tdp.JPG}}
[[Category:Wb/su]]
puee4kehu1b1jgoisf2co15bpurr647
Wt/mnc/愛新覺羅氏
0
3790385
7251694
2026-07-15T15:34:03Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=爱新觉罗氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Àixīnjuéluó shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[aisin gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/愛新覺羅|愛新覺羅]] / [[爱新觉罗]] [[Category:Wt/mnc|愛]]"
7251694
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=爱新觉罗氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Àixīnjuéluó shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[aisin gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/愛新覺羅|愛新覺羅]] / [[爱新觉罗]]
[[Category:Wt/mnc|愛]]
flo7o9tjmzzk9foo6djcajjbb0z66jj
Wt/mnc/瓜爾佳氏
0
3790386
7251695
2026-07-15T15:34:20Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=瓜尔佳氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Guāěrjiā shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[gūwalgiya hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[瓜爾佳]] / [[瓜尔佳]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwang..."
7251695
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=瓜尔佳氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Guāěrjiā shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[gūwalgiya hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[瓜爾佳]] / [[瓜尔佳]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei ujui debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷一-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei jai debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei ilaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷三-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei duici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷四-->[M].
[[Category:Wt/mnc|瓜]]
14y5sw9edilbm7qylfur4k56wbnpy2n
7251715
7251695
2026-07-15T15:39:50Z
MiiCii
2522943
7251715
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=瓜尔佳氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Guā'ěrjiā shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/gūwalgiya hala|gūwalgiya hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/瓜爾佳|瓜爾佳]] / [[Wt/mnc/瓜尔佳|瓜尔佳]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei ujui debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷一-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei jai debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei ilaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷三-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei duici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷四-->[M].
[[Category:Wt/mnc|瓜]]
7sohi4x2am7ygernvzr01mroqts4exl
Wt/mnc/鈕祜祿氏
0
3790387
7251696
2026-07-15T15:34:35Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=钮祜禄氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Niǔhùlù shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[niohuru hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[鈕祜祿]] / [[钮祜禄]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi h..."
7251696
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=钮祜禄氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Niǔhùlù shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[niohuru hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[鈕祜祿]] / [[钮祜禄]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei sunjaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷五-->[M].
[[Category:Wt/mnc|鈕]]
dxa1oue8xtkvejnykg5dm1ucf0jyd9z
Wt/mnc/舒穆祿氏
0
3790388
7251697
2026-07-15T15:34:50Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=舒穆禄氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Shūmùlù shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[šumuru hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[舒穆祿]] / [[舒穆禄]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi h..."
7251697
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=舒穆禄氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shūmùlù shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[šumuru hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[舒穆祿]] / [[舒穆禄]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei ningguci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷六-->[M].
[[Category:Wt/mnc|舒]]
jy2y37knvakbismte7spqy677hytgml
Wt/mnc/馬佳氏
0
3790389
7251698
2026-07-15T15:35:00Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=马佳氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Mǎjiā shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[magiya hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[馬佳]] / [[马佳]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuh..."
7251698
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=马佳氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Mǎjiā shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[magiya hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[馬佳]] / [[马佳]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei nadaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷七-->[M].
[[Category:Wt/mnc|馬]]
f3ujjlj4bdmr9571xesk0d7fb3aw3ey
Wt/mnc/董鄂氏
0
3790390
7251699
2026-07-15T15:35:21Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=董鄂氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Dǒngè shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[donggo hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[董鄂]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo,..."
7251699
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=董鄂氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Dǒngè shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[donggo hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[董鄂]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei jakūci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷八-->[M].
[[Category:Wt/mnc|董]]
6yrpj4vqpf2vbjqirgybqsyphm07ulz
7251713
7251699
2026-07-15T15:39:02Z
MiiCii
2522943
7251713
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=董鄂氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Dǒngè shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/donggo hala|donggo hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/董鄂|董鄂]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei jakūci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷八-->[M].
[[Category:Wt/mnc|董]]
bin31ovbbykl4k3jrm31nzlt38bx0w2
7251714
7251713
2026-07-15T15:39:32Z
MiiCii
2522943
7251714
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=董鄂氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Dǒng'è shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/donggo hala|donggo hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/董鄂|董鄂]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei jakūci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷八-->[M].
[[Category:Wt/mnc|董]]
j1gf6b0subsuusy39rwfo4y26lkb4go
Wt/mnc/赫舎里氏
0
3790391
7251700
2026-07-15T15:35:40Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=赫舍里氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Hèshělǐ shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[hešeri hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[赫舎里]] / [[赫舍里]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi h..."
7251700
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=赫舍里氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Hèshělǐ shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[hešeri hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[赫舎里]] / [[赫舍里]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei uyuci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷九-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwanci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十-->[M].
[[Category:Wt/mnc|赫]]
a71nfx7lxsibe22z1e10wqr27ouomz5
Wt/mnc/他塔喇氏
0
3790392
7251702
2026-07-15T15:35:54Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=他塔喇氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Tātǎlǎ shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[tatara hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[他塔喇]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, h..."
7251702
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=他塔喇氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Tātǎlǎ shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[tatara hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[他塔喇]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan emuci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十一-->[M].
[[Category:Wt/mnc|他]]
50k6deghr5citni2wrp6g8wv7t92gd1
Wt/mnc/伊爾根覺羅氏
0
3790393
7251703
2026-07-15T15:36:09Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=伊尔根觉罗氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Yīěrgēnjuéluó shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[irgen gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[伊爾根覺羅]] / [[伊尔根觉罗]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'ao..."
7251703
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=伊尔根觉罗氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Yīěrgēnjuéluó shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[irgen gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[伊爾根覺羅]] / [[伊尔根觉罗]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan juweci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十二-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan ilaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十三-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan duici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十四-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei tofohoci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十五-->[M].
[[Category:Wt/mnc|伊]]
i5kmbaqbkx20whqm4lsytttf0gixrrg
Wt/mnc/舒舒覺羅氏
0
3790394
7251704
2026-07-15T15:36:23Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=舒舒觉罗氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Shūshūjuéluó shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[šušu gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[舒舒覺羅]] / [[舒舒觉罗]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yong..."
7251704
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=舒舒觉罗氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shūshūjuéluó shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[šušu gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[舒舒覺羅]] / [[舒舒觉罗]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan ningguci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十六-->[M].
[[Category:Wt/mnc|舒]]
53skt9w1q1ej4ccu6gqvsx4iukky2zo
Wt/mnc/西林覺羅氏
0
3790395
7251705
2026-07-15T15:36:35Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=西林觉罗氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Xīlínjuéluó shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[sirin gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[西林覺羅]] / [[西林觉罗]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongki..."
7251705
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=西林觉罗氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Xīlínjuéluó shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[sirin gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[西林覺羅]] / [[西林觉罗]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan nadaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十七-->[M].
[[Category:Wt/mnc|西]]
ecviomk2jp07ky9tedlzgvg9cfr3ppo
Wt/mnc/阿顔覺羅氏
0
3790396
7251706
2026-07-15T15:36:59Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=阿颜觉罗氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Āyánjuéluó shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[ayan gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[阿顔覺羅]] / [[阿颜觉罗]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiya..."
7251706
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=阿颜觉罗氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Āyánjuéluó shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[ayan gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[阿顔覺羅]] / [[阿颜觉罗]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan jakūci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十八-->[M].
[[Category:Wt/mnc|阿]]
a3nx00rkerl0355dr1nxr5geotgx65l
Wt/mnc/佟佳氏
0
3790397
7251707
2026-07-15T15:37:13Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=佟佳氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Tóngjiā shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[tunggiya hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[佟佳]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng..."
7251707
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=佟佳氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Tóngjiā shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[tunggiya hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[佟佳]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan uyuci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十九-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十-->[M].
[[Category:Wt/mnc|佟]]
sv8ps2cysgt2d9smemrael3bcibq53m
Wt/mnc/那木都魯氏
0
3790398
7251708
2026-07-15T15:37:42Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=那木都鲁氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Nàmùdūlǔ shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[namdulu hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[那木都魯]] / [[那木都鲁]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga..."
7251708
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=那木都鲁氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Nàmùdūlǔ shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[namdulu hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[那木都魯]] / [[那木都鲁]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin emuci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十一-->[M].
[[Category:Wt/mnc|那]]
nu40nd45j6oe632uxxknm7wetzmzzy1
Wt/mnc/納喇氏
0
3790399
7251709
2026-07-15T15:37:51Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=纳喇氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Nàlǎ shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[nara hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[納喇]] / [[纳喇]] * [[那拉]] * [[納蘭]] / [[纳兰]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung y..."
7251709
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=纳喇氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Nàlǎ shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[nara hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[納喇]] / [[纳喇]]
* [[那拉]]
* [[納蘭]] / [[纳兰]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin juweci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十二-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin ilaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十三-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin duici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十四-->[M].
[[Category:Wt/mnc|納]]
mxtctiv58s7ei07mhl1q0ljosbpsjhr
Wt/mnc/富察氏
0
3790400
7251711
2026-07-15T15:38:00Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=富察氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Fùchá shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[fuca hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[富察]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, o..."
7251711
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=富察氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Fùchá shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[fuca hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[富察]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin sunjaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十五-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin ningguci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十六-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin nadaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十七-->[M].
[[Category:Wt/mnc|富]]
91pjiii8tcd3kdkqf8b9ezr4ubxi8yb
Wt/mnc/完顔氏
0
3790401
7251712
2026-07-15T15:38:11Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=完颜氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Wányán shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[wanggiya hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[完顔]] / [[完颜氏}} ]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei..."
7251712
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=完颜氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Wányán shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[wanggiya hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[完顔]] / [[完颜氏}}
]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin jakūci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十八-->[M].
[[Category:Wt/mnc|完]]
hnt04kcb05fao5nl2cz4fp12t3g2see
Wt/mnc/瓜爾佳
0
3790402
7251718
2026-07-15T15:53:37Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=瓜尔佳}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Guā'ěrjiā |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[gūwalgiya]], [[Wt/mnc/gūwalgiya hala|gūwalgiya hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/瓜爾佳氏|瓜爾佳氏]] / [[Wt/mnc/瓜尔佳氏|瓜尔佳氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠ..."
7251718
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=瓜尔佳}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Guā'ěrjiā
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[gūwalgiya]], [[Wt/mnc/gūwalgiya hala|gūwalgiya hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/瓜爾佳氏|瓜爾佳氏]] / [[Wt/mnc/瓜尔佳氏|瓜尔佳氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei ujui debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷一-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei jai debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei ilaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷三-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei duici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷四-->[M].
[[Category:Wt/mnc|瓜]]
nsetb5z3ayl6al1non18m2lb4rhrxt3
Wt/mnc/鈕祜祿
0
3790403
7251719
2026-07-15T15:53:39Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=钮祜禄}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Niǔhùlù |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[niohuru]], [[Wt/mnc/niohuru hala|niohuru hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/鈕祜祿氏|鈕祜祿氏]] / [[Wt/mnc/钮祜禄氏|钮祜禄氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}}..."
7251719
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=钮祜禄}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Niǔhùlù
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[niohuru]], [[Wt/mnc/niohuru hala|niohuru hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/鈕祜祿氏|鈕祜祿氏]] / [[Wt/mnc/钮祜禄氏|钮祜禄氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei sunjaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷五-->[M].
[[Category:Wt/mnc|鈕]]
87i5jd6ybsrfjy2kdl5isspm1ixl9r9
Wt/mnc/舒穆祿
0
3790404
7251720
2026-07-15T15:53:43Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=舒穆禄}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Shūmùlù |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[šumuru]], [[Wt/mnc/šumuru hala|šumuru hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/舒穆祿氏|舒穆祿氏]] / [[Wt/mnc/舒穆禄氏|舒穆禄氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}}..."
7251720
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=舒穆禄}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shūmùlù
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[šumuru]], [[Wt/mnc/šumuru hala|šumuru hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/舒穆祿氏|舒穆祿氏]] / [[Wt/mnc/舒穆禄氏|舒穆禄氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei ningguci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷六-->[M].
[[Category:Wt/mnc|舒]]
sl0xnas7dgad6lbvr1gpsxjkt1i3szo
Wt/mnc/馬佳
0
3790405
7251721
2026-07-15T15:53:45Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=马佳}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Mǎjiā |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[magiya]], [[Wt/mnc/magiya hala|magiya hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/馬佳氏|馬佳氏]] / [[Wt/mnc/马佳氏|马佳氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan..."
7251721
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=马佳}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Mǎjiā
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[magiya]], [[Wt/mnc/magiya hala|magiya hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/馬佳氏|馬佳氏]] / [[Wt/mnc/马佳氏|马佳氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei nadaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷七-->[M].
[[Category:Wt/mnc|馬]]
1pfqiau38nb2yfxd3025tpw35yw7rrp
Wt/mnc/董鄂
0
3790406
7251722
2026-07-15T15:53:46Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=董鄂}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Dǒng'è |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[donggo]], [[Wt/mnc/donggo hala|donggo hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/董鄂氏|董鄂氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung..."
7251722
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=董鄂}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Dǒng'è
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[donggo]], [[Wt/mnc/donggo hala|donggo hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/董鄂氏|董鄂氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei jakūci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷八-->[M].
[[Category:Wt/mnc|董]]
7r97nyvw0cwpq24bbeg4y9d49px1muh
Wt/mnc/赫舎里
0
3790407
7251723
2026-07-15T15:53:48Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=赫舍里氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Hèshělǐ shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[Wt/mnc/hešeri hala|hešeri hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/赫舎里|赫舎里]] / [[Wt/mnc/赫舍里|赫舍里]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==..."
7251723
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=赫舍里氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Hèshělǐ shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/hešeri hala|hešeri hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/赫舎里|赫舎里]] / [[Wt/mnc/赫舍里|赫舍里]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei uyuci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷九-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwanci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十-->[M].
[[Category:Wt/mnc|赫]]
0yfy3qleq7z384tpb4rk18n1829vl6f
Wt/mnc/富察
0
3790408
7251724
2026-07-15T15:53:50Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=富察}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Fùchá shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[fuca]], [[Wt/mnc/fuca hala|fuca hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/富察氏|富察氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung y..."
7251724
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=富察}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Fùchá shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[fuca]], [[Wt/mnc/fuca hala|fuca hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/富察氏|富察氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin sunjaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十五-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin ningguci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十六-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin nadaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十七-->[M].
[[Category:Wt/mnc|富]]
fhxlxgd839vx5nphmfwbbn9c6fran6m
Wt/mnc/他塔喇
0
3790409
7251725
2026-07-15T15:53:53Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=他塔喇}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Tātǎlǎ |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[tatara]], [[Wt/mnc/tatara hala|tatara hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/他塔喇氏|他塔喇氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i..."
7251725
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=他塔喇}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Tātǎlǎ
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[tatara]], [[Wt/mnc/tatara hala|tatara hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/他塔喇氏|他塔喇氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan emuci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十一-->[M].
[[Category:Wt/mnc|他]]
50pckvxh17zf3z728433ghp4y8tdqr7
Wt/mnc/伊爾根覺羅
0
3790410
7251726
2026-07-15T15:53:56Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=伊尔根觉罗}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Yīěrgēnjuéluó |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[irgen gioro]], [[Wt/mnc/irgen gioro hala|irgen gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/伊爾根覺羅氏|伊爾根覺羅氏]] / [[Wt/mnc/伊尔根觉罗氏|伊尔根觉罗氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳ..."
7251726
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=伊尔根觉罗}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Yīěrgēnjuéluó
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[irgen gioro]], [[Wt/mnc/irgen gioro hala|irgen gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/伊爾根覺羅氏|伊爾根覺羅氏]] / [[Wt/mnc/伊尔根觉罗氏|伊尔根觉罗氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan juweci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十二-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan ilaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十三-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan duici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十四-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei tofohoci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十五-->[M].
[[Category:Wt/mnc|伊]]
9m85eqpzt0qdqmertctxatennh0qlf9
Wt/mnc/舒舒覺羅
0
3790411
7251728
2026-07-15T15:53:57Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=舒舒觉罗}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Shūshūjuéluó |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[šušu gioro]], [[Wt/mnc/šušu gioro hala|šušu gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/舒舒覺羅氏|舒舒覺羅氏]] / [[Wt/mnc/舒舒觉罗氏|舒舒觉罗氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵ..."
7251728
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=舒舒觉罗}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Shūshūjuéluó
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[šušu gioro]], [[Wt/mnc/šušu gioro hala|šušu gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/舒舒覺羅氏|舒舒覺羅氏]] / [[Wt/mnc/舒舒觉罗氏|舒舒觉罗氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan ningguci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十六-->[M].
[[Category:Wt/mnc|舒]]
4i75d2j4ydt6lejv742wzys47adcmgf
Wt/mnc/西林覺羅
0
3790412
7251729
2026-07-15T15:53:59Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=西林觉罗氏}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Xīlínjuéluó shì |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # [[Wt/mnc/sirin gioro hala|sirin gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/西林覺羅|西林覺羅]] / [[Wt/mnc/西林觉罗|西林觉罗]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠ..."
7251729
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=西林觉罗氏}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Xīlínjuéluó shì
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# [[Wt/mnc/sirin gioro hala|sirin gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/西林覺羅|西林覺羅]] / [[Wt/mnc/西林觉罗|西林觉罗]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan nadaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十七-->[M].
[[Category:Wt/mnc|西]]
aopegfv1ezgdasc56r8mhv0g77quzsy
Wt/mnc/阿顔覺羅
0
3790413
7251730
2026-07-15T15:54:01Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=阿颜觉罗}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Āyánjuéluó |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[ayan gioro]], [[Wt/mnc/ayan gioro hala|ayan gioro hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/阿顔覺羅氏|阿顔覺羅氏]] / [[Wt/mnc/阿颜觉罗氏|阿颜觉罗氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪ..."
7251730
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=阿颜觉罗}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Āyánjuéluó
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[ayan gioro]], [[Wt/mnc/ayan gioro hala|ayan gioro hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/阿顔覺羅氏|阿顔覺羅氏]] / [[Wt/mnc/阿颜觉罗氏|阿颜觉罗氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan jakūci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十八-->[M].
[[Category:Wt/mnc|阿]]
ou2madfrxwktr8z33wvk9qnliauywn3
Wt/mnc/佟佳
0
3790414
7251731
2026-07-15T15:54:03Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=佟佳}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Tóngjiā |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[tunggiya]], [[tunggiya hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[佟佳氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan == * daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei b..."
7251731
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=佟佳}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Tóngjiā
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[tunggiya]], [[tunggiya hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[佟佳氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei juwan uyuci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷十九-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十-->[M].
[[Category:Wt/mnc|佟]]
5cncugkvpnypuuy1y293p71ro81op83
Wt/mnc/那木都魯
0
3790415
7251732
2026-07-15T15:54:04Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=那木都鲁}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Nàmùdūlǔ |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[namdulu]], [[Wt/mnc/namdulu hala|namdulu hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/那木都魯氏|那木都魯氏]] / [[Wt/mnc/那木都鲁氏|那木都鲁氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ..."
7251732
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=那木都鲁}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Nàmùdūlǔ
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[namdulu]], [[Wt/mnc/namdulu hala|namdulu hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/那木都魯氏|那木都魯氏]] / [[Wt/mnc/那木都鲁氏|那木都鲁氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin emuci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十一-->[M].
[[Category:Wt/mnc|那]]
giub0duwb7qy19c9h4d2hr0bvq1s23n
Wt/mnc/納喇
0
3790416
7251733
2026-07-15T15:54:06Z
MiiCii
2522943
Created page with "=={{Wt/mnc/-zh-}}== {{Wt/mnc/zh-forms|s=纳喇}} ==={{Wt/mnc/-pron-}}=== {{Wt/mnc/zh-pron |m=Nàlǎ |cat=n }} ==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}=== # (hala) [[nara]], [[Wt/mnc/nara hala|nara hala]]. === {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen === * [[Wt/mnc/納喇氏|納喇氏]] / [[Wt/mnc/纳喇氏|纳喇氏]] * [[Wt/mnc/那拉氏|那拉氏]] == {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠ..."
7251733
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/mnc/-zh-}}==
{{Wt/mnc/zh-forms|s=纳喇}}
==={{Wt/mnc/-pron-}}===
{{Wt/mnc/zh-pron
|m=Nàlǎ
|cat=n
}}
==={{Wt/mnc/-proper.noun-}}===
# (hala) [[nara]], [[Wt/mnc/nara hala|nara hala]].
=== {{Wt/mnc/MongolUnicode|lang=mnc|ᡩᠠᠯᠵᡳᠩᡤᠠ ᠮᡝᠶᡝᠨ}} daljingga meyen ===
* [[Wt/mnc/納喇氏|納喇氏]] / [[Wt/mnc/纳喇氏|纳喇氏]]
* [[Wt/mnc/那拉氏|那拉氏]]
== {{Wt/mnc/MongolUnicode|ᠠᡳᠰᡳᠯᠠᡵᠠ ᠪᡳᡨᡥᡝ ᠴᠠᡤᠠᠨ}} aisilara bithe cagan ==
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin juweci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十二-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin ilaci debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十三-->[M].
* daicing gurun -i g'aodzung yongkiyangga hūwangdi hesei banjibuha, hūng jeo, ortai se hese be dahame banjibuha, han -i araha jakūn gūsai manjusai mukūn hala be uheri ejehe bithei orin duici debtelin<!--八旗满洲氏族通谱 卷二十四-->[M].
[[Category:Wt/mnc|納]]
okqyj35jdv4cqxys45ok5pyriyvzrej
Wp/nyn/Samuel Okwir Odwe
0
3790417
7251735
2026-07-15T16:03:26Z
Ainomugisha Brendah
2608909
I have translated an article of Samuel Okwir Odwe
7251735
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa Uganda orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya National Resistance Movement.Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
gkf5jpnjm00hz6mcoujonuky2j940ib
7251736
7251735
2026-07-15T16:03:59Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251736
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya National Resistance Movement.Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
1vhany5g5ehbtawchdrwacvphr5oczf
7251737
7251736
2026-07-15T16:04:23Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251737
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya National Resistance Movement.Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
dsktlwwizivikg5745b25cidmfr74nc
7251738
7251737
2026-07-15T16:04:50Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251738
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]].Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
6e4bh4kh1o992ot4fllu2ba2z4mwyu9
7251739
7251738
2026-07-15T16:05:07Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7251739
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
oinf4agcyfyfrb2g5dekhrfddvjc3h8
7251743
7251739
2026-07-15T16:10:29Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251743
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
32fzch9rnummyzovedrcjjzv71xej4i
7251744
7251743
2026-07-15T16:11:52Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251744
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement]]. Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
nm4z64kybv8q7z47oel8fz3ahgpm08p
7251749
7251744
2026-07-15T16:19:37Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7251749
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya National Resistance Movement. Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka [[Uganda]] aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
av3wfh7a1wxdv7lpsizl56teu48rkax
7251750
7251749
2026-07-15T16:20:24Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251750
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya National Resistance Movement. Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka [[Uganda]] aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
iniay3zr6gy8df6ag14g3av3tmgxqy9
7251751
7251750
2026-07-15T16:20:55Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251751
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement.]] Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka [[Uganda]] aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
p3md5dwbxztph360xv293ucug8g0bnl
7251752
7251751
2026-07-15T16:21:15Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Correction
7251752
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement.]] Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
5jj486mw4firzbkk4rmg6rllmbehpnj
7251753
7251752
2026-07-15T16:22:14Z
Ainomugisha Brendah
2608909
added hyperlink
7251753
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement.]] Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
q5rkxe5g8cbg7nny7d3ab5es7v5qri7
7251754
7251753
2026-07-15T16:26:11Z
Ainomugisha Brendah
2608909
Added databox
7251754
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q116679358}}
'''<big>Samuel Okwir Odwe</big>''' n'omunyabyabutegyeki owa [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] orikuheereza nk'omujwekyerwa omu ishengyero rya Uganda.
== Omurimo gw'okukora. ==
Okwir akabanza kutooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2016 kuheereza omu ishengyero rya 10 nk'omuntu otaine kibiina ahabwa Moroto County, Alebtong Disiturikiti kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] aka 2021 nk'omwebembezi w'ekibiina kya [[Wp/nyn/National Resistance Movement|National Resistance Movement.]] Atwire naajumirirwa ahabw'obutaha ebiteiso ebirikumara omu ishengyero rya 11. Ekicweka eki arikujwekyera kitwire nikiteeberezibwa kuba akaruuru k'amaani omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026. Omuri 2022, akahababirwa omushuubuzi Morris Okwi ahabw'eibanja rya miriyooni 120 za siringi, arikuha omushaija ceeke y'ebishobobo. Naajunaanwa ogw'obwisi, omushaija arikuteekwateekwaho kushangwa aine ekikonde ky'okufa haihi n'ebintu bye bwanyima y'okugira omukago ogutari mu mateeka, kwonka ripoota ya pooriisi ekashanga ngu tihariho buhuta nk'obwo aha mushaija kandi n'ebiteekateeko bikahakanisibwa omujwekyerwa w'abantu baingi omuri Lango.
== Eby'okureeberaho. ==
<references responsive="1"></references>
[[Category:Wp/nyn]]
b5o2bk67den5cgh5t1pt2mdliqi8mye
Wt/ppl/nan
0
3790418
7251740
2026-07-15T16:05:33Z
~2026-39838-99
2693955
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''NAN''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nan.wav|embed|200px]] |} [[File:2010.05.03.183848 Nance Guatemala City.jpg|thumb|250px|Nance]] === Español === Nance === English === Nance, Hogberry [[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]] [[Category:Wt/ppl]]"
7251740
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''NAN'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nan.wav|embed|200px]]
|}
[[File:2010.05.03.183848 Nance Guatemala City.jpg|thumb|250px|Nance]]
=== Español ===
Nance
=== English ===
Nance, Hogberry
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
5vsmn71o824oxrja6wj53ublp0v65jw
Wt/ppl/muishyulkwi
0
3790419
7251746
2026-07-15T16:17:12Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUISHYULKWI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-muishyulkwi.wav|embed|200px]] |} [[File:Pietro Longhi 027.jpg|thumb|250px|Muishyulkwi]] === Español === Resucitar (rápido, luego de morir) Ne takat muishyu..."
7251746
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUISHYULKWI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-muishyulkwi.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Pietro Longhi 027.jpg|thumb|250px|Muishyulkwi]]
=== Español ===
Resucitar (rápido, luego de morir)
Ne takat muishyulkwi: El hombre resu-
citó.
=== English ===
To resurrect (quickly, after dying)
Ne takat muishyulkwi: The man was resurrected.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
3t5ae56jpxpzlttta1nw08krk0kwnyj
7251747
7251746
2026-07-15T16:18:35Z
Alicia María Siu
2693128
7251747
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUISHYULKWI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-muishyulkwi.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Pietro Longhi 027.jpg|thumb|250px|Ne siwapil muishyulkwi]]
=== Español ===
Resucitar (rápido, luego de morir)
Ne takat muishyulkwi: El hombre resu-
citó.
=== English ===
To resurrect (quickly, after dying)
Ne takat muishyulkwi: The man was resurrected.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
t8ln39x7p9v34vbo902hzc9lqgjxc06
Wt/ppl/namej
0
3790420
7251748
2026-07-15T16:19:32Z
~2026-39838-99
2693955
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''NAMEJ''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Adverbio ''Grammatical Category:'' Adverb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-namej.wav|embed|200px]] |} === Español === Como (causa) Namej tesu nikmati: Como yo no sé. Naja nikiski namej nunan nemi wejka: Como mi mamá está lejos, yo salí (para dar una explicación). === English ===..."
7251748
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''NAMEJ'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adverbio
''Grammatical Category:'' Adverb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-namej.wav|embed|200px]]
|}
=== Español ===
Como (causa)
Namej tesu nikmati: Como yo no sé.
Naja nikiski namej nunan nemi wejka:
Como mi mamá está lejos, yo salí (para
dar una explicación).
=== English ===
Since, because, due to (cause)
Namej tesu nikmati: Because I don't know.
Naja nikiski namej nunan nemi wejka: Since my mom is far away, I went out (to give an
explanation).
[[Category:Wt/ppl/Category:Adverbio]]
[[Category:Wt/ppl]]
332hcrypy4q4i5q2x15clkrurdhxony
Wt/ppl/nakatamal
0
3790421
7251758
2026-07-15T16:33:54Z
~2026-39838-99
2693955
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''NAKATAMAL''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-nakatamal.wav|embed|200px]] |} [[File:Nicaraguan Nacatamal.jpg|thumb|250px|Nakatamal]] === Español === Tamal (con carne) Nakatamal iwan puyuj: El tamal de pollo. === English..."
7251758
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''NAKATAMAL'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-nakatamal.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Nicaraguan Nacatamal.jpg|thumb|250px|Nakatamal]]
=== Español ===
Tamal (con carne)
Nakatamal iwan puyuj: El tamal de pollo.
=== English ===
Tamale (With meat)
Nakatamal iwan puyuj: The chicken tamale.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
du789hjq22lvob2b8u690ztrmrdjb3e
Wt/ppl/najasan
0
3790422
7251767
2026-07-15T16:45:09Z
~2026-39838-99
2693955
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''NAJASAN''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Adverbio ''Grammatical Category:'' Adverb ---- * '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-najasan.wav|embed|200px]] |} [[File:Alone (8491430455).jpg|thumb|250px|Najasan]] === Español === Nomás yo Najasan niwalaj: Nomás vine yo (sola- mente yo). === English..."
7251767
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''NAJASAN'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adverbio
''Grammatical Category:'' Adverb
----
* '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-najasan.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Alone (8491430455).jpg|thumb|250px|Najasan]]
=== Español ===
Nomás yo
Najasan niwalaj: Nomás vine yo (sola-
mente yo).
=== English ===
Just me, only I
Najasan niwalaj: Only I came (only I).
[[Category:Wt/ppl/Category:Adverbio]]
[[Category:Wt/ppl]]
r742iy3h2bg3evmb9gst6n0zoevk96d
Wp/nyn/Stephen Sserubula
0
3790423
7251768
2026-07-15T16:46:09Z
Evelyne Rwakaana
2690955
nahangaho orugyingo rusya
7251768
wikitext
text/x-wiki
'''Stephen Ssrubula''' (owaazairwe 9 Okwakabiri 1981) n'omunyabyabutegyeki owa Uganda owaheereize nk'omujwekyerwa wa Uganda omu ishengyero.<ref>[https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImNsNTFKdXM2VE10YWhpWGtWZVJnNXc9PSIsInZhbHVlIjoiNFFrVGxqQW1ReGdOdCtyRDIrVjNsZz09IiwibWFjIjoiNTk5MTI5MjEzNDkwY2I2ZjA2NmM0MzBmMDkyMTQ2NTk2NWZiNTc4MzEzMWU1NzNmMThlNzQ1NTlhMjExOTc4YSIsInRhZyI6IiJ9 "Members of Parliament | Parliament"]. ''mpsdb.parliament.go.ug''. Retrieved 2025-02-06</ref>
== Ebyafaayo by'eby'oburuuru. ==
Sserubula akaba ayesimbireho aha ntebe y'omujwekyerwa omu ishengyero nk'omwebembezi w'ekibiina kya Democratic Party omu karuuru ka boona aka 2016, kwonka akasingwa Isaac Mulindwa.Akateera Mulindwa omu karuuru ka boona aka 2021, kandi n'omwebembezi w'eishengyero rya 11 nk'omwebembezi w'ekibiina kya National Unity Platform.<ref>[https://ugleader.com/leader/1160/sserubula-stephen?page=1 "SSERUBULA STEPHEN - UGLEADER".] ''ugleader.com''. Retrieved 2025-02-04</ref>Akasingwa entebe y'omujwekyerwa w'orurembo rwa Lugazi omu ishengyero omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026 Senteza Richard owaayesimbireho nk'omuntu buntu.<ref>Sseryazi, Herbert (2026-02-02). [https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/317040/lugazi-court-rejects-nups-serubula-recount-bid-for-lugazi-seat "Lugazi Court Rejects NUP's Serubula Recount Bid for Lugazi Seat".] ''Nilepost News''. Retrieved 2026-07-14.</ref>
== Eby'emirimo ==
Atakataahire omu by'obutegyeki, Sserubula akakora nk'omwegyesa. Sserubula atabukire enteekateeka y'entunguuka y'omuruka, enteekateeka ensya y'entunguuka erikugaba esente omu byaro (omuruka), arikugira ngu neebaasa kuhenda engyenderwaho.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/news/mps-warn-against-corruption-in-parish-model-i-NV_106635 "MPs warn against corruption in Parish Model implementation]". ''New Vision''. Retrieved 2025-02-06.</ref>Akahakanisa n'ebirikushiisha eby'obuhangwa bw'ensi kuruga omu makorero omu disiturikiti ye, arikugira ati: “N'obu baraabe nibaheereza abantu baitu emirimo, amakorero gashemereire kwegyendesereza aha magara g'abantu baitu”.<ref>[https://www.shiftmedianews.com/chocking-buikwe-residents-cry-foul-as-toxic-industrial-discharge-renders-water-consumption-harmful/ "CHOCKING: Buikwe Residents Cry Foul As Toxic Industrial Discharge Renders Water Consumption Harmful - Shift Media News".] 2022-01-20. Retrieved 2025-02-06.</ref>
== Eby'okureeberaho ==
o3u5k61ir86eystce2qa3l30qxib3xv
7251771
7251768
2026-07-15T16:49:06Z
Evelyne Rwakaana
2690955
Natereeza empandiika
7251771
wikitext
text/x-wiki
'''Stephen Sserubula''' (owaazairwe 9 Okwakabiri 1981) n'omunyabyabutegyeki owa Uganda owaheereize nk'omujwekyerwa wa Uganda omu ishengyero.<ref>[https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImNsNTFKdXM2VE10YWhpWGtWZVJnNXc9PSIsInZhbHVlIjoiNFFrVGxqQW1ReGdOdCtyRDIrVjNsZz09IiwibWFjIjoiNTk5MTI5MjEzNDkwY2I2ZjA2NmM0MzBmMDkyMTQ2NTk2NWZiNTc4MzEzMWU1NzNmMThlNzQ1NTlhMjExOTc4YSIsInRhZyI6IiJ9 "Members of Parliament | Parliament"]. ''mpsdb.parliament.go.ug''. Retrieved 2025-02-06</ref>
== Ebyafaayo by'eby'oburuuru. ==
Sserubula akaba ayesimbireho aha ntebe y'omujwekyerwa omu ishengyero nk'omwebembezi w'ekibiina kya Democratic Party omu karuuru ka boona aka 2016, kwonka akasingwa Isaac Mulindwa.Akateera Mulindwa omu karuuru ka boona aka 2021, kandi n'omwebembezi w'eishengyero rya 11 nk'omwebembezi w'ekibiina kya National Unity Platform.<ref>[https://ugleader.com/leader/1160/sserubula-stephen?page=1 "SSERUBULA STEPHEN - UGLEADER".] ''ugleader.com''. Retrieved 2025-02-04</ref>Akasingwa entebe y'omujwekyerwa w'orurembo rwa Lugazi omu ishengyero omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2026 Senteza Richard owaayesimbireho nk'omuntu buntu.<ref>Sseryazi, Herbert (2026-02-02). [https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/317040/lugazi-court-rejects-nups-serubula-recount-bid-for-lugazi-seat "Lugazi Court Rejects NUP's Serubula Recount Bid for Lugazi Seat".] ''Nilepost News''. Retrieved 2026-07-14.</ref>
== Eby'emirimo ==
Atakataahire omu by'obutegyeki, Sserubula akakora nk'omwegyesa. Sserubula atabukire enteekateeka y'entunguuka y'omuruka, enteekateeka ensya y'entunguuka erikugaba esente omu byaro (omuruka), arikugira ngu neebaasa kuhenda engyenderwaho.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/news/mps-warn-against-corruption-in-parish-model-i-NV_106635 "MPs warn against corruption in Parish Model implementation]". ''New Vision''. Retrieved 2025-02-06.</ref>Akahakanisa n'ebirikushiisha eby'obuhangwa bw'ensi kuruga omu makorero omu disiturikiti ye, arikugira ati: “N'obu baraabe nibaheereza abantu baitu emirimo, amakorero gashemereire kwegyendesereza aha magara g'abantu baitu”.<ref>[https://www.shiftmedianews.com/chocking-buikwe-residents-cry-foul-as-toxic-industrial-discharge-renders-water-consumption-harmful/ "CHOCKING: Buikwe Residents Cry Foul As Toxic Industrial Discharge Renders Water Consumption Harmful - Shift Media News".] 2022-01-20. Retrieved 2025-02-06.</ref>
== Eby'okureeberaho ==
neakh8zc6scssg9vecvczuhsrl3m6eg
Wt/ppl/najnawi
0
3790424
7251772
2026-07-15T16:53:14Z
~2026-39838-99
2693955
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''NAJNAWI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-najnawi.wav|embed|200px]] |} [[File:Lviv quartet g.jpg|thumb|250px|Najnawi]] === Español === Cuarteto Ne najnawi: El cuarteto. === English === Quartet Ne najnawi: The quartet..."
7251772
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''NAJNAWI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-najnawi.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Lviv quartet g.jpg|thumb|250px|Najnawi]]
=== Español ===
Cuarteto
Ne najnawi: El cuarteto.
=== English ===
Quartet
Ne najnawi: The quartet.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
fn9pnurztr0i7en3b4a4vdx357wwo9b
7251773
7251772
2026-07-15T16:55:40Z
~2026-39838-99
2693955
7251773
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''NAJNAWI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-najnawi.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Mayan Melodies.jpg|thumb|250px|Najnawi]]
=== Español ===
Cuarteto
Ne najnawi: El cuarteto.
=== English ===
Quartet
Ne najnawi: The quartet.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
pi1ovxq4jjttz3n4x5t37wbvmwc3el5
Wq/oc/Loìs Combas
0
3790425
7251775
2026-07-15T17:00:08Z
Пан Хаунд 2
2597454
Redirected page to [[Wq/oc/Cantalausa]]
7251775
wikitext
text/x-wiki
#Redirect [[Wq/oc/Cantalausa|Cantalausa]]
tk9e8i7yiyeucq7p5lbu4ydnu1seyhu
7251776
7251775
2026-07-15T17:00:45Z
Пан Хаунд 2
2597454
Пан Хаунд 2 moved page [[Wq/oc/Lois Combas]] to [[Wq/oc/Loìs Combas]]
7251775
wikitext
text/x-wiki
#Redirect [[Wq/oc/Cantalausa|Cantalausa]]
tk9e8i7yiyeucq7p5lbu4ydnu1seyhu
Wq/oc/Lois Combas
0
3790426
7251777
2026-07-15T17:00:45Z
Пан Хаунд 2
2597454
Пан Хаунд 2 moved page [[Wq/oc/Lois Combas]] to [[Wq/oc/Loìs Combas]]
7251777
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Wq/oc/Loìs Combas]]
p81ivyqatdm3nufzwi7lxyo4nkdi2vb
Wt/ppl/−tepusteki
0
3790427
7251790
2026-07-15T17:11:58Z
Rebecarranza14
2691444
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-tepusteki''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-tepusteki.wav|embed|200px]] |} [[File:Bezier curve a2.png|thumb|250px|-tepusteki]] === Español === Doblar, curvear Niktepustekik ne kwawitchin: Doblé la plantita..."
7251790
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-tepusteki'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-tepusteki.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Bezier curve a2.png|thumb|250px|-tepusteki]]
=== Español ===
Doblar, curvear
Niktepustekik ne kwawitchin: Doblé la
plantita (curvear un palo).
=== English ===
to bend, curve
Niktepustekik ne kwawitchin: I bent the little plant.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
pxwb8dm0na93xpfu2q7xy263u3gol40
Wp/nyn/Enock Nyongore
0
3790428
7251792
2026-07-15T17:12:42Z
Evelyne Rwakaana
2690955
nahangaho orugyingo rusya
7251792
wikitext
text/x-wiki
'''Enock Nyongore''' (owaazairwe 25 September 1973), n'omunyabyabutegyeki owa Uganda orikuheereza nk'omukiiki omwishengyero rya Uganda .<ref>[https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ik1mZWNLSU1pNEtHUmlac1YxYkwwcnc9PSIsInZhbHVlIjoieURSMlBxY09BMTRQRDNXcnc3VVhDZz09IiwibWFjIjoiYzgwMTE1ZjgxMDVhMzczYzE2OGVlOTFhMWM1ZmE5MDBkNzMwNTZlYjA5M2UwNTU1ZjIwMmU1NWEzMjZkYzFjOCIsInRhZyI6IiJ9 "Members of Parliament | Parliament".] ''mpsdb.parliament.go.ug''. Retrieved 2025-02-06.</ref>
== Eby'emirimo ==
Nyongore akakora nk'omwegyesa atakagiire omu by'obutegyeki. Enyima akaba ari Sipiika wa disiturikiti ya Nakaseke kuruga 2011 kuhisya 2016. Akagaruka yaayesimbaho ahabwa mukuru w'orurembo rwa Ngoma, akaruuru akiyasingyirwe.Akagaruka omu by'obutegyeki bwanyima y'okwebaganisamu kw'ekyanga kya Nakaseke, ekyabaire kijwekyerwa omu ishengyero Hajjati Bumba. Nyongore akatooranwa omu ishengyero rya 11 omu karuuru ka boona aka Uganda aka 2021.<ref>Reporter, Independent (2020-10-19). [https://www.independent.co.ug/farmers-plight-tops-nakaseke-unopposed-candidates-agenda/ "Farmers plight tops Nakaseke unopposed candidate's agenda"]. ''The Independent Uganda''. Retrieved 2025-02-06</ref><ref>Taaka, Conslata (2024-09-13)[https://nilepost.co.ug/news/215982/frustration-grows-over-delayed-luweero-butalangu-road-project . "Frustration grows over delayed Luweero-Butalangu road project".] ''Nilepost News''. Retrieved 2025-02-06.</ref>
== Eby'okureeberaho. ==
d2ezyuh5a4sr1oith010bhwgji6df9j
Wt/ppl/tepusteshkan
0
3790429
7251796
2026-07-15T17:16:42Z
Rebecarranza14
2691444
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''tepusteshkan''' ----''Categoría Gramatical:'' Neologismo ''Grammatical Category:'' Neologism ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-tepusteshkan.wav|embed|200px]] |} [[File:USB broadband modems.jpg|thumb|250x250px|tepusteshkan]] === Español === USB (memoria) Ne tepusteshkan: La USB. === English === USB (..."
7251796
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''tepusteshkan'''
----''Categoría Gramatical:'' Neologismo
''Grammatical Category:'' Neologism
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-tepusteshkan.wav|embed|200px]]
|}
[[File:USB broadband modems.jpg|thumb|250x250px|tepusteshkan]]
=== Español ===
USB (memoria)
Ne tepusteshkan: La USB.
=== English ===
USB (memory)
Ne tepusteshkan: The USB.
[[Category:Wt/ppl/Category:Neologismo]]
[[Category:Wt/ppl]]
dmvyot2n0anq23nxejlax3y0vleln95
Wt/ppl/mujmulu
0
3790430
7251797
2026-07-15T17:17:10Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUJMULU''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mujmulu.wav|embed|200px]] |} File:Frijoles refritos 2.jpg|thumb|250px|(BORRA ESTO Y ESCRIBE LA PALABRA EN NÁHUAT COINCIDIENDO CON LA IMAGEN/ERASE THIS AND WRITE IN N..."
7251797
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUJMULU'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mujmulu.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Frijoles refritos 2.jpg|thumb|250px|(BORRA ESTO Y ESCRIBE LA PALABRA EN NÁHUAT COINCIDIENDO CON LA IMAGEN/ERASE THIS AND WRITE IN NAWAT THE WORD THAT COINCIDES WITH THE IMAGE)]]
=== Español ===
Frijol seco; sin sopa
Et mujmulu: frijol seco, sin sopa.
=== English ===
Dried beans; no soup
Et mujmulu: dried beans, no soup.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
qbufqd1k8kxbz1fva6cqfqu3b0ggqxh
7251806
7251797
2026-07-15T17:20:23Z
Alicia María Siu
2693128
7251806
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUJMULU'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mujmulu.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Frijoles refritos 2.jpg|thumb|250px|Mujmulu]]
=== Español ===
Frijol seco; sin sopa
Et mujmulu: frijol seco, sin sopa.
=== English ===
Dried beans; no soup
Et mujmulu: dried beans, no soup.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
5wtv75f86q9799qwairqwz28gn3hz7b
Wt/ppl/naka
0
3790431
7251808
2026-07-15T17:20:48Z
~2026-39838-99
2693955
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''NAKA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-naka.wav|embed|200px]] |} [[File:Nantzin Sixta 4.jpg|thumb|250px|NAKA]] === Español === Quedarse; quedar Naka yek nuwan: Me queda bien. === English === Fits,..."
7251808
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''NAKA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-naka.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Nantzin Sixta 4.jpg|thumb|250px|NAKA]]
=== Español ===
Quedarse; quedar
Naka yek nuwan: Me queda bien.
=== English ===
Fits, suits
Naka yek nuwan: It suits me well.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
g03tgyc26jt3vycb8xdx28hgmyaxcws
Wp/nyn/Mary Annet Nakato
0
3790432
7251811
2026-07-15T17:25:38Z
Evelyne Rwakaana
2690955
nahangaho orugyingo rusya
7251811
wikitext
text/x-wiki
'''Mary Annet Nakato''' n'omunyabyabutegyeki Omunyayuganda kandi omujwekyerwa w'abakazi omu Disiturikiti ya Buyende omu ishengyero rya ikumi na rimwe erya Uganda nk'omwebembezi w'ekibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement (NRM).
== Emirimo y'obutegyeki. ==
Naakorera aha kakiiko k'embaririra,[8] Akakiiko k'eby'amagara,[9] Akakiiko k'eby'entaasya y'eihanga, hamwe n'Akakiiko k'ebyombeko omu ishengyero rya Uganda.[10][11]
== Reeba n'ebi. ==
* Veronica Kadogo
* List of members of the eleventh Parliament of Uganda
abktgun4v1jy36ao4cbunjux6mkw390
Wp/grc/Γερμανικὴ γλῶττα
0
3790433
7251816
2026-07-15T17:30:09Z
Reputa qui sis
2603642
Created page with "'''Γερμανικὴ γλῶσσα''' ἐστι γλῶσσα τῶν Γερμάνων καὶ ἄλλων ἔθνων ἐν τῇ Εὐρώπῃ τοῦ [[Wp/grc/Βορέας (μυθολογία)|Βορέαδος]]."
7251816
wikitext
text/x-wiki
'''Γερμανικὴ γλῶσσα''' ἐστι γλῶσσα τῶν Γερμάνων καὶ ἄλλων ἔθνων ἐν τῇ Εὐρώπῃ τοῦ [[Wp/grc/Βορέας (μυθολογία)|Βορέαδος]].
miiosearpgqsdhut7xtg1n2gxgakfaw
7251817
7251816
2026-07-15T17:32:48Z
Reputa qui sis
2603642
Adding interwiki links to [[d:Q188]]
7251817
wikitext
text/x-wiki
'''Γερμανικὴ γλῶσσα''' ἐστι γλῶσσα τῶν Γερμάνων καὶ ἄλλων ἔθνων ἐν τῇ Εὐρώπῃ τοῦ [[Wp/grc/Βορέας (μυθολογία)|Βορέαδος]].
{{INTERWIKI|Q188}}
3wrbo2dau2le2e9vl1n9b4n903elseq
User talk:Rose Fallfoot
3
3790434
7251822
2026-07-15T17:45:26Z
Mfield
465036
Mfield moved page [[User talk:Rose Fallfoot]] to [[User talk:Anachronistic aspen]]: Automatically moved page while renaming the user "[[Special:CentralAuth/Rose Fallfoot|Rose Fallfoot]]" to "[[Special:CentralAuth/Anachronistic aspen|Anachronistic aspen]]"
7251822
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[User talk:Anachronistic aspen]]
ifkeao7kqtr0byrkahvp8l60b72f2ao
Wt/ppl/tepusti
0
3790435
7251823
2026-07-15T17:48:07Z
Rebecarranza14
2691444
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''tepusti''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-tepusti.wav|embed|200px]] |} [[File:Iron electrolytic and 1cm3 cube.jpg|thumb|250px|tepusti]] === Español === Hierro; metal; cualquier cosa metálica Ne tepusti: El hierro. === En..."
7251823
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''tepusti'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-tepusti.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Iron electrolytic and 1cm3 cube.jpg|thumb|250px|tepusti]]
=== Español ===
Hierro; metal; cualquier cosa metálica
Ne tepusti: El hierro.
=== English ===
Iron; metal; anything metallic
Ne tepusti: Iron.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
ojyh5pze33ozr4dsk7zt3iw3nkgsgko
Wt/ppl/tejtemuti
0
3790436
7251826
2026-07-15T17:54:09Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''TEJTEMUTI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Adjetivo ''Grammatical Category:'' Adjective ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tejtemuti.wav|embed|200px]] |} [[File:Kagura dance in Japan (1914 by Elstner Hilton).jpg|thumb|250px|tejtemuti]] === Español === Persona intimidante (que causa miedo por su apariencia o hechos) Witzay..."
7251826
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''TEJTEMUTI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adjetivo
''Grammatical Category:'' Adjective
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tejtemuti.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Kagura dance in Japan (1914 by Elstner Hilton).jpg|thumb|250px|tejtemuti]]
=== Español ===
Persona intimidante (que causa miedo
por su apariencia o hechos)
Witzaya ne tejtemuti: Ya viene el intimidador
(una persona que asusta a otros).
=== English ===
An intimidating person (who causes fear
by their appearance or actions)
Witzaya ne tejtemuti: Here comes the intimidator
(a person who frightens others).
[[Category:Wt/ppl/Category:Adjetivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
s0r7oot87m76joz4bye400m67arfnn6
Wt/ppl/mujmusta
0
3790437
7251827
2026-07-15T17:56:35Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUJMUSTA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Adverbio ''Grammatical Category:'' Adverb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mujmusta.wav|embed|200px]] |} [[File:One Page Calendar 2021.jpg|thumb|250px|Mujmusta)]] === Español === Todos los días Naja nimumachtia nawat mujmusta: Yo estudio náhuat todos lo..."
7251827
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUJMUSTA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adverbio
''Grammatical Category:'' Adverb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mujmusta.wav|embed|200px]]
|}
[[File:One Page Calendar 2021.jpg|thumb|250px|Mujmusta)]]
=== Español ===
Todos los días
Naja nimumachtia nawat mujmusta: Yo
estudio náhuat todos los días.
=== English ===
Every day
Naja
nimumachtia nawat mujmusta: I study Nawat every
day.
[[Category:Wt/ppl/Category:Adverbio]]
[[Category:Wt/ppl]]
pvso2fo22wjk8q56xooiq56b4vk6jue
7251831
7251827
2026-07-15T18:00:53Z
Alicia María Siu
2693128
7251831
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUJMUSTA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adverbio
''Grammatical Category:'' Adverb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mujmusta.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Codex Borbonicus, p11 trecena13.PNG|thumb|250px|Mujmusta]]
[[File:One Page Calendar 2021.jpg|thumb|250px|Mujmusta]]
=== Español ===
Todos los días
Naja nimumachtia nawat mujmusta: Yo
estudio náhuat todos los días.
=== English ===
Every day
Naja nimumachtia nawat mujmusta: I study Nawat every
day.
[[Category:Wt/ppl/Category:Adverbio]]
[[Category:Wt/ppl]]
mfbr4uqpz9b7nwrbe3ps8x33g0lhfmk
Wp/nyn/Asuman Basalirwa
0
3790438
7251829
2026-07-15T17:58:37Z
MEvalyn
2608615
Created page with "Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club."
7251829
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
c6lhfnu6n7a40v7klhwqvtmh9hh9irn
7251832
7251829
2026-07-15T18:02:40Z
MEvalyn
2608615
7251832
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2]
guwenxhwtq60oxmad2989qo6zi5pt74
7251833
7251832
2026-07-15T18:03:14Z
MEvalyn
2608615
7251833
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.
0u2easzyoll1pwj5rj5glm7xbr86xl4
7251834
7251833
2026-07-15T18:03:23Z
MEvalyn
2608615
7251834
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
i0ykjlzem6svkrz1wri6lsmftahjzg5
7251835
7251834
2026-07-15T18:03:50Z
MEvalyn
2608615
7251835
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
i2nyvz3a2elzh05y79jb1qzwxnmievr
7251836
7251835
2026-07-15T18:04:53Z
MEvalyn
2608615
/* Omurimo gw'eby'obutegyeki */
7251836
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD).
58hii3jkpv45520wj0kkj7ctgc4obmz
7251837
7251836
2026-07-15T18:05:11Z
MEvalyn
2608615
7251837
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
tgzacdmibgql9rys3151sq7x2457q1q
7251840
7251837
2026-07-15T18:06:53Z
MEvalyn
2608615
/* Omurimo gw'eby'obutegyeki */
7251840
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.
bvgj2aus1dzzksq8ma64en8zw7xlm04
7251841
7251840
2026-07-15T18:12:08Z
MEvalyn
2608615
7251841
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
01gvtvj6y65uz8iszesfkeytk7b478c
7251842
7251841
2026-07-15T18:12:22Z
MEvalyn
2608615
7251842
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
jovvv2rvnwartcghtkvheaagek28wd3
7251843
7251842
2026-07-15T18:13:47Z
MEvalyn
2608615
7251843
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
tpwuf4dshun8tcn6ejjvbw5elcx5r8k
7251848
7251843
2026-07-15T18:19:14Z
MEvalyn
2608615
Added citation
7251848
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
a3i3ep44amxx6igj6pmbrhe5c3hx3vd
7251851
7251848
2026-07-15T18:25:01Z
MEvalyn
2608615
7251851
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref>"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu itendekyero rya Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004. Omuri 2008, akamara kuruga omu yunivasite ya Pretoria n'ekihandiiko kya Certificate in International Humanitarian Law hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 1998.[2] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
7mcfb375nmv9r7et4edhrl4h23dcdeg
7251852
7251851
2026-07-15T18:27:08Z
MEvalyn
2608615
Deleted repeated sentence
7251852
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref>"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
qdrde0kpdlwlb9eloekgmqbgrbcpd8y
7251853
7251852
2026-07-15T18:28:15Z
MEvalyn
2608615
Re used citation
7251853
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
f5rmeivvo31996uo0yrd3vwkbego5ba
7251854
7251853
2026-07-15T18:29:25Z
MEvalyn
2608615
Added citation
7251854
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref>[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
r5ymd3vi6id9hoyn37iejdn1yxg80xx
7251856
7251854
2026-07-15T18:30:16Z
MEvalyn
2608615
Added citation
7251856
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref>[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref>[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
9t1xqisjjgv4cujj2kz7qgq1tjq7jvh
7251857
7251856
2026-07-15T18:30:44Z
MEvalyn
2608615
7251857
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref>[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10. Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
454au6ryu1oe6jfy1s1clbcwf7ldp0a
7251858
7251857
2026-07-15T18:31:20Z
MEvalyn
2608615
7251858
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref>[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
o5alel1eey4j4r5rbdah0gb2ziqfvkk
7251859
7251858
2026-07-15T18:32:12Z
MEvalyn
2608615
7251859
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref>[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
oq3hsf5q0vsk2c0mz0hdt14c6nfbth2
7251861
7251859
2026-07-15T18:34:48Z
MEvalyn
2608615
Added citation
7251861
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref>[3] Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>[4][5]
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>[8]
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
4fvpp4oy5yrhye43aiagxiirh09dw2m
7251862
7251861
2026-07-15T18:35:13Z
MEvalyn
2608615
7251862
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref>[1] Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref>[2] ] Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />[2]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
abnt18soh8m2d0dytw6j8ctqnceyufa
7251865
7251862
2026-07-15T18:35:42Z
MEvalyn
2608615
7251865
wikitext
text/x-wiki
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
pdiiu171nnf4aupn730riayvftymwlr
7251867
7251865
2026-07-15T18:37:43Z
MEvalyn
2608615
Added infobox
7251867
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
Asuman Basalirwa (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
etam3qxy6pgqux5v74bd8qpyvt4rai1
7251868
7251867
2026-07-15T18:38:09Z
MEvalyn
2608615
7251868
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
o109cpup51vobkpma1y5b7kis9mwiaw
7251869
7251868
2026-07-15T18:38:22Z
MEvalyn
2608615
7251869
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na Uganda Certificate of Education (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
38l0dft9teguww8csbfi652gik5ui3x
7251871
7251869
2026-07-15T18:39:10Z
MEvalyn
2608615
7251871
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
1mnzigj4qx3b51z99wgr25hwmqcbvo6
7251872
7251871
2026-07-15T18:39:28Z
MEvalyn
2608615
7251872
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) Kampala, Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
oasik7frucpv32r70kmquf9bm10iogn
7251873
7251872
2026-07-15T18:40:12Z
MEvalyn
2608615
7251873
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga Makerere University omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
1285ogo8p957th6ttyqx4u1us4sues2
7251874
7251873
2026-07-15T18:40:47Z
MEvalyn
2608615
7251874
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti Yoweri Museveni akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
8hu4rstqruhjgc15m70xe4ohjnjm0f0
7251876
7251874
2026-07-15T18:42:03Z
MEvalyn
2608615
7251876
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu Uganda.<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
mor87jo9gaviof4x0coxbbvv9uxq4nj
7251885
7251876
2026-07-15T19:01:29Z
MEvalyn
2608615
7251885
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>"We must work together to challenge NRM - Basalirwa". ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
i4mw0rem1vvf0if88g48aw38jze9ucq
7251887
7251885
2026-07-15T19:02:42Z
MEvalyn
2608615
7251887
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">"Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP". ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
7uxzuc00ijjwi74vjng1mm8nhfr2lvh
7251888
7251887
2026-07-15T19:03:08Z
MEvalyn
2608615
/* Ebihandiiko ebirikugambwaho */
7251888
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">[https://flashugnews.com/asuman-basalirwa-biography-politics-education-bugiri-municipality-mp/ "Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP"]. ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>"JEEMA says they will not attend today's IPOD summit". ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
6rso46s9u0sjfzg5c9o8r6op94m0lh3
7251890
7251888
2026-07-15T19:03:52Z
MEvalyn
2608615
/* Ebihandiiko ebirikugambwaho */
7251890
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">[https://flashugnews.com/asuman-basalirwa-biography-politics-education-bugiri-municipality-mp/ "Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP"]. ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://nilepost.co.ug/2021/03/05/jeema-says-they-will-not-attend-todays-ipod-summit/ "JEEMA says they will not attend today's IPOD summit"]. ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>"Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?"". ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
th4srt7f2sowloo2dzlb1ukla60qcw2
7251891
7251890
2026-07-15T19:04:19Z
MEvalyn
2608615
/* Ebihandiiko ebirikugambwaho */
7251891
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">[https://flashugnews.com/asuman-basalirwa-biography-politics-education-bugiri-municipality-mp/ "Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP"]. ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://nilepost.co.ug/2021/03/05/jeema-says-they-will-not-attend-todays-ipod-summit/ "JEEMA says they will not attend today's IPOD summit"]. ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>[https://nilepost.co.ug/2020/03/19/basalirwa-who-will-enforce-presidential-directives-on-covid19-measures/ "Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?""]. ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>"Political parties not getting funding-Basalirwa". ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
cn5e4v2rdpoqkar41i8q6sdyzweq8xf
7251892
7251891
2026-07-15T19:04:56Z
MEvalyn
2608615
7251892
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">[https://flashugnews.com/asuman-basalirwa-biography-politics-education-bugiri-municipality-mp/ "Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP"]. ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://nilepost.co.ug/2021/03/05/jeema-says-they-will-not-attend-todays-ipod-summit/ "JEEMA says they will not attend today's IPOD summit"]. ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>[https://nilepost.co.ug/2020/03/19/basalirwa-who-will-enforce-presidential-directives-on-covid19-measures/ "Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?""]. ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/4813/political-parties-not-getting-funding-basalirwa "Political parties not getting funding-Basalirwa"]. ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>"Jail threat in Uganda for saying you're gay". ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
7expzxi1romohmtlw8u06i267g7ca0d
7251893
7251892
2026-07-15T19:05:21Z
MEvalyn
2608615
7251893
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">[https://flashugnews.com/asuman-basalirwa-biography-politics-education-bugiri-municipality-mp/ "Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP"]. ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://nilepost.co.ug/2021/03/05/jeema-says-they-will-not-attend-todays-ipod-summit/ "JEEMA says they will not attend today's IPOD summit"]. ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>[https://nilepost.co.ug/2020/03/19/basalirwa-who-will-enforce-presidential-directives-on-covid19-measures/ "Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?""]. ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/4813/political-parties-not-getting-funding-basalirwa "Political parties not getting funding-Basalirwa"]. ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-64907237 "Jail threat in Uganda for saying you're gay"]. ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>"Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law". ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ssnezs6ef83ptbyf0vtnst53a89wflj
7251895
7251893
2026-07-15T19:05:49Z
MEvalyn
2608615
7251895
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">[https://flashugnews.com/asuman-basalirwa-biography-politics-education-bugiri-municipality-mp/ "Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP"]. ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://nilepost.co.ug/2021/03/05/jeema-says-they-will-not-attend-todays-ipod-summit/ "JEEMA says they will not attend today's IPOD summit"]. ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>[https://nilepost.co.ug/2020/03/19/basalirwa-who-will-enforce-presidential-directives-on-covid19-measures/ "Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?""]. ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/4813/political-parties-not-getting-funding-basalirwa "Political parties not getting funding-Basalirwa"]. ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-64907237 "Jail threat in Uganda for saying you're gay"]. ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-65745850 "Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law"]. ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>"Basalirwa opens law firm after election loss". ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
oayzvboj4u5mvkrf8lcryxzbarv1d12
7251896
7251895
2026-07-15T19:06:24Z
MEvalyn
2608615
7251896
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">[https://flashugnews.com/asuman-basalirwa-biography-politics-education-bugiri-municipality-mp/ "Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP"]. ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], Uganda omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://nilepost.co.ug/2021/03/05/jeema-says-they-will-not-attend-todays-ipod-summit/ "JEEMA says they will not attend today's IPOD summit"]. ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>[https://nilepost.co.ug/2020/03/19/basalirwa-who-will-enforce-presidential-directives-on-covid19-measures/ "Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?""]. ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/4813/political-parties-not-getting-funding-basalirwa "Political parties not getting funding-Basalirwa"]. ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-64907237 "Jail threat in Uganda for saying you're gay"]. ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-65745850 "Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law"]. ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/basalirwa-opens-law-firm-after-election-loss-5402860 "Basalirwa opens law firm after election loss"]. ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
nria2qpxhxsh6da8j6hz5bs81eaifwa
7251899
7251896
2026-07-15T19:07:51Z
MEvalyn
2608615
7251899
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q108367154}}
'''Asuman Basalirwa''' (yazairwe Okwaikumi na kumwe 17, 1977) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] kandi owaabaireho memba w'eishengyero rya 11 owaabaire ari omujwekyerwa wa Munisipaali ya Bugiri omu kicweka ky'oburugwa izooba bwa Uganda. Akabanza kutooranwa omu ishengyero omuri 2018 aha tiketi ya Justice Forum (JEEMA).<ref>[https://www.independent.co.ug/we-must-work-together-to-challenge-nrm-basalirwa/ "We must work together to challenge NRM - Basalirwa"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-11. Retrieved 2021-09-01.</ref> Kandi niwe mukuru w'ekibiina ky'abasiraamu ekya Parliament of Uganda Muslim Association hamwe n'ekibiina ky'emizaano ekya Parliament of Uganda Sports Club.
== Obwegyese ==
Basalirwa akatunga Satifikeeti ye y'okubanza kuruga omu ishomero rya Mwiri Primary School omuri 1991, hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Certificate of Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE), 1996 hamwe na [[Wp/nyn/Uganda Advanced Certificate of Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) kuruga omu ishomero rya Kiira College Butiki omuri 1998.<ref name=":0">[https://flashugnews.com/asuman-basalirwa-biography-politics-education-bugiri-municipality-mp/ "Asuman Basalirwa: Biography, Politics, Early Life and Education of Bugiri Municipality MP"]. ''Flash Uganda Media''. 2021-01-10. Retrieved 2021-09-01.</ref> Aine Dipuloma omu by'ebiragiro kuruga omu Law Development Centre (LDC) [[Wp/nyn/Kampala|Kampala]], [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]] omuri 2004.Omuri 2008, akamara kuruga omu Pretoria University n'ekihandiiko omu biragiro by'ensi yoona hamwe na Master of Laws kuruga [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] omuri 2015. Ni Rooya/Partner aha Sewankambo & Co. Advocates.<ref name=":0" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Basalirwa naaheereza nka Purezidenti wa Justice Forum (JEEMA) kuruga 2010 kuhitsya hati, omwanya ogu atwiremu kuruga obu kyatandikaho nk'ekibiina ky'obutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]].<ref>[https://nilepost.co.ug/2021/03/05/jeema-says-they-will-not-attend-todays-ipod-summit/ "JEEMA says they will not attend today's IPOD summit"]. ''Nile Post''. 2021-03-05. Retrieved 2021-09-01.</ref> Niwe mukuru w'entebe y'ekitongore ekirikukwatanisa ebibiina by'obutegyeki ekya Inter-Party Organisation on Dialogue (IPOD). Akatooranwa kuza omu ishengyero omuri 2018 kandi akagaruka yaatooranwa omu karuuru ka boona aka 2021 kujwekyera Munisipaali ya Bugiri. Naheereza nka omuhwezi wa mukuru w'entebe y'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga akarikwetwa Public Accounts Committee (PAC) omu ishengyero.<ref>[https://nilepost.co.ug/2020/03/19/basalirwa-who-will-enforce-presidential-directives-on-covid19-measures/ "Basalirwa: "Who will enforce presidential directives on Covid19 measures?""]. ''Nile Post''. 2020-03-19. Retrieved 2021-09-01.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/4813/political-parties-not-getting-funding-basalirwa "Political parties not getting funding-Basalirwa"]. ''Parliament.go.ug''. 2020-10-01. Retrieved 2021-09-01.</ref>
Omu Kwakashatu 2023, akareeta eiteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani, 2023, eryabaire niriza kuta ebikorwa by'obushambani omu biragiro kandi n'okusiba abantu abarikwetwara nk'abashaija n'abakazi omu Uganda. Omuntu weena orikwejumba omu bikorwa by'obushambani nari omu bushwere bw'abantu b'ekikura kimwe omu Uganda, naija kusibwa emyaka 10.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-64907237 "Jail threat in Uganda for saying you're gay"]. ''BBC News''. 9 March 2023.</ref> Purezidenti [[Wp/nyn/Yoweri Museveni|Yoweri Museveni]] akata omukono aha iteeka ry'okurwanisa ebikorwa by'obushambani omu biragiro ebi yaataireho ebiro 29 Okwakataano 2023 bwanyima y'eishengyero kuryorobyamu. Kikiri kimwe aha biragiro ebirikukirayo kurwanisa ebikorwa by'obushambani omu nsi yoona. Ebikorwa by'obushambani tibirikwikirizibwa omu biragiro bya Uganda kwonka hati omuntu weena orikusingwa orubanja naija kusibwa amagara gye goona.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-65745850 "Uganda's President Museveni approves tough new anti-gay law"]. ''BBC News''. 29 May 2023.</ref>
Omu karuuru ka boona aka 2026, akafeerwa entebe ye omu ishengyero, John Francis Oketcho owa NRM, omu karuuru akarimu okuhayahayana kw'amaani.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/basalirwa-opens-law-firm-after-election-loss-5402860 "Basalirwa opens law firm after election loss"]. ''Monitor''. 2026-03-25. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
pqi4muje6o0du6ipq5z9i9y1v9tb8ey
Wt/ppl/teputzmuku
0
3790439
7251838
2026-07-15T18:05:37Z
Rebecarranza14
2691444
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''teputzmuku''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Adjetivo ''Grammatical Category:'' Adjective ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-teputzmuku.wav|embed|200px]] |} [[File:HK SKD Lohas Park MTR Station platform visitor 脊柱後凸 Kyphosis 駝背 寒背 坐姿 July 2022 Px3.jpg|thumb|250px|teputzmuku]] === E..."
7251838
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''teputzmuku'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adjetivo
''Grammatical Category:'' Adjective
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-teputzmuku.wav|embed|200px]]
|}
[[File:HK SKD Lohas Park MTR Station platform visitor 脊柱後凸 Kyphosis 駝背 寒背 坐姿 July 2022 Px3.jpg|thumb|250px|teputzmuku]]
=== Español ===
Jorobado
Lucio teputzmuku: Lucio es jorobado.
=== English ===
Hunchback
Lucio teputzmuku: Lucio is hunchback.
[[Category:Wt/ppl/Category:Adjetivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
ilfcbtzgevs0toxrde5ipy7bwmimbox
Wt/ppl/-tejtenewa
0
3790440
7251839
2026-07-15T18:05:46Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-TEJTENEWA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtenewa.wav|embed|200px]] |} [[File:Gossip by Charles Haigh-WoodFXD.jpg|thumb|250px|-tejtenewa]] === Español === Calumniar (hablar mal de otro) Niu-niktejtenewa: Voy a calumniar a Jua..."
7251839
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-TEJTENEWA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtenewa.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Gossip by Charles Haigh-WoodFXD.jpg|thumb|250px|-tejtenewa]]
=== Español ===
Calumniar (hablar mal de otro)
Niu-niktejtenewa: Voy a calumniar a
Juan.
=== English ===
To slander (speak ill of another)
Niu-niktejtenewa: I am going to slander
Juan.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
kek38tzvwzpyf1vkyjb6fbf1tydq84h
Wt/ppl/−teputzta
0
3790441
7251844
2026-07-15T18:13:55Z
Rebecarranza14
2691444
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''−teputzta''' ----''Categoría Gramatical:'' Anatomía ''Grammatical Category:'' Anatomical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)--teputzta.wav|embed|200px]] |} [[File:Male Nude Back Anatomy (cropped).jpg|thumb|250x250px|−teputzta]] ===Español === Espalda Nuteputzta: Mi espalda. ===English === Nuteput..."
7251844
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''−teputzta'''
----''Categoría Gramatical:'' Anatomía
''Grammatical Category:'' Anatomical
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)--teputzta.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Male Nude Back Anatomy (cropped).jpg|thumb|250x250px|−teputzta]]
===Español ===
Espalda
Nuteputzta: Mi espalda.
===English ===
Nuteputzta
Back: My back.
[[Category:Wt/ppl/Category:Anatomía]]
[[Category:Wt/ppl]]
h7st9294kynekyplrku88j8zman6r00
Wt/ppl/-tejtentapana
0
3790442
7251846
2026-07-15T18:14:47Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-TEJTENTAPANA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtentapana.wav|embed|200px]] |} [[File:Giulio del Torre Zwei raufende Buben 1927.jpg|thumb|250px|-tejtentapana]] === Español === Trompear Lucio kitejtentapan Juan: Lucio trompeó..."
7251846
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-TEJTENTAPANA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtentapana.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Giulio del Torre Zwei raufende Buben 1927.jpg|thumb|250px|-tejtentapana]]
=== Español ===
Trompear
Lucio kitejtentapan Juan: Lucio trompeó
a Juan.
=== English ===
To punch
Lucio kitejtentapan Juan:Lucio punched Juan.
[[Category:Wt/ppl]]
9lz5hlpws0p5hlr2cmrf0uexev3hqck
Wt/ppl/mukakasua
0
3790443
7251849
2026-07-15T18:22:04Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUKAKASUA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukakasua.wav|embed|200px]] |} [[File:Mille Fleur d'Uccle Bantam Hen Side Profile Open Beak.jpg|thumb|250px|Mukakasua]] === Español === Cacarear Ne tijlan muk..."
7251849
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUKAKASUA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukakasua.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Mille Fleur d'Uccle Bantam Hen Side Profile Open Beak.jpg|thumb|250px|Mukakasua]]
=== Español ===
Cacarear
Ne tijlan mukakasua: La gallina cacarea.
=== English ===
To cluck
Ne tijlan mukakasua: The hen clucks.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
7fkmbkn2gp33ea5k8dh5fl5asac8802
Wt/ppl/−tejtepal −pijpipil
0
3790444
7251850
2026-07-15T18:23:57Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-TEJTEPAL -PIJPIPIL''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -pijpipil.wav|embed|200px]] |} [[File:Father and children at Odda abt 1880.jpg|thumb|250px|-tejtepal -pijpipil]] === Español === Hijastros; hijastras (de hombre) Nutejtepal nupijpipi..."
7251850
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-TEJTEPAL -PIJPIPIL'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -pijpipil.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Father and children at Odda abt 1880.jpg|thumb|250px|-tejtepal -pijpipil]]
=== Español ===
Hijastros; hijastras (de hombre)
Nutejtepal nupijpipil: Mis hijastros, mis
hijastras (del hombre).
=== English ===
Stepsons; stepdaughters (of a man)
Nutejtepal nupijpipil: My stepsons, my
stepdaughters (of a man).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
ha1kja8n2dmvbf4o7026l8r7nofoev0
Wt/ppl/−tejtepal −pilawan
0
3790445
7251855
2026-07-15T18:29:37Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-TEJTEPAL -PILAWAN''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -pilawan.wav|embed|200px]] |} [[File:Mother and Children).jpg|thumb|250px|-tejtepal -pilawan]] === Español === Hijastros; hijastras (de mujer) Nutejtepal nupilawan: Mis hijastros, mis..."
7251855
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-TEJTEPAL -PILAWAN'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -pilawan.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Mother and Children).jpg|thumb|250px|-tejtepal -pilawan]]
=== Español ===
Hijastros; hijastras (de mujer)
Nutejtepal nupilawan: Mis hijastros, mis
hijastras (de mujer).
=== English ===
Stepsons; stepdaughters (of a woman)
Nutejtepal nupilawan: My stepsons, my
stepdaughters (of a woman).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
3sg5ykmun2r6mu2a1tsxvrk27m7pqm3
Wt/ppl/−tejtemima
0
3790446
7251870
2026-07-15T18:38:52Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-TEJTEMIMA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtemina.wav|embed|200px]] |} [[File:Man in pelvis cloth throwing rock (rbm-QP301M8-1887-319a~7).jpg|thumb|250px|-tejtemima]] === Español === Tirar piedras Niu-niktejtemima ne lala: V..."
7251870
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-TEJTEMIMA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtemina.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Man in pelvis cloth throwing rock (rbm-QP301M8-1887-319a~7).jpg|thumb|250px|-tejtemima]]
=== Español ===
Tirar piedras
Niu-niktejtemima ne lala: Voy a hacer
que se caiga la naranja a pedradas.
=== English ===
Throwing stones
Niu-niktejtemima ne lala: I am going to knock
the orange down by throwing stones at it.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
kbqm178iul15h2ucg9eeyrufy0b7yzd
Wt/ppl/mujmuyawa
0
3790447
7251877
2026-07-15T18:43:04Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUJMUYAWA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mujmuyawa.wav|embed|200px]] |} [[File:Ostentrop Germany Chanchai-Thaimassage-10.jpg|thumb|250px|Mujmuyawa]] === Español === Masajear (aplicar masajeando) Shim..."
7251877
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUJMUYAWA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mujmuyawa.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Ostentrop Germany Chanchai-Thaimassage-10.jpg|thumb|250px|Mujmuyawa]]
=== Español ===
Masajear (aplicar masajeando)
Shimujmuyawa ne pajti: Masajéate la
medicina (frotando).
=== English ===
To massage (apply by massaging)
Shimujmuyawa ne pajti: Massage the medicine
(by rubbing).
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
o0eszdivg7uk67b6p3dwlkh9iwy396k
Wt/ppl/−tejtepal −sijsiwapíltzin
0
3790448
7251883
2026-07-15T18:57:09Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-TEJTEPAL -SIJSIWAPÍLTZIN''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -sijsiwapiltzin.wav|embed|200px]] |} [[File:Géza Zichy und seine Töchter.jpg|thumb|250px|-tejtepal -sijsiwapíltzin]] === Español === Hijastras (de hombre) Nutejtepal nusijs..."
7251883
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-TEJTEPAL -SIJSIWAPÍLTZIN'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -sijsiwapiltzin.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Géza Zichy und seine Töchter.jpg|thumb|250px|-tejtepal -sijsiwapíltzin]]
=== Español ===
Hijastras (de hombre)
Nutejtepal nusijsiwapíltzin: Mis hijastras
(de hombre).
=== English ===
Stepdaughters (of men)
Nutejtepal nusijsiwapíltzin: My stepdaughters
(of men).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
eudp4pj1vtlzajx3e85hyucd69d407k
Wt/ppl/−tejtepal −tejtekuwan
0
3790449
7251898
2026-07-15T19:07:18Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''TEJTEPAL −TEJTEKUWAN''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -tejtekuwan.wav|embed|200px]] |} [[File:Johannes Von Stumm - Mother and Son, Father and Daughter.jpg|thumb|250px|−Tejtepal −Tejtekuwan]] === Español === Padres adoptivos (madre..."
7251898
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''TEJTEPAL −TEJTEKUWAN'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -tejtekuwan.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Johannes Von Stumm - Mother and Son, Father and Daughter.jpg|thumb|250px|−Tejtepal −Tejtekuwan]]
=== Español ===
Padres adoptivos (madre y padre)
Nutejtepal nutejtekuwan: Mis padres
adoptivos (madre y padre).
=== English ===
Adoptive parents (mother and father)
Nutejtepal nutejtekuwan: My adoptive
parents (mother and father).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
2f7r3h0af8tkhipgyivmv58ctjjimt9
Wt/ppl/−tejtepal −ujukichkunew
0
3790450
7251901
2026-07-15T19:13:09Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''−TEJTEPAL −UJUKICHKUNEW''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -ujukichkunew.wav|embed|200px]] |} [[File:Hilda Fearon A portrait of a mother and her two sons 1911.jpg|thumb|250px|−Tejtepal −Ujukichkunew]] === Español === Hijastros (de..."
7251901
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−TEJTEPAL −UJUKICHKUNEW'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -ujukichkunew.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Hilda Fearon A portrait of a mother and her two sons 1911.jpg|thumb|250px|−Tejtepal −Ujukichkunew]]
=== Español ===
Hijastros (de mujer)
Nutejtepal nuujukichkunew: Mis hijastros
(de mujer).
=== English ===
Stepchildren (of a woman)
Nutejtepal nuujukichkunew: My stepchildren (of a woman).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
7hay7ifvcb89qo18zvgrg2zx1lf58ho
Wt/ppl/−tejtepal −ujukichpíltzin
0
3790451
7251908
2026-07-15T19:22:16Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''−TEJTEPAL −UJUKICHPÍLTZIN''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -ujukichpiltzin.wav|embed|200px]] |} [[File:Laocoön and his sons group.jpg|thumb|250px|−Tejtepal −Ujukichpíltzin]] === Español === Hijastros (de hombre) Nutejtepal n..."
7251908
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−TEJTEPAL −UJUKICHPÍLTZIN'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tejtepal -ujukichpiltzin.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Laocoön and his sons group.jpg|thumb|250px|−Tejtepal −Ujukichpíltzin]]
=== Español ===
Hijastros (de hombre)
Nutejtepal nuujukichpíltzin: Mis hijastros
(de hombre).
=== English ===
Stepchildren (of a man)
Nutejtepal nuujukichpíltzin: My stepchildren
(of a man).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
f5hccarb3zglt34094skpu1bgow9274
Wt/ppl/tejtetzikwini
0
3790452
7251913
2026-07-15T19:30:46Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''TEJTETZIKWINI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tejtetzikwini.wav|embed|200px]] |} [[File:Child-961270.jpg|thumb|250px|Tejtetzikwini]] === Español === Saltar sobre piedras Naja nitejtetzikwini: Yo salto sobre piedras. === Eng..."
7251913
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''TEJTETZIKWINI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tejtetzikwini.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Child-961270.jpg|thumb|250px|Tejtetzikwini]]
=== Español ===
Saltar sobre piedras
Naja nitejtetzikwini: Yo salto sobre
piedras.
=== English ===
Jumping on stones
Naja nitejtetzikwini: I jump on
stones.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
8aexg6a5g2tkqdkzo7b1j3i6vs2bg90
Wp/wlx/Figgy duff (pudding)
0
3790453
7251915
2026-07-15T19:32:15Z
Uthman salma
2604311
/* */ Maaliye Paji paalaa
7251915
wikitext
text/x-wiki
'''Figgy duff''' ɩyε lasɩrɩ bag pudding a yi a paalʋʋ aŋ bi Newfoundland anɩŋ Labrador, baŋ naŋ servi nɩŋ a Jiggs dinner. kyε bamaŋ bunaa raisin duff.
fawbd6v1os8zx0t6ais23joj8tgg6aw
7251923
7251915
2026-07-15T19:35:47Z
Uthman salma
2604311
/* */ Paahiye seuri
7251923
wikitext
text/x-wiki
'''Figgy duff''' ɩyε lasɩrɩ bag pudding a yi a paalʋʋ aŋ bi Newfoundland anɩŋ Labrador, baŋ naŋ servi nɩŋ a Jiggs dinner. kyε bamaŋ bunaa raisin duff.
== Mɩŋ kaa nyε ==
* Poutchine au sac, Métis bag pudding from Western Canada
* Clootie dumpling, very similar Scottish Traditional Pudding
* Spotted dick, similar British raisin pudding
* Figgy pudding
* Duff, similar Bahamian dessert usually made with guava fruit
== External link ==
* Recipe for Figgy Duff
* Newfoundland Figgy Duff Recipe - Food.com
* Newfoundland Figgy Duff. A generations old tradition.
05zohfmvvwz74noozsu3n5awdx6c8go
7251931
7251923
2026-07-15T19:41:39Z
Uthman salma
2604311
/* */ Paahiye seuri
7251931
wikitext
text/x-wiki
'''Figgy duff''' ɩyε lasɩrɩ bag pudding a yi a paalʋʋ aŋ bi Newfoundland anɩŋ Labrador, baŋ naŋ servi nɩŋ a Jiggs dinner. kyε bamaŋ bunaa raisin duff. A yεlbiri 'Figgy' (or figgie)ɩyε a Cornish yεlkorε ku raisin; a wuno a munpiilεε ku nuba nɩ aŋ a sɩɩmaa ŋa a yɩrɩ.Ʋ nɩŋ a Scottish clootie dumpling maŋ yiyε-taa.
== Mɩŋ kaa nyε ==
* Poutchine au sac, Métis bag pudding from Western Canada
* Clootie dumpling, very similar Scottish Traditional Pudding
* Spotted dick, similar British raisin pudding
* Figgy pudding
* Duff, similar Bahamian dessert usually made with guava fruit
== External link ==
* Recipe for Figgy Duff
* Newfoundland Figgy Duff Recipe - Food.com
* Newfoundland Figgy Duff. A generations old tradition.
ibzq1se8d765x7ajmadd0ktmt1sxbmk
7251943
7251931
2026-07-15T19:53:13Z
Uthman salma
2604311
/* */ Paahiye seuri
7251943
wikitext
text/x-wiki
'''Figgy duff''' ɩyε lasɩrɩ bag pudding a yi a paalʋʋ aŋ bi Newfoundland anɩŋ Labrador, baŋ naŋ servi nɩŋ a Jiggs dinner. kyε bamaŋ bunaa raisin duff. A yεlbiri 'Figgy' (or figgie)ɩyε a Cornish yεlkorε ku raisin; a wuno a munpiilεε ku nuba nɩ aŋ a sɩɩmaa ŋa a yɩrɩ.Ʋ nɩŋ a Scottish clootie dumpling maŋ yiyε-taa.
A lasirɩ jɩεrɩ bunhuu mine ɩyε breadcrumbs, raisins, brown sugar, molasses, butter, flour, anɩŋ spices. A bunhuu ŋa maŋ laŋyε taa nɩŋ a pudding bag, baŋ maŋ pori nɩŋ ɩŋ cheesecloth puoŋ, bii stuffed baŋ dɩ ɩŋ can kpali ɩŋaŋ kyε di dugɩ, a nɩŋ vegetables dʋgɩrɩhɩ nɩŋ a Jiggs dinner.
== Mɩŋ kaa nyε ==
* Poutchine au sac, Métis bag pudding from Western Canada
* Clootie dumpling, very similar Scottish Traditional Pudding
* Spotted dick, similar British raisin pudding
* Figgy pudding
* Duff, similar Bahamian dessert usually made with guava fruit
== External link ==
* Recipe for Figgy Duff
* Newfoundland Figgy Duff Recipe - Food.com
* Newfoundland Figgy Duff. A generations old tradition.
2zs7bj48m6bzqir8jev6sypljxcokop
7251948
7251943
2026-07-15T19:55:38Z
Uthman salma
2604311
/* */
7251948
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/wlx/Databox|item= Q5447713}}
'''Figgy duff''' ɩyε lasɩrɩ bag pudding a yi a paalʋʋ aŋ bi Newfoundland anɩŋ Labrador, baŋ naŋ servi nɩŋ a Jiggs dinner. kyε bamaŋ bunaa raisin duff. A yεlbiri 'Figgy' (or figgie)ɩyε a Cornish yεlkorε ku raisin; a wuno a munpiilεε ku nuba nɩ aŋ a sɩɩmaa ŋa a yɩrɩ.Ʋ nɩŋ a Scottish clootie dumpling maŋ yiyε-taa.
A lasirɩ jɩεrɩ bunhuu mine ɩyε breadcrumbs, raisins, brown sugar, molasses, butter, flour, anɩŋ spices. A bunhuu ŋa maŋ laŋyε taa nɩŋ a pudding bag, baŋ maŋ pori nɩŋ ɩŋ cheesecloth puoŋ, bii stuffed baŋ dɩ ɩŋ can kpali ɩŋaŋ kyε di dugɩ, a nɩŋ vegetables dʋgɩrɩhɩ nɩŋ a Jiggs dinner.
== Mɩŋ kaa nyε ==
* Poutchine au sac, Métis bag pudding from Western Canada
* Clootie dumpling, very similar Scottish Traditional Pudding
* Spotted dick, similar British raisin pudding
* Figgy pudding
* Duff, similar Bahamian dessert usually made with guava fruit
== External link ==
* Recipe for Figgy Duff
* Newfoundland Figgy Duff Recipe - Food.com
* Newfoundland Figgy Duff. A generations old tradition.
945rbk8zrugahnzbo9i2l9fzd8xxkoi
Wt/ppl/-mujmuchteki
0
3790454
7251928
2026-07-15T19:40:17Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MUJMUCHTEKI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat-mujmuchteki.wav|embed|200px]] |} [[File:Fort Hood CYS offers summer fun 140711-A-OB963-069.jpg|thumb|250px|Marcos kikmujmuchteki Carlos.]] === Español === Burlarse de alguien Naja nikmuj..."
7251928
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MUJMUCHTEKI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat-mujmuchteki.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Fort Hood CYS offers summer fun 140711-A-OB963-069.jpg|thumb|250px|Marcos kikmujmuchteki Carlos.]]
=== Español ===
Burlarse de alguien
Naja nikmujmuchteki María: Me voy a
burlar de María.
=== English ===
Making fun of someone
Naja nikmujmuchteki María: I'm going to make fun
of María.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
o9k604k8ubgnc4plw0pdxpmciqflmow
7251933
7251928
2026-07-15T19:42:00Z
Alicia María Siu
2693128
7251933
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MUJMUCHTEKI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat-mujmuchteki.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Fort Hood CYS offers summer fun 140711-A-OB963-069.jpg|thumb|250px|Marcos kimujmuchteki Carlos.]]
=== Español ===
Burlarse de alguien
Naja nikmujmuchteki María: Me voy a
burlar de María.
=== English ===
Making fun of someone
Naja nikmujmuchteki María: I'm going to make fun
of María.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
8hm8c99e9q3cvvb9ggvlq20c48rmgaz
7251935
7251933
2026-07-15T19:42:54Z
Alicia María Siu
2693128
7251935
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MUJMUCHTEKI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat-mujmuchteki.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Fort Hood CYS offers summer fun 140711-A-OB963-069.jpg|thumb|250px|Marcus kimujmuchteki Carlos.]]
=== Español ===
Burlarse de alguien
Naja nikmujmuchteki María: Me voy a
burlar de María.
=== English ===
Making fun of someone
Naja nikmujmuchteki María: I'm going to make fun
of María.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
e1ljue4py9tk4cr8j45g8v7re8gwg3v
Wt/ppl/masakuat
0
3790455
7251939
2026-07-15T19:50:07Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''MASAKUAT''' ----''Categoría Gramatical:'' Zoología ''Grammatical Category:'' Zoology ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-masakuat.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-masakuat|embed|200px]] |} [[File:Boa constrictor imperator.jpg|Boa_constrictor_imperator|thumb|250x250px|Masakuat]] === Español ===..."
7251939
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''MASAKUAT'''
----''Categoría Gramatical:'' Zoología
''Grammatical Category:'' Zoology
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-masakuat.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-masakuat|embed|200px]]
|}
[[File:Boa constrictor imperator.jpg|Boa_constrictor_imperator|thumb|250x250px|Masakuat]]
=== Español ===
Masacuata (Boa imperator)
Ne masakuat mukutilana: La masacuata se arrastra.
=== English ===
Central American Boa, Black-tailed Boa, Northern Common Boa, Emperor Boa<ref>https://www.reptilesofecuador.com/boa_imperator.html</ref>. (Boa imperator)
Ne masakuat mukutilana: The emperor boa crawls.
[[Category:Wt/ppl/Category:Zoología]]
[[Category:Wt/ppl]]
0in6kzz3bf95b7m5mt4zig9k5nwdhcy
Wp/yua/Coraline
0
3790456
7251944
2026-07-15T19:53:18Z
Editor1869
2662630
Se crea artículo nuevo
7251944
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
l6stv07q7wuxt5tvggxtyl8wqfa99kz
7251946
7251944
2026-07-15T19:54:58Z
Editor1869
2662630
Se hace una edición en texto
7251946
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'.
aemgswv9j3mk0hu53ahn72m0berk1m4
7251947
7251946
2026-07-15T19:55:37Z
Editor1869
2662630
Se hace una edición en texto
7251947
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'. Coraline tu náajaltaj Annie Awards uti'al u ma'alo'ob paax, u ma'alo'ob diseño personajes yéetel u ma'alo'ob diseño u producción, ka tu k'amaj nominaciones ti' le premio Academia yéetel Golden Globe uti'al u ma'alo'ob cha'ano' animado, cementando u noj bey jump'éel clásico culto ti' le animación.
7zhi2nfja053hjk1qjm9i5apie57eru
7251950
7251947
2026-07-15T19:56:22Z
Editor1869
2662630
Se hace una edición en texto
7251950
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'. Coraline tu náajaltaj Annie Awards uti'al u ma'alo'ob paax, u ma'alo'ob diseño personajes yéetel u ma'alo'ob diseño u producción, ka tu k'amaj nominaciones ti' le premio Academia yéetel Golden Globe uti'al u ma'alo'ob cha'ano' animado, cementando u noj bey jump'éel clásico culto ti' le animación. Kince ja'abo'ob ts'o'okok u yáax jóok'sa'al, tu ja'abil 2024, bin u remasterizado ti' 3D ka tu ka'a jóok'sa'ab ti' ya'ab noj lu'umilo'obo', incluyendo México yéetel España, utia'al u k'a'ajsik u 15 aniversario, náajaltik láayli' asab taak'in.
rf34x015u1zt6smm3ncq39pad4813hn
7251951
7251950
2026-07-15T19:57:42Z
Editor1869
2662630
Se hace una edición en texto
7251951
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'. Coraline tu náajaltaj Annie Awards uti'al u ma'alo'ob paax, u ma'alo'ob diseño personajes yéetel u ma'alo'ob diseño u producción, ka tu k'amaj nominaciones ti' le premio Academia yéetel Golden Globe uti'al u ma'alo'ob cha'ano' animado, cementando u noj bey jump'éel clásico culto ti' le animación. Kince ja'abo'ob ts'o'okok u yáax jóok'sa'al, tu ja'abil 2024, bin u remasterizado ti' 3D ka tu ka'a jóok'sa'ab ti' ya'ab noj lu'umilo'obo', incluyendo México yéetel España, utia'al u k'a'ajsik u 15 aniversario, náajaltik láayli' asab taak'in.
== Argumentóo ==
Le cha'ano' ku káajal yéetel juntúul muñeca flotante ku yokol ti' jump'éel ventana. ku chíikpajal bey juntúul chan x-ch'úupal yéetel trenzas yéetel jump'éel nook' rosa, u yicho'ob beeta'ano'ob yéetel botones.
ip3vf0swcvmatdgzjl9auv726g0apf4
7251953
7251951
2026-07-15T19:58:21Z
Editor1869
2662630
Se hace una edición en texto
7251953
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'. Coraline tu náajaltaj Annie Awards uti'al u ma'alo'ob paax, u ma'alo'ob diseño personajes yéetel u ma'alo'ob diseño u producción, ka tu k'amaj nominaciones ti' le premio Academia yéetel Golden Globe uti'al u ma'alo'ob cha'ano' animado, cementando u noj bey jump'éel clásico culto ti' le animación. Kince ja'abo'ob ts'o'okok u yáax jóok'sa'al, tu ja'abil 2024, bin u remasterizado ti' 3D ka tu ka'a jóok'sa'ab ti' ya'ab noj lu'umilo'obo', incluyendo México yéetel España, utia'al u k'a'ajsik u 15 aniversario, náajaltik láayli' asab taak'in.
== Argumentóo ==
Le cha'ano' ku káajal yéetel juntúul muñeca flotante ku yokol ti' jump'éel ventana. ku chíikpajal bey juntúul chan x-ch'úupal yéetel trenzas yéetel jump'éel nook' rosa, u yicho'ob beeta'ano'ob yéetel botones. K'abo'ob beeta'an yéetel agujas ku káajal u desentrañar u, creando jump'éel túumben muñeca yéetel le apariencia jump'éel chan ch'úupal yéetel tso'otsel azul. Le ken ts'o'okok, le muñecao' ku suut xik'nal te' ventanao'.
t9n0orihjb1hjziaktt50mpywqh00ii
7251959
7251953
2026-07-15T20:01:15Z
Editor1869
2662630
Se hace una edición en texto
7251959
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'. Coraline tu náajaltaj Annie Awards uti'al u ma'alo'ob paax, u ma'alo'ob diseño personajes yéetel u ma'alo'ob diseño u producción, ka tu k'amaj nominaciones ti' le premio Academia yéetel Golden Globe uti'al u ma'alo'ob cha'ano' animado, cementando u noj bey jump'éel clásico culto ti' le animación. Kince ja'abo'ob ts'o'okok u yáax jóok'sa'al, tu ja'abil 2024, bin u remasterizado ti' 3D ka tu ka'a jóok'sa'ab ti' ya'ab noj lu'umilo'obo', incluyendo México yéetel España, utia'al u k'a'ajsik u 15 aniversario, náajaltik láayli' asab taak'in.
== Argumentóo ==
Le cha'ano' ku káajal yéetel juntúul muñeca flotante ku yokol ti' jump'éel ventana. ku chíikpajal bey juntúul chan x-ch'úupal yéetel trenzas yéetel jump'éel nook' rosa, u yicho'ob beeta'ano'ob yéetel botones. K'abo'ob beeta'an yéetel agujas ku káajal u desentrañar u, creando jump'éel túumben muñeca yéetel le apariencia jump'éel chan ch'úupal yéetel tso'otsel azul. Le ken ts'o'okok, le muñecao' ku suut xik'nal te' ventanao'.
Jump'éel nojoch naj ku k'aaba'tik Pink Palace, ja'atsal ti' óoxp'éel apartamentos, ku péeksa'al tumen u láak'tsilo'ob Jones, juntúul núup ts'oka'an u beelo'ob yéetel juntúul chan hija ku k'aaba'tik Coraline, juntúul ch'úupal curiosa u taata'ob ma' u ts'áaiko'ob óolal ti' tumen u meyajo'ob bey editores ti' jump'éel catálogo jardín.
0f78u59tb7rf2got7k5zk0ro8l1i9vo
7251966
7251959
2026-07-15T20:04:59Z
Editor1869
2662630
Se hace una edición en texto
7251966
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'. Coraline tu náajaltaj Annie Awards uti'al u ma'alo'ob paax, u ma'alo'ob diseño personajes yéetel u ma'alo'ob diseño u producción, ka tu k'amaj nominaciones ti' le premio Academia yéetel Golden Globe uti'al u ma'alo'ob cha'ano' animado, cementando u noj bey jump'éel clásico culto ti' le animación. Kince ja'abo'ob ts'o'okok u yáax jóok'sa'al, tu ja'abil 2024, bin u remasterizado ti' 3D ka tu ka'a jóok'sa'ab ti' ya'ab noj lu'umilo'obo', incluyendo México yéetel España, utia'al u k'a'ajsik u 15 aniversario, náajaltik láayli' asab taak'in.
== Argumentóo ==
Le cha'ano' ku káajal yéetel juntúul muñeca flotante ku yokol ti' jump'éel ventana. ku chíikpajal bey juntúul chan x-ch'úupal yéetel trenzas yéetel jump'éel nook' rosa, u yicho'ob beeta'ano'ob yéetel botones. K'abo'ob beeta'an yéetel agujas ku káajal u desentrañar u, creando jump'éel túumben muñeca yéetel le apariencia jump'éel chan ch'úupal yéetel tso'otsel azul. Le ken ts'o'okok, le muñecao' ku suut xik'nal te' ventanao'.
Jump'éel nojoch naj ku k'aaba'tik Pink Palace, ja'atsal ti' óoxp'éel apartamentos, ku péeksa'al tumen u láak'tsilo'ob Jones, juntúul núup ts'oka'an u beelo'ob yéetel juntúul chan hija ku k'aaba'tik Coraline, juntúul ch'úupal curiosa u taata'ob ma' u ts'áaiko'ob óolal ti' tumen u meyajo'ob bey editores ti' jump'éel catálogo jardín.
Le ken u xak'altik le najo', Coraline tu kaxtaj jump'éel úuchben ch'e'eno' ka tu k'ajóoltaj juntúul chan xi'ipal ku k'aaba'tik Wyborn "Wybie" Lovat, u yáabil u yuumil le najo', yéetel u miiso' boox, ba'ax ma' jach u ti'al.
ilt32e65mifj7q49kn31it1epc8h1gc
7252117
7251966
2026-07-16T00:06:43Z
26agcp
2575807
added [[Category:Wp/yua]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
7252117
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'. Coraline tu náajaltaj Annie Awards uti'al u ma'alo'ob paax, u ma'alo'ob diseño personajes yéetel u ma'alo'ob diseño u producción, ka tu k'amaj nominaciones ti' le premio Academia yéetel Golden Globe uti'al u ma'alo'ob cha'ano' animado, cementando u noj bey jump'éel clásico culto ti' le animación. Kince ja'abo'ob ts'o'okok u yáax jóok'sa'al, tu ja'abil 2024, bin u remasterizado ti' 3D ka tu ka'a jóok'sa'ab ti' ya'ab noj lu'umilo'obo', incluyendo México yéetel España, utia'al u k'a'ajsik u 15 aniversario, náajaltik láayli' asab taak'in.
== Argumentóo ==
Le cha'ano' ku káajal yéetel juntúul muñeca flotante ku yokol ti' jump'éel ventana. ku chíikpajal bey juntúul chan x-ch'úupal yéetel trenzas yéetel jump'éel nook' rosa, u yicho'ob beeta'ano'ob yéetel botones. K'abo'ob beeta'an yéetel agujas ku káajal u desentrañar u, creando jump'éel túumben muñeca yéetel le apariencia jump'éel chan ch'úupal yéetel tso'otsel azul. Le ken ts'o'okok, le muñecao' ku suut xik'nal te' ventanao'.
Jump'éel nojoch naj ku k'aaba'tik Pink Palace, ja'atsal ti' óoxp'éel apartamentos, ku péeksa'al tumen u láak'tsilo'ob Jones, juntúul núup ts'oka'an u beelo'ob yéetel juntúul chan hija ku k'aaba'tik Coraline, juntúul ch'úupal curiosa u taata'ob ma' u ts'áaiko'ob óolal ti' tumen u meyajo'ob bey editores ti' jump'éel catálogo jardín.
Le ken u xak'altik le najo', Coraline tu kaxtaj jump'éel úuchben ch'e'eno' ka tu k'ajóoltaj juntúul chan xi'ipal ku k'aaba'tik Wyborn "Wybie" Lovat, u yáabil u yuumil le najo', yéetel u miiso' boox, ba'ax ma' jach u ti'al.
[[Category:Wp/yua]]
j6u5cfe2cczvqs717c0xtq7mwdd3xrg
7252118
7252117
2026-07-16T00:10:01Z
26agcp
2575807
Adding interwiki links to [[d:Q632668]]
7252118
wikitext
text/x-wiki
Coraline (Coraline yéetel le joolnajo' ta'akbil ti' América Latina) leti' jump'éel cha'ano' terror animada u stop-motion estadounidense yéetel kaambalil yo'osal u títeres digitales, escrita yéetel dirigida tumen Henry Selick, basada ti' le novela u yéet k'aaba' tumen Neil Gaiman, ka yáax lanzado ti' le cine le 6 u febrero u 2009 ti' Estados Unidos. leti' le yáax cha'ano' beeta'ab tumen Laika Animation Studios.
Coraline tu k'amaj aclamación crítica universal yéetel tu náajaltaj $16,850,000 ichil u yáax fin de semana, tu ts'áaj u yóoxp'éel kúuchil ti' le taquilla. Tu winalil septiembre ti' 2009, le cha'ano' tu náajaltaj maanal ti' $124 millones way yóok'ol kaabe'. Coraline tu náajaltaj Annie Awards uti'al u ma'alo'ob paax, u ma'alo'ob diseño personajes yéetel u ma'alo'ob diseño u producción, ka tu k'amaj nominaciones ti' le premio Academia yéetel Golden Globe uti'al u ma'alo'ob cha'ano' animado, cementando u noj bey jump'éel clásico culto ti' le animación. Kince ja'abo'ob ts'o'okok u yáax jóok'sa'al, tu ja'abil 2024, bin u remasterizado ti' 3D ka tu ka'a jóok'sa'ab ti' ya'ab noj lu'umilo'obo', incluyendo México yéetel España, utia'al u k'a'ajsik u 15 aniversario, náajaltik láayli' asab taak'in.
== Argumentóo ==
Le cha'ano' ku káajal yéetel juntúul muñeca flotante ku yokol ti' jump'éel ventana. ku chíikpajal bey juntúul chan x-ch'úupal yéetel trenzas yéetel jump'éel nook' rosa, u yicho'ob beeta'ano'ob yéetel botones. K'abo'ob beeta'an yéetel agujas ku káajal u desentrañar u, creando jump'éel túumben muñeca yéetel le apariencia jump'éel chan ch'úupal yéetel tso'otsel azul. Le ken ts'o'okok, le muñecao' ku suut xik'nal te' ventanao'.
Jump'éel nojoch naj ku k'aaba'tik Pink Palace, ja'atsal ti' óoxp'éel apartamentos, ku péeksa'al tumen u láak'tsilo'ob Jones, juntúul núup ts'oka'an u beelo'ob yéetel juntúul chan hija ku k'aaba'tik Coraline, juntúul ch'úupal curiosa u taata'ob ma' u ts'áaiko'ob óolal ti' tumen u meyajo'ob bey editores ti' jump'éel catálogo jardín.
Le ken u xak'altik le najo', Coraline tu kaxtaj jump'éel úuchben ch'e'eno' ka tu k'ajóoltaj juntúul chan xi'ipal ku k'aaba'tik Wyborn "Wybie" Lovat, u yáabil u yuumil le najo', yéetel u miiso' boox, ba'ax ma' jach u ti'al.
[[Category:Wp/yua]]
{{INTERWIKI|Q632668}}
eg723k03lcuwoiawwb0qi1lowodm1el
Wt/ppl/-masalijka
0
3790457
7251945
2026-07-15T19:54:45Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''-MASALIJKA''' ----''Categoría Gramatical:'' Anatomía ''Grammatical Category:'' Anatomical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--masalijka.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--masalijka|embed|200px]] |} [[File:Elbow coude.JPG|Elbow_coude|thumb|250x250px|Imasalijka]] ===Español === Codo Numasalijka..."
7251945
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''-MASALIJKA'''
----''Categoría Gramatical:'' Anatomía
''Grammatical Category:'' Anatomical
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--masalijka.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--masalijka|embed|200px]]
|}
[[File:Elbow coude.JPG|Elbow_coude|thumb|250x250px|Imasalijka]]
===Español ===
Codo
Numasalijka: Mi codo.
===English ===
Elbow
Numasalijka: My elbow.
[[Category:Wt/ppl/Category:Anatomía]]
[[Category:Wt/ppl]]
pxtaa3cin3v4xwhtpndltlnxa6d45u8
Wt/ppl/masat
0
3790458
7251954
2026-07-15T19:58:44Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''MASAT''' ----''Categoría Gramatical:'' Zoología ''Grammatical Category:'' Zoology ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-masat.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-masat|embed|200px]] |} [[File:Femea Cervo do Pantanal Perfil.jpg|Femea_Cervo_do_Pantanal_Perfil|thumb|250x250px|Ne masat]] === Español ===..."
7251954
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''MASAT'''
----''Categoría Gramatical:'' Zoología
''Grammatical Category:'' Zoology
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-masat.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-masat|embed|200px]]
|}
[[File:Femea Cervo do Pantanal Perfil.jpg|Femea_Cervo_do_Pantanal_Perfil|thumb|250x250px|Ne masat]]
=== Español ===
Venado
Ne masat: El venado.
=== English ===
Deer
Ne masat: The deer.
[[Category:Wt/ppl/Category:Zoología]]
[[Category:Wt/ppl]]
hpqditiqrmujk9o6zc9nqj4uwni2i17
Wt/ppl/Nakaskulut
0
3790459
7251957
2026-07-15T20:00:45Z
~2026-39838-99
2693955
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''NAKASKULUT''' ----''Categoría Gramatical:'' Botánica ''Grammatical Category:'' Botanical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-nakaskulut.wav|embed|200px]] |} [[File:Caesalpinia coriaria 01.jpg|thumb|250x250px|Nakaskulut]] File:Libidibia coriaria - Divi-divi Tree - Caesalpinia coriaria - WikiSangamot..."
7251957
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''NAKASKULUT'''
----''Categoría Gramatical:'' Botánica
''Grammatical Category:'' Botanical
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Idalia García Vda. de López (Marcelomartinezhn)-nakaskulut.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Caesalpinia coriaria 01.jpg|thumb|250x250px|Nakaskulut]]
[[File:Libidibia coriaria - Divi-divi Tree - Caesalpinia coriaria - WikiSangamotsavam 2018, Kottappuram, Kodungalloor (2).jpg|thumb|250x250px|Nakaskulut]]
=== Español ===
Nacazcol
Ne nakaskulut: El nacazcol.
=== English ===
Nacazcol
The nacazcol: The nacazcol.
[[Category:Wt/ppl/Category:Botánica]]
[[Category:Wt/ppl]]
5js3h461hdxyzvbach9nziddpkovl3m
Wp/wlx/Brassica juncea
0
3790460
7251960
2026-07-15T20:01:26Z
Uthman salma
2604311
/* */ Maaliye Paji paalaa
7251960
wikitext
text/x-wiki
'''''Brassica juncea''''', commonly '''mustard greens''', '''brown mustard''', '''Chinese mustard''', '''Indian mustard''', '''Japanese mustard''', '''Korean green mustard''', '''leaf mustard''', '''Oriental mustard''' and '''vegetable mustard''', ɩyε species a yi mustard daʋ ɩŋaŋ
k306ew0idajxrfk4bkh1bvq0xhwvgyu
7251964
7251960
2026-07-15T20:04:32Z
Uthman salma
2604311
/* */ Paahiye seuri
7251964
wikitext
text/x-wiki
'''''Brassica juncea''''', commonly '''mustard greens''', '''brown mustard''', '''Chinese mustard''', '''Indian mustard''', '''Japanese mustard''', '''Korean green mustard''', '''leaf mustard''', '''Oriental mustard''' and '''vegetable mustard''', ɩyε species a yi mustard daʋ ɩŋaŋ.
== Cultivars ==
''Brassica juncea'' kuoriba na baŋ poyε ɩŋyε jɩɩhɩ anaahɩ : integrifolia, juncea, napiformis, anɩŋ tsatsai.
=== Integrifolia ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
| rowspan="5" |leaf mustard
(芥菜)
|leaf mustard
(芥菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|frameless|180x180px]]
|The leaf mustard is known as "bamboo mustard", "small gai choy" (小芥菜), and "mustard cabbage".
|-
|Korean red mustard
(적갓) and green mustard(청갓)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:전남장성군녹진리의_갓_색깔_20170307.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%EC%A0%84%EB%82%A8%EC%9E%A5%EC%84%B1%EA%B5%B0%EB%85%B9%EC%A7%84%EB%A6%AC%EC%9D%98_%EA%B0%93_%EC%83%89%EA%B9%94_20170307.jpg|frameless|120x120px]]
|The mustard plant produces deep purple-red leaves(적갓) and green leaves(청갓) with green petiole.
|-
|Japanese giant red mustard
(タカナ, 高菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|frameless|120x120px]]
|The giant-leafed mustard, also known as "Japanese mustard", "takana" (タカナ, 高菜), has purple-red savoy leaves with strong, sharp, peppery taste.
|-
|snow mustard
(雪里蕻)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|frameless|180x180px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' var. ''foliosa'' and ''B. juncea''subsp. ''integrifolia'' var. ''subintegrifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "red-in-snow mustard", "green-in-snow mustard" and "''xuělǐhóng'' / ''hsueh li hung''".
|-
|curled-leaf mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''crispifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "curled mustard", "American mustard", "Southern mustard", "Texas mustard", and "Southern curled mustard".
|-
| rowspan="2" |large-petiole mustard
|large-petiole mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|frameless|120x120px]]
|
|-
|horned mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''strumata''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant has a "horn" in the center of its stem, thus its name, "horned mustard".
|-
|{{anchor|HeadHeartMustardLinkAnchor2March2024}}head mustard
|head mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''rugosa''.<ref name="Wiersema" /> The primary varieties are Swatow (''dai gai choy'', heart mustard cabbage, wrapped mustard cabbage) and Bamboo (''jook gai choi'').<ref name="Cook's Guide" />
|}
=== Juncea ===
md7a5ozip25unb5v94z1ld43o6m1ykm
7251974
7251964
2026-07-15T20:07:44Z
Uthman salma
2604311
/* Juncea */ paaahiye seuri
7251974
wikitext
text/x-wiki
'''''Brassica juncea''''', commonly '''mustard greens''', '''brown mustard''', '''Chinese mustard''', '''Indian mustard''', '''Japanese mustard''', '''Korean green mustard''', '''leaf mustard''', '''Oriental mustard''' and '''vegetable mustard''', ɩyε species a yi mustard daʋ ɩŋaŋ.
== Cultivars ==
''Brassica juncea'' kuoriba na baŋ poyε ɩŋyε jɩɩhɩ anaahɩ : integrifolia, juncea, napiformis, anɩŋ tsatsai.
=== Integrifolia ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
| rowspan="5" |leaf mustard
(芥菜)
|leaf mustard
(芥菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|frameless|180x180px]]
|The leaf mustard is known as "bamboo mustard", "small gai choy" (小芥菜), and "mustard cabbage".
|-
|Korean red mustard
(적갓) and green mustard(청갓)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:전남장성군녹진리의_갓_색깔_20170307.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%EC%A0%84%EB%82%A8%EC%9E%A5%EC%84%B1%EA%B5%B0%EB%85%B9%EC%A7%84%EB%A6%AC%EC%9D%98_%EA%B0%93_%EC%83%89%EA%B9%94_20170307.jpg|frameless|120x120px]]
|The mustard plant produces deep purple-red leaves(적갓) and green leaves(청갓) with green petiole.
|-
|Japanese giant red mustard
(タカナ, 高菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|frameless|120x120px]]
|The giant-leafed mustard, also known as "Japanese mustard", "takana" (タカナ, 高菜), has purple-red savoy leaves with strong, sharp, peppery taste.
|-
|snow mustard
(雪里蕻)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|frameless|180x180px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' var. ''foliosa'' and ''B. juncea''subsp. ''integrifolia'' var. ''subintegrifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "red-in-snow mustard", "green-in-snow mustard" and "''xuělǐhóng'' / ''hsueh li hung''".
|-
|curled-leaf mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''crispifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "curled mustard", "American mustard", "Southern mustard", "Texas mustard", and "Southern curled mustard".
|-
| rowspan="2" |large-petiole mustard
|large-petiole mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|frameless|120x120px]]
|
|-
|horned mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''strumata''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant has a "horn" in the center of its stem, thus its name, "horned mustard".
|-
|{{anchor|HeadHeartMustardLinkAnchor2March2024}}head mustard
|head mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''rugosa''.<ref name="Wiersema" /> The primary varieties are Swatow (''dai gai choy'', heart mustard cabbage, wrapped mustard cabbage) and Bamboo (''jook gai choi'').<ref name="Cook's Guide" />
|}
=== Juncea ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|oilseed mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|frameless|120x120px]]
|Oilseed mustard is called ''rai'' or ''raya'' in India. Like other oilseed brassicas, it has both high-erucic acid and low-erucic acid cultivars. The low-erucic acid cultivars are referred to as canola.<ref name="Wiersema2" />
|}
=== Napiformis ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|root mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea''subsp. ''napiformis''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "root mustard", "large-root mustard", "tuberous-root mustard", and "turnip-root mustard".
|}
=== Tsatsai ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
|multishoot mustard
|multishoot mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''multiceps''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "chicken mustard", "multishoot mustard", and "nine-head mustard".
|-
|big-stem mustard
|Stem Mustard
(茎用芥/芥菜头)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''tumida''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant with knobby, fist-sized, swollen green stem is known as "big-stem mustard" or "swollen-stem mustard".
|}
6gn7nola9gfv8blies338pzzeaygbuk
7251979
7251974
2026-07-15T20:09:16Z
Uthman salma
2604311
/* Cultivars */
7251979
wikitext
text/x-wiki
'''''Brassica juncea''''', commonly '''mustard greens''', '''brown mustard''', '''Chinese mustard''', '''Indian mustard''', '''Japanese mustard''', '''Korean green mustard''', '''leaf mustard''', '''Oriental mustard''' and '''vegetable mustard''', ɩyε species a yi mustard daʋ ɩŋaŋ.
== Cultivars ==
''Brassica juncea'' kuoriba na baŋ poyε ɩŋyε jɩɩhɩ anaahɩ : integrifolia, juncea, napiformis, anɩŋ tsatsai.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Brassica_juncea#cite_note-Spect-2</ref>
=== Integrifolia ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
| rowspan="5" |leaf mustard
(芥菜)
|leaf mustard
(芥菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|frameless|180x180px]]
|The leaf mustard is known as "bamboo mustard", "small gai choy" (小芥菜), and "mustard cabbage".
|-
|Korean red mustard
(적갓) and green mustard(청갓)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:전남장성군녹진리의_갓_색깔_20170307.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%EC%A0%84%EB%82%A8%EC%9E%A5%EC%84%B1%EA%B5%B0%EB%85%B9%EC%A7%84%EB%A6%AC%EC%9D%98_%EA%B0%93_%EC%83%89%EA%B9%94_20170307.jpg|frameless|120x120px]]
|The mustard plant produces deep purple-red leaves(적갓) and green leaves(청갓) with green petiole.
|-
|Japanese giant red mustard
(タカナ, 高菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|frameless|120x120px]]
|The giant-leafed mustard, also known as "Japanese mustard", "takana" (タカナ, 高菜), has purple-red savoy leaves with strong, sharp, peppery taste.
|-
|snow mustard
(雪里蕻)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|frameless|180x180px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' var. ''foliosa'' and ''B. juncea''subsp. ''integrifolia'' var. ''subintegrifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "red-in-snow mustard", "green-in-snow mustard" and "''xuělǐhóng'' / ''hsueh li hung''".
|-
|curled-leaf mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''crispifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "curled mustard", "American mustard", "Southern mustard", "Texas mustard", and "Southern curled mustard".
|-
| rowspan="2" |large-petiole mustard
|large-petiole mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|frameless|120x120px]]
|
|-
|horned mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''strumata''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant has a "horn" in the center of its stem, thus its name, "horned mustard".
|-
|{{anchor|HeadHeartMustardLinkAnchor2March2024}}head mustard
|head mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''rugosa''.<ref name="Wiersema" /> The primary varieties are Swatow (''dai gai choy'', heart mustard cabbage, wrapped mustard cabbage) and Bamboo (''jook gai choi'').<ref name="Cook's Guide" />
|}
=== Juncea ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|oilseed mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|frameless|120x120px]]
|Oilseed mustard is called ''rai'' or ''raya'' in India. Like other oilseed brassicas, it has both high-erucic acid and low-erucic acid cultivars. The low-erucic acid cultivars are referred to as canola.<ref name="Wiersema2" />
|}
=== Napiformis ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|root mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea''subsp. ''napiformis''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "root mustard", "large-root mustard", "tuberous-root mustard", and "turnip-root mustard".
|}
=== Tsatsai ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
|multishoot mustard
|multishoot mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''multiceps''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "chicken mustard", "multishoot mustard", and "nine-head mustard".
|-
|big-stem mustard
|Stem Mustard
(茎用芥/芥菜头)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''tumida''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant with knobby, fist-sized, swollen green stem is known as "big-stem mustard" or "swollen-stem mustard".
|}
slpcydzo5tqsr0fy33y0mqmx1qh4tmy
7251980
7251979
2026-07-15T20:09:38Z
Uthman salma
2604311
/* */
7251980
wikitext
text/x-wiki
'''''Brassica juncea''''', commonly '''mustard greens''', '''brown mustard''', '''Chinese mustard''', '''Indian mustard''', '''Japanese mustard''', '''Korean green mustard''', '''leaf mustard''', '''Oriental mustard''' and '''vegetable mustard''', ɩyε species a yi mustard daʋ ɩŋaŋ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Brassica_juncea#cite_note-GRIN-1</ref>
== Cultivars ==
''Brassica juncea'' kuoriba na baŋ poyε ɩŋyε jɩɩhɩ anaahɩ : integrifolia, juncea, napiformis, anɩŋ tsatsai.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Brassica_juncea#cite_note-Spect-2</ref>
=== Integrifolia ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
| rowspan="5" |leaf mustard
(芥菜)
|leaf mustard
(芥菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|frameless|180x180px]]
|The leaf mustard is known as "bamboo mustard", "small gai choy" (小芥菜), and "mustard cabbage".
|-
|Korean red mustard
(적갓) and green mustard(청갓)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:전남장성군녹진리의_갓_색깔_20170307.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%EC%A0%84%EB%82%A8%EC%9E%A5%EC%84%B1%EA%B5%B0%EB%85%B9%EC%A7%84%EB%A6%AC%EC%9D%98_%EA%B0%93_%EC%83%89%EA%B9%94_20170307.jpg|frameless|120x120px]]
|The mustard plant produces deep purple-red leaves(적갓) and green leaves(청갓) with green petiole.
|-
|Japanese giant red mustard
(タカナ, 高菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|frameless|120x120px]]
|The giant-leafed mustard, also known as "Japanese mustard", "takana" (タカナ, 高菜), has purple-red savoy leaves with strong, sharp, peppery taste.
|-
|snow mustard
(雪里蕻)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|frameless|180x180px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' var. ''foliosa'' and ''B. juncea''subsp. ''integrifolia'' var. ''subintegrifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "red-in-snow mustard", "green-in-snow mustard" and "''xuělǐhóng'' / ''hsueh li hung''".
|-
|curled-leaf mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''crispifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "curled mustard", "American mustard", "Southern mustard", "Texas mustard", and "Southern curled mustard".
|-
| rowspan="2" |large-petiole mustard
|large-petiole mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|frameless|120x120px]]
|
|-
|horned mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''strumata''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant has a "horn" in the center of its stem, thus its name, "horned mustard".
|-
|{{anchor|HeadHeartMustardLinkAnchor2March2024}}head mustard
|head mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''rugosa''.<ref name="Wiersema" /> The primary varieties are Swatow (''dai gai choy'', heart mustard cabbage, wrapped mustard cabbage) and Bamboo (''jook gai choi'').<ref name="Cook's Guide" />
|}
=== Juncea ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|oilseed mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|frameless|120x120px]]
|Oilseed mustard is called ''rai'' or ''raya'' in India. Like other oilseed brassicas, it has both high-erucic acid and low-erucic acid cultivars. The low-erucic acid cultivars are referred to as canola.<ref name="Wiersema2" />
|}
=== Napiformis ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|root mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea''subsp. ''napiformis''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "root mustard", "large-root mustard", "tuberous-root mustard", and "turnip-root mustard".
|}
=== Tsatsai ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
|multishoot mustard
|multishoot mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''multiceps''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "chicken mustard", "multishoot mustard", and "nine-head mustard".
|-
|big-stem mustard
|Stem Mustard
(茎用芥/芥菜头)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''tumida''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant with knobby, fist-sized, swollen green stem is known as "big-stem mustard" or "swollen-stem mustard".
|}
abvvnfy3g4b6uixbp3kz8oe00omzg13
7251986
7251980
2026-07-15T20:12:11Z
Uthman salma
2604311
/* Tsatsai */
7251986
wikitext
text/x-wiki
'''''Brassica juncea''''', commonly '''mustard greens''', '''brown mustard''', '''Chinese mustard''', '''Indian mustard''', '''Japanese mustard''', '''Korean green mustard''', '''leaf mustard''', '''Oriental mustard''' and '''vegetable mustard''', ɩyε species a yi mustard daʋ ɩŋaŋ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Brassica_juncea#cite_note-GRIN-1</ref>
== Cultivars ==
''Brassica juncea'' kuoriba na baŋ poyε ɩŋyε jɩɩhɩ anaahɩ : integrifolia, juncea, napiformis, anɩŋ tsatsai.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Brassica_juncea#cite_note-Spect-2</ref>
=== Integrifolia ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
| rowspan="5" |leaf mustard
(芥菜)
|leaf mustard
(芥菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|frameless|180x180px]]
|The leaf mustard is known as "bamboo mustard", "small gai choy" (小芥菜), and "mustard cabbage".
|-
|Korean red mustard
(적갓) and green mustard(청갓)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:전남장성군녹진리의_갓_색깔_20170307.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%EC%A0%84%EB%82%A8%EC%9E%A5%EC%84%B1%EA%B5%B0%EB%85%B9%EC%A7%84%EB%A6%AC%EC%9D%98_%EA%B0%93_%EC%83%89%EA%B9%94_20170307.jpg|frameless|120x120px]]
|The mustard plant produces deep purple-red leaves(적갓) and green leaves(청갓) with green petiole.
|-
|Japanese giant red mustard
(タカナ, 高菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|frameless|120x120px]]
|The giant-leafed mustard, also known as "Japanese mustard", "takana" (タカナ, 高菜), has purple-red savoy leaves with strong, sharp, peppery taste.
|-
|snow mustard
(雪里蕻)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|frameless|180x180px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' var. ''foliosa'' and ''B. juncea''subsp. ''integrifolia'' var. ''subintegrifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "red-in-snow mustard", "green-in-snow mustard" and "''xuělǐhóng'' / ''hsueh li hung''".
|-
|curled-leaf mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''crispifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "curled mustard", "American mustard", "Southern mustard", "Texas mustard", and "Southern curled mustard".
|-
| rowspan="2" |large-petiole mustard
|large-petiole mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|frameless|120x120px]]
|
|-
|horned mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''strumata''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant has a "horn" in the center of its stem, thus its name, "horned mustard".
|-
|{{anchor|HeadHeartMustardLinkAnchor2March2024}}head mustard
|head mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''rugosa''.<ref name="Wiersema" /> The primary varieties are Swatow (''dai gai choy'', heart mustard cabbage, wrapped mustard cabbage) and Bamboo (''jook gai choi'').<ref name="Cook's Guide" />
|}
=== Juncea ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|oilseed mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|frameless|120x120px]]
|Oilseed mustard is called ''rai'' or ''raya'' in India. Like other oilseed brassicas, it has both high-erucic acid and low-erucic acid cultivars. The low-erucic acid cultivars are referred to as canola.<ref name="Wiersema2" />
|}
=== Napiformis ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|root mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea''subsp. ''napiformis''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "root mustard", "large-root mustard", "tuberous-root mustard", and "turnip-root mustard".
|}
=== Tsatsai ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
|multishoot mustard
|multishoot mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''multiceps''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "chicken mustard", "multishoot mustard", and "nine-head mustard".
|-
|big-stem mustard
|Stem Mustard
(茎用芥/芥菜头)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''tumida''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant with knobby, fist-sized, swollen green stem is known as "big-stem mustard" or "swollen-stem mustard".
|}
== Mɩŋ kaa nyε ==
* ''Sinapis alba'' (formerly ''Brassica alba'') – yellow or white mustard, another mustard variety
* ''Brassica oleracea'' – wild cabbage
* ''Brassica nigra'' – black mustard, another mustard variety
* ''Brassica rapa'' – related family of edible greens used in Asian cooking
* ''Brassica carinata'' – Ethiopian mustard
* For other edible plants in the family Brassicaceae, see cruciferous vegetables.
== Tarejɩɩhɩ ==
k4zj4fyviu050vtnuyyl2gzyuor8s4f
7252552
7251986
2026-07-16T08:54:11Z
Uthman salma
2604311
/* Tsatsai */
7252552
wikitext
text/x-wiki
'''''Brassica juncea''''', commonly '''mustard greens''', '''brown mustard''', '''Chinese mustard''', '''Indian mustard''', '''Japanese mustard''', '''Korean green mustard''', '''leaf mustard''', '''Oriental mustard''' and '''vegetable mustard''', ɩyε species a yi mustard daʋ ɩŋaŋ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Brassica_juncea#cite_note-GRIN-1</ref>
== Cultivars ==
''Brassica juncea'' kuoriba na baŋ poyε ɩŋyε jɩɩhɩ anaahɩ : integrifolia, juncea, napiformis, anɩŋ tsatsai.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Brassica_juncea#cite_note-Spect-2</ref>
=== Integrifolia ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
| rowspan="5" |leaf mustard
(芥菜)
|leaf mustard
(芥菜)
|[]
|The leaf mustard is known as "bamboo mustard", "small gai choy" (小芥菜), and "mustard cabbage".
|-
|Korean red mustard
(적갓) and green mustard(청갓)
|[]
|The mustard plant produces deep purple-red leaves(적갓) and green leaves(청갓) with green petiole.
|-
|Japanese giant red mustard
(タカナ, 高菜)
|[]
|The giant-leafed mustard, also known as "Japanese mustard", "takana" (タカナ, 高菜), has purple-red savoy leaves with strong, sharp, peppery taste.
|-
|snow mustard
(雪里蕻)
|
|Previously identified as ''B. juncea'' var. ''foliosa'' and ''B. juncea''subsp. ''integrifolia'' var. ''subintegrifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "red-in-snow mustard", "green-in-snow mustard" and "''xuělǐhóng'' / ''hsueh li hung''".
|-
|curled-leaf mustard
|[]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''crispifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "curled mustard", "American mustard", "Southern mustard", "Texas mustard", and "Southern curled mustard".
|-
| rowspan="2" |large-petiole mustard
|large-petiole mustard
|[]
|
|-
|horned mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''strumata''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant has a "horn" in the center of its stem, thus its name, "horned mustard".
|-
|{{anchor|HeadHeartMustardLinkAnchor2March2024}}head mustard
|head mustard
|]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''rugosa''.<ref name="Wiersema" /> The primary varieties are Swatow (''dai gai choy'', heart mustard cabbage, wrapped mustard cabbage) and Bamboo (''jook gai choi'').<ref name="Cook's Guide" />
|}
=== Juncea ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|oilseed mustard
|[]
|Oilseed mustard is called ''rai'' or ''raya'' in India. Like other oilseed brassicas, it has both high-erucic acid and low-erucic acid cultivars. The low-erucic acid cultivars are referred to as canola.
|}
=== Napiformis ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|root mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea''subsp. ''napiformis''. The mustard plant is known as "root mustard", "large-root mustard", "tuberous-root mustard", and "turnip-root mustard".
|}
=== Tsatsai ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
|multishoot mustard
|multishoot mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''multiceps''.<ref name="Wiersema2" /> The mustard plant is known as "chicken mustard", "multishoot mustard", and "nine-head mustard".
|-
|big-stem mustard
|Stem Mustard
(茎用芥/芥菜头)
|[]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''tumida''.The mustard plant with knobby, fist-sized, swollen green stem is known as "big-stem mustard" or "swollen-stem mustard".
|}
== Mɩŋ kaa nyε ==
* ''Sinapis alba'' (formerly ''Brassica alba'') – yellow or white mustard, another mustard variety
* ''Brassica oleracea'' – wild cabbage
* ''Brassica nigra'' – black mustard, another mustard variety
* ''Brassica rapa'' – related family of edible greens used in Asian cooking
* ''Brassica carinata'' – Ethiopian mustard
* For other edible plants in the family Brassicaceae, see cruciferous vegetables.
== Tarejɩɩhɩ ==
0dtyoj5n6fzp24hzfa1u1u5gxdmqxpd
Wp/bci/Ponondougou
0
3790461
7251962
2026-07-15T20:03:06Z
Didierwiki
2601876
introduction d'article baoulé
7251962
wikitext
text/x-wiki
'''Ponondougou''' ti lika kun m’ɔ o Côte d’Ivoire i nglo lɔ lika’n nun’n, ɔ o kacɛ lɔ lika’n nun, klɔ nga be flɛ be kɛ Boundiali nin Korhogo be afiɛn (Bambara aniɛn nun’n, ndɛ mma dougou i bo’n yɛle klɔ). Sran nga be tran lɔ’n, be nun sunman be ti Senufofuɛ.
[[Category:Wp/bci]]
4j1u2v1u1by7mj17qw3xa41x8wgvy8h
7251965
7251962
2026-07-15T20:04:42Z
Didierwiki
2601876
Ajout de titre de section
7251965
wikitext
text/x-wiki
'''Ponondougou''' ti lika kun m’ɔ o Côte d’Ivoire i nglo lɔ lika’n nun’n, ɔ o kacɛ lɔ lika’n nun, klɔ nga be flɛ be kɛ Boundiali nin Korhogo be afiɛn (Bambara aniɛn nun’n, ndɛ mma dougou i bo’n yɛle klɔ). Sran nga be tran lɔ’n, be nun sunman be ti Senufofuɛ.
== Sran dan nga be nin lika sɔ’n be kɔ likawlɛ’n ==
[[Category:Wp/bci]]
f3jp1j9vvvx0fk9w3evznlr8hzbun77
7251967
7251965
2026-07-15T20:05:23Z
Didierwiki
2601876
/* Sran dan nga be nin lika sɔ’n be kɔ likawlɛ’n */ ajout de nom
7251967
wikitext
text/x-wiki
'''Ponondougou''' ti lika kun m’ɔ o Côte d’Ivoire i nglo lɔ lika’n nun’n, ɔ o kacɛ lɔ lika’n nun, klɔ nga be flɛ be kɛ Boundiali nin Korhogo be afiɛn (Bambara aniɛn nun’n, ndɛ mma dougou i bo’n yɛle klɔ). Sran nga be tran lɔ’n, be nun sunman be ti Senufofuɛ.
== Sran dan nga be nin lika sɔ’n be kɔ likawlɛ’n ==
* Ismael Isaac
[[Category:Wp/bci]]
pweo8aceh0rtu0dnm3zuyb3kfg9yyfh
7251969
7251967
2026-07-15T20:06:05Z
Didierwiki
2601876
Ajout de liens interwiki à [[d:Q3396264]]
7251969
wikitext
text/x-wiki
'''Ponondougou''' ti lika kun m’ɔ o Côte d’Ivoire i nglo lɔ lika’n nun’n, ɔ o kacɛ lɔ lika’n nun, klɔ nga be flɛ be kɛ Boundiali nin Korhogo be afiɛn (Bambara aniɛn nun’n, ndɛ mma dougou i bo’n yɛle klɔ). Sran nga be tran lɔ’n, be nun sunman be ti Senufofuɛ.
== Sran dan nga be nin lika sɔ’n be kɔ likawlɛ’n ==
* Ismael Isaac
[[Category:Wp/bci]]
{{INTERWIKI|Q3396264}}
53drp15c300votxuu05o55dx6n64iej
Wt/ppl/-mash
0
3790462
7251968
2026-07-15T20:05:39Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''-MASH''' ----''Categoría Gramatical:'' Anatomía ''Grammatical Category:'' Anatomical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--mash.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--mash|embed|200px]] |} ===Español === Vello púbico Numash: Mi vello púbico. ===English === Pubic hair Numash: My pubic hair. C..."
7251968
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''-MASH'''
----''Categoría Gramatical:'' Anatomía
''Grammatical Category:'' Anatomical
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--mash.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--mash|embed|200px]]
|}
===Español ===
Vello púbico
Numash: Mi vello púbico.
===English ===
Pubic hair
Numash: My pubic hair.
[[Category:Wt/ppl/Category:Anatomía]]
[[Category:Wt/ppl]]
tc2k4cngg19s4p17p4ey55ekvaoaf40
Wp/nyn/Gorreth Namugga
0
3790463
7251976
2026-07-15T20:07:59Z
MEvalyn
2608615
Created article for Namugga Gorreth
7251976
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.[3]
l9y8jn52wbnfr4sv9u393o1om4cjg3k
7251978
7251976
2026-07-15T20:09:09Z
MEvalyn
2608615
7251978
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.[1]
fxuxokglq1cs1oa00r9ewzdygpnemhd
7251982
7251978
2026-07-15T20:10:14Z
MEvalyn
2608615
7251982
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
lv91xyzhqyxk56hvuu5f6dwhsvs7tjs
7251985
7251982
2026-07-15T20:12:09Z
MEvalyn
2608615
7251985
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
csmfaviwcf05y65ptto0q2y67eim41l
7251988
7251985
2026-07-15T20:12:37Z
MEvalyn
2608615
7251988
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref>"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
e8fu4ljrxkxnchf43a7aoystnr2te0y
7251992
7251988
2026-07-15T20:15:56Z
MEvalyn
2608615
7251992
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref>"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
i2sqcfyba7xzrk2f1irenpx05my40nb
7251994
7251992
2026-07-15T20:16:20Z
MEvalyn
2608615
7251994
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref>"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
5rsayhyi3deblz555iaxta5pw60mnjv
7251995
7251994
2026-07-15T20:16:54Z
MEvalyn
2608615
7251995
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref>"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
natv57a9s9bsiw7gu8vhvy1p3fi7lyy
7251996
7251995
2026-07-15T20:17:07Z
MEvalyn
2608615
7251996
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
4x89s2fjadylbrhg7pbsfqjaj61ak7x
7251997
7251996
2026-07-15T20:17:21Z
MEvalyn
2608615
7251997
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
759j6y18v5ajl838jzxcv2y8m0ox281
7251998
7251997
2026-07-15T20:17:49Z
MEvalyn
2608615
7251998
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref>[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
ere2fbzv6jq1ofsjdbwot1iop2p6bpl
7252007
7251998
2026-07-15T20:22:42Z
MEvalyn
2608615
7252007
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref>[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
c8l2llgerj3x66yqnuw6nv4r96u3zkw
7252008
7252007
2026-07-15T20:23:20Z
MEvalyn
2608615
7252008
wikitext
text/x-wiki
Gorreth Namugga n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref>[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
qfymtrq2vrha4gwkqexubihg640hnrg
7252009
7252008
2026-07-15T20:24:04Z
MEvalyn
2608615
7252009
wikitext
text/x-wiki
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu Uganda. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref>[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
41blyr07ds9td3ol7fik1sdrlutxt4v
7252010
7252009
2026-07-15T20:24:24Z
MEvalyn
2608615
7252010
wikitext
text/x-wiki
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya National Unity Platform.<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref>[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
l591mecoqt08b2jx9vu2138j90z91ty
7252012
7252010
2026-07-15T20:26:04Z
MEvalyn
2608615
7252012
wikitext
text/x-wiki
Q105965184
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref>[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
rhur40ldd61fs1pzqv1h4xtksv03mto
7252014
7252012
2026-07-15T20:27:41Z
MEvalyn
2608615
Added infobox
7252014
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>[1][2] Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>[3]
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref>[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
d6aym3vywnih69inpal4rd0l3a27d7z
7252015
7252014
2026-07-15T20:28:08Z
MEvalyn
2608615
7252015
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" />[1] Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />[1]
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref>[4] Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref>[5] Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
24bvhjljy8mpn2o7tnpz3td8hm7imxw
7252016
7252015
2026-07-15T20:28:33Z
MEvalyn
2608615
7252016
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">"The women who trounced men in parliamentary races". ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Sembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
p2agbu8xk1bnxjvkdhrenvro5c1w6pq
7252018
7252016
2026-07-15T20:29:34Z
MEvalyn
2608615
7252018
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/87058 "The women who trounced men in parliamentary races"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>"Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Ssembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>"I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness". 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
33ifkspvusoh2z1c8aq757lmron5vgn
7252020
7252018
2026-07-15T20:30:25Z
MEvalyn
2608615
7252020
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/87058 "The women who trounced men in parliamentary races"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/namugga-gorreth-8640/ "Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls"]. ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Ssembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>[https://web.archive.org/web/20221019013432/https://witness.co.ug/im-focused-on-uprooting-nrm-from-sembabule-nup-mp/ "I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness"]. 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts". ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
s10gkoaukj6mt8z117q5mirawovqhum
7252022
7252020
2026-07-15T20:30:48Z
MEvalyn
2608615
7252022
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/87058 "The women who trounced men in parliamentary races"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/namugga-gorreth-8640/ "Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls"]. ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Ssembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>[https://web.archive.org/web/20221019013432/https://witness.co.ug/im-focused-on-uprooting-nrm-from-sembabule-nup-mp/ "I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness"]. 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). [https://allafrica.com/stories/202106280473.html "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts"]. ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>"Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget". Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
77q33hkne6db82qegwir0w8d663jxxq
7252024
7252022
2026-07-15T20:31:10Z
MEvalyn
2608615
7252024
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/87058 "The women who trounced men in parliamentary races"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/namugga-gorreth-8640/ "Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls"]. ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Ssembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>[https://web.archive.org/web/20221019013432/https://witness.co.ug/im-focused-on-uprooting-nrm-from-sembabule-nup-mp/ "I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness"]. 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). [https://allafrica.com/stories/202106280473.html "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts"]. ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>[https://web.archive.org/web/20220308100540/https://african.business/2022/01/apo-newsfeed/uganda-mps-approve-budget-framework-paper-in-readiness-for-fy-2022-23-budget/ "Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget"]. Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident". ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
t24sjbtbip85zlf7gvfprpjt5nour6j
7252026
7252024
2026-07-15T20:31:51Z
MEvalyn
2608615
7252026
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/87058 "The women who trounced men in parliamentary races"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/namugga-gorreth-8640/ "Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls"]. ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Ssembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>[https://web.archive.org/web/20221019013432/https://witness.co.ug/im-focused-on-uprooting-nrm-from-sembabule-nup-mp/ "I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness"]. 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). [https://allafrica.com/stories/202106280473.html "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts"]. ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>[https://web.archive.org/web/20220308100540/https://african.business/2022/01/apo-newsfeed/uganda-mps-approve-budget-framework-paper-in-readiness-for-fy-2022-23-budget/ "Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget"]. Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). [https://www.newvision.co.ug/category/news/nups-namugga-in-trouble-over-mawogola-electio-NV_225485_062026 "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County". ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
35bapb1dgnfnizbtmzl9pum4vk9eftw
7252029
7252026
2026-07-15T20:33:34Z
MEvalyn
2608615
7252029
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/87058 "The women who trounced men in parliamentary races"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/namugga-gorreth-8640/ "Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls"]. ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Ssembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>[https://web.archive.org/web/20221019013432/https://witness.co.ug/im-focused-on-uprooting-nrm-from-sembabule-nup-mp/ "I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness"]. 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). [https://allafrica.com/stories/202106280473.html "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts"]. ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>[https://web.archive.org/web/20220308100540/https://african.business/2022/01/apo-newsfeed/uganda-mps-approve-budget-framework-paper-in-readiness-for-fy-2022-23-budget/ "Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget"]. Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). [https://www.newvision.co.ug/category/news/nups-namugga-in-trouble-over-mawogola-electio-NV_225485_062026 "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). [https://nilepost.co.ug/news/266645/namugga-nominated-as-she-seeks-re-election-for-mawogola-county "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County"]. ''Nile Post''.</ref>
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
1pdavgikng01b56xjqch43p30pwy9ue
7252034
7252029
2026-07-15T20:38:27Z
MEvalyn
2608615
7252034
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/87058 "The women who trounced men in parliamentary races"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/namugga-gorreth-8640/ "Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls"]. ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Ssembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>[https://web.archive.org/web/20221019013432/https://witness.co.ug/im-focused-on-uprooting-nrm-from-sembabule-nup-mp/ "I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness"]. 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). [https://allafrica.com/stories/202106280473.html "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts"]. ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>[https://web.archive.org/web/20220308100540/https://african.business/2022/01/apo-newsfeed/uganda-mps-approve-budget-framework-paper-in-readiness-for-fy-2022-23-budget/ "Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget"]. Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). [https://www.newvision.co.ug/category/news/nups-namugga-in-trouble-over-mawogola-electio-NV_225485_062026 "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). [https://nilepost.co.ug/news/266645/namugga-nominated-as-she-seeks-re-election-for-mawogola-county "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County"]. ''Nile Post''.</ref>
== Reeba n'ebindi ==
* Parliament of Uganda
* 11th Parliament of Uganda
* Masaka city
* 2021 Ugandan general election
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
1vu0e4q21ocbtb5yty5web17wcut31d
7252040
7252034
2026-07-15T20:40:59Z
MEvalyn
2608615
7252040
wikitext
text/x-wiki
{{Wp/nyn/Databox|item=Q105965184}}
'''Gorreth Namugga''' n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]]. Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, Ssembabule disiturikiti aha tiketi ya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]].<ref name=":0">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/87058 "The women who trounced men in parliamentary races"]. ''New Vision''. Retrieved 2022-03-08.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/namugga-gorreth-8640/ "Namugga Gorreth - 2021 General Election - Visible Polls"]. ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-10.</ref>Naaruga omu kibiina ky'eby'obutegyeki ekirikukirayo obuhango ekya National Unity Platform. Namugga niwe yaabandize kuba omunyabyabutegyeki ow'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuhangura entebe y'oburuuru omuri Ssembabule disiturikiti kuruga omuri 1986.<ref>[https://web.archive.org/web/20221019013432/https://witness.co.ug/im-focused-on-uprooting-nrm-from-sembabule-nup-mp/ "I'm focused on uprooting NRM from Sembabule - NUP MP - The Witness"]. 2021-01-19. Archived from the original on 2022-10-19. Retrieved 2022-03-08.</ref>
== Obukugu omu mirimo ==
Akaheereza nk'omukuru w'akakiiko ka Disiturikiti akarikukora aha mirimo kandi aine amashomero omuri Sembabule.<ref name=":0" /> Akaba ari omukuru w'eishomero owabaire ari omukugu omu by'okugura ebintu omu rurembo rwa Masaka.<ref name=":0" />
== Emirimo y'eishengyero ==
Namugga akaheereza nka minisita w'ekisiibo ow'ebya sayansi, okujumbura n'ebya tekinorogye.<ref>Wadero, Arthur Arnold (2021-06-28). [https://allafrica.com/stories/202106280473.html "Uganda: Nup Runs Away With Shadow Cabinet Posts"]. ''allAfrica.com''. Retrieved 2022-03-08.</ref> Namugga akareeta ripoota y'abatarikushagika gavumenti aha mbariirira y'omwaka 2022/2023 omu ishengyero rya 11.<ref>[https://web.archive.org/web/20220308100540/https://african.business/2022/01/apo-newsfeed/uganda-mps-approve-budget-framework-paper-in-readiness-for-fy-2022-23-budget/ "Uganda: MPs approve Budget Framework Paper in readiness for FY 2022/23 Budget"]. Archived from the original on 2022-03-08. Retrieved 2022-03-08.</ref> Akaba ari omuhwezi wa mukuru w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embariirira (PAC) omu ishengyero rya 11.
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Namugga akaheereza nk'omukiiki omwishengyero omuri Mawogola county, omu disiturikiti ya Ssembabule omu ishengyero rya 11 erya Uganda. Omuri 2025, akatooranwa kugaruka kuteerwa akaruuru k'omwanya nigwo gumwe omu disiturikiti niyo emwe. Omuri 2026, omu karuuru ka boona akarugaho, akasingwa Byuma Oswald Dez owaabaire ayesimbireho aha bendera y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM)).<ref>Buregeya, Dismus (2025-12-31). [https://www.newvision.co.ug/category/news/nups-namugga-in-trouble-over-mawogola-electio-NV_225485_062026 "News: NUP's Namugga in trouble over Mawogola election violence incident"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-07-15.</ref><ref>Khassim, Jamirah (20 June 2025). [https://nilepost.co.ug/news/266645/namugga-nominated-as-she-seeks-re-election-for-mawogola-county "Namugga Nominated As She Seeks Re-Election For Mawogola County"]. ''Nile Post''.</ref>
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Eishengyero rya Uganda|Parliament of Uganda]]
* 11th Parliament of Uganda
* Masaka city
* 2021 Ugandan general election
== Ebihandiiko ebirikugambwaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
o5i42l4c4kzdvuz8fl3k3djmhtifodf
Wt/ppl/-mashak
0
3790464
7251999
2026-07-15T20:18:03Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''-MASHAK''' ----''Categoría Gramatical:'' Anatomía ''Grammatical Category:'' Anatomical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--mashak.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--mashak |embed|200px]] |} [[File:Pulled Groin Muscle.png|Pulled_Groin_Muscle|thumb|250x250px|Imajmashak)]] ===Español === Entrepier..."
7251999
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''-MASHAK'''
----''Categoría Gramatical:'' Anatomía
''Grammatical Category:'' Anatomical
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--mashak.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--mashak |embed|200px]]
|}
[[File:Pulled Groin Muscle.png|Pulled_Groin_Muscle|thumb|250x250px|Imajmashak)]]
===Español ===
Entrepierna; ingle
Numajmashak: Mis ingles.
===English ===
Crotch; groin
Numajmashak: My groin.
[[Category:Wt/ppl/Category:Anatomía]]
[[Category:Wt/ppl]]
fncbeqgxotzyexvl0o5de1g8pu0y6ix
Wp/bci/Folon (Côte d'Ivoire)
0
3790465
7252004
2026-07-15T20:20:16Z
Didierwiki
2601876
introduction d'article baoulé
7252004
wikitext
text/x-wiki
'''Folon''' ti Côte d’Ivoire i akpasua kun, ɔ o Denguélé akpasua’n su lɔ. Be flɛ i klɔ dan’n kɛ Mininan.
Klɔ sɔ’n wo nvle’n i n'glo lɔ i wia atɔliɛ lɔ lika’n nun, yɛ ɔ nin Kabadougou akpasua’n be ti Denguélé akpasua’n. Ɔ ti akpasua nɲɔn: Minignan nin Kaniasso. Afuɛ 2021 nun’n, sran nga be tran lɔ’n be ti sran 146.209.Fla nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn. Fulani nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian n'ga ɔ suan Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn.
[[Category:Wp/bci]]
g6f47hikinphegxf9k70k254kcbc871
7252052
7252004
2026-07-15T20:49:06Z
Didierwiki
2601876
Ajout de titre de section
7252052
wikitext
text/x-wiki
'''Folon''' ti Côte d’Ivoire i akpasua kun, ɔ o Denguélé akpasua’n su lɔ. Be flɛ i klɔ dan’n kɛ Mininan.
Klɔ sɔ’n wo nvle’n i n'glo lɔ i wia atɔliɛ lɔ lika’n nun, yɛ ɔ nin Kabadougou akpasua’n be ti Denguélé akpasua’n. Ɔ ti akpasua nɲɔn: Minignan nin Kaniasso. Afuɛ 2021 nun’n, sran nga be tran lɔ’n be ti sran 146.209.Fla nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn. Fulani nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian n'ga ɔ suan Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn.
== akpasua dan nin prefecture kanngan mun ==
[[Category:Wp/bci]]
0qfdwkqew8ugqmbtte9ev9eluzai8f6
7252053
7252052
2026-07-15T20:49:48Z
Didierwiki
2601876
/* akpasua dan nin prefecture kanngan mun */ ajout de noms de localité
7252053
wikitext
text/x-wiki
'''Folon''' ti Côte d’Ivoire i akpasua kun, ɔ o Denguélé akpasua’n su lɔ. Be flɛ i klɔ dan’n kɛ Mininan.
Klɔ sɔ’n wo nvle’n i n'glo lɔ i wia atɔliɛ lɔ lika’n nun, yɛ ɔ nin Kabadougou akpasua’n be ti Denguélé akpasua’n. Ɔ ti akpasua nɲɔn: Minignan nin Kaniasso. Afuɛ 2021 nun’n, sran nga be tran lɔ’n be ti sran 146.209.Fla nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn. Fulani nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian n'ga ɔ suan Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn.
== akpasua dan nin prefecture kanngan mun ==
* '''Kaniasso'''
** Goulia
** Mahandiana-Sokourani
* '''Minignan'''
** Sokoro
** Tienko
** Kimbirila Nord
[[Category:Wp/bci]]
s7mafg5zyjrmdlwq6b6472607kg13ox
7252054
7252053
2026-07-15T20:51:07Z
Didierwiki
2601876
Ajout de titre de section
7252054
wikitext
text/x-wiki
'''Folon''' ti Côte d’Ivoire i akpasua kun, ɔ o Denguélé akpasua’n su lɔ. Be flɛ i klɔ dan’n kɛ Mininan.
Klɔ sɔ’n wo nvle’n i n'glo lɔ i wia atɔliɛ lɔ lika’n nun, yɛ ɔ nin Kabadougou akpasua’n be ti Denguélé akpasua’n. Ɔ ti akpasua nɲɔn: Minignan nin Kaniasso. Afuɛ 2021 nun’n, sran nga be tran lɔ’n be ti sran 146.209.Fla nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn. Fulani nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian n'ga ɔ suan Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn.
== akpasua dan nin prefecture kanngan mun ==
* '''Kaniasso'''
** Goulia
** Mahandiana-Sokourani
* '''Minignan'''
** Sokoro
** Tienko
** Kimbirila Nord
== politiki ==
[[Category:Wp/bci]]
2tjh90jn73ed4gn36ubkonkhfooczwf
7252060
7252054
2026-07-15T20:53:46Z
Didierwiki
2601876
/* politiki */ ajout de paragraphe
7252060
wikitext
text/x-wiki
'''Folon''' ti Côte d’Ivoire i akpasua kun, ɔ o Denguélé akpasua’n su lɔ. Be flɛ i klɔ dan’n kɛ Mininan.
Klɔ sɔ’n wo nvle’n i n'glo lɔ i wia atɔliɛ lɔ lika’n nun, yɛ ɔ nin Kabadougou akpasua’n be ti Denguélé akpasua’n. Ɔ ti akpasua nɲɔn: Minignan nin Kaniasso. Afuɛ 2021 nun’n, sran nga be tran lɔ’n be ti sran 146.209.Fla nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn. Fulani nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian n'ga ɔ suan Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn.
== akpasua dan nin prefecture kanngan mun ==
* '''Kaniasso'''
** Goulia
** Mahandiana-Sokourani
* '''Minignan'''
** Sokoro
** Tienko
** Kimbirila Nord
== politiki ==
Sindou Cissé ((Rassemblement des républicains, RDR) yɛ be fali i kɛ ɔ yo nvle’n i su kpɛn afuɛ 2013 Avrili nun nvle’n i su kpɛn’n niɔn, ɔ fali 67,3% i vote’m be fa tanndannin Camara Sidiki m’ɔ ti i ngumi (32,7%).
[[Category:Wp/bci]]
fsu90ujjs3zdqkip0vr4hc6qr8kz7jp
7252072
7252060
2026-07-15T21:00:07Z
Didierwiki
2601876
/* politiki */ Ajout de paragraphes
7252072
wikitext
text/x-wiki
'''Folon''' ti Côte d’Ivoire i akpasua kun, ɔ o Denguélé akpasua’n su lɔ. Be flɛ i klɔ dan’n kɛ Mininan.
Klɔ sɔ’n wo nvle’n i n'glo lɔ i wia atɔliɛ lɔ lika’n nun, yɛ ɔ nin Kabadougou akpasua’n be ti Denguélé akpasua’n. Ɔ ti akpasua nɲɔn: Minignan nin Kaniasso. Afuɛ 2021 nun’n, sran nga be tran lɔ’n be ti sran 146.209.Fla nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn. Fulani nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian n'ga ɔ suan Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn.
== akpasua dan nin prefecture kanngan mun ==
* '''Kaniasso'''
** Goulia
** Mahandiana-Sokourani
* '''Minignan'''
** Sokoro
** Tienko
** Kimbirila Nord
== politiki ==
Sindou Cissé ((Rassemblement des républicains, RDR) yɛ be fali i kɛ ɔ yo nvle’n i su kpɛn afuɛ 2013 kofié nun nvle’n i su kpɛn’n niɔn, ɔ fali 67,3% i vote’m be fa tanndannin Camara Sidiki m’ɔ ti i ngumi (32,7%). Kɛ mɔ Rassemblement des houphouëtistes pour la démocratie et la paix (RHDP) suannin Cissé i bo’n ti’n, be fali Cissé ekun afuɛ 2018, fêlê nun’n, be fali vote 44,1% be fali Maméry Koné m’ɔ ti i ngumi (38,5%). Afuɛ 2023 ananya nun’n, be fali Sindou Cissé m’ɔ ti RHDP i nunfuɛ’n, be fali i ekun, ɔ fali sran 48,1%, ɔ dun mmua Berry Sidibé (33,3%) nin Maméry Koné (18,0%) be ɲrun.
[[Category:Wp/bci]]
j4vnrmtdx8s3imxijdhpcjcxef6x45y
7252075
7252072
2026-07-15T21:01:33Z
Didierwiki
2601876
Ajout de liens interwiki à [[d:Q3075118]]
7252075
wikitext
text/x-wiki
'''Folon''' ti Côte d’Ivoire i akpasua kun, ɔ o Denguélé akpasua’n su lɔ. Be flɛ i klɔ dan’n kɛ Mininan.
Klɔ sɔ’n wo nvle’n i n'glo lɔ i wia atɔliɛ lɔ lika’n nun, yɛ ɔ nin Kabadougou akpasua’n be ti Denguélé akpasua’n. Ɔ ti akpasua nɲɔn: Minignan nin Kaniasso. Afuɛ 2021 nun’n, sran nga be tran lɔ’n be ti sran 146.209.Fla nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn. Fulani nin Malinkefuɛ mun yɛ be tran lɔ dan ɔn. Siɛn’n, bian n'ga ɔ suan Cissé Sindou yɛ ɔ ti Folon lɔ akpasua’n i su kpɛn’n niɔn.
== akpasua dan nin prefecture kanngan mun ==
* '''Kaniasso'''
** Goulia
** Mahandiana-Sokourani
* '''Minignan'''
** Sokoro
** Tienko
** Kimbirila Nord
== politiki ==
Sindou Cissé ((Rassemblement des républicains, RDR) yɛ be fali i kɛ ɔ yo nvle’n i su kpɛn afuɛ 2013 kofié nun nvle’n i su kpɛn’n niɔn, ɔ fali 67,3% i vote’m be fa tanndannin Camara Sidiki m’ɔ ti i ngumi (32,7%). Kɛ mɔ Rassemblement des houphouëtistes pour la démocratie et la paix (RHDP) suannin Cissé i bo’n ti’n, be fali Cissé ekun afuɛ 2018, fêlê nun’n, be fali vote 44,1% be fali Maméry Koné m’ɔ ti i ngumi (38,5%). Afuɛ 2023 ananya nun’n, be fali Sindou Cissé m’ɔ ti RHDP i nunfuɛ’n, be fali i ekun, ɔ fali sran 48,1%, ɔ dun mmua Berry Sidibé (33,3%) nin Maméry Koné (18,0%) be ɲrun.
[[Category:Wp/bci]]
{{INTERWIKI|Q3075118}}
198pc7fd8sh7e50vzx0v7qh7hp3rye6
Wt/ppl/mashtat
0
3790466
7252011
2026-07-15T20:24:54Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MASHTAT''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit-mashtat.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit-mashtat|embed|200px]] |} [[File:Menstrual underwear period underwear 3.jpg|Menstrual_underwear_period_underwear_3|thumb|250px|Imashtaw]] === Español === Calzón; calzoncillo N..."
7252011
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MASHTAT'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit-mashtat.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit-mashtat|embed|200px]]
|}
[[File:Menstrual underwear period underwear 3.jpg|Menstrual_underwear_period_underwear_3|thumb|250px|Imashtaw]]
=== Español ===
Calzón; calzoncillo
Ne mashtat: El calzón.
=== English ===
Underpants
Ne mashtat: The underpants.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
8fdf8c7x1ftey35jnof4ostj44p9uxb
Wt/ppl/-mashuchiw
0
3790467
7252021
2026-07-15T20:30:48Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MASHUCHIW''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--mashuchiw.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--mashuchiw|embed|200px]] |} [[File:Tortillas Salvadoreñas 0.jpg|Tortillas_Salvadoreñas_0|thumb|250px|Kuskatan tamal]] ◄---..."
7252021
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MASHUCHIW'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--mashuchiw.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--mashuchiw|embed|200px]]
|}
[[File:Tortillas Salvadoreñas 0.jpg|Tortillas_Salvadoreñas_0|thumb|250px|Kuskatan tamal]] ◄---
=== Español ===
Primeras tortillas de la hija
Numashuchiw: Las primeras tortillas
hechas por mi hija.
=== English ===
Daughter's first tortillas
Numashuchiw's: The first tortillas made by my daughter.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
tknn4l5gtohx3zdt9ghv6tpje9zahw4
Wt/ppl/−teka
0
3790468
7252035
2026-07-15T20:39:07Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''−TEKA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--teka.wav|embed|200px]] |} [[File:Tortillas de harina sonorense 03.jpg|thumb|250px|−Teka]] === Español === Acostar Nikteka ne tamal: Echo la tortilla. Nikteka ne shulut: Acuesto al niñ..."
7252035
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−TEKA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--teka.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Tortillas de harina sonorense 03.jpg|thumb|250px|−Teka]]
=== Español ===
Acostar
Nikteka ne tamal: Echo la tortilla.
Nikteka ne shulut: Acuesto al niño.
=== English ===
Put the
Nikteka ne tamal: Place the tortilla on the griddle.
Nikteka ne shulut: I put the child to bed.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
sdsu4uofvow3dwe02o42qp8i2q4ox3s
Wt/ppl/matalin
0
3790469
7252038
2026-07-15T20:39:58Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''MATALIN''' ----''Categoría Gramatical:'' Botánica ''Grammatical Category:'' Botanical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit-matalin.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit-matalin|embed|200px]] |} [[File:Silvery Wandering Jew (Tradescantia zebrina) 4.jpg|Silvery_Wandering_Jew_(Tradescantia_zebrina)_4|thumb|250x250px|Ne matalin]] === Español ===..."
7252038
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''MATALIN'''
----''Categoría Gramatical:'' Botánica
''Grammatical Category:'' Botanical
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit-matalin.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit-matalin|embed|200px]]
|}
[[File:Silvery Wandering Jew (Tradescantia zebrina) 4.jpg|Silvery_Wandering_Jew_(Tradescantia_zebrina)_4|thumb|250x250px|Ne matalin]]
=== Español ===
Matalí (planta. Tradescantia zebrina)
Ne matalin: El matalí.
=== English ===
Wandering jew, silver inch (plant. Tradescantia zebrina)
Ne matalin: The wamdering jew plant.
[[Category:Wt/ppl/Category:Botánica]]
[[Category:Wt/ppl]]
p8986ioxz3b3b8st1v8kzkr1y4j6em9
Wt/ppl/matamichin
0
3790470
7252049
2026-07-15T20:47:05Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MATAMICHIN''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit-matamichin.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit-matamichin|embed|200px]] |} [[File:Fishing net ready.jpg|Fishing_net_ready|thumb|250px|Ne Matamichin)]] === Español === Atarraya; red de pescar Nikatilana ne matamichin..."
7252049
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MATAMICHIN'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit-matamichin.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit-matamichin|embed|200px]]
|}
[[File:Fishing net ready.jpg|Fishing_net_ready|thumb|250px|Ne Matamichin)]]
=== Español ===
Atarraya; red de pescar
Nikatilana ne matamichin: Yo jalo la
atarraya.
=== English ===
Cast net; fishing net
Nikatilana ne matamichin: I pull the fishing net
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
fjzthzekrwr2y8s2lvtqf45h7hz06z8
Wt/ppl/-matashkal
0
3790471
7252058
2026-07-15T20:53:13Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''-MATASHKAL''' ----''Categoría Gramatical:'' Anatomía ''Grammatical Category:'' Anatomical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit--matashkal.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit--matashkal|embed|200px]] |} [[File:Left Hand of a Female Human.png|Left_Hand_of_a_Female_Human|thumb|250x250px|Imatashkal]] ===Español === Palma de la mano Numatash..."
7252058
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''-MATASHKAL'''
----''Categoría Gramatical:'' Anatomía
''Grammatical Category:'' Anatomical
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit--matashkal.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit--matashkal|embed|200px]]
|}
[[File:Left Hand of a Female Human.png|Left_Hand_of_a_Female_Human|thumb|250x250px|Imatashkal]]
===Español ===
Palma de la mano
Numatashkal: Mi palma de la mano.
===English ===
The palm of the hand
Numatashkal: The palm of my hand.
[[Category:Wt/ppl/Category:Anatomía]]
[[Category:Wt/ppl]]
79lffqdmu2vzg3vjst9ekqzwe1rdt3d
Wt/ppl/−teki
0
3790472
7252066
2026-07-15T20:56:08Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''−TEKI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--teki.wav|embed|200px]] |} [[File:Fruit Picking - The Noun Project.svg|thumb|250px|−Teki]] === Español === Cortar (fruta) Naja nikteki se lala: Yo corto una naranja (del árbol). === En..."
7252066
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−TEKI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--teki.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Fruit Picking - The Noun Project.svg|thumb|250px|−Teki]]
=== Español ===
Cortar (fruta)
Naja nikteki se lala: Yo corto una naranja
(del árbol).
=== English ===
picked (fruit)
Naja nikteki se lala: I picked an orange from the tree
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
4ngo2gwdh9m7bi11u3va1at2xx1ygph
Wt/ppl/−tejtekuwan −siwaw
0
3790473
7252081
2026-07-15T21:17:21Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''−TEJTEKUWAN −SIWAW''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat--tejtekuwan -siwaw.wav|embed|200px]] |} [[File:Naples - Old couple 1890s.jpg|thumb|250px|−Tejtekuwan −Siwaw]] === Español === Suegros (de hombre) Ne itejtekuwan nusiwaw: Mis suegros (los pa..."
7252081
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−TEJTEKUWAN −SIWAW'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat--tejtekuwan -siwaw.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Naples - Old couple 1890s.jpg|thumb|250px|−Tejtekuwan −Siwaw]]
=== Español ===
Suegros (de hombre)
Ne itejtekuwan nusiwaw: Mis suegros
(los padres de mi esposa).
=== English ===
Parents-in-law (of a man)
Ne itejtekuwan nusiwaw: My parents-in-law
(my wife's parents).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
aukdcx4vjc8xtfszhy9yg6ebz1mdavt
Wt/ppl/matat
0
3790474
7252082
2026-07-15T21:19:54Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MATAT''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-matat.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-matat|embed|200px]] |} [[File:Knotted jute strings.jpg|Knotted_jute_strings|thumb|250px|Matat]] === Español === Cebadera; matata Numata..."
7252082
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MATAT'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-matat.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-matat|embed|200px]]
|}
[[File:Knotted jute strings.jpg|Knotted_jute_strings|thumb|250px|Matat]]
=== Español ===
Cebadera; matata
Numataw: Mi matata.
=== English ===
Woven bag made out of jute strings.
Numataw: My jute string bag.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
cneow5pqommcszdvql66jgq1t3st4h2
Wt/ppl/−tejtepal −sijsiwakunew
0
3790475
7252083
2026-07-15T21:22:49Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''−TEJTEPAL −SIJSIWAKUNEW''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat--tejtepal -sijsiwakunew.wav|embed|200px]] |} [[File:Lilya Brik with her mother and sister Elsa.jpg|thumb|250px|(−Tejtepal −Sijsiwakunew]] === Español === Hijastras (de mujer) Nutejtep..."
7252083
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−TEJTEPAL −SIJSIWAKUNEW'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat--tejtepal -sijsiwakunew.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Lilya Brik with her mother and sister Elsa.jpg|thumb|250px|(−Tejtepal −Sijsiwakunew]]
=== Español ===
Hijastras (de mujer)
Nutejtepal nusijsiwakunew: Mis hijastras
(de mujer).
=== English ===
Stepdaughters (of women)
Nutejtepal nusijsiwakunew: My stepdaughters
(of women).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
cnljn0az7beocgng75cp1oplc7wr7er
Wt/ppl/-matekwaya
0
3790476
7252084
2026-07-15T21:25:58Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MATEKWAYA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--matekwaya.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--matekwaya|embed|200px]] |} [[File:Crab claw. (11742140924).jpg|Crab_claw._(11742140924)|thumb|250px|Ne tekwisij imatekwaya]] =..."
7252084
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MATEKWAYA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--matekwaya.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--matekwaya|embed|200px]]
|}
[[File:Crab claw. (11742140924).jpg|Crab_claw._(11742140924)|thumb|250px|Ne tekwisij imatekwaya]]
=== Español ===
Tenaza (animal)
Ne imatekwaya ashalin: La tenaza del
ajalín.
=== English ===
Pincer (animal)
Ne imatekwaya ashalin: The pincer of the ajalin.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
ns43j93d3ay11d4uwm5yfyucmtvakls
7252088
7252084
2026-07-15T21:54:57Z
AliciaMarroquin
2599796
7252088
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MATEKWAYA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--matekwaya.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--matekwaya|embed|200px]]
|}
[[File:Crab claw. (11742140924).jpg|Crab_claw._(11742140924)|thumb|250px|Ne tekwisij imatekwaya]]
=== Español ===
Tenaza (animal)
Ne imatekwaya ashalin: La tenaza del
ajalín.
=== English ===
Pincer (animal)
Ne imatekwaya ashalin: The pincer of the land crab (Gecarcinus).
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
3mckjsc00rkj8irpiwi63w9howwocs1
Wt/ppl/tekia
0
3790477
7252085
2026-07-15T21:29:16Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''TEKIA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Adjetivo ''Grammatical Category:'' Adjective ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat-tekia.wav|embed|200px]] |} [[File:The Photographer.jpg|thumb|250px|Tekia]] === Español === Asi es (algo de naturaleza) Wan tekia Lucio: Y así es Lucio (por naturaleza). === English === That's how it is (it'..."
7252085
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''TEKIA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adjetivo
''Grammatical Category:'' Adjective
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-TimumachtikanNawat-tekia.wav|embed|200px]]
|}
[[File:The Photographer.jpg|thumb|250px|Tekia]]
=== Español ===
Asi es (algo de naturaleza)
Wan tekia Lucio: Y así es Lucio (por
naturaleza).
=== English ===
That's how it is (it's in the nature of things)
Wan tekia Lucio: And that's how Lucio is (by
nature).
[[Category:Wt/ppl/Category:Adjetivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
h2uzurs7ag0km0fpa5zg8el53pts3cn
Wt/ppl/-mati
0
3790478
7252086
2026-07-15T21:31:27Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MATI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--mati.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--mati|embed|200px]] |} File:Noun Project knowledge icon 1677705 cc.svg|Noun_Project_knowledge_icon_1677705_cc|thumb|250p..."
7252086
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MATI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--mati.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--mati|embed|200px]]
|}
[[File:Noun Project knowledge icon 1677705 cc.svg|Noun_Project_knowledge_icon_1677705_cc|thumb|250px|Yaja kimati Nawat]]
=== Español ===
Saber; creer
Naja nikmati nawat: Yo sé náhuat.
=== English ===
To know; to believe
Naja nikmati nawat: I know Nawat.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
kphs1b3x5fmp7axkhau2y5mwu3npwvy
Wt/ppl/-matiltia
0
3790479
7252087
2026-07-15T21:40:54Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MATILTIA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--matiltia.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--matiltia|embed|200px]] |} File:Affectionate red and white cat in Tuntorp, Brastad 1.jpg|Affectionate_red_and_w..."
7252087
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MATILTIA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--matiltia.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--matiltia|embed|200px]]
|}
[[File:Affectionate red and white cat in Tuntorp, Brastad 1.jpg|Affectionate_red_and_white_cat_in_Tuntorp,_Brastad_1|thumb|250px|Ne takat kimatiltia ne mistum]]
=== Español ===
Encariñarse; apreciar
Naja nikmatiltia Maria: Yo aprecio a
María.
Ma ́ shikmatilti Juan: No te encariñes
de Juan.
=== English ===
To become attached; to
appreciate, to feel affection towards someone
Naja nikmatiltia Maria: I appreciate Maria
Ma' shikmatilti Juan: Don't get attached to Juan.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
8tzj1rx2vnt3khyq59npstz4yhs7a6y
Wt/ppl/matzaj
0
3790480
7252089
2026-07-15T22:06:46Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MATZAJ''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-matzaj.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-matzaj|embed|200px]] |} [[File:The pineapple (Ananas comosus).JPG|The_pineapple_(Ananas_comosus)|thumb|250px|Ne majmatzaj]] === Españo..."
7252089
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MATZAJ'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-matzaj.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-matzaj|embed|200px]]
|}
[[File:The pineapple (Ananas comosus).JPG|The_pineapple_(Ananas_comosus)|thumb|250px|Ne majmatzaj]]
=== Español ===
Piña
Ne matzaj: La piña.
=== English ===
Pineapple
Ne matzaj: The pineapple.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
s8b9cx7m6agxrhjp3sj0v6f5db15mxx
Wt/ppl/-matzajka
0
3790481
7252090
2026-07-15T22:10:49Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MATZAJKA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--matzajka.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--matzajka|embed|200px]] |} [[File:Gloves, wool (AM 1979.59-4).jpg|Gloves,_wool_(AM_1979.59-4)|thumb|250px|Ne majmatzajka]] === E..."
7252090
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MATZAJKA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--matzajka.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--matzajka|embed|200px]]
|}
[[File:Gloves, wool (AM 1979.59-4).jpg|Gloves,_wool_(AM_1979.59-4)|thumb|250px|Ne majmatzajka]]
=== Español ===
Guante
Numajmatzajka: Mis guantes.
=== English ===
Glove
Numajmatzajka: My gloves.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
iyyruo97nxa9ub4ikqq83yz5ci272n8
Wt/ppl/-matzupina
0
3790482
7252091
2026-07-15T22:16:21Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MATZUPINA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit--matzupina.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit--matzupina)|embed|200px]] |} File:Study Participant Receives NIAID-GSK Candidate Ebola Vaccine (3).jpg|Study_Participant_Receives_NIAID-GSK_Candidate_Ebo..."
7252091
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MATZUPINA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit--matzupina.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit--matzupina)|embed|200px]]
|}
[[File:Study Participant Receives NIAID-GSK Candidate Ebola Vaccine (3).jpg|Study_Participant_Receives_NIAID-GSK_Candidate_Ebola_Vaccine_(3)|thumb|250px|Kimatzupina)]]
=== Español ===
Inyectar en el brazo
Niu-nikmatzupina: Voy a inyectarte.
=== English ===
To inject in the arm
Niu-nikmatzupina: I'm going to inject you.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
dw5o6r8ootq8waoid19rgj8h8sk5mwj
Wt/ppl/-kwajkwach
0
3790483
7252093
2026-07-15T22:19:49Z
~2026-39932-50
2694115
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''(Kwajkwalu)''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajkwalu.wav)|embed|200px]] |} === Español === * '''Definición:''' (Picarse) * '''Ejemplo:''' "(Kwajkwalu ne tawial)" — ''(Se comenzo a picar el maiz)'' === Engli..."
7252093
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''(Kwajkwalu)'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajkwalu.wav)|embed|200px]]
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' (Picarse)
* '''Ejemplo:''' "(Kwajkwalu ne tawial)" — ''(Se comenzo a picar el maiz)''
=== English ===
* '''Definition:''' (chopped)
* '''Example:''' "(Kwajkwalu ne tawial)" — ''(The corn began to be chopped.)''
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
81tiemkzbsg3k30jqubqnhe4tnroa3v
7252094
7252093
2026-07-15T22:21:25Z
~2026-39932-50
2694115
7252094
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''(Kwajkwalu)'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajkwalu.wav)
=== Español ===
* '''Definición:''' (Picarse)
* '''Ejemplo:''' "(Kwajkwalu ne tawial)" — ''(Se comenzo a picar el maiz)''
=== English ===
* '''Definition:''' (chopped)
* '''Example:''' "(Kwajkwalu ne tawial)" — ''(The corn began to be chopped.)''
[[Category:Category:Verbo Transitivo|(File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajkwalu.wav)
=== Español ===
* '''Definición:''' (Picarse)
* '''Ejemplo:''' "(Kwajkwalu ne tawial)" — ''(Se comenzo a picar el maiz)''
=== English ===
* '''Definition:''' (chopped)
* '''Example:''' "(Kwajkwalu ne tawial)" — ''(The corn began to be chopped.)''
[[Category:Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
riuouv7hmzzcrs94xevjml3d31ynpru
Wt/ppl/-mawawasua
0
3790484
7252095
2026-07-15T22:22:14Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MAWAWASUA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit--mawawasua.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit--mawawasua|embed|200px]] |} File:Flickr - boellstiftung - Konferenzeindrücke (15).jpg|Flickr_-_boellstiftung_-_Konferenzeindrücke_(15)|thumb|250px|Yaja..."
7252095
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MAWAWASUA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Ishkilinit--mawawasua.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Ishkilinit--mawawasua|embed|200px]]
|}
[[File:Flickr - boellstiftung - Konferenzeindrücke (15).jpg|Flickr_-_boellstiftung_-_Konferenzeindrücke_(15)|thumb|250px|Yaja kimawawasua tik ne amat]]
=== Español ===
Escribir a mano (algo)
Naja nikmawawasua se takwikalis: Yo escribo una canción.
=== English ===
To write (something) by hand
Naja nikmawawasua se takwikalis: I write a song.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
4fqrew6lry3ywnbz8i5vrg0ongycbho
Wt/ppl/Makikisa
0
3790485
7252097
2026-07-15T22:28:18Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MAKIKISA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-makikisa.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-makikisa|embed|200px]] |} File:Excerpt from Steamboat Willie (1928), used as part of Walt Disney Animation Studi..."
7252097
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MAKIKISA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-makikisa.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)-makikisa|embed|200px]]
|}
[[File:Excerpt from Steamboat Willie (1928), used as part of Walt Disney Animation Studios Logo.gif|Excerpt_from_Steamboat_Willie_(1928),_used_as_part_of_Walt_Disney_Animation_Studios_Logo|thumb|250px|Yaja makikisa]]
=== Español ===
Silbar
Ne ejekat makikisa: El viento silba.
=== English ===
To whistle
Ne ejekat makikisa: The wind whistles
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
9uzv4j4kgszvt4dtk3262pzl65gnkga
Wt/ppl/tekiti
0
3790486
7252098
2026-07-15T22:35:03Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''TEKITI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tekiti.wav|embed|200px]] |} [[File:Oval potery maker.jpg|thumb|250px|Tekiti]] === Español === Trabajar Naja nitekiti: Yo trabajo. === English === Work Najanitekiti: I work. Categor..."
7252098
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''TEKITI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tekiti.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Oval potery maker.jpg|thumb|250px|Tekiti]]
=== Español ===
Trabajar
Naja nitekiti: Yo trabajo.
=== English ===
Work
Najanitekiti: I work.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
6p7qp812ob98qc5pekwfafiffu5mdp5
Wt/ppl/-makishtia
0
3790487
7252099
2026-07-15T22:37:07Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MAKISTHIA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--makishtia.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--makishtia|embed|200px]] |} File:Liberar una linterna al aire es un símbolo de dejar ir, desprenderse de lo i..."
7252099
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MAKISTHIA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--makishtia.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--makishtia|embed|200px]]
|}
[[File:Liberar una linterna al aire es un símbolo de dejar ir, desprenderse de lo indeseado. Un acto de veneración a Buda, el iluminado. (17381170096).jpg|Liberar_una_linterna_al_aire_es_un_símbolo_de_dejar_ir,_desprenderse_de_lo_indeseado._Un_acto_de_veneración_a_Buda,_el_iluminado._(17381170096)|thumb|250px|Ne tuijikniwan kimakistiat ne tajtawil]]
=== Español ===
Soltar; liberar
Niu-nikmakishtia ne pelu: Yo soltaré al perro.
=== English ===
To free, to let go; to release
Niunikmakishtia ne pelu: I will release the dog
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
al0ioxj4ve4912rg9846vcag236qntz
Wt/ppl/tekitini
0
3790488
7252100
2026-07-15T22:43:24Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''TEKITINI)''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tekitini.wav|embed|200px]] |} [[File:Melodifestivalen 2023 Lidköping 1.jpg|thumb|250px|Tekitini]] === Español === Trabajador Ne tekitini: El trabajador. === English === Worker Ne tekitini: The worker..."
7252100
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''TEKITINI)'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tekitini.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Melodifestivalen 2023 Lidköping 1.jpg|thumb|250px|Tekitini]]
=== Español ===
Trabajador
Ne tekitini: El trabajador.
=== English ===
Worker
Ne tekitini: The worker.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
ievzdaavwzqt9f4d12g4ho7awhntqna
Wt/ppl/-majmanujwan -teku
0
3790489
7252101
2026-07-15T22:43:38Z
AliciaMarroquin
2599796
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-MAJMANUJWAN -TEKU''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--majmanuwan -teku.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--majmanuwan_-teku|embed|200px]] |} === Español === Tios mayores (de parte de papá) Ne imajmanujwan nuteku: Mis..."
7252101
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-MAJMANUJWAN -TEKU'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:'''
[[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--majmanuwan -teku.wav|LL-Q1186896_(ppl)-Sixta_Perez_Garcia_(Ishkilinit)--majmanuwan_-teku|embed|200px]]
|}
=== Español ===
Tios mayores (de parte de papá)
Ne imajmanujwan nuteku: Mis tíos mayores (de parte de papá)
=== English ===
Older uncles (on dad's side)
My older uncles (on my dad's side)
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
1wkldw50puw2kxr40ld0mgrdfzmuvjf
Wp/wlx/Braaibroodjie
0
3790490
7252102
2026-07-15T22:49:01Z
Muhaideen Faiz Brichini
2604229
Created page with "[[File:Braai broodjies.jpg|thumb|Braaibroodjie]] '''Braaibroodjie''' bee '''Kaapse broodjie''' ɩyɛ South Africa dɛme sɩɩmaa. Namibia dɛme mɩŋ maŋ maanɩɩ ana sɩɩmaa ŋa. A sɩɩmaa ŋa ɩyɛ boŋ baŋ maŋ de paanʋʋ a ŋmaahi laŋtaa a de dɔgeli bʋ̃ʋ̃ juŋ a sɛ. Braaibroodjie maalibʋ ɩyɛ yɛla nɩɛ aŋ maŋ de paanʋʋ, waagaashi, kombie anɩŋ alibasa a laŋtaa. Ka a waagaashi wa nyɛli baahi la ka a sɩɩmaa ɩ baahɩɩ.<ref>https://www.explore..."
7252102
wikitext
text/x-wiki
[[File:Braai broodjies.jpg|thumb|Braaibroodjie]]
'''Braaibroodjie''' bee '''Kaapse broodjie''' ɩyɛ South Africa dɛme sɩɩmaa. Namibia dɛme mɩŋ maŋ maanɩɩ ana sɩɩmaa ŋa. A sɩɩmaa ŋa ɩyɛ boŋ baŋ maŋ de paanʋʋ a ŋmaahi laŋtaa a de dɔgeli bʋ̃ʋ̃ juŋ a sɛ.
Braaibroodjie maalibʋ ɩyɛ yɛla nɩɛ aŋ maŋ de paanʋʋ, waagaashi, kombie anɩŋ alibasa a laŋtaa. Ka a waagaashi wa nyɛli baahi la ka a sɩɩmaa ɩ baahɩɩ.<ref>https://www.exploresouthafrica.net/braaibroodjie<nowiki/>Explore South Africa. Retrieved 20 May 2026.</ref> Nʋba maŋ dɩɛ a Braaibroodjie sɩɩmaa ŋa ʋŋ ɩ Braai yipɔge sɩɩmaa, jie baŋ maŋ maana sɩɩmaa gbaŋ gbalɩŋ.<ref>https://www.exploresouthafrica.net/braaibroodjie<nowiki/>Explore South Africa. Retrieved 20 May 2026.</ref> Nɩɛ na baŋ die ana sɩɩmaa ŋa ka koŋ wa kpɛɩ bee ka boŋ kaŋa wa nyɛnna ɩ daana.<ref>https://www.safarinow.com/destinations/south-africa/recipes/braaibroodjie.aspx<nowiki/>SafariNow. Retrieved 20 May 2026.</ref>
== A Bondemaanihi ==
Source:<ref>https://www.southafricanfood.co.za/braaibroodjie<nowiki/>South African Food. Retrieved 20 May 2026.</ref>
* Paanʋʋ ŋmaaruu
* Waagaashi
* Kombie
* Alibasa
== A Maalinʋ ==
Ba maŋ dɩɛ waagaashi, kombie anɩŋ alibasa a laŋ ɩŋ paanʋʋ ŋmaaha puʋŋ, a panaa de dɔgeli bʋ̃ʋ̃ juŋ. Ɩ maŋ lɛʋhʋʋ a waa na ka ʋ wɔgɩri ŋa a waagaashi aŋ na nyɛli ne, be la wʋlee ka ʋ bɩɛ bila.<ref>https://www.safarinow.com/destinations/south-africa/recipes/braaibroodjie.aspx<nowiki/>SafariNow. Retrieved 20 May 2026.</ref> Jiihi mine ba maŋ la paahɩɩ boŋ jaane ana sɩɩmaa ŋa puʋŋ.<ref>https://www.southafricanfood.co.za/braaibroodjie<nowiki/>South African Food. Retrieved 20 May 2026.</ref>
== Ʋ Dɩɛbʋ ==
Afrikaner yieŋ yiene ŋa a la ɩ yieŋ sɩʋra baŋ bʋɔna ka Ziané Saayman da yinee yienee 2025 yuoni puʋŋ a ti jɛge ana sɩɩmaa ŋa a da bʋɔna a yienee ka "Die Braaibroodjie Reël".
== Mɩŋ Kaa Chɩ ==
* South African cuisine
* Braai
* Toast sandwich
== Tarɩjɩɩhi ==
3gsxp509lyh72m45gx2rebuj2269p3a
Wt/ppl/kuchiltituk
0
3790491
7252103
2026-07-15T23:24:20Z
Tatiana Flores de Constante
2602238
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''KUCHILTITUK''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Adjetivo ''Grammatical Category:'' Adjective ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Santos Lopez (Valery Santillana)-Kuchiltituk.wav|embed|200px]] |} [[File:Shades of pink.png|thumb|250px|kuchiltituk]] === Español === Rosado (multicolor) Itachishka kuchiltituk: Color rosado (multicolor) === English ===..."
7252103
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''KUCHILTITUK'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adjetivo
''Grammatical Category:'' Adjective
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Santos Lopez (Valery Santillana)-Kuchiltituk.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Shades of pink.png|thumb|250px|kuchiltituk]]
=== Español ===
Rosado (multicolor)
Itachishka kuchiltituk: Color rosado (multicolor)
=== English ===
Pink (multicolor)
Itachishka kuchiltituk: Pink color (multicolor)
[[Category:Wt/ppl/Category:Adjetivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
qvcmx9csjzdn47oazjc2v6kzwlxcjcp
Wt/ppl/Kwachti
0
3790492
7252104
2026-07-15T23:28:04Z
~2026-39932-50
2694115
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''(kwachti)''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwachti.wav)|embed|200px]] |} === Español === * '''Definición:''' (Trapo, Ropa, Tela) * '''Ejemplo:''' "(Ne Kwachti)" — ''(La tela)'' === English === * '''Definition:''' (fabric) * '..."
7252104
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''(kwachti)'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwachti.wav)|embed|200px]]
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' (Trapo, Ropa, Tela)
* '''Ejemplo:''' "(Ne Kwachti)" — ''(La tela)''
=== English ===
* '''Definition:''' (fabric)
* '''Example:''' "(Ne Kwachti)" — ''(The fabric)''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
polcibrvyu0mzv23tic4l61tx64jusc
7252105
7252104
2026-07-15T23:29:28Z
~2026-39932-50
2694115
7252105
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''kwachti'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwachti.wav)|embed|200px]]
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' (Trapo, Ropa, Tela)
* '''Ejemplo:''' "(Ne Kwachti)" — ''(La tela)''
=== English ===
* '''Definition:''' (fabric)
* '''Example:''' "(Ne Kwachti)" — ''(The fabric)''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
0c5bgqtuh4pemovq940j4a31fb4u1dp
7252106
7252105
2026-07-15T23:30:27Z
~2026-39932-50
2694115
7252106
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''kwachti'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwachti.wav)|embed|200px]]
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' Trapo, Ropa, Tela
* '''Ejemplo:''' "Ne Kwachti" — ''La tela''
=== English ===
* '''Definition:''' fabric
* '''Example:''' "Ne Kwachti" — ''The fabric''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
oisd5ajfpk9a2khpjxg909i3wrc1i1c
7252107
7252106
2026-07-15T23:31:25Z
~2026-39932-50
2694115
7252107
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''kwachti'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwachti.wav)
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' Trapo, Ropa, Tela
* '''Ejemplo:''' "Ne Kwachti" — ''La tela''
=== English ===
* '''Definition:''' fabric
* '''Example:''' "Ne Kwachti" — ''The fabric''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
fxaik3bgrumrjke1i2x6d9095tflhr1
7252108
7252107
2026-07-15T23:33:55Z
~2026-39932-50
2694115
7252108
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''kwachti'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwachti.wav|embed|200px]]
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' Trapo, Ropa, Tela
* '''Ejemplo:''' "Ne Kwachti" — ''La tela''
=== English ===
* '''Definition:''' fabric
* '''Example:''' "Ne Kwachti" — ''The fabric''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
ohbb9zdzxmfeuykbyuoft6xzydpwn0p
Wt/ppl/kwajakulut
0
3790493
7252112
2026-07-15T23:40:29Z
~2026-39932-50
2694115
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''kwajakulut''' ----''Categoría Gramatical:'' Zoología ''Grammatical Category:'' Zoology ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajakulut.wav|embed|200px]] |} [[File:Male wild turkey (Meleagris gallopavo) strutting.jpg|thumb|250x250px|kwajakulut]] === Español === * '''Definición:''' Guajolote (pavo) * '''Ejemplo:''' "..."
7252112
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''kwajakulut'''
----''Categoría Gramatical:'' Zoología
''Grammatical Category:'' Zoology
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajakulut.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Male wild turkey (Meleagris gallopavo) strutting.jpg|thumb|250x250px|kwajakulut]]
=== Español ===
* '''Definición:''' Guajolote (pavo)
* '''Ejemplo:''' "Ne kwajakulut" — ''El chompipe (pavo)''
=== English ===
* '''Definition:''' Turkey
* '''Example:''' "Ne kwajakulut" — ''The Turkey''
[[Category:Wt/ppl/Category:Zoología]]
[[Category:Wt/ppl]]
eu30lkgkgp53bkwcluaenxxxsdb5qrb
Wt/ppl/-kujkuluchnajchiwa
0
3790494
7252114
2026-07-15T23:57:43Z
Tatiana Flores de Constante
2602238
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-KUJKULUCHNAJCHIWA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Santos Lopez (Valery Santillana)--kujkuluchnajchiwa.wav|embed|200px]] |} [[File:Curly hair (51212326332).jpg|thumb|250px|-kujkuluchnajchiwa]] === Español === Rizar Niu-nikujkuluchnajchiwa nutzunkal:..."
7252114
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-KUJKULUCHNAJCHIWA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Santos Lopez (Valery Santillana)--kujkuluchnajchiwa.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Curly hair (51212326332).jpg|thumb|250px|-kujkuluchnajchiwa]]
=== Español ===
Rizar
Niu-nikujkuluchnajchiwa nutzunkal: Voy
a encocholar mi cabello (hacer rizos).
=== English ===
Curls
Niu-nikujkuluchnajchiwa nutzunkal:I'm
going to curl my hair (make curls).
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
nib6vrrfxu1w77jqsj01iyxh33zieh0
Wt/ppl/-Kwajkwa
0
3790495
7252115
2026-07-15T23:59:56Z
~2026-39932-50
2694115
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''(BORRA ESTO Y ESCRIBE LA PALABRA EN NÁHUAT/ERASE THIS AND WRITE THE WORDS IN NAWAT)''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--kwajkwa.wav|embed|200px]] |} === Español === * '''Definición:''' Masticar * '''Ejemplo:''' "Niu-nikw..."
7252115
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''(BORRA ESTO Y ESCRIBE LA PALABRA EN NÁHUAT/ERASE THIS AND WRITE THE WORDS IN NAWAT)'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)--kwajkwa.wav|embed|200px]]
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' Masticar
* '''Ejemplo:''' "Niu-nikwajkwa yek ne takwal" — ''Voy a masticar bien la comida''
=== English ===
* '''Definition:''' chew
* '''Example:''' "Niu-nikwajkwa yek ne takwal" — ''I'm going to chew my food well.''
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
4cke36liyxxaewei3ag9opvqypblfgl
Wt/ppl/shikwawit
0
3790496
7252116
2026-07-16T00:06:40Z
Jcruiz84
2693194
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''SHIKWAWIT''' ----''Categoría Gramatical:'' Botánica ''Grammatical Category:'' Botanical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Cguadron-Shikwawit.wav|embed|200px]] |} [[File:Tall-stilted Mangrove (Rhizophora mucronata) (9734153130).jpg|thumb|250x250px|SHIKWAWIT]] === Español === Mangle Ne ikuyu shikwawit: El palo de mangle. === English === Mangro..."
7252116
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''SHIKWAWIT'''
----''Categoría Gramatical:'' Botánica
''Grammatical Category:'' Botanical
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Cguadron-Shikwawit.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Tall-stilted Mangrove (Rhizophora mucronata) (9734153130).jpg|thumb|250x250px|SHIKWAWIT]]
=== Español ===
Mangle
Ne ikuyu shikwawit: El palo de mangle.
=== English ===
Mangrove
Ne ikuyu shikwawit: The mangrove stick.
[[Category:Wt/ppl/Category:Botánica]]
[[Category:Wt/ppl]]
oi1gr89y505q4u8tatb4q6b5oik56v5
Wt/ppl/−Kwajkwach
0
3790497
7252119
2026-07-16T00:16:14Z
~2026-39932-50
2694115
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''−Kwajkwach''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajkwach.wav|embed|200px]] |} [[File:Farmer's Clothes Hanging Under a Rustic Shed.jpg|thumb|250px|−Kwajkwach]] === Español === * '''Definición:''' Ropa (plural) * '''Ejemplo:''' "Nukwajk..."
7252119
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''−Kwajkwach'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajkwach.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Farmer's Clothes Hanging Under a Rustic Shed.jpg|thumb|250px|−Kwajkwach]]
=== Español ===
* '''Definición:''' Ropa (plural)
* '''Ejemplo:''' "Nukwajkwach" — ''Mi ropa (varias prendas)''
=== English ===
* '''Definition:''' Cothes
* '''Example:''' "Nukwajkwach" — ''My cothes''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
suqah0sufd3e1jfynwrt2yyjaj5dgmq
Wt/ppl/Kwajkwalu
0
3790498
7252120
2026-07-16T00:22:49Z
~2026-39932-50
2694115
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''Kwajkwalu''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajkwalu.wav|embed|200px]] |} === Español === * '''Definición:''' (Picarse (un poco)) * '''Ejemplo:''' "Kwajkwalu ne tawial" — ''Se comenzó a picar el maíz'' === Engli..."
7252120
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''Kwajkwalu'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Sixta Perez Garcia (Ishkilinit)-kwajkwalu.wav|embed|200px]]
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' (Picarse (un poco))
* '''Ejemplo:''' "Kwajkwalu ne tawial" — ''Se comenzó a
picar el maíz''
=== English ===
* '''Definition:''' (chop)
* '''Example:''' "Kwajkwalu ne tawial" — ''They began to
chop the corn''
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
pxgdxad54xwfiuuzxxi02a58dyimagm
Wt/ppl/mukaltzakwa
0
3790499
7252121
2026-07-16T00:32:49Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUKALTZAKWA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukaltzakwa.wav|embed|200px]] |} [[File:Woman sitting on the floor of a cozy living room.jpg|thumb|250px|Ne siwat mukaltzakwa ka ikal]] === Español === Encer..."
7252121
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUKALTZAKWA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukaltzakwa.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Woman sitting on the floor of a cozy living room.jpg|thumb|250px|Ne siwat mukaltzakwa ka ikal]]
=== Español ===
Encerrarse
Niu-nimukaltzakwa: Me voy a encerrar.
=== English ===
To shut oneself away, to lock oneself (inside), to enclose oneself
Niu-nimukaltzakwa: I'm going to lock myself in.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
sguye328wj6hplm7lk3qdsj2thttb00
Wt/ppl/mukamakshijshima
0
3790500
7252122
2026-07-16T00:58:15Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUKAMAKSHIJSHIMA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukamakshijshima.wav|embed|200px]] |} [[File:Shaving Made Easy, 1905 - Shaving the left side.png|thumb|250px|Mukamakshihshima]] === Español === Rasurars..."
7252122
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUKAMAKSHIJSHIMA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukamakshijshima.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Shaving Made Easy, 1905 - Shaving the left side.png|thumb|250px|Mukamakshihshima]]
=== Español ===
Rasurarse (rostro)
Niu-nimukamakshijshima: Voy a rasurarme (barba y bigote).
=== English ===
To shave (your face)
Niu-nimukamakshijshima: I'm going to shave (beard
and mustache).
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
e980qwvnap7vmpt9098dx1mr4u25rwc
Wt/ppl/nawi pual majtakti yey
0
3790501
7252123
2026-07-16T01:06:23Z
Deysy Guzman
2693382
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''nawi pual majtakti yey''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual majtakti yey.wav|embed|200px]] |} [[File:Augsburg Bus 93.svg]] === Español === * '''Definición:''' Noventa y tres'' * '''Ejemplo:''' "ne nawi pual majtakti yey--" — ''el noventa y..."
7252123
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''nawi pual majtakti yey'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual majtakti yey.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Augsburg Bus 93.svg]]
=== Español ===
* '''Definición:''' Noventa y tres''
* '''Ejemplo:''' "ne nawi pual majtakti yey--" — ''el noventa y tres''
=== English ===
* '''Definition:''' ninety-three''
* '''Example:''' "ne nawi pual majtakti yey" — ''the ninety-three''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
19ycoguomyvgdts7wvfr8b4tksj0ly8
Wt/ppl/mukechketza
0
3790502
7252125
2026-07-16T01:13:31Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUKECHKETZA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukechketza.wav|embed|200px]] |} [[File:DSC09611a Search and Rescue Dog, Austrian Red Cross Perchtoldsdorf, 2024-10.jpg|thumb|250px|Mukechketza]] === Español..."
7252125
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUKECHKETZA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukechketza.wav|embed|200px]]
|}
[[File:DSC09611a Search and Rescue Dog, Austrian Red Cross Perchtoldsdorf, 2024-10.jpg|thumb|250px|Mukechketza]]
=== Español ===
Levantar la cabeza
Ne pelu mukechketza: El perro levanta
la cabeza.
=== English ===
Lifting the head
Ne pelu mukechketza: The dog lifts its head.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
5wc3a9n6d31g2qzihex4zx0oa8ntdjk
7252128
7252125
2026-07-16T01:26:27Z
Alicia María Siu
2693128
7252128
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUKECHKETZA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukechketza.wav|embed|200px]]
|}
[[File:DSC09611a Search and Rescue Dog, Austrian Red Cross Perchtoldsdorf, 2024-10.jpg|thumb|250px|Mukechketza]]
=== Español ===
Levantar la cabeza
Ne pelu mukechketza: El perro levanta
la cabeza.
=== English ===
To lift the head up
Ne pelu mukechketza: The dog lifts its head.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
m7cdf0xo4d8cohp8picecndp6f62fbi
Wt/ppl/-kuilia
0
3790503
7252126
2026-07-16T01:16:06Z
Tatiana Flores de Constante
2602238
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-KUILIA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Valery Santillana--kuilia.wav|embed|200px]] |} [[File:Comprar y vender.jpg|thumb|250px|-kuilia]] === Español === Comprarle algo a alguien Niu-nikuilia Juan ume tumat: Yo le compro dos tomates a Juan. === Englis..."
7252126
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-KUILIA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Valery Santillana--kuilia.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Comprar y vender.jpg|thumb|250px|-kuilia]]
=== Español ===
Comprarle algo a alguien
Niu-nikuilia Juan ume tumat: Yo le compro dos tomates a Juan.
=== English ===
Buy something for someone
Niu-nikuilia Juan ume tumat: I buy two tomatoes from Juan.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
e0f1jesuoqce9m4e9e1ekrmpnk2szzp
Wt/ppl/-tekiw
0
3790504
7252127
2026-07-16T01:24:28Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-TEKIW''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tekiw.wav|embed|200px]] |} [[File:Pottery making land.jpg|thumb|250px|Tekiw]] === Español === Trabajo (de alguien) Nutekiw: Mi trabajo. === English === Someone's work Nutekiw: My work. Category:Wt/pp..."
7252127
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-TEKIW'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval--tekiw.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Pottery making land.jpg|thumb|250px|Tekiw]]
=== Español ===
Trabajo (de alguien)
Nutekiw: Mi trabajo.
=== English ===
Someone's work
Nutekiw: My work.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
khpm7w33qb8aovawfl84lu77hlzv50k
Wt/ppl/tekpin
0
3790505
7252129
2026-07-16T01:29:47Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''TEKPIN''' ----''Categoría Gramatical:'' Zoología ''Grammatical Category:'' Zoology ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tekpin.wav|embed|200px]] |} [[File:Siphonaptera (YPM IZ 093862).jpeg|thumb|250x250px|Tekpin]] === Español === Pulga Ne tekpin: La pulga. === English === Flea Ne tekpin: The flea. Category:Wt/ppl/Categ..."
7252129
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''TEKPIN'''
----''Categoría Gramatical:'' Zoología
''Grammatical Category:'' Zoology
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-tekpin.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Siphonaptera (YPM IZ 093862).jpeg|thumb|250x250px|Tekpin]]
=== Español ===
Pulga
Ne tekpin: La pulga.
=== English ===
Flea
Ne tekpin: The flea.
[[Category:Wt/ppl/Category:Zoología]]
[[Category:Wt/ppl]]
th9d3qxb3sde4f3sa0bnczytq2i23ix
Wt/ppl/teksistepet
0
3790506
7252132
2026-07-16T01:36:36Z
AtIácatI
2693788
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''TEKSISTEPET''' ----''Categoría Gramatical:'' Toponimia ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-teksistepet.wav|embed|200px]] |} [[File:Alcaldía Municipal de Texistepeque.png|thumb|250x250px|Teksistepet]] === Español === Texistepeque Galanchin Teksistepet: Texistepeque es bonito (cerro del huevo). === English === Texistepeque..."
7252132
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''TEKSISTEPET'''
----''Categoría Gramatical:'' Toponimia
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nuria Danixa Sandoval-teksistepet.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Alcaldía Municipal de Texistepeque.png|thumb|250x250px|Teksistepet]]
=== Español ===
Texistepeque
Galanchin Teksistepet: Texistepeque es
bonito (cerro del huevo).
=== English ===
Texistepeque
Galanchin Teksistepet: Texistepeque is
beautiful (Hill of the Egg).
[[Category:Wt/ppl/Category:Toponimia]]
[[Category:Wt/ppl]]
43yxrrl4yvz9edkarmtuxy1pdyq69ep
Wt/ppl/kukuyukatuk
0
3790507
7252137
2026-07-16T01:39:12Z
Tatiana Flores de Constante
2602238
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''KUKUYUKATUK''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Adjetivo ''Grammatical Category:'' Adjective ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Valery Santillana-kukuyukatuk.wav|embed|200px]] |} [[File:Nikes and Homeless.jpg|thumb|250px|kukuyukatuk]] === Español === Roto; picado; con hoyos Ne mukoton kukuyukatuk: Tu camisa está llena de hoyos. === English === Br..."
7252137
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''KUKUYUKATUK'''
----
''Categoría Gramatical:'' Adjetivo
''Grammatical Category:'' Adjective
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Valery Santillana-kukuyukatuk.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Nikes and Homeless.jpg|thumb|250px|kukuyukatuk]]
=== Español ===
Roto; picado; con hoyos
Ne mukoton kukuyukatuk: Tu camisa está llena de hoyos.
=== English ===
Broken; chopped; with holes
Ne mukoton kukuyukatuk: Your shirt It is full of holes.
[[Category:Wt/ppl/Category:Adjetivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
dnleydk8vghox5lojg27l03tren6og4
Wt/ppl/-kunaktia
0
3790508
7252148
2026-07-16T01:52:47Z
Tatiana Flores de Constante
2602238
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''-KUNAKTIA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo ''Grammatical Category:'' Transitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Valery Santillana--kunaktia.wav|embed|200px]] |} [[File:Feliz martes de Nubes!!!!♫ - Shoefiti (16650481769).jpg|thumb|250px|-kunaktia]] === Español === Trabar; colgar Niu-nikunaktia nukoton: Voy a colgar mi..."
7252148
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''-KUNAKTIA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Transitivo
''Grammatical Category:'' Transitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Valery Santillana--kunaktia.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Feliz martes de Nubes!!!!♫ - Shoefiti (16650481769).jpg|thumb|250px|-kunaktia]]
=== Español ===
Trabar; colgar
Niu-nikunaktia nukoton: Voy a colgar mi camisa.
=== English ===
Lock; hang up
Niunikunaktia nukoton: I'm going to hang up my shirt.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Transitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
2tukk3ar5y8932rmm8eveoo6cubg0k3
Wt/ppl/nawi pual makwil
0
3790509
7252149
2026-07-16T01:56:32Z
Deysy Guzman
2693382
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''nawi pual makwil''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual makwil.wav|embed|200px]] |} [[File:Augsburg Bus 85.svg]] === Español === * '''Definición:''' Ochenta y cinco * '''Ejemplo:''' "ne nawi pual makwil" — ''el ochenta y cinco'' === English..."
7252149
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''nawi pual makwil'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual makwil.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Augsburg Bus 85.svg]]
=== Español ===
* '''Definición:''' Ochenta y cinco
* '''Ejemplo:''' "ne nawi pual makwil" — ''el ochenta y cinco''
=== English ===
* '''Definition:''' eighty-five
* '''Example:''' "ne nawi pual makwil" — '' the eighty-five''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
9jaff0lcb5gea0c7o3yqsts2wt6istd
Wt/ppl/mukekelutza
0
3790510
7252155
2026-07-16T01:59:57Z
Alicia María Siu
2693128
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''MUKEKELUTZA''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo ''Grammatical Category:'' Intransitive Verb ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukekelutza.wav|embed|200px]] |} [[File:Boy riding a motorcycle in Don Det.jpg|thumb|250px|Ne piltzín mukekelutza.)]] === Español === Estar inquieto Ne pil..."
7252155
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUKEKELUTZA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukekelutza.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Boy riding a motorcycle in Don Det.jpg|thumb|250px|Ne piltzín mukekelutza.)]]
=== Español ===
Estar inquieto
Ne piltzín mukekelutza: el niño se inquieta.
=== English ===
To become restless
Ne piltzín mukekelutza: the child becomes restless.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
kc27w0c48l5vi9xf74cnkgqfr7zmmg7
7252157
7252155
2026-07-16T02:00:15Z
Alicia María Siu
2693128
7252157
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''MUKEKELUTZA'''
----
''Categoría Gramatical:'' Verbo Intransitivo
''Grammatical Category:'' Intransitive Verb
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Nicolas Sánchez García (TimumachtikanNawat)-mukekelutza.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Boy riding a motorcycle in Don Det.jpg|thumb|250px|Ne piltzín mukekelutza.]]
=== Español ===
Estar inquieto
Ne piltzín mukekelutza: el niño se inquieta.
=== English ===
To become restless
Ne piltzín mukekelutza: the child becomes restless.
[[Category:Wt/ppl/Category:Verbo Intransitivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
lrp83cptac6zfuh0wovwq2inbkodjq4
Wt/ppl/kunanakat
0
3790511
7252165
2026-07-16T02:04:41Z
Tatiana Flores de Constante
2602238
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" |'''KUNANAKAT''' ----''Categoría Gramatical:'' Botánica ''Grammatical Category:'' Botanical ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Valery Santillana-kunanakat.wav |embed|200px]] |} [[File:Semanaisilvia013.jpg|thumb|250x250px|kunanakat]] === Español === Hongos de los árboles Ne kunanakat: El hongo. === English === Tree fungi Ne kunanakat: The fungus..."
7252165
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|'''KUNANAKAT'''
----''Categoría Gramatical:'' Botánica
''Grammatical Category:'' Botanical
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Valery Santillana-kunanakat.wav |embed|200px]]
|}
[[File:Semanaisilvia013.jpg|thumb|250x250px|kunanakat]]
=== Español ===
Hongos de los árboles
Ne kunanakat: El hongo.
=== English ===
Tree fungi
Ne kunanakat: The fungus.
[[Category:Wt/ppl/Category:Botánica]]
[[Category:Wt/ppl]]
0aywtwtwizitr0jnwzug19t8a7v6drg
Wt/ppl/kunchiwani
0
3790512
7252189
2026-07-16T02:14:33Z
Tatiana Flores de Constante
2602238
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''KUNCHIWANI''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Santos Lopez (Valery Santillana)-kunchiwani.wav|embed|200px]] |} [[File:Potter-4682257 640.jpg|thumb|250px|kunchiwani]] === Español === Alfarero Ne kunchiwani: El alfarero. === English === Potter Ne kunchiwani: The potter...."
7252189
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''KUNCHIWANI'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Santos Lopez (Valery Santillana)-kunchiwani.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Potter-4682257 640.jpg|thumb|250px|kunchiwani]]
=== Español ===
Alfarero
Ne kunchiwani: El alfarero.
=== English ===
Potter
Ne kunchiwani: The potter.
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
rz7f5dmiv73mtsrxcwjkw7wabbwulpr
Wt/rki/မြီနီရာ
0
3790513
7252217
2026-07-16T02:41:00Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီနီရာ === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìníɹà/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === တခုတရီ အဆောက်အအုံ ဆောက်ဖို့နန့် စိုက်ပျိုးဖို့ သတ်မှတ်ထားရေ နီရာ။ === အင်္ဂလိပ် === greenfield === ဗမာ === တစ..."
7252217
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီနီရာ
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìníɹà/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
တခုတရီ အဆောက်အအုံ ဆောက်ဖို့နန့် စိုက်ပျိုးဖို့ သတ်မှတ်ထားရေ နီရာ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
greenfield
=== ဗမာ ===
တစ်စုံတစ်ခု အဆောက်အအုံ ဆောက်ရန်နှင့် စိုက်ပျိုးရန် သတ်မှတ်ထားသော နေရာ။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
tiswgylv6whzln8wf2p9kq5oa9sjf4n
Wp/bto/Jaime Fabregas
0
3790514
7252221
2026-07-16T02:41:46Z
ShmilyDigital
2598831
Bagong artikulo
7252221
wikitext
text/x-wiki
Jaime Francisco Garcia Fabregas ipinangigin ku Pebrero 28, 1950 ay usad na artistang Filipino at compositor.
[[Category:Wp/bto]]
q5eoml4v5i69sxqbdlgikl3wqa55nqq
7252225
7252221
2026-07-16T02:42:36Z
ShmilyDigital
2598831
Naglagay ng larawan
7252225
wikitext
text/x-wiki
[[File:Jaime Fabregas at Pakil Churchjf.jpg|thumb|Fabregas]]
Jaime Francisco Garcia Fabregas ipinangigin ku Pebrero 28, 1950 ay usad na artistang Filipino at compositor.
[[Category:Wp/bto]]
9pa2rh8anj0v9b7oar3ayu8jgpeiv3z
Wt/rki/မြီနင်းခွာထောင်
0
3790515
7252223
2026-07-16T02:42:32Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီနင်းခွာထောင် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìnɪ́ɴkʰwàtʰàʊɴ/}} === ကြိယာ === *{{Wt/rki/head|rki|ကြိယာ}} === ဖွင့်ဆိုချက် === (ကျွဲ၊ နွားအစဟိစွာ) ကြီးရေ ငယ်ဟူ ကောင်ရေ စုပေါင်း အားနုံးအနိန်နန့်။ === အင်္ဂလိပ..."
7252223
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီနင်းခွာထောင်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìnɪ́ɴkʰwàtʰàʊɴ/}}
=== ကြိယာ ===
*{{Wt/rki/head|rki|ကြိယာ}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
(ကျွဲ၊ နွားအစဟိစွာ) ကြီးရေ ငယ်ဟူ ကောင်ရေ စုပေါင်း အားနုံးအနိန်နန့်။
=== အင်္ဂလိပ် ===
none
=== ဗမာ ===
(ကျွဲ၊ နွားစသည်) ကြီးသော ငယ်ဟူ ကောင်ရေ စုပေါင်း အားလုံးအားဖြင့်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
1g3frdufdh17g9ghwa87iwvpls20tnu
Wt/rki/မြီပေါ်
0
3790516
7252228
2026-07-16T02:43:20Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပေါ် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɔ̀/}} === နာမဝိသေသန === *{{Wt/rki/head|rki|နာမဝိသေသန}} === ဖွင့်ဆိုချက် === မြီပြင်ဧ့ အထက်လွှာမာ တည်သော။ === အင်္ဂလိပ် === above ground === ဗမာ === မြေပြင်၏ အထက်လွှာတွင် တည်သော။..."
7252228
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပေါ်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɔ̀/}}
=== နာမဝိသေသန ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမဝိသေသန}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
မြီပြင်ဧ့ အထက်လွှာမာ တည်သော။
=== အင်္ဂလိပ် ===
above ground
=== ဗမာ ===
မြေပြင်၏ အထက်လွှာတွင် တည်သော။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
1sk7gtn03vv6q97f1w4v4kg89rl7nqs
Wt/rki/မြီပေါ်ဆား
0
3790517
7252233
2026-07-16T02:44:17Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပေါ်ဆား === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɔ̀sʰá/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === ပင်လယ်ကမ်းစမာ ဆားငန်ရည်မှီရာ သွိခြောက်နိန်ရေ မြီငန်ကို ခြစ်ယူ ရီဖျော်လို့ ချက်လုပ်သော ဆ..."
7252233
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပေါ်ဆား
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɔ̀sʰá/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
ပင်လယ်ကမ်းစမာ ဆားငန်ရည်မှီရာ သွိခြောက်နိန်ရေ မြီငန်ကို ခြစ်ယူ ရီဖျော်လို့ ချက်လုပ်သော ဆားငန်မှရရေ ဆား။
=== အင်္ဂလိပ် ===
salt crystals formed naturally on the surface of the ground
=== ဗမာ ===
ပင်လယ်ကမ်းစပ်တွင် ဆားငန်ရည်မှီရာ သွေ့ခြောက်နေသော မြေငန်ကို ခြစ်ယူ ရေဖျော်၍ ချက်လုပ်သော ဆားငန်မှရသော ဆား။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
ikzm9d22xjw3bd5acnsl1wxgyed89pw
Wt/rki/မြီပိုင်
0
3790518
7252237
2026-07-16T02:45:12Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပိုင် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpàɪɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === ဂရန်မြီအဖြစ် တရားဝင် ပိုင်ဆိုင်ခွင့် ရဟိထားရေ မြီ။ === အင်္ဂလိပ် === landowner === ဗမာ === ဂရန်မြေအဖြစ် တရား..."
7252237
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပိုင်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpàɪɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
ဂရန်မြီအဖြစ် တရားဝင် ပိုင်ဆိုင်ခွင့် ရဟိထားရေ မြီ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
landowner
=== ဗမာ ===
ဂရန်မြေအဖြစ် တရားဝင် ပိုင်ဆိုင်ခွင့် ရယှိထားသော မြေ။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
ay0kvtcop5bmvxj076tpf2whae36xgt
Wt/rki/မြီပိုင်သျှင်
0
3790519
7252238
2026-07-16T02:46:10Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပိုင်သျှင် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpàɪɴθɹ̯ɪ̀ɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === အိမ်မြီ၊ ခြံမြီ၊ လယ်ယာမြီ ဟင်းခင်းမြီ အစဟိရေ သတ်မှတ် ပိုင်းခြာထားရေ မြီကွက်ရို့ကိ..."
7252238
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပိုင်သျှင်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpàɪɴθɹ̯ɪ̀ɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
အိမ်မြီ၊ ခြံမြီ၊ လယ်ယာမြီ ဟင်းခင်းမြီ အစဟိရေ သတ်မှတ် ပိုင်းခြာထားရေ မြီကွက်ရို့ကို ပိုင်ဆိုင်သူ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
landowner
=== ဗမာ ===
အိမ်မြေ၊ ခြံမြေ၊ လယ်ယာမြေ ဥယျာဉ်မြေ စသည့် သတ်မှတ် ပိုင်းခြားထားသော မြေကွက်တို့ကို ပိုင်ဆိုင်သူ။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
m885s9iaubced6nesck5fdee144nkn0
Wt/rki/မြီပုံ
0
3790520
7252240
2026-07-16T02:47:12Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပုံ === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpòʊɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === အစုလိုက် အပုံလိုက် ဖို့ထားရေ စူမောက်ရေတမန်းသားစု။ မြီအနိန်အထား တည်ဟိနီပုံကို အကွက်လိုက် ရီးဆ..."
7252240
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပုံ
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpòʊɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
အစုလိုက် အပုံလိုက် ဖို့ထားရေ စူမောက်ရေတမန်းသားစု။ မြီအနိန်အထား တည်ဟိနီပုံကို အကွက်လိုက် ရီးဆွဲ ဖော်ပြထားရေ့ပုံ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
map
=== ဗမာ ===
အစုလိုက် အပုံလိုက် ဖို့ထားသော စူမောက်သည့် မြေသားစု။ မြေအနေအထား တည်ယှိနေပုံကို အကွက်လိုက် ရေးဆွဲ ဖော်ပြထားသည့်ပုံ။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
kie535pft7bkeee9yph36z1hzmnk8y2
Wt/rki/မြီပုံခရမ်း
0
3790521
7252242
2026-07-16T02:47:41Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပုံခရမ်း === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpòʊɴkʰɹáɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === မှည့်ရေအခါ နီလားရေ ခရမ်းတမျိုး။ === အင်္ဂလိပ် === egg plant === ဗမာ === မှည့်သောအခါ နီသွားသော ခရမ်းတစ..."
7252242
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပုံခရမ်း
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpòʊɴkʰɹáɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
မှည့်ရေအခါ နီလားရေ ခရမ်းတမျိုး။
=== အင်္ဂလိပ် ===
egg plant
=== ဗမာ ===
မှည့်သောအခါ နီသွားသော ခရမ်းတစ်မျိုး။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
cr5vpqlpef9hs99pzh2mhkd31znzqfp
Wt/rki/မြီပြုထိုင်
0
3790522
7252247
2026-07-16T02:48:51Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပြုထိုင် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɹoʊtʰàɪɴ/}} === ကြိယာ === *{{Wt/rki/head|rki|ကြိယာ}} === ဖွင့်ဆိုချက် === ဒူးဆစ်နှစ်ဘက်ကို ချခွီလို့ ခြီနှစ်ဘက်ကို တင်သားဆုံဘေးမာ ထားဗျာယ်ထိုင်ရေ။ မမာ့ထိုင..."
7252247
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပြုထိုင်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɹoʊtʰàɪɴ/}}
=== ကြိယာ ===
*{{Wt/rki/head|rki|ကြိယာ}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
ဒူးဆစ်နှစ်ဘက်ကို ချခွီလို့ ခြီနှစ်ဘက်ကို တင်သားဆုံဘေးမာ ထားဗျာယ်ထိုင်ရေ။ မမာ့ထိုင်ပိုင် ထိုင်ရေ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
cross-legged
=== ဗမာ ===
ဒူးဆစ်နှစ်ဘက်ကို ချခွေ၍ ခြေနှစ်ဘက်ကို တင်ပါးဆုံဘေး၌ ထားလျက်ထိုင်သည်။ မိန်းမထိုင်သကဲ့သို့ ထိုင်သည်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
s5w52k2x6ltys7v31jqk1gm7cvopezf
Wt/rki/မြီပြင်
0
3790523
7252250
2026-07-16T02:49:37Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပြင် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɹɪ̀ɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === မြီကြီးအထုဧ့ မျက်နှာပြင်။ မြီအခင်း။ === အင်္ဂလိပ် === ground === ဗမာ === မြေကြီးအထု၏ မျက်နှာပြင်။ မြေအခင်..."
7252250
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပြင်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɹɪ̀ɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
မြီကြီးအထုဧ့ မျက်နှာပြင်။ မြီအခင်း။
=== အင်္ဂလိပ် ===
ground
=== ဗမာ ===
မြေကြီးအထု၏ မျက်နှာပြင်။ မြေအခင်း။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
77vwrbl8cneu5xy808zqo9rlegkvbu5
Wt/rki/မြီပြန့်
0
3790524
7252251
2026-07-16T02:50:22Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီပြန့် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɹàɴ့/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === နိမ့်မြင့်မဟိ တပြေးတည်းညီသော မြီပြင်။ လွင်ပြင်။ === အင်္ဂလိပ် === ground === ဗမာ === နိမ့်မြင့်မယှိ တပြေ..."
7252251
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီပြန့်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìpɹàɴ့/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
နိမ့်မြင့်မဟိ တပြေးတည်းညီသော မြီပြင်။ လွင်ပြင်။
=== အင်္ဂလိပ် ===
ground
=== ဗမာ ===
နိမ့်မြင့်မယှိ တပြေးတည်းညီသော မြေပြင်။ လွင်ပြင်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
qhwzr9dbf91v6l9cp6uezrejvl6h9eo
Wt/rki/မြီမျက်နှာပြင်
0
3790525
7252252
2026-07-16T02:51:23Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီမျက်နှာပြင် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìmrɛʔnm̥àpɹɪ̀ɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === မြီအလွှာထပ်ဧ့ မညီမညာ မြင်သာသော ပုံဟန်၊ မြီဧ့ အပြင်လွှာ။ === အင်္ဂလိပ် === above ground === ဗမာ ===..."
7252252
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီမျက်နှာပြင်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìmrɛʔnm̥àpɹɪ̀ɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
မြီအလွှာထပ်ဧ့ မညီမညာ မြင်သာသော ပုံဟန်၊ မြီဧ့ အပြင်လွှာ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
above ground
=== ဗမာ ===
မြေအလွှာထပ်၏ မညီမညာ မြင်သာသော ပုံဟန်၊ မြေ၏ အပြင်လွှာ။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
rsj3llj77u8gyw6wbfovlij82bscjxu
Wp/bto/Pedro B. Escuro
0
3790526
7252254
2026-07-16T02:51:46Z
ShmilyDigital
2598831
Bagong artikulo
7252254
wikitext
text/x-wiki
Pedro B. Escuro (2 Agosto 1923 – 8 Setyembre 2000) ay usad na siyentipikong Filipino na nag-eespesyalisar sa henetika ag pag-ataman sa pananom.
[[Category:Wp/bto]]
l4ogcef79ehpboypg1qizi8ntf3b25o
7252256
7252254
2026-07-16T02:52:53Z
ShmilyDigital
2598831
Naglagay ng larawan
7252256
wikitext
text/x-wiki
[[File:Pedro Escuro NAST.jpg|thumb|Escuro]]
Pedro B. Escuro (2 Agosto 1923 – 8 Setyembre 2000) ay usad na siyentipikong Filipino na nag-eespesyalisar sa henetika ag pag-ataman sa pananom.
[[Category:Wp/bto]]
gwf1ncm5yj8idyzcy0sq9zi1eob98x4
7252262
7252256
2026-07-16T02:59:27Z
ShmilyDigital
2598831
7252262
wikitext
text/x-wiki
[[File:Pedro Escuro NAST.jpg|thumb|Escuro]]
Pedro B. Escuro (2 Agosto 1923 – 8 Setyembre 2000) ay usad na siyentipikong Filipino na nag-eespesyalisar sa henetika ag pag-ataman sa pananom.
Si Escuro ipinangigin ku Agosto 2, 1923 sa mga paraomang Filipino sa Nabua, Camarines Sur.
[[Category:Wp/bto]]
nq2ywzdb52cqsmvdtulkqox28v82oov
Wt/rki/မြီမှုန့်
0
3790527
7252255
2026-07-16T02:52:18Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီမှုန့် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìm̥òʊɴ့/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === ကြီညက်သော မြီကြီးအမှုန့်။ === အင်္ဂလိပ် === dust === ဗမာ === ကြေညက်သော မြေကြီးအမှုန့်။ == ကိုးကား == * {{Template..."
7252255
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီမှုန့်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìm̥òʊɴ့/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
ကြီညက်သော မြီကြီးအမှုန့်။
=== အင်္ဂလိပ် ===
dust
=== ဗမာ ===
ကြေညက်သော မြေကြီးအမှုန့်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
d71wtz2ipnm5r6rikc3ph5ff1ijz4tl
Wt/rki/မြီယာ
0
3790528
7252257
2026-07-16T02:52:54Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီယာ === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìjà/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === စိုက်ပျိုးထွန်ယက်သော မြီကွက်။ === အင်္ဂလိပ် === plot of land === ဗမာ === စိုက်ပျိုးထွန်ယက်သော မြေကွက်။ == ကိုးကား == *..."
7252257
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီယာ
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìjà/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
စိုက်ပျိုးထွန်ယက်သော မြီကွက်။
=== အင်္ဂလိပ် ===
plot of land
=== ဗမာ ===
စိုက်ပျိုးထွန်ယက်သော မြေကွက်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
2095igu6044440u7vw9252305s2kayk
Wt/rki/မြီရိုင်း
0
3790529
7252258
2026-07-16T02:54:20Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီရိုင်း === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìɹáɪɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === ထွန်ယက် ပြုပျင်ခြင်း မဟိသိမ့်ရေမြီ။ မစိုက်ပျိုးပဲ သဘာဝအတိုင်း လွှတ်ထားရေ မြီ။ ၂၊ ပြိုပျက်ခ..."
7252258
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီရိုင်း
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìɹáɪɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
ထွန်ယက် ပြုပျင်ခြင်း မဟိသိမ့်ရေမြီ။ မစိုက်ပျိုးပဲ သဘာဝအတိုင်း လွှတ်ထားရေ မြီ။ ၂၊ ပြိုပျက်ခလီဗျာယ်သော မြို့ရွာ။ ၃၊ လူသူဆိတ်သုဉ်းသော နီရာဒေသ။ သတိုးမင်းသားဦ၊ မရှည်နန်းဆက်၊ နှစ်နှစ်ထက်မာ၊ လွန်တုံကျင်သော်၊ မြို့မာမင်းသုဉ်း၊ ကြာမြင့်မြုန်းဟု။ (မြို့တည်)
=== အင်္ဂလိပ် ===
virgin soil
=== ဗမာ ===
ထွန်ယက် ပြုပြင်ခြင်း မယှိသေးသောမြေ။ မစိုက်ပျိုးပဲ သဘာဝအတိုင်း လွှတ်ထားသော မြေ။ ၂၊ ပြိုပျက်ခဲ့လေပြီသော မြို့ရွာ။ ၃၊ လူသူဆိတ်သုဉ်းသော နေရာဒေသ။ သတိုးမင်းသားဦ၊ မရှည်နန်းဆက်၊ နှစ်နှစ်ထက်တွင်၊ လွန်တုံကျင်သော်၊ မြို့တွင်မင်းသုဉ်း၊ ကြာမြင့်မြုန်းဟု။ (မြို့တည်)
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
m3h99cf18ouc4gr7at64r6mum3xpa0l
Wt/rki/မြီရုပ်မြီရေ
0
3790530
7252259
2026-07-16T02:55:08Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီရုပ်မြီရေ === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìɹoʊʔmɹìɹè/}} === ပစ္စည်း === *{{Wt/rki/head|rki|ပစ္စည်း}} === ဖွင့်ဆိုချက် === တခုတရီသော ဖြစ်ပျက်မှုသဘောသို့ ရောက်နှိုင်ရေ အခြီအနီကို ပြဖို့ ကြိယာနောက်မာ စပ..."
7252259
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီရုပ်မြီရေ
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìɹoʊʔmɹìɹè/}}
=== ပစ္စည်း ===
*{{Wt/rki/head|rki|ပစ္စည်း}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
တခုတရီသော ဖြစ်ပျက်မှုသဘောသို့ ရောက်နှိုင်ရေ အခြီအနီကို ပြဖို့ ကြိယာနောက်မာ စပ်လို့ သုံးသောစကားလုံး။ ချောင်တိုင်အလံကို မြီရုပ်မြီရေ။ (အရပ်)
=== အင်္ဂလိပ် ===
none
=== ဗမာ ===
တစ်စုံတစ်ခုသော ဖြစ်ပျက်မှုသဘောသို့ ရောက်နိုင်သော အခြေအနေကို ပြရန် ကြိယာနောက်၌ စပ်၍ သုံးသောစကားလုံး။ ချောင်တိုင်အလံကို မြီရုပ်မြီရေ။ (အရပ်)
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
tda54u3irw7j5aet74jt32x41tvbq9u
Wt/rki/မြီရှည်သီး
0
3790531
7252260
2026-07-16T02:56:02Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီရှည်သီး === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìʃɛ̀θï/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === ကြက်ဥခိုးမပမာ အလုံးပွဝိုင်းလို့ အလျား ၃ ပေ၊ ၄ ပေခန့်ထိ ရှည်ပြီး အရင်းအဖျား သွယ်လားရေ အတော..."
7252260
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီရှည်သီး
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìʃɛ̀θï/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
ကြက်ဥခိုးမပမာ အလုံးပွဝိုင်းလို့ အလျား ၃ ပေ၊ ၄ ပေခန့်ထိ ရှည်ပြီး အရင်းအဖျား သွယ်လားရေ အတောင့်ကို ချက်ပြုတ် စားသုံး ရရေ အသီးပင်တမျိုး။
=== အင်္ဂလိပ် ===
snake gourd
=== ဗမာ ===
လင်းမြွေပမာ အလုံးပွဝိုင်း၍ အလျား ၃ ပေ၊ ၄ ပေခန့်ထိ ရှည်ပြီး အရင်းအဖျား သွယ်သွားသော အတောင့်ကို ချက်ပြုတ် စားသုံး ရသော အသီးပင်တစ်မျိုး။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
s3wwv8pih4gtum4b9yl414wb52vryqb
Wt/rki/မြီလပ်
0
3790532
7252261
2026-07-16T02:56:49Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီလပ် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìlaʔ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === မစိုက်ပျိုးပဲ ချန်ထားရေ မြီ၊ စိုက်ပျိုးခြင်းကို မပြုပဲ လစ်လပ်ကြွင်းကျန် ဟိနီရေ စိုက်ပျိုးမြီ။..."
7252261
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီလပ်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìlaʔ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
မစိုက်ပျိုးပဲ ချန်ထားရေ မြီ၊ စိုက်ပျိုးခြင်းကို မပြုပဲ လစ်လပ်ကြွင်းကျန် ဟိနီရေ စိုက်ပျိုးမြီ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
vacant land
=== ဗမာ ===
မစိုက်ပျိုးပဲ ချန်ထားသော မြေ၊ စိုက်ပျိုးခြင်းကို မပြုပဲ လစ်လပ်ကြွင်းကျန် ယှိနေသော စိုက်ပျိုးမြေ။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
a8lzn8crklmp7aq83wvafesd20nb91l
Wt/rki/မြီလွတ်
0
3790533
7252263
2026-07-16T02:59:30Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီလွတ် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìlwaʔ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === ပိုင်သျှင်မဟိသော မြီ၊ အဆောက်အအုံနန့် စိုက်ပျိုးသော အပင်တိမဟိသော ဝန်းကျင်။ === အင်္ဂလိပ် === vacant land ===..."
7252263
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီလွတ်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìlwaʔ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
ပိုင်သျှင်မဟိသော မြီ၊ အဆောက်အအုံနန့် စိုက်ပျိုးသော အပင်တိမဟိသော ဝန်းကျင်။
=== အင်္ဂလိပ် ===
vacant land
=== ဗမာ ===
ပိုင်သျှင်မယှိသော မြေ၊ အဆောက်အအုံနှင့် စိုက်ပျိုးသော အပင်များမယှိသော ဝန်းကျင်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
o7wxnu0pj5xh9vni5hjkgpn93wleatb
Wt/rki/မြီလှယိုးမိုဃ်းပျံ
0
3790534
7252264
2026-07-16T03:00:18Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီလှယိုးမိုဃ်းပျံ === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìɬjómÒɡʱ်:prəɴ/}} === ကြိယာ === *{{Wt/rki/head|rki|ကြိယာ}} === ဖွင့်ဆိုချက် === တန်ခိုး ဣဒ္ဓိပါဒ် အစွမ်းနန့် မြီထု ရီထု၊ လီထုကို ဖြတ်လျှိုးလားလာရေ။ === အင်..."
7252264
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီလှယိုးမိုဃ်းပျံ
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìɬjómÒɡʱ်:prəɴ/}}
=== ကြိယာ ===
*{{Wt/rki/head|rki|ကြိယာ}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
တန်ခိုး ဣဒ္ဓိပါဒ် အစွမ်းနန့် မြီထု ရီထု၊ လီထုကို ဖြတ်လျှိုးလားလာရေ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
none
=== ဗမာ ===
တန်ခိုး ဣဒ္ဓိပါဒ် အစွမ်းဖြင့် မြေထု ရေထု၊ လေထုကို ဖြတ်လျှိုးသွားလာသည်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
8i9834hzdxkgm06wbtrt04rf8x6jrxk
Wt/rki/မြီလုမြီချင်
0
3790535
7252265
2026-07-16T03:01:08Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီလုမြီချင် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìloʊmɹìɕɪ̀ɴ/}} === ပစ္စည်း === *{{Wt/rki/head|rki|ပစ္စည်း}} === ဖွင့်ဆိုချက် === တခုတရီသော ဖြစ်ပျက်မှုသဘောသို့ ရောက်နှိုင်ရေ အခြီအနီကို ပြဖို့ ကြိယာနောက်မာ စ..."
7252265
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီလုမြီချင်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìloʊmɹìɕɪ̀ɴ/}}
=== ပစ္စည်း ===
*{{Wt/rki/head|rki|ပစ္စည်း}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
တခုတရီသော ဖြစ်ပျက်မှုသဘောသို့ ရောက်နှိုင်ရေ အခြီအနီကို ပြဖို့ ကြိယာနောက်မာ စပ်လို့ သုံးသော စကားလုံး။ ချောင်တိုင်အလံကို မြီရုပ်မြီရေ (အရပ်)။ ခြေလေးဘက်မာ၊ တဖက်ခွာကို၊ နာဟန်လည်းပြု၊ မာယာဖန်ဖျာ၊ ကြံစည်မှုဖြင့်၊ မြီလုမြီချင်၊ (ရာမ)
=== အင်္ဂလိပ် ===
none
=== ဗမာ ===
တစ်စုံတစ်ခုသော ဖြစ်ပျက်မှုသဘောသို့ ရောက်နိုင်သော အခြေအနေကို ပြရန် ကြိယာနောက်၌ စပ်၍ သုံးသော စကားလုံး။ ချောင်တိုင်အလံကို မြီရုပ်မြီရေ (အရပ်)။ ခြေလေးဘက်မှာ၊ တဖက်ခွာကို၊ နာဟန်လည်းပြု၊ မာယာဖန်ဖျာ၊ ကြံစည်မှုဖြင့်၊ မြီလုမြီချင်၊ (ရာမ)
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
8i191s6p1d8bpnavu3bpfbmnuhoi0u3
Wt/rki/မြီလှန်
0
3790536
7252266
2026-07-16T03:02:17Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီလှန် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìɬàɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === အထက်မြီနန့် အောက်မြီကို မရောယှက်စီဖို့ အောက်မြီကို တူးကော် တင်ရေ။ === အင်္ဂလိပ် === raze === ဗမာ === အထက်မ..."
7252266
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီလှန်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìɬàɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
အထက်မြီနန့် အောက်မြီကို မရောယှက်စီဖို့ အောက်မြီကို တူးကော် တင်ရေ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
raze
=== ဗမာ ===
အထက်မြေနှင့် အောက်မြေကို မရောယှက်စေရန် အောက်မြေကို တူးကော် တင်သည်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
5t1d64l1tpyhjshvs5a7jquwj9k6a5m
Wt/rki/မြီလွှာ
0
3790537
7252267
2026-07-16T03:03:01Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီလွှာ === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìlW̯à/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === တမန်းသားတမျိုးစီဧ့ အပြင်အပြန့်လိုက် ဖြစ်နီသော အထပ်။ === အင်္ဂလိပ် === earth stratum === ဗမာ === မြေသားတစ်မျိုး..."
7252267
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီလွှာ
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìlW̯à/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
တမန်းသားတမျိုးစီဧ့ အပြင်အပြန့်လိုက် ဖြစ်နီသော အထပ်။
=== အင်္ဂလိပ် ===
earth stratum
=== ဗမာ ===
မြေသားတစ်မျိုးစီ၏ အပြင်အပြန့်လိုက် ဖြစ်နေသော အထပ်။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
cshiz458yg81pqyj6v2opd7xbjggrg4
Wt/rki/မြီဝင်
0
3790538
7252268
2026-07-16T03:04:07Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီဝင် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìwɪ̀ɴ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === မြီမာ မြှုပ်စိုက်ထားရေ အရာရို့မာ မြီတွင်းမာ မြှုပ်ဝင်နိန်ရေ အစောက်ဧ့ အတိုင်း အရှည်ပမာဏ။ === အင်..."
7252268
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီဝင်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìwɪ̀ɴ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
မြီမာ မြှုပ်စိုက်ထားရေ အရာရို့မာ မြီတွင်းမာ မြှုပ်ဝင်နိန်ရေ အစောက်ဧ့ အတိုင်း အရှည်ပမာဏ။
=== အင်္ဂလိပ် ===
the part of a post embedded in the ground
=== ဗမာ ===
မြေတွင် မြှုပ်စိုက်ထားသော အရာတို့တွင် မြေတွင်း၌ မြှုပ်ဝင်နေသည့် အစောက်၏ အတိုင်း အရှည်ပမာဏ။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
c3xssl96qzx2u86pxccfq8hcfzek1e8
Wt/rki/မြီဝပ်မငှက်
0
3790539
7252269
2026-07-16T03:05:04Z
Tejoebārsa
2604072
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == မြီဝပ်မငှက် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìwaʔmŋ̊ɛʔ/}} === နာမ် === *{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}} === ဖွင့်ဆိုချက် === နိအခါ မြီမာ ဝပ်နိန်ပြီးကေ ညဇာအခါကျမှ ထွက်ကာ ပိုးမွှားရို့ကို ဖမ်းစားတတ်ရေ ရှည်ချွန်သေ..."
7252269
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
မြီဝပ်မငှက်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/mɹìwaʔmŋ̊ɛʔ/}}
=== နာမ် ===
*{{Wt/rki/head|rki|နာမ်}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
နိအခါ မြီမာ ဝပ်နိန်ပြီးကေ ညဇာအခါကျမှ ထွက်ကာ ပိုးမွှားရို့ကို ဖမ်းစားတတ်ရေ ရှည်ချွန်သော ပတုံးအတောင်ဟိရေ ငှက်တမျိုး။
=== အင်္ဂလိပ် ===
the common Indian nightjar Caprimulgus asiaticus
=== ဗမာ ===
နေ့အခါ မြေတွင် ဝပ်နေပြီး ညအခါကျမှ ထွက်ကာ ပိုးမွှားတို့ကို ဖမ်းစားတတ်သော ရှည်ချွန်သော အမြီးအတောင်ယှိသည့် ငှက်တစ်မျိုး။
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
8jhbczeu6tblm7zeymu6p6mjo2yy7m0
Wp/bto/Utok
0
3790540
7252270
2026-07-16T03:18:48Z
ShmilyDigital
2598831
Bagong artikulo
7252270
wikitext
text/x-wiki
A Utok usad na organo nagsisirbing sentro ka nervous system sa halos gabos na ayop.
[[Category:Wp/bto]]
rjxuwcg2ta8yeuv33os32hc80tc3z7g
7252271
7252270
2026-07-16T03:19:44Z
ShmilyDigital
2598831
Naglagay ng larawan
7252271
wikitext
text/x-wiki
[[File:Chimp Brain in a jar.jpg|thumb|Utok]]
A Utok usad na organo nagsisirbing sentro ka nervous system sa halos gabos na ayop.
[[Category:Wp/bto]]
5rm9rursqlb105ie5q1i96rz6l1e3gv
Wp/bto/Angog
0
3790541
7252273
2026-07-16T03:29:35Z
ShmilyDigital
2598831
Bagong artikulo
7252273
wikitext
text/x-wiki
Sa anatomya ka tawo, a angog usad sa parte ka utok.
[[Category:Wp/bto]]
mkb665ypcam566tcrdw3xzuxgehq9qz
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/C
0
3790542
7252274
2026-07-16T03:33:19Z
Deepturquoise
2613705
+
7252274
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|C|'''C'''ikur|gambar=Lesser galangal Kencur Luc Viatour.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
qjvrscv6zyi2mms3txxq2na7goomhes
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/D
0
3790543
7252275
2026-07-16T03:34:57Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|D|'''D'''orokdok|gambar=Dorokdok 1.jpg}} [[Category:Wb/su]]"
7252275
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|D|'''D'''orokdok|gambar=Dorokdok 1.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
bpa2ktd4n2nzwkob3lr4zb3g6h6v7ma
Wt/ppl/nawi pual nawi
0
3790544
7252276
2026-07-16T03:35:18Z
Deysy Guzman
2693382
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''nawi pual nawi''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual nawi.wav|embed|200px]] |} [[File:Go 84.svg]] === Español === * '''Definición:''' ochenta y cuatro * '''Ejemplo:''' "ne nawi pual nawi:" — ''el ochenta y cuatro'' === English === * '''Def..."
7252276
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''nawi pual nawi'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual nawi.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Go 84.svg]]
=== Español ===
* '''Definición:''' ochenta y cuatro
* '''Ejemplo:''' "ne nawi pual nawi:" — ''el ochenta y cuatro''
=== English ===
* '''Definition:''' eighty four
* '''Example:''' "ne nawi pual nawi" — ''el ochenta y cuatro''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
svmyqs054bgdr6b5m6syrh0ojzdzn97
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/E
0
3790545
7252277
2026-07-16T03:39:06Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|E|'''E'''ntal|gambar=Tal palm (Borassus flabellifer) fruit.jpg}} [[Category:Wb/su]]"
7252277
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|E|'''E'''ntal|gambar=Tal palm (Borassus flabellifer) fruit.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
dlir3w1caxzhbc9y72npyrv0bff14uh
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/G
0
3790546
7252278
2026-07-16T03:40:14Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|G|'''G'''edang|gambar=Papaya - longitudinal section.jpg}} [[Category:Wb/su]]"
7252278
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|G|'''G'''edang|gambar=Papaya - longitudinal section.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
0pig9pcrsjurmdlo97l1fqldw9n9mnx
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/H
0
3790547
7252279
2026-07-16T03:41:35Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|H|'''H'''ui|gambar=Ipomoea batatas 006.JPG}} [[Category:Wb/su]]"
7252279
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|H|'''H'''ui|gambar=Ipomoea batatas 006.JPG}}
[[Category:Wb/su]]
g0xzu6iny26bm2x3q35j2mw2ikgk29q
Wt/ppl/nawi pual se
0
3790548
7252280
2026-07-16T03:42:18Z
Deysy Guzman
2693382
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''nawi pual se''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual se.wav|embed|200px]] |} [[File:Go 81.svg]] === Español === * '''Definición:''' ochenta y uno * '''Ejemplo:''' "ne nawi pual se" — ''el ochenta y uno'' === English === * '''Definition:''' e..."
7252280
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''nawi pual se'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual se.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Go 81.svg]]
=== Español ===
* '''Definición:''' ochenta y uno
* '''Ejemplo:''' "ne nawi pual se" — ''el ochenta y uno''
=== English ===
* '''Definition:''' eighty-one
* '''Example:''' "ne nawi pual se" — ''the eighty-one''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
iq3z3sa24valwkvyx7mzhwj6w4qikkp
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/I
0
3790549
7252281
2026-07-16T03:44:41Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|I|'''I'''ngwang|gambar=Bunga pepaya.jpg}} [[Category:Wb/su]]"
7252281
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|I|'''I'''ngwang|gambar=Bunga pepaya.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
sglzf8vymhcmicvlnexa3bwog2zid2a
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/J
0
3790550
7252282
2026-07-16T03:47:56Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|J|'''J'''aat|gambar=Japanese Psophocarpus tetragonolobus.jpg}} [[Category:Wb/su]]"
7252282
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|J|'''J'''aat|gambar=Japanese Psophocarpus tetragonolobus.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
tay7you3lrtr7v2sajmzqnqmsc85smm
Wt/ppl/nawi pual shikipil
0
3790551
7252285
2026-07-16T03:55:33Z
Deysy Guzman
2693382
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''nawi pual shikipil''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual shikipil.wav|embed|200px]] |} === Español === * '''Definición:''' ochenta mil * '''Ejemplo:''' "nawi pual shikipil" — ''ochenta mil'' === English === * '''Definition:''' eighty thousan..."
7252285
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''nawi pual shikipil'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual shikipil.wav|embed|200px]]
|}
=== Español ===
* '''Definición:''' ochenta mil
* '''Ejemplo:''' "nawi pual shikipil" — ''ochenta mil''
=== English ===
* '''Definition:''' eighty thousand
* '''Example:''' "nawi pual shikipil" — ''eighty thousand''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
gq7c5rzhu9cp9n2jk7sver8ue26qbkd
Wt/ppl/Nawi pual ume
0
3790552
7252286
2026-07-16T04:06:03Z
Deysy Guzman
2693382
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''nawi pual ume''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual ume.wav|embed|200px]] |} [[File:Go 82.svg]] === Español === * '''Definición:''' ochenta y dos * '''Ejemplo:''' "ne nawi pual ume:" — '' el ochenta y dos'' === English === * '''Def..."
7252286
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''nawi pual ume'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[Wt/ppl/(File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual ume.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Go 82.svg]]
=== Español ===
* '''Definición:''' ochenta y dos
* '''Ejemplo:''' "ne nawi pual ume:" — '' el ochenta y dos''
=== English ===
* '''Definition:''' eighty-two.
* '''Example:''' "ne nawi pual ume" — ''the eighty-two''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
rxwl1hyzw4cs8nnbngmnixowj7mpl8f
Wt/ppl/nawi pual yey
0
3790553
7252287
2026-07-16T04:17:29Z
Deysy Guzman
2693382
Created page with "{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;" | '''nawi pual yey''' ---- ''Categoría Gramatical:'' Sustantivo ''Grammatical Category:'' Noun ---- * '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual yey.wav|embed|200px]] |} [[File:Go 83.svg]] === Español === * '''Definición:''' ochenta y tres * '''Ejemplo:''' "ne nawi pual yey:" — ''el ochenta y tres'' === English === * '''Definition..."
7252287
wikitext
text/x-wiki
{| style="background: #f8fafc; border: 2px solid #0284c7; padding: 15px; border-radius: 8px; width: auto;"
|
'''nawi pual yey'''
----
''Categoría Gramatical:'' Sustantivo
''Grammatical Category:'' Noun
----
* '''Audio:''' [[File:LL-Q1186896 (ppl)-Mistun MJ Menéndez-nawi pual yey.wav|embed|200px]]
|}
[[File:Go 83.svg]]
=== Español ===
* '''Definición:''' ochenta y tres
* '''Ejemplo:''' "ne nawi pual yey:" — ''el ochenta y tres''
=== English ===
* '''Definition:'eighty-three''
* '''Example:''' "ne nawi pual yey" — ''the eighty-four''
[[Category:Wt/ppl/Category:Sustantivo]]
[[Category:Wt/ppl]]
4mbw334ov9ivb2ebekp8x8s3oyv9z0d
Wt/rki/အကျိုးသန်
0
3790554
7252323
2026-07-16T05:24:57Z
YaThaWinTha
2581557
Created page with "== {{Wt/rki/=rki=}} == အကျိုးသန် === အသံထွက် === * {{Wt/rki/RKI_IPA|/ʔt͡ɕóθàɴ/}} === ကြိယာ === *{{Wt/rki/head|rki|ကြိယာ}} === ဖွင့်ဆိုချက် === များစွာသော အကျိုးကျေးဇုကို ရဟိသည် === အင်္ဂလိပ် === gain === ဗမာ === များစွာသော အကျိုးကျေးဇူးကို ရရှ..."
7252323
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/rki/=rki=}} ==
အကျိုးသန်
=== အသံထွက် ===
* {{Wt/rki/RKI_IPA|/ʔt͡ɕóθàɴ/}}
=== ကြိယာ ===
*{{Wt/rki/head|rki|ကြိယာ}}
=== ဖွင့်ဆိုချက် ===
များစွာသော အကျိုးကျေးဇုကို ရဟိသည်
=== အင်္ဂလိပ် ===
gain
=== ဗမာ ===
များစွာသော အကျိုးကျေးဇူးကို ရရှိသည်
== ကိုးကား ==
* {{Template:Wt/rki/R:rki:WTV}}
[[Category:Wt/rki]]
rzsb6v78lhwir1zm7jjiib7rhu0kp01
Wp/nyn/Mathias Mpuuga
0
3790555
7252324
2026-07-16T05:34:17Z
Brenda Namulinda
2608960
Created page with "Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda, rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.[1][2][3][4][5] Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] [[Category:Wp/nyn]]"
7252324
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu Uganda, rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.[1][2][3][4][5] Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
[[Category:Wp/nyn]]
bfvm0wghd1ybvuhv1jyuyq4a5px7akr
7252325
7252324
2026-07-16T05:34:56Z
Brenda Namulinda
2608960
7252325
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.[1][2][3][4][5] Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
[[Category:Wp/nyn]]
ie9a4drua14cvcjcl9wgrpy2hunojg0
7252326
7252325
2026-07-16T05:35:28Z
Brenda Namulinda
2608960
7252326
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.[1][2][3][4][5] Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
mlttxpq61m8bmrfvgb91libg7iupala
7252327
7252326
2026-07-16T05:35:55Z
Brenda Namulinda
2608960
7252327
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>"Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament". ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref>[1][2][3][4][5] Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
j9o6t8pg30dp12eds35utd5edtrtpcb
7252328
7252327
2026-07-16T05:36:19Z
Brenda Namulinda
2608960
7252328
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref>[1][2][3][4][5] Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
buqyl39v93wy107t4agzypp10oyvdzf
7252329
7252328
2026-07-16T05:36:48Z
Brenda Namulinda
2608960
7252329
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>"MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref>[1][2][3][4][5] Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
6ut9g4hzacowz8431zad3ymkr9kqkm0
7252330
7252329
2026-07-16T05:37:10Z
Brenda Namulinda
2608960
7252330
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref>[1][2][3][4][5] Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
1hydpa1r5upafe8hzkapj2fp1tmwau3
7252331
7252330
2026-07-16T05:37:38Z
Brenda Namulinda
2608960
7252331
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>"NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament". ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
karkx2nsom2brslz5zqcdhpin0ubk2d
7252332
7252331
2026-07-16T05:37:58Z
Brenda Namulinda
2608960
7252332
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
rmql454xr00mc2jbbl3h0esjmhbgbdc
7252333
7252332
2026-07-16T05:38:12Z
Brenda Namulinda
2608960
7252333
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
41a5lez88aun6epapih3f5j3e14l45o
7252334
7252333
2026-07-16T05:38:46Z
Brenda Namulinda
2608960
7252334
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
48hicrr5f4i2uneql6ade6bjzv42fk8
7252335
7252334
2026-07-16T05:39:10Z
Brenda Namulinda
2608960
7252335
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>"Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
6eczkloy8zd4itgsm6z1eq8s8gf03rl
7252336
7252335
2026-07-16T05:39:33Z
Brenda Namulinda
2608960
7252336
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
5mlagp6v2eln5fjyjx6wll8kbsathx3
7252337
7252336
2026-07-16T05:40:16Z
Brenda Namulinda
2608960
7252337
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
3p8xhdc48cwntvn1nwc64pi1wjsv626
7252338
7252337
2026-07-16T05:40:50Z
Brenda Namulinda
2608960
7252338
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
s4fk3mr5msjz3069xwyjemgzy1pcfnt
7252340
7252338
2026-07-16T05:46:59Z
Brenda Namulinda
2608960
7252340
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
bdhh3qvivttfm2u8xa4ilyn3b9zulk2
7252341
7252340
2026-07-16T05:47:38Z
Brenda Namulinda
2608960
7252341
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
04r8sfqhwv4zn6nom2hzrefy1ulle93
7252342
7252341
2026-07-16T05:49:00Z
Brenda Namulinda
2608960
7252342
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
pnrqaku60cybv8vugerwsj17nsw4wth
7252343
7252342
2026-07-16T05:50:00Z
Brenda Namulinda
2608960
7252343
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
qd6qxr1o1sm2okc2onxf0c1xkuhpsao
7252344
7252343
2026-07-16T05:50:48Z
Brenda Namulinda
2608960
7252344
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
71nm5iuo61bdqrw058srk4a4r9ocrz0
7252345
7252344
2026-07-16T05:51:19Z
Brenda Namulinda
2608960
7252345
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
shd7m8vsyha6gksvthtyprjqf6s8acy
7252346
7252345
2026-07-16T05:53:37Z
Brenda Namulinda
2608960
7252346
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
c02rys6p3seb2tsy929rwjd4aeu6yxf
7252347
7252346
2026-07-16T05:54:12Z
Brenda Namulinda
2608960
7252347
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
tivnosqm7nfgurk1tirt7jw5zmgxv6m
7252348
7252347
2026-07-16T05:56:07Z
Brenda Namulinda
2608960
7252348
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
axql9lpi5ylsrtr5xjwvv0g5a3klg8j
7252349
7252348
2026-07-16T05:59:10Z
Brenda Namulinda
2608960
7252349
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
n24sfsxdih4092iwt2wqegjmqugxipg
7252350
7252349
2026-07-16T05:59:54Z
Brenda Namulinda
2608960
7252350
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
22qyivgxt049f1cpewd1zykcojr0uye
7252351
7252350
2026-07-16T06:02:47Z
Brenda Namulinda
2608960
7252351
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>"Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
owc3oeyxso16sko5jgd7senibc7lmpw
7252352
7252351
2026-07-16T06:03:54Z
Brenda Namulinda
2608960
7252352
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya Masaka kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
46a1ip89f6nmw34bqufsycev48md0ec
7252353
7252352
2026-07-16T06:04:16Z
Brenda Namulinda
2608960
7252353
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya National Unity Platform (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
41wr07jawrzh6kwn3zruuipyb3cn2zl
7252354
7252353
2026-07-16T06:04:28Z
Brenda Namulinda
2608960
7252354
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu (Bobi Wine) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
aohzwo11f3niy5ueccsyf5hvlsasb3l
7252355
7252354
2026-07-16T06:04:46Z
Brenda Namulinda
2608960
7252355
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026[6][7][8] Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
f90ou5knewb029ltknhb6xgxzf47m1f
7252356
7252355
2026-07-16T06:05:26Z
Brenda Namulinda
2608960
7252356
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. "I'm naturally a politician, says Mpuuga". ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
3tofzaeet9mafqk114rl28g5nr57tdk
7252357
7252356
2026-07-16T06:05:46Z
Brenda Namulinda
2608960
7252357
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
2qzqo57mx65khcvphdlr0rvn269j1nr
7252358
7252357
2026-07-16T06:06:10Z
Brenda Namulinda
2608960
7252358
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP". ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
9ywx1phdcwdapjiun348fn9o3lp25co
7252359
7252358
2026-07-16T06:06:33Z
Brenda Namulinda
2608960
7252359
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
myjxqs6090igi1fdkdqibd3g68bd25s
7252360
7252359
2026-07-16T06:06:54Z
Brenda Namulinda
2608960
7252360
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
jmzq2j3elubhktzi9hjf6ur8wtn0ml4
7252361
7252360
2026-07-16T06:07:20Z
Brenda Namulinda
2608960
7252361
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ik12u39wiqn6mfbjododsk3wgh3pq63
7252362
7252361
2026-07-16T06:08:11Z
Brenda Namulinda
2608960
7252362
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). "Parliamentary Commission constituted". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
oltcfk2qj7vbsuckiwkkp1syf4oueek
7252363
7252362
2026-07-16T06:08:30Z
Brenda Namulinda
2608960
7252363
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
lsqclqca96v5le2odk9tcpnx75hfich
7252364
7252363
2026-07-16T06:08:48Z
Brenda Namulinda
2608960
7252364
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). "The Parliamentary Commission". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
richlprktrrja4zvljlul4r1zv9x4eb
7252365
7252364
2026-07-16T06:09:08Z
Brenda Namulinda
2608960
7252365
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.[11]
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
38ucvbyymbxeh0l4yy0i9k6h7xodmof
7252366
7252365
2026-07-16T06:09:42Z
Brenda Namulinda
2608960
7252366
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref>Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref>Kakaire, Sulaiman. "I'm naturally a politician, says Mpuuga". ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
8ef7xl7cr4m0jrolls9qsi4llts9cdb
7252367
7252366
2026-07-16T06:10:44Z
Brenda Namulinda
2608960
7252367
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.[11][12]
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
9u7qe2to94ndq3h8z4sl9h7z0em2rem
7252368
7252367
2026-07-16T06:11:50Z
Brenda Namulinda
2608960
7252368
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" />
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
s6jww030pszfog0lfwq2lctv4l90fz0
7252369
7252368
2026-07-16T06:12:06Z
Brenda Namulinda
2608960
7252369
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref>Kasoba, William (2021-05-28). "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?". ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
3r7h82jorr5cp4zu45snas9sh15h11n
7252371
7252369
2026-07-16T06:15:02Z
Brenda Namulinda
2608960
7252371
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref>Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari Makerere University kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
2yjpj6sz0dvifgbvvzrfdgpb6dv9qwo
7252372
7252371
2026-07-16T06:20:14Z
Brenda Namulinda
2608960
7252372
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref>Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.[12] Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
t3an5ayvxpsw2du96rgwc9qyy7e4gyy
7252373
7252372
2026-07-16T06:20:53Z
Brenda Namulinda
2608960
7252373
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.[12] Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
8lathweonpy9d3fgk1sbe092exl1zc5
7252374
7252373
2026-07-16T06:21:10Z
Brenda Namulinda
2608960
7252374
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
5u9m3p5v9ejtqxjhthqpcncbj5qe32n
7252375
7252374
2026-07-16T06:21:42Z
Brenda Namulinda
2608960
7252375
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
rvbybv83g4vvntvl7u6eq5yfqn3e6xv
7252376
7252375
2026-07-16T06:22:03Z
Brenda Namulinda
2608960
7252376
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
h7yfiikuedf7ppzf4x1un2n7ujxn6m9
7252377
7252376
2026-07-16T06:22:25Z
Brenda Namulinda
2608960
7252377
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
e2leqc3kt7ifwoq10c3hn2tmyur4zx5
7252378
7252377
2026-07-16T06:22:46Z
Brenda Namulinda
2608960
7252378
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.[12]
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
qgt2geal0czih4kglt24gvueml772hz
7252379
7252378
2026-07-16T06:25:17Z
Brenda Namulinda
2608960
7252379
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.[12]
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
r1xbjvvgrrdfjl2i80mmsysw0z87r6c
7252380
7252379
2026-07-16T06:25:33Z
Brenda Namulinda
2608960
7252380
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.[12]
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
n7grpeg1aqtbtqp91hvbtj3c7b517t4
7252381
7252380
2026-07-16T06:25:58Z
Brenda Namulinda
2608960
7252381
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.[12]
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
htzjrgootz5emp4c7443jkklubskb4h
7252382
7252381
2026-07-16T06:26:13Z
Brenda Namulinda
2608960
7252382
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.[12]
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
rulxd3rp5ftee9qqf2eshoeda7puqjn
7252383
7252382
2026-07-16T06:26:28Z
Brenda Namulinda
2608960
7252383
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.[12]
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
0oco8x7l8tuiow7w8hwhyo0u4b8qan8
7252384
7252383
2026-07-16T06:26:42Z
Brenda Namulinda
2608960
7252384
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.[12] Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
lzwhjnbf6crv8w4irr60jz6zrfkn3op
7252385
7252384
2026-07-16T06:27:04Z
Brenda Namulinda
2608960
7252385
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.[12]
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
qfcnogvpjby8d0dsc99gcahm15inpw5
7252386
7252385
2026-07-16T06:27:27Z
Brenda Namulinda
2608960
7252386
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[15] .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
sbw6eozuai2zylsedsw3d9conuf64f1
7252387
7252386
2026-07-16T06:28:18Z
Brenda Namulinda
2608960
7252387
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>"Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader". ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front[16]. Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
efk1bcjqpx7h2ua31ixsa4d0mdn5c45
7252395
7252387
2026-07-16T06:33:18Z
Brenda Namulinda
2608960
7252395
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>"Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader". ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
6j9psrjaytyvnhtpmhthmtrak56zhaq
7252396
7252395
2026-07-16T06:33:40Z
Brenda Namulinda
2608960
7252396
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>"Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader". ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
8bcdajrmzqqf52k47ptld9tqsrji3jj
7252397
7252396
2026-07-16T06:34:44Z
Brenda Namulinda
2608960
7252397
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwaikumi na kumwe 2025, akaraganisibwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.[17] . Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
q7jedpqo97fjxm69zksm2xd61a1v7nb
7252407
7252397
2026-07-16T06:40:09Z
Brenda Namulinda
2608960
7252407
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.[16] Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
kgi19u58zqyllyokhyj2tiyzjsf5dfp
7252410
7252407
2026-07-16T06:40:36Z
Brenda Namulinda
2608960
7252410
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>"Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front". ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
ghkp0519r3hh94mcswjydj9g5avweym
7252412
7252410
2026-07-16T06:40:56Z
Brenda Namulinda
2608960
7252412
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front[18].
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
gmiyyareawdcpd1p08om6f8xrwqokvt
7252414
7252412
2026-07-16T06:41:19Z
Brenda Namulinda
2608960
7252414
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics". ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
6yi3iymxpmyqim539svql9ner5x6h1f
7252415
7252414
2026-07-16T06:41:38Z
Brenda Namulinda
2608960
7252415
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.[19]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
li2fy4g2xz7c3zpvtah83w6vljjnml6
7252418
7252415
2026-07-16T06:43:31Z
Brenda Namulinda
2608960
7252418
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.<ref>"Ex-LOP Mpuuga challenges 2026 general elections in Constitutional Court". ''New Vision''. Retrieved 2026-05-03.</ref>
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
1y7wp36is9pst71kibxohgixcprbj1z
7252420
7252418
2026-07-16T06:43:55Z
Brenda Namulinda
2608960
7252420
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/politics/ex-lop-mpuuga-challenges-2026-general-electio-NV_232955_062026 "Ex-LOP Mpuuga challenges 2026 general elections in Constitutional Court".] ''New Vision''. Retrieved 2026-05-03.</ref>
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
79x4z8gvofxs19jzhf2w2dxw7aaw7lw
7252421
7252420
2026-07-16T06:44:19Z
Brenda Namulinda
2608960
7252421
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/politics/ex-lop-mpuuga-challenges-2026-general-electio-NV_232955_062026 "Ex-LOP Mpuuga challenges 2026 general elections in Constitutional Court".] ''New Vision''. Retrieved 2026-05-03.</ref>
== Reeba n'ebindi ==
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
18ud512djmqbbwlf9qhcc7at47w4vmz
7252423
7252421
2026-07-16T06:44:29Z
Brenda Namulinda
2608960
7252423
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/politics/ex-lop-mpuuga-challenges-2026-general-electio-NV_232955_062026 "Ex-LOP Mpuuga challenges 2026 general elections in Constitutional Court".] ''New Vision''. Retrieved 2026-05-03.</ref>
== Reeba n'ebindi ==
* Nandala Mafabi
* Winnie Kiiza
* Abed Bwanika
* Bashir Kazibwe
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
nuzt4n3c93hl9tf4ikj9wy26gqt4b31
7252424
7252423
2026-07-16T06:44:39Z
Brenda Namulinda
2608960
7252424
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/politics/ex-lop-mpuuga-challenges-2026-general-electio-NV_232955_062026 "Ex-LOP Mpuuga challenges 2026 general elections in Constitutional Court".] ''New Vision''. Retrieved 2026-05-03.</ref>
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Nandala Mafabi|Nandala Mafabi]]
* Winnie Kiiza
* Abed Bwanika
* Bashir Kazibwe
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
besg9zjwzv45qxcn43mbcokui9kqtv6
7252425
7252424
2026-07-16T06:44:49Z
Brenda Namulinda
2608960
7252425
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/politics/ex-lop-mpuuga-challenges-2026-general-electio-NV_232955_062026 "Ex-LOP Mpuuga challenges 2026 general elections in Constitutional Court".] ''New Vision''. Retrieved 2026-05-03.</ref>
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Nandala Mafabi|Nandala Mafabi]]
* [[Wp/nyn/Winnie Kiiza|Winnie Kiiza]]
* Abed Bwanika
* Bashir Kazibwe
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
qjh81c4nsuuzh3v6quz7qf7p24ss5j8
7252427
7252425
2026-07-16T06:45:10Z
Brenda Namulinda
2608960
7252427
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya National Unity Platform yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/politics/ex-lop-mpuuga-challenges-2026-general-electio-NV_232955_062026 "Ex-LOP Mpuuga challenges 2026 general elections in Constitutional Court".] ''New Vision''. Retrieved 2026-05-03.</ref>
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Nandala Mafabi|Nandala Mafabi]]
* [[Wp/nyn/Winnie Kiiza|Winnie Kiiza]]
* Abed Bwanika
* [[Wp/nyn/Bashir Kazibwe|Bashir Kazibwe]]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
sxbcc61uvgnd8eyi9iqk3akw26j418l
7252429
7252427
2026-07-16T06:45:25Z
Brenda Namulinda
2608960
7252429
wikitext
text/x-wiki
Mathias Mpuuga Nsamba (yazairwe 12 Okwaikumi 1975) n'omunyabyabutegyeki omu [[Wp/nyn/Uganda|Uganda]], rooya, kandi omwegyesa owaheereize nk'Omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti kuruga 2021 kuhisya 2024.<ref>[https://www.independent.co.ug/mathias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament/ "Mathias Mpuuga appointed Leader of Opposition in Parliament"]. ''The Independent Uganda''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/135610 "MP Adeke, Nyanjura bailed at sh1m]". ''New Vision''. 7 June 2022. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-appoints-mathias-mpuuga-as-leader-of-opposition-in-parliament-3417352 "NUP appoints Mathias Mpuuga as Leader of Opposition in Parliament".] ''Monitor''. 2021-05-28. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/matthias-mpuuga-appointed-leader-of-opposition-in-parliament- "Mathias Mpuuga Appointed Leader of Opposition in Parliament]". ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/mps-oppose-specialized-teacher-education-institute-2/ "Speaker blocks debate on state of Judiciary as House pays tribute to Justice Aweri – Parliament Watch]". Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakora nk'omukiiki omwishengyero omu Disiturikiti ya [[Wp/nyn/Masaka District|Masaka]] kuruga 2011 kuhisya 2021 kandi bwanyima akajwekyera Nyendo–Mukungwe Division kuruga 2021 kuhisya obu yasingirwe omu karuuru ka boona aka 2026.<ref name=":0">Kakaire, Sulaiman. [https://observer.ug/features-sp-2084439083/profile/20856-im-naturally-a-politician-says-mpuuga "I'm naturally a politician, says Mpuuga".] ''The Observer - Uganda''. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/103072 WATCH: Mpuuga sworn in as Nyendo-Mukungwe Division MP"]. ''New Vision''. 19 May 2021. Retrieved 2022-07-28.</ref><ref>Kiiza, Christopher (2026-01-18). [https://chimpreports.com/mpuuga-ssegona-bwanika-lose-parliamentary-seats-as-nup-tightens-grip/ "Mpuuga, Ssegona, Bwanika Lose Parliamentary Seats as NUP Tightens Grip]". ''ChimpReports''. Retrieved 2026-03-03.</ref> Mpuuga nawe akakora nk'omuhwezi wa purezidenti w'ekibiina ky'eby'obutegyeki ekya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] (NUP) ekirikwebemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu ([[Wp/nyn/Bobi Wine|Bobi Wine]]) Kuruga 2021 kuhisya 2024 kandi akaba ari omujwekyerwa omu ishengyero omu bwire obu yaamazire omu ishengyero rya 11.<ref>pnabyama (2024-01-10). [https://www.parliament.go.ug/news/7091/parliamentary-commission-constituted "Parliamentary Commission constituted]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref><ref>child (2018-02-27). [https://www.parliament.go.ug/page/parliamentary-commission "The Parliamentary Commission]". ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2024-06-05.</ref>
== Obuto bwe n'obwegyese bwe ==
Mpuuga akazaarwa ebiro 12 Okwaikumi 1975 omuzaire omugyenzi Vincent Nsamba na Gertrude Nsamba.<ref name=":0" />
Akazaarwa omu disiturikiti eriho hati eya Lwengo omu Uganda eya rwagati.
Mpuuga akaza Kyamaganda Boys Demonstration School kwega puraimare eki yaaherize omuri 1987 reero yaaza Masaka Secondary School, yaahendera ebigyezo bye ebya UCE omuri 1992. Bwanyima akaza kuhandiikwa aha Nakyenyi Senior Secondary School kwega A-levels, yaahendera omuri 1994.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kasoba, William (2021-05-28). [https://www.matookerepublic.com/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-the-new-leader-of-opposition/ "Who is Mathias Mpuuga, the new Leader of Opposition?"]. ''Matooke Republic''. Retrieved 2022-07-28.</ref>
Bwanyima Mpuuga akeegaita ahari [[Wp/nyn/Makerere University|Makerere University]] kwega koosi ya Bachelor of Arts in Education omuri 2009.<ref name=":1" /> Akaba aine na diguri ya MA omu by'entatsya kuruga Makerere University hamwe na diguri ya Bachelor of Laws (LLB) ei yaatungire kuruga omu yunivasite niyo emwe omuri 2016.<ref name=":1" /> Bwanyima akeehandiikisa aha Law Development Centre (LDC) yaamara diguri ya Postgraduate diploma omu by'ebiragiro omuri 2020.<ref>Reporter, Express (2021-05-28). [https://dailyexpress.co.ug/2021/05/28/who-is-mathias-mpuuga-biography-early-life-and-education-of-the-new-lop/ "Who is Mathias Mpuuga: Biography, Early Life and Education of the new LOP]". ''Daily Express''. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>Okello, Dickens H. (2024-03-01). [https://chimpreports.com/flashback-friday-mpuuga-the-shadow-minister-of-anti-corruption/ "Flashback Friday: Mpuuga, the Shadow Minister of Anti-Corruption"]. ''ChimpReports''. Retrieved 2026-07-16</ref>
== Omurimo gw'okukora ==
Mpuuga akaba ari omwegyesa aha Uganda Martyrs High School, Rubaga, ahu yaayegyeise Geography na Economics kuruga 1998 kuhisya 2003.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eishomero rya Masaka Town College eririkushangwa omu rurembo rwa Masaka kuruga 2000 kuhisya 2002.<ref name=":1" />
Akaba ari omukago kandi mukuru w'ekitongore kya Liberal Consult Ltd, ekitongore ekirikushwijuma n'okureebuuza ebirikukorwa ekyabaire nikikora aha ndagaano z'okureebuuza purogyekiti ezirikushashurirwa abagabi b'obuyambi omu Uganda kuruga 2001 kuhisya 2004.<ref name=":1" />
Akaba ari omukuru kandi mukuru w'ekitongore kya Datamine Technical Business School omuri Kampala kuruga 2003 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
Akaba ari mukuru w'eminyeeto omu Gavumenti y'ebyanga eya Disiturikiti ya Masaka kuruga 2000 kuhisya 2011.<ref name=":1" />
N'omwebembezi aha kakiiko ka Yunivasite ya Mutesa I Royal University kuruga 2010 kuhisya hati.<ref name=":1" />
== Omurimo gw'eby'obutegyeki ==
Mpuuga akatandika kukora munonga omu by'obutegyeki omu mwaka gwe gw'okubanza aha yunivaasite ya Makerere. Akaba ari omwe aha guruupu eyatandikireho ekibiina kya Uganda Young Democrats (UYD), ekyabaire kiri ekibiina ky'eminyeeto ekya Democratic Party of Uganda ekiri aha rubaju orurikuhakanisa gavumenti.<ref name=":1" /> Akeetaba omu kampeyini z'omwebembezi w'eihanga Paul Kawanga Ssemwogerere omu karuuru k'omwebembezi w'eihanga omuri 1996.<ref name=":1" />
Mpuuga akaheereza nk'omwebembezi w'Obukama bwa Buganda Lukiiko (Eishengyero) ahagati ya 1998 na 2010.
Omu 2011, akahakanira akaruuru nk'omukiiki omwishengyero ahabwa Munisipaali ya Masaka. Akasingura akaruuru kandi yaagyenda omu maisho kujwekyera Munisipaali ya Masaka kuhisya omu 2021.
Omu bwire obu, akaheereza nk'omwebembezi w'akakiiko akarikujunanizibwa ahaby'embaririra y'eihanga (PAC) hamwe n'akakiiko akarikujunanizibwa aha kutoorana abantu - akakiiko ka ishengyero akarikushwijuma abantu abarikutooranwa omwebembezi w'eihanga. Akakora nka minisita w'ekisiibo ow'omwebembezi w'eihanga hamwe n'okurwanisa obushomankuzi (2011 - 2016), kandi minisita w'ekisiibo ow'eby'obwegyese (2016 - 2021).
Omu 2021, akagaruka yaatooranwa nk'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division. Akaba ari omwebembezi w'orubaju orurikuhakanisa gavumenti omu ishengyero rya Uganda kandi akaba amazire kuruga omu 2021 kuhisya Okwakana 2024.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 "Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader".] ''Monitor''. 2024-01-10. Retrieved 2024-01-10.</ref> .Omu 2025, Mpuuga akaruga omu butongore omu kibiina kya [[Wp/nyn/National Unity Platform|National Unity Platform]] yaaza omu kibiina kya Democratic Front.<ref>Independent, The (2025-06-06). [https://www.independent.co.ug/mpuuga-bwanika-officially-abandon-nup-for-new-party-df/ "Mpuuga, Bwanika officially abandon NUP for new party DF]". ''The Independent Uganda:''. Retrieved 2026-07-14.</ref> Ebiro 27 Okwamukaaga 2025, akasiimwa abajwekyerwa b'ekibiina nk'omwebembezi w'ekibiina ekyo ekyabaire kitandikirweho ekya Democratic Front.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-endorsed-as-president-of-newly-formed-democratic-front-5097482 "Mpuuga endorsed as president of newly formed Democratic Front"]. ''Monitor''. 2025-06-27. Retrieved 2026-07-14.</ref> Akagaruka yaayesimbaho aha ntebe y'omukiiki omwishengyero arikujwekyera Nyendo - Mukungwe Division omu karuuru ka boona aka 2026 nk'orikukwatira bendera ya Democratic Front.<ref>Agency, HICGI News (2024-03-06). [https://hicginewsagency.com/2024/03/06/the-rise-and-impact-of-mathias-mpuuga-in-ugandan-politics/ "The Rise and Impact of Mathias Mpuuga in Ugandan Politics"]. ''HICGI News Agency''. Retrieved 2026-07-16.</ref>
Mpuuga akataho okwetomboita omu kibiina kye ekya Democratic Front arikuhakanisa ebyarugire omu karuuru ka boona aka 2026 omu kooti ya konsitityusoni.<ref>[https://www.newvision.co.ug/category/politics/ex-lop-mpuuga-challenges-2026-general-electio-NV_232955_062026 "Ex-LOP Mpuuga challenges 2026 general elections in Constitutional Court".] ''New Vision''. Retrieved 2026-05-03.</ref>
== Reeba n'ebindi ==
* [[Wp/nyn/Nandala Mafabi|Nandala Mafabi]]
* [[Wp/nyn/Winnie Kiiza|Winnie Kiiza]]
* Abed Bwanika
* [[Wp/nyn/Bashir Kazibwe|Bashir Kazibwe]]
== Ebyokureberaho ==
[[Category:Wp/nyn]]
4fic3kigb3dnyv7lodtnlr5mhabmriw
User:အောင်သန်းလှ
2
3790556
7252339
2026-07-16T05:45:33Z
YaThaWinTha
2581557
Created page with "{{#babel:rki}} {{#babel:en-2}} {|- |style="padding:0 .5em;font-size:300%;line-height:normal;background:#FFD700;color:#663399;text-align:center"|<br />ဂါရ၀ပါ 🙏 |}"
7252339
wikitext
text/x-wiki
{{#babel:rki}}
{{#babel:en-2}}
{|-
|style="padding:0 .5em;font-size:300%;line-height:normal;background:#FFD700;color:#663399;text-align:center"|<br />ဂါရ၀ပါ 🙏
|}
ca5ane9xhbugy77bx31tgylfprx33d7
Wp/mrg/Jibon Mipun
0
3790557
7252388
2026-07-16T06:30:00Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
Created page with "'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" /> [[Category:Wp/mrg]]"
7252388
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
[[Category:Wp/mrg]]
lcg5l12nurojig8ac5vnm0e12xxj0qq
7252389
7252388
2026-07-16T06:30:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252389
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
003jxd43alaxxi67k29m6zmttqz5zn5
7252390
7252389
2026-07-16T06:31:24Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252390
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
7f6yrvnsccuagyq88hwagdkl8j78ltd
7252392
7252390
2026-07-16T06:32:45Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252392
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
== Onam ==
Jurhat mo:dumlok Gondhiya Mising do:lu:do 1924 dítagdo Jibon Mipunmé otagai. Bík abu dok aminém Mukuta Mipun odokké anédok aminém Huwoni Mipun émtagai.
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
p2dy28wanl62pqgrgdjlvrwtsux0cqw
7252393
7252392
2026-07-16T06:32:56Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252393
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
== Onam ==
Jurhat mo:dumlok Gondhiya Mising do:lu:do 1924 dítagdo Jibon Mipunmé otagai. Bík abu dok aminém Mukuta Mipun odokké anédok aminém Huwoni Mipun émtagai. Mukuta Mipunké la: Huwoni Mipunké aokídí:dé– Sebiram, Jibon, Priyoram, Sibonath la: Purno bulu. Omé aumdok aminém Podumi, Sompa la: Hunoprobha émtagai.
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
h2f7ig11q6k3yws2qdtn53s26jhmb9s
7252394
7252393
2026-07-16T06:33:10Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252394
wikitext
text/x-wiki
'''Jotin Mipun''' bí Misi:lok Mopun penson pa:po:né tani:yé.<ref name=":1" />
== Onam ==
Jurhat mo:dumlok Gondhiya Mising do:lu:do 1924 dítagdo Jibon Mipunmé otagai. Bík abu dok aminém Mukuta Mipun odokké anédok aminém Huwoni Mipun émtagai. Mukuta Mipunké la: Huwoni Mipunké aokídí:dé– Sebiram, Jibon, Priyoram, Sibonath la: Purno bulu. Omé aumdok aminém Podumi, Sompa la: Hunoprobha émtagai.<ref name=":1" />
== Ponam ==
Jibon Mipunké ané-abudé aríg iné taniyai. Ko:tané éra:dok ommangkídí:dém ané-abbo porinamémpéyam aríg-ísíng inamdém édé adído aipé mé:ya:dungai. Jibon Mipunbí aíké do:lu:dok du:né Pobug Pokodo poriropka. Pobug ponamém pongabnam lédupé bí No-Kosari Hai Iskuldo Ape: VIII do:pé porige:la ngasod-ngayodé a:la ponamém mépakka. Édé adído aíké aminém adjo: sudopé porigom migom agerém pa:dungai. Jibon Mipunbí aíké turnané migom agerdém péyam réngam pu:po-jarponané agerém aipé mé:boyangkang.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=66-68|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Réngam ager gernam ==
Jibon Mipunbí aipé dírbí mé:boné amikai. Bík moírbonamkokki Gondhiya Mising Kristi Ope:dé lenkang. Édé adído Bharotsé Ingraj kéíglo dungngai. Bharotsé aí motusunamém pa:nam légangé Mohatma Gandhi:ké igébonamkokki Néma:nam mimagém appí:loi modungai. Aso: aso:pé édé arangí:dok Ingrajém pésodopé mimag mola aí motusunamém pa:nam agomém luné ope:ko lenkang. 1947 dítagdok 15 Agosto longédo Bharotsé aí motusunamém pa:to. Édé ara:do lenkang RCPI émnam ope:ko. Bulu opan-mirém takamé akamo:pé turpé lagidag émna kéíg kéíkpé do:lung do:lu:lo kébangém banggo:la do:yíngém kígongka. Édé RCPI ope:dok ardapé ager gernam légangé Jibon Mipunmé migomé makana:lo tumka.
Aíké mo:rumé motusunam léga:pé ager gernam légangé migomé bím ‘Mukti Jujaru’ la: dírbí légangé ager gernam légangé ‘Hilpi Penson’ yamminém tolíkka. Jibon Mipunbí migom tolígnam ‘Ga:mbura’pésin ika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Sibsagor mo:dumlok Sontok Mising do:lu:dok Huborno Mo:rangké lédulo Jibon Mipunbí midangém moka. Bínyik ommangkídí:dé– Bijoy, Ojoy, Rumi, Bonti, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti odokké Manik bulu. Jibon Mipunbí aídé bottépé pomanggom ommang kídí:dém poraila amigém darsumoto. Bíkké abí:né ao Dr. Bijoysing Mipunbí Shilong NEHUlo Geography pe:le:lok Porphisarpé ikang. Ojoysing, Ronju, Bimol, Sonkor, Dipti, Manik bulusin migom agerém gerkang.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Jibon Mipunbí aíké dírbém airu:pé aipé mé:né amikai. Aíké dírbém mosí: sunam légangé bí buluk do:lu:do ‘Gondhiya Mising Kristi Ope:’dém la:lenka. Gondhiya Mising Kristi Ope:dé édé adído Mising réngam ara:lok tadgénam dírbí opeyai. Dírbí ope:dém igurboné Jibon Mipunbí Mising agom, Mising dírbí, Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardaru:pé kélung kéba:lo gídungai. Bí Mising Ba:né Kéba:dok aipé ardané ajonai. Mising Ba:né Kébang, Hodou Ohom Krisrti Mising Ba:né Kébang, Mising Agom Kébang odobulu Jibon Mipunbí ardaru:pé gíla ainé agom-do:yíngém kíbodungai. 1958 dítagdok Lokhimpurlok Gorsigado ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1959 dítagdo Majuli:lok Muwamari:do ba:nam Mising Ba:né Kébang, 1966 dítagdok Silapothar Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Mising Kristi Ba:né Kébang kídí:do:pé bí Dírbí opeyém gíbola í:r-pongkírpé so:maném manbola léngkanna réngamém mé:pomodungai. Jibon Mipunké Dírbí ope:dém abayang goglígnam ménggésunam mité-minomém kéba:lo:pé yamríg sumonam agerém germodungai. Jibon Mipunké adído Mising Ba:né Kébangé la: Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébangé lékopé ba:sar kébangém ba:jon sudungai.
1972 dítagdo Sibsagorlok Disangmukhdo Mising Agom Kébangém ba:lenka. Édé ba:lennam kéba:dok ba:robnam taru:dok kébang abuké kungkeyém tedgabla kébangém ai-kangkanpé ba:boka Jibon Mipunbí. Sodiya:lokké Buruli:lo:pé, a:né kekon-kesaglo Jibon Mipunké Mising kéba:lo:pé gíkímangko kébangéi kamangai. Réngam léga:pé édílosin bí gíge:mang émna luma: mé:mangai.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam légangé, Mising dírbí légangé ardaru:pé ager gerné Jibon Mipunbí aso: aso:pé po:pékémpé gílangkuma:pé iyangkang. Aíké érang léga:pé, aíké réngam léga:pé sí:sa:né opeyém kapé dakorém korpénaméji, édém léngkan-go:la gíné Jibon Mipunbí 1997 dítagdok 31 Julai longédo ngolum mépagla aíké dakor korté:lok atéro:dé ronggamo:pé Ui amo:pé gíkangku. Ngoluk ara:lo silo Jibon Mipunbí kamanggom bíkké aminé ngoluk réngam ara:so Do:nyipo:loké du:dag takamséméi unna du:tíyé.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
ihfx18bsvzfl0begsr2jkpa76p6csro
Wp/mrg/Sisuram Pe:gu
0
3790558
7252432
2026-07-16T06:47:06Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
Kangkin
7252432
wikitext
text/x-wiki
po:sum Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
10ya3j0ypt0nvg0cpzu023aju4ck4yd
7252434
7252432
2026-07-16T06:48:13Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */ Onam
7252434
wikitext
text/x-wiki
po:sum Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
Onam:
2e8qpc5umhi96kwr1lpqh8yywph62wq
7252441
7252434
2026-07-16T06:51:21Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */ Onam
7252441
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
Onam:
2dq57za760kyicyirn9os2u4h0yq5yh
7252444
7252441
2026-07-16T06:53:12Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252444
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
Onam: po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
ej5pc0tvxwljxvlls5whxw6rovakon0
7252451
7252444
2026-07-16T06:55:40Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252451
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
Onam: po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.
g9z152xc63d3tawom6xslqi65zlx6ig
7252452
7252451
2026-07-16T06:56:38Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252452
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
Onam: po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
15rhgah0nox8oui9espb52nm60za6dt
7252456
7252452
2026-07-16T06:57:27Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252456
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
fya25qstzwq0f5p1yfs90bxf7wl9od2
7252459
7252456
2026-07-16T06:59:38Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252459
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
1kcbowbts2u2fp5dvrlsqxn4wn1iv8f
7252467
7252459
2026-07-16T07:03:28Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252467
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
'''Midang:'''
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
k67aygeulhica13cbxhfm2npb7mqd0o
7252468
7252467
2026-07-16T07:04:25Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252468
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
'''Midang:'''
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
'''Sinam:'''
k1hwe4tdswy18g3pdbuv6yuhalcelgt
7252471
7252468
2026-07-16T07:13:13Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252471
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
'''Midang:'''
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
'''Sinam:'''
Sisuram Pe:gu bí 33 dítakko migom Ager gergela 1988 dítagdok 31 Mars agerém gertélto.
qxvamuq6zaejvo9nat0drfdlqya5nho
7252472
7252471
2026-07-16T07:14:43Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252472
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
Sisuram Pe:gu bí 33 dítakko migom Ager gergela 1988 dítagdok 31 Mars agerém gertélto.
'''Midang:'''
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
'''Sinam:'''
a7tg5ssdcz8lm4rannga30rvj93b228
7252473
7252472
2026-07-16T07:15:27Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252473
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
Sisuram Pe:gu bí 33 dítakko migom Ager gergela 1988 dítagdok 31 Mars agerém gertélto.
'''Midang:'''
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
'''Sinam:'''
'''Ka:yirsuko:'''
mlqklwgmqhtewz1p5tmi9sji642ezfk
7252474
7252473
2026-07-16T07:17:36Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252474
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
Bí migom agerém
Sisuram Pe:gu bí 33 dítakko migom Ager gergela 1988 dítagdok 31 Mars agerém gertélto.
'''Midang:'''
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
'''Sinam:'''
'''Ka:yirsuko:'''
kim2gjmbw208krkxpj8ql4scev2anfu
7252485
7252474
2026-07-16T07:24:48Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252485
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
Bí migom agerém kerani dokké irobla E.Si.Es (A.C.S,Sr.Gr.)do:pé ai kampopé gee
Sisuram Pe:gu bí 33 dítakko migom Ager gergela 1988 dítagdok 31 Mars agerém gertélto.
'''Midang:'''
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
'''Sinam:'''
'''Ka:yirsuko:'''
0a4frw37cjnn96cdk1t6cuohpip16hs
7252504
7252485
2026-07-16T07:30:55Z
Bhaigeswar Pagag
2687903
/* */
7252504
wikitext
text/x-wiki
[[Wp/mrg/Siboram Pe:gu|po:sum]] Sisuram pe:gubí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
'''Onam:'''
po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
'''Ponam:'''
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
'''Migom Ager:'''
Bí migom agerém kerani dokké irobla E.Si.Es (A.C.S,Sr.Gr.)do:pé ai kampopé gerém gerka.
Sisuram Pe:gu bí 33 dítakko migom Ager gergela 1988 dítagdok 31 Mars agerém gerto.
'''Midang:'''
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
'''Sinam:'''
'''Ka:yirsuko:'''
iwop046457v2zji8fzx0fw7xv6lk7bf
7252521
7252504
2026-07-16T08:11:37Z
Abhinab Pegu
2686121
Fixed formatting
7252521
wikitext
text/x-wiki
'''Sisuram Pe:gu''' bí Golaghat mongkelok tadgénam tani:kai.
== Onam ==
Po:sum Sisuram Pe:gumé 1930 dítagdo Golaghat mongkelok 'Bihiya' do:ludo otagai.
== Ponam ==
Bí Moriholla L.P Skuldo porika.Bí dítag 1942 do pobug ponamém ai kampopé pokurto.
== Migom Ager ==
Bí migom agerém kerani dokké irobla E.Si.Es (A.C.S,Sr.Gr.)do:pé ai kampopé gerém gerka.
Sisuram Pe:gu bí 33 dítakko migom Ager gergela 1988 dítagdok 31 Mars agerém gerto.
== Midang ==
Bí buluké do:lu:ngídok po:sum Motilal Dole:ké omé Reboti Dole:mé midangém mola la:to.
== Sinam: ==
== Ka:yirsuko ==
j0kvje1r1ap1aj6fwie7l412cusili0
User:Exec8/ssb
2
3790559
7252479
2026-07-16T07:22:17Z
Exec8
362080
.
7252479
wikitext
text/x-wiki
{| class="wikitable sortable" style="background-color:white;font-size:80%;line-height:1.40em;"
!No.!!Wikidata link!!Title!!Parent!!Type
|-
|1||Q31508396||[[wp/ssb/Kadayangan]]||SGA||Town
|-
|2||Q31508433||[[wp/ssb/Kapalawan]]||SGA||Town
|-
|3||Q31508452||[[wp/ssb/Ligawasan]]||SGA||Town
|-
|4||Q31508472||[[wp/ssb/Malidegao]]||SGA||Town
|-
|5||Q31508492||[[wp/ssb/Nabalawag]]||SGA||Town
|-
|6||Q31508510||[[wp/ssb/Old Kaabakan]]||SGA||Town
|-
|7||Q31508528||[[wp/ssb/Pahamuddin]]||SGA||Town
|-
|8||Q31508546||[[wp/ssb/Tugunan]]||SGA||Town
|-
|9||Q155195||[[wp/ssb/Bongao]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|10||Q155221||[[wp/ssb/Languyan]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|11||Q155241||[[wp/ssb/Mapun]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|12||Q155259||[[wp/ssb/Panglima Sugala]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|13||Q155274||[[wp/ssb/Sapa-Sapa]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|14||Q155288||[[wp/ssb/Sibutu]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|15||Q155318||[[wp/ssb/Simunul]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|16||Q155334||[[wp/ssb/Sitangkai]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|17||Q155355||[[wp/ssb/South Ubian]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|18||Q155377||[[wp/ssb/Tandubas]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|19||Q155396||[[wp/ssb/Turtle Islands]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|20||Q155970||[[wp/ssb/Banguingui]]||Sulu||Town
|-
|21||Q155983||[[wp/ssb/Hadji Panglima Tahil]]||Sulu||Town
|-
|22||Q156008||[[wp/ssb/Indanan]]||Sulu||Town
|-
|23||Q156024||[[wp/ssb/Jolo]]||Sulu||Town
|-
|24||Q156042||[[wp/ssb/Kalingalan Caluang]]||Sulu||Town
|-
|25||Q156055||[[wp/ssb/Lugus]]||Sulu||Town
|-
|26||Q156071||[[wp/ssb/Luuk]]||Sulu||Town
|-
|27||Q156090||[[wp/ssb/Maimbung]]||Sulu||Town
|-
|28||Q156107||[[wp/ssb/Panamao]]||Sulu||Town
|-
|29||Q156126||[[wp/ssb/Omar]]||Sulu||Town
|-
|30||Q156159||[[wp/ssb/Pandami]]||Sulu||Town
|-
|31||Q156180||[[wp/ssb/Panglima Estino]]||Sulu||Town
|-
|32||Q156195||[[wp/ssb/Pangutaran]]||Sulu||Town
|-
|33||Q156208||[[wp/ssb/Parang]]||Sulu||Town
|-
|34||Q156225||[[wp/ssb/Pata]]||Sulu||Town
|-
|35||Q156244||[[wp/ssb/Patikul]]||Sulu||Town
|-
|36||Q156263||[[wp/ssb/Siasi]]||Sulu||Town
|-
|37||Q156285||[[wp/ssb/Talipao]]||Sulu||Town
|-
|38||Q156302||[[wp/ssb/Tapul]]||Sulu||Town
|-
|39||Q212222||[[wp/ssb/Ampatuan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|40||Q212280||[[wp/ssb/Buluan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|41||Q212310||[[wp/ssb/Datu Abdullah Sangki]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|42||Q212336||[[wp/ssb/Datu Anggal Midtimbang]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|43||Q212389||[[wp/ssb/Datu Hoffer Ampatuan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|44||Q212411||[[wp/ssb/Datu Montawal]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|45||Q212432||[[wp/ssb/Datu Odin Sinsuat]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|46||Q212463||[[wp/ssb/Datu Paglas]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|47||Q212488||[[wp/ssb/Datu Piang]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|48||Q212503||[[wp/ssb/Datu Salibo]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|49||Q212519||[[wp/ssb/Datu Saudi Ampatuan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|50||Q212537||[[wp/ssb/Datu Unsay]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|51||Q212557||[[wp/ssb/General Salipada K. Pendatun]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|52||Q212581||[[wp/ssb/Guindulungan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|53||Q212623||[[wp/ssb/Mamasapano]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|54||Q212644||[[wp/ssb/Mangudadatu]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|55||Q212707||[[wp/ssb/Pagalungan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|56||Q122827||[[wp/ssb/Paglat]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|57||Q212735||[[wp/ssb/Pandag]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|58||Q212759||[[wp/ssb/Rajah Buayan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|59||Q212766||[[wp/ssb/Shariff Aguak]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|60||Q212778||[[wp/ssb/Shariff Saydona Mustapha]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|61||Q212784||[[wp/ssb/South Upi]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|62||Q212808||[[wp/ssb/Sultan sa Barongis]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|63||Q212823||[[wp/ssb/Talayan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|64||Q212843||[[wp/ssb/Upi]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|65||Q212240||[[wp/ssb/Barira]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|66||Q212255||[[wp/ssb/Buldon]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|67||Q726993||[[wp/ssb/Siyudad na Cotabato]]||Maguindanao del Norte||City
|-
|68||Q212366||[[wp/ssb/Datu Blah T. Sinsuat]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|69||Q212603||[[wp/ssb/Kabuntalan]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|70||Q212662||[[wp/ssb/Matanog]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|71||Q212684||[[wp/ssb/Northern Kabuntalan]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|72||Q212748||[[wp/ssb/Parang, Maguindanao del Norte]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|73||Q212791||[[wp/ssb/Sultan Kudarat, Maguindanao del Norte]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|74||Q212802||[[wp/ssb/Sultan Mastura]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|75||Q212830||[[wp/ssb/Talitay]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|76||Q273775||[[wp/ssb/Amai Manabilang]]||Lanao del Sur||Town
|-
|77||Q273657||[[wp/ssb/Bacolod-Kalawi]]||Lanao del Sur||Town
|-
|78||Q273680||[[wp/ssb/Balabagan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|79||Q273700||[[wp/ssb/Balindong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|80||Q273718||[[wp/ssb/Bayang]]||Lanao del Sur||Town
|-
|81||Q273728||[[wp/ssb/Binidayan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|82||Q273744||[[wp/ssb/Buadiposo-Buntong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|83||Q273757||[[wp/ssb/Bubong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|84||Q273796||[[wp/ssb/Butig]]||Lanao del Sur||Town
|-
|85||Q273813||[[wp/ssb/Calanogas]]||Lanao del Sur||Town
|-
|86||Q273828||[[wp/ssb/Ditsaan-Ramain]]||Lanao del Sur||Town
|-
|87||Q273851||[[wp/ssb/Ganassi]]||Lanao del Sur||Town
|-
|88||Q273864||[[wp/ssb/Kapai]]||Lanao del Sur||Town
|-
|89||Q273882||[[wp/ssb/Kapatagan, Lanao del Sur]]||Lanao del Sur||Town
|-
|90||Q273895||[[wp/ssb/Lumba-Bayabao]]||Lanao del Sur||Town
|-
|91||Q273906||[[wp/ssb/Lumbaca-Unayan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|92||Q273915||[[wp/ssb/Lumbatan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|93||Q273928||[[wp/ssb/Lumbayanague]]||Lanao del Sur||Town
|-
|94||Q273939||[[wp/ssb/Madalum]]||Lanao del Sur||Town
|-
|95||Q273948||[[wp/ssb/Madamba]]||Lanao del Sur||Town
|-
|96||Q273960||[[wp/ssb/Maguing]]||Lanao del Sur||Town
|-
|97||Q273970||[[wp/ssb/Malabang]]||Lanao del Sur||Town
|-
|98||Q273982||[[wp/ssb/Marantao]]||Lanao del Sur||Town
|-
|99||Q592338||[[wp/ssb/Marawi]]||Lanao del Sur||City
|-
|100||Q273988||[[wp/ssb/Marogong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|101||Q273998||[[wp/ssb/Masiu]]||Lanao del Sur||Town
|-
|102||Q177004||[[wp/ssb/Mulondo]]||Lanao del Sur||Town
|-
|103||Q274015||[[wp/ssb/Pagayawan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|104||Q274022||[[wp/ssb/Piagapo]]||Lanao del Sur||Town
|-
|105||Q274031||[[wp/ssb/Picong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|106||Q274037||[[wp/ssb/Poona Bayabao]]||Lanao del Sur||Town
|-
|107||Q274047||[[wp/ssb/Pualas]]||Lanao del Sur||Town
|-
|108||Q274057||[[wp/ssb/Saguiaran]]||Lanao del Sur||Town
|-
|109||Q126297||[[wp/ssb/Sultan Dumalondong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|110||Q274077||[[wp/ssb/Tagoloan, Lanao del Sur]]||Lanao del Sur||Town
|-
|111||Q274087||[[wp/ssb/Tamparan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|112||Q274097||[[wp/ssb/Taraka]]||Lanao del Sur||Town
|-
|113||Q274114||[[wp/ssb/Tubaran]]||Lanao del Sur||Town
|-
|114||Q274124||[[wp/ssb/Tugaya]]||Lanao del Sur||Town
|-
|115||Q274134||[[wp/ssb/Wao]]||Lanao del Sur||Town
|-
|116||Q42589||[[wp/ssb/Akbar, Basilan]]||Basilan||Town
|-
|117||Q41999||[[wp/ssb/Al-Barka]]||Basilan||Town
|-
|118||Q41998||[[wp/ssb/Hadji Mohammad Ajul]]||Basilan||Town
|-
|119||Q802075||[[wp/ssb/Hadji Muhtamad]]||Basilan||Town
|-
|120||Q1710||[[wp/ssb/Siyudad na Isabela]]||Basilan||City
|-
|121||Q1714||[[wp/ssb/Lamitan]]||Basilan||City
|-
|122||Q802107||[[wp/ssb/Lantawan]]||Basilan||Town
|-
|123||Q802142||[[wp/ssb/Maluso]]||Basilan||Town
|-
|124||Q802171||[[wp/ssb/Sumisip]]||Basilan||Town
|-
|125||Q802202||[[wp/ssb/Tabuan-Lasa]]||Basilan||Town
|-
|126||Q667595||[[wp/ssb/Tipo-Tipo]]||Basilan||Town
|-
|127||Q630096||[[wp/ssb/Tuburan, Basilan]]||Basilan||Town
|-
|128||Q204771||[[wp/ssb/Ungkaya Pukan]]||Basilan||Town
|-
|129||Q173393||[[wp/ssb/Bagumbayan]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|130||Q173404||[[wp/ssb/Columbio]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|131||Q173414||[[wp/ssb/Esperanza, Sultan Kudarat]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|132||Q173428||[[wp/ssb/Isulan]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|133||Q173438||[[wp/ssb/Kalamansig]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|134||Q173449||[[wp/ssb/Lambayong]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|135||Q173460||[[wp/ssb/Lebak]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|136||Q173468||[[wp/ssb/Lutayan]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|137||Q173479||[[wp/ssb/Palimbang]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|138||Q137813||[[wp/ssb/President Quirino, Sultan Kudarat]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|139||Q173556||[[wp/ssb/Senator Ninoy Aquino, Sultan Kudarat]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|140||Q173575||[[wp/ssb/Tacurong]]||Sultan Kudarat||City
|-
|141||Q173870||[[wp/ssb/Banga, South Cotabato]]||South Cotabato||Town
|-
|142||Q594275||[[wp/ssb/General Santos]]||South Cotabato||City
|-
|143||Q542154||[[wp/ssb/Koronadal]]||South Cotabato||City
|-
|144||Q173898||[[wp/ssb/Lake Sebu]]||South Cotabato||Town
|-
|145||Q173922||[[wp/ssb/Norala]]||South Cotabato||Town
|-
|146||Q173944||[[wp/ssb/Polomolok]]||South Cotabato||Town
|-
|147||Q173965||[[wp/ssb/Santo Niño, South Cotabato]]||South Cotabato||Town
|-
|148||Q173986||[[wp/ssb/Surallah]]||South Cotabato||Town
|-
|149||Q174003||[[wp/ssb/T'boli]]||South Cotabato||Town
|-
|150||Q174018||[[wp/ssb/Tampakan]]||South Cotabato||Town
|-
|151||Q174039||[[wp/ssb/Tantangan]]||South Cotabato||Town
|-
|152||Q174055||[[wp/ssb/Tupi]]||South Cotabato||Town
|-
|153||Q174393||[[wp/ssb/Alabel]]||Sarangani||Town
|-
|154||Q174403||[[wp/ssb/Glan]]||Sarangani||Town
|-
|155||Q174417||[[wp/ssb/Kiamba]]||Sarangani||Town
|-
|156||Q174429||[[wp/ssb/Maasim]]||Sarangani||Town
|-
|157||Q174442||[[wp/ssb/Maitum]]||Sarangani||Town
|-
|158||Q174457||[[wp/ssb/Malapatan]]||Sarangani||Town
|-
|159||Q174468||[[wp/ssb/Malungon]]||Sarangani||Town
|-
|160||Q315042||[[wp/ssb/Alamada]]||Cotabato||Town
|-
|161||Q315061||[[wp/ssb/Aleosan]]||Cotabato||Town
|-
|162||Q315081||[[wp/ssb/Antipas]]||Cotabato||Town
|-
|163||Q315098||[[wp/ssb/Arakan]]||Cotabato||Town
|-
|164||Q315121||[[wp/ssb/Banisilan]]||Cotabato||Town
|-
|165||Q315144||[[wp/ssb/Carmen, Cotabato]]||Cotabato||Town
|-
|166||Q315164||[[wp/ssb/Kabacan]]||Cotabato||Town
|-
|167||Q583137||[[wp/ssb/Kidapawan]]||Cotabato||City
|-
|168||Q315190||[[wp/ssb/Libungan]]||Cotabato||Town
|-
|169||Q315213||[[wp/ssb/M'lang]]||Cotabato||Town
|-
|170||Q267975||[[wp/ssb/Magpet]]||Cotabato||Town
|-
|171||Q315244||[[wp/ssb/Makilala]]||Cotabato||Town
|-
|172||Q315267||[[wp/ssb/Matalam]]||Cotabato||Town
|-
|173||Q315283||[[wp/ssb/Midsayap]]||Cotabato||Town
|-
|174||Q304654||[[wp/ssb/Pigcawayan]]||Cotabato||Town
|-
|175||Q315314||[[wp/ssb/Pikit]]||Cotabato||Town
|-
|176||Q315334||[[wp/ssb/President Roxas, Cotabato]]||Cotabato||Town
|-
|177||Q315345||[[wp/ssb/Tulunan]]||Cotabato||Town
|-
|178||Q314522||[[wp/ssb/Baganga]]||Davao Oriental||Town
|-
|179||Q314542||[[wp/ssb/Banaybanay]]||Davao Oriental||Town
|-
|180||Q314574||[[wp/ssb/Boston]]||Davao Oriental||Town
|-
|181||Q314593||[[wp/ssb/Caraga, Davao Oriental]]||Davao Oriental||Town
|-
|182||Q314619||[[wp/ssb/Cateel]]||Davao Oriental||Town
|-
|183||Q314632||[[wp/ssb/Governor Generoso]]||Davao Oriental||Town
|-
|184||Q314653||[[wp/ssb/Lupon]]||Davao Oriental||Town
|-
|185||Q314671||[[wp/ssb/Manay]]||Davao Oriental||Town
|-
|186||Q314686||[[wp/ssb/Mati]]||Davao Oriental||City
|-
|187||Q314721||[[wp/ssb/San Isidro, Davao Oriental]]||Davao Oriental||Town
|-
|188||Q314745||[[wp/ssb/Tarragona]]||Davao Oriental||Town
|-
|189||Q314796||[[wp/ssb/Don Marcelino]]||Davao Occidental||Town
|-
|190||Q314824||[[wp/ssb/Jose Abad Santos]]||Davao Occidental||Town
|-
|191||Q314907||[[wp/ssb/Malita]]||Davao Occidental||Town
|-
|192||Q314980||[[wp/ssb/Santa Maria, Davao Occidental]]||Davao Occidental||Town
|-
|193||Q314999||[[wp/ssb/Sarangani, Davao Occidental]]||Davao Occidental||Town
|-
|194||Q314778||[[wp/ssb/Bansalan]]||Davao del Sur||Town
|-
|195||Q1473||[[wp/ssb/Siyudad na Davao]]||Davao del Sur||City
|-
|196||Q1020939||[[wp/ssb/Digos]]||Davao del Sur||City
|-
|197||Q314808||[[wp/ssb/Hagonoy, Davao del Sur]]||Davao del Sur||Town
|-
|198||Q314844||[[wp/ssb/Kiblawan]]||Davao del Sur||Town
|-
|199||Q314864||[[wp/ssb/Magsaysay, Davao del Sur]]||Davao del Sur||Town
|-
|200||Q314885||[[wp/ssb/Malalag]]||Davao del Sur||Town
|-
|201||Q314923||[[wp/ssb/Matanao]]||Davao del Sur||Town
|-
|202||Q314944||[[wp/ssb/Padada]]||Davao del Sur||Town
|-
|203||Q314965||[[wp/ssb/Santa Cruz, Davao del Sur]]||Davao del Sur||Town
|-
|204||Q315014||[[wp/ssb/Sulop]]||Davao del Sur||Town
|-
|205||Q314393||[[wp/ssb/Asuncion]]||Davao del Norte||Town
|-
|206||Q314410||[[wp/ssb/Braulio E. Dujali]]||Davao del Norte||Town
|-
|207||Q314422||[[wp/ssb/Carmen, Davao del Norte]]||Davao del Norte||Town
|-
|208||Q314438||[[wp/ssb/Kapalong]]||Davao del Norte||Town
|-
|209||Q314452||[[wp/ssb/New Corella]]||Davao del Norte||Town
|-
|210||Q967367||[[wp/ssb/Panabo]]||Davao del Norte||City
|-
|211||Q1020674||[[wp/ssb/Samal]]||Davao del Norte||City
|-
|212||Q314468||[[wp/ssb/Sawata]]||Davao del Norte||Town
|-
|213||Q314486||[[wp/ssb/Santo Tomas, Davao del Norte]]||Davao del Norte||Town
|-
|214||Q725168||[[wp/ssb/Tagum]]||Davao del Norte||City
|-
|215||Q314501||[[wp/ssb/Talaingod]]||Davao del Norte||Town
|-
|216||Q315450||[[wp/ssb/Compostela, Davao de Oro]]||Davao de Oro||Town
|-
|217||Q315468||[[wp/ssb/Laak]]||Davao de Oro||Town
|-
|218||Q187225||[[wp/ssb/Mabini, Davao de Oro]]||Davao de Oro||Town
|-
|219||Q315497||[[wp/ssb/Maco]]||Davao de Oro||Town
|-
|220||Q315512||[[wp/ssb/Maragusan]]||Davao de Oro||Town
|-
|221||Q315524||[[wp/ssb/Mawab]]||Davao de Oro||Town
|-
|222||Q315543||[[wp/ssb/Monkayo]]||Davao de Oro||Town
|-
|223||Q315557||[[wp/ssb/Montevista]]||Davao de Oro||Town
|-
|224||Q315570||[[wp/ssb/Nabunturan]]||Davao de Oro||Town
|-
|225||Q315582||[[wp/ssb/New Bataan]]||Davao de Oro||Town
|-
|226||Q315598||[[wp/ssb/Pantukan]]||Davao de Oro||Town
|-
|227||Q155471||[[wp/ssb/Barobo]]||Surigao del Sur||Town
|-
|228||Q155499||[[wp/ssb/Bayabas]]||Surigao del Sur||Town
|-
|229||Q866414||[[wp/ssb/Bislig]]||Surigao del Sur||City
|-
|230||Q155524||[[wp/ssb/Cagwait]]||Surigao del Sur||Town
|-
|231||Q155536||[[wp/ssb/Cantilan]]||Surigao del Sur||Town
|-
|232||Q155548||[[wp/ssb/Carmen, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|233||Q155558||[[wp/ssb/Carrascal]]||Surigao del Sur||Town
|-
|234||Q155568||[[wp/ssb/Cortes, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|235||Q155576||[[wp/ssb/Hinatuan]]||Surigao del Sur||Town
|-
|236||Q155582||[[wp/ssb/Lanuza]]||Surigao del Sur||Town
|-
|237||Q155590||[[wp/ssb/Lianga]]||Surigao del Sur||Town
|-
|238||Q155598||[[wp/ssb/Lingig]]||Surigao del Sur||Town
|-
|239||Q155605||[[wp/ssb/Madrid, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|240||Q155611||[[wp/ssb/Marihatag]]||Surigao del Sur||Town
|-
|241||Q155618||[[wp/ssb/San Agustin, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|242||Q155625||[[wp/ssb/San Miguel, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|243||Q155633||[[wp/ssb/Tagbina]]||Surigao del Sur||Town
|-
|244||Q155648||[[wp/ssb/Tago]]||Surigao del Sur||Town
|-
|245||Q155674||[[wp/ssb/Tandag]]||Surigao del Sur||City
|-
|246||Q155706||[[wp/ssb/Alegria, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|247||Q155720||[[wp/ssb/Bacuag]]||Surigao del Norte||Town
|-
|248||Q155735||[[wp/ssb/Burgos, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|249||Q155748||[[wp/ssb/Claver]]||Surigao del Norte||Town
|-
|250||Q155763||[[wp/ssb/Dapa]]||Surigao del Norte||Town
|-
|251||Q28735||[[wp/ssb/Del Carmen]]||Surigao del Norte||Town
|-
|252||Q155784||[[wp/ssb/General Luna]]||Surigao del Norte||Town
|-
|253||Q155795||[[wp/ssb/Gigaquit]]||Surigao del Norte||Town
|-
|254||Q155808||[[wp/ssb/Mainit]]||Surigao del Norte||Town
|-
|255||Q155819||[[wp/ssb/Malimono]]||Surigao del Norte||Town
|-
|256||Q155830||[[wp/ssb/Pilar, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|257||Q155839||[[wp/ssb/Placer, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|258||Q155849||[[wp/ssb/San Benito]]||Surigao del Norte||Town
|-
|259||Q155864||[[wp/ssb/San Francisco, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|260||Q155876||[[wp/ssb/San Isidro, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|261||Q28958||[[wp/ssb/Santa Monica]]||Surigao del Norte||Town
|-
|262||Q155905||[[wp/ssb/Sison, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|263||Q155917||[[wp/ssb/Socorro, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|264||Q1019949||[[wp/ssb/Siyudad na Surigao]]||Surigao del Norte||City
|-
|265||Q155934||[[wp/ssb/Tagana-an]]||Surigao del Norte||Town
|-
|266||Q155946||[[wp/ssb/Tubod, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|267||Q314298||[[wp/ssb/Basilisa]]||Dinagat Islands||Town
|-
|268||Q314318||[[wp/ssb/Cagdianao]]||Dinagat Islands||Town
|-
|269||Q314336||[[wp/ssb/Dinagat]]||Dinagat Islands||Town
|-
|270||Q314345||[[wp/ssb/Libjo]]||Dinagat Islands||Town
|-
|271||Q314356||[[wp/ssb/Loreto, Saray isla ed Dinagât]]||Dinagat Islands||Town
|-
|272||Q251691||[[wp/ssb/San Jose, Dinagat Islands]]||Dinagat Islands||Town
|-
|273||Q314374||[[wp/ssb/Tubajon]]||Dinagat Islands||Town
|-
|274||Q1694||[[wp/ssb/Bayugan]]||Agusan del Sur||City
|-
|275||Q627049||[[wp/ssb/Bunawan]]||Agusan del Sur||Town
|-
|276||Q627077||[[wp/ssb/Esperanza, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|277||Q627107||[[wp/ssb/La Paz, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|278||Q627120||[[wp/ssb/Loreto, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|279||Q627144||[[wp/ssb/Prosperidad]]||Agusan del Sur||Town
|-
|280||Q627167||[[wp/ssb/Rosario, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|281||Q627190||[[wp/ssb/San Francisco, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|282||Q627210||[[wp/ssb/San Luis, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|283||Q627231||[[wp/ssb/Santa Josefa]]||Agusan del Sur||Town
|-
|284||Q627260||[[wp/ssb/Sibagat]]||Agusan del Sur||Town
|-
|285||Q627286||[[wp/ssb/Talacogon]]||Agusan del Sur||Town
|-
|286||Q627320||[[wp/ssb/Trento]]||Agusan del Sur||Town
|-
|287||Q627349||[[wp/ssb/Veruela]]||Agusan del Sur||Town
|-
|288||Q627390||[[wp/ssb/Buenavista, Agusan del Norte]]||Agusan del Norte||Town
|-
|289||Q1686||[[wp/ssb/Butuan]]||Agusan del Norte||City
|-
|290||Q1692||[[wp/ssb/Cabadbaran]]||Agusan del Norte||City
|-
|291||Q627434||[[wp/ssb/Carmen, Agusan del Norte]]||Agusan del Norte||Town
|-
|292||Q627461||[[wp/ssb/Jabonga]]||Agusan del Norte||Town
|-
|293||Q627495||[[wp/ssb/Kitcharao]]||Agusan del Norte||Town
|-
|294||Q627529||[[wp/ssb/Las Nieves]]||Agusan del Norte||Town
|-
|295||Q627572||[[wp/ssb/Magallanes, Agusan del Norte]]||Agusan del Norte||Town
|-
|296||Q627604||[[wp/ssb/Nasipit]]||Agusan del Norte||Town
|-
|297||Q627638||[[wp/ssb/Remedios T. Romualdez]]||Agusan del Norte||Town
|-
|298||Q588955||[[wp/ssb/Santiago, Agusan del Norte]]||Agusan del Norte||Town
|-
|299||Q176975||[[wp/ssb/Tubay]]||Agusan del Norte||Town
|-
|300||Q195623||[[wp/ssb/Alubijid]]||Misamis Oriental||Town
|-
|301||Q195637||[[wp/ssb/Balingasag]]||Misamis Oriental||Town
|-
|302||Q195650||[[wp/ssb/Balingoan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|303||Q195663||[[wp/ssb/Binuangan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|304||Q1645||[[wp/ssb/Cagayan de Oro]]||Misamis Oriental||City
|-
|305||Q195676||[[wp/ssb/Claveria, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||Town
|-
|306||Q195686||[[wp/ssb/El Salvador, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||City
|-
|307||Q1525029||[[wp/ssb/Gingoog]]||Misamis Oriental||City
|-
|308||Q195696||[[wp/ssb/Gitagum]]||Misamis Oriental||Town
|-
|309||Q195709||[[wp/ssb/Initao]]||Misamis Oriental||Town
|-
|310||Q195717||[[wp/ssb/Jasaan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|311||Q195726||[[wp/ssb/Kinoguitan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|312||Q195740||[[wp/ssb/Lagonglong]]||Misamis Oriental||Town
|-
|313||Q195755||[[wp/ssb/Laguindingan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|314||Q195767||[[wp/ssb/Libertad, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||Town
|-
|315||Q195780||[[wp/ssb/Lugait]]||Misamis Oriental||Town
|-
|316||Q195799||[[wp/ssb/Magsaysay, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||Town
|-
|317||Q195815||[[wp/ssb/Manticao]]||Misamis Oriental||Town
|-
|318||Q195834||[[wp/ssb/Medina]]||Misamis Oriental||Town
|-
|319||Q195855||[[wp/ssb/Naawan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|320||Q195870||[[wp/ssb/Opol]]||Misamis Oriental||Town
|-
|321||Q195883||[[wp/ssb/Salay]]||Misamis Oriental||Town
|-
|322||Q195899||[[wp/ssb/Sugbongcogon]]||Misamis Oriental||Town
|-
|323||Q1026274||[[wp/ssb/Tagoloan, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||Town
|-
|324||Q195917||[[wp/ssb/Talisayan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|325||Q195937||[[wp/ssb/Villanueva]]||Misamis Oriental||Town
|-
|326||Q155502||[[wp/ssb/Aloran]]||Misamis Occidental||Town
|-
|327||Q196056||[[wp/ssb/Baliangao]]||Misamis Occidental||Town
|-
|328||Q196076||[[wp/ssb/Bonifacio]]||Misamis Occidental||Town
|-
|329||Q196097||[[wp/ssb/Calamba, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|330||Q196114||[[wp/ssb/Clarin, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|331||Q196129||[[wp/ssb/Concepcion, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|332||Q196145||[[wp/ssb/Don Victoriano]]||Misamis Occidental||Town
|-
|333||Q196158||[[wp/ssb/Jimenez]]||Misamis Occidental||Town
|-
|334||Q196173||[[wp/ssb/Lopez Jaena]]||Misamis Occidental||Town
|-
|335||Q1067897||[[wp/ssb/Oroquieta]]||Misamis Occidental||City
|-
|336||Q263837||[[wp/ssb/Ozamiz]]||Misamis Occidental||City
|-
|337||Q196191||[[wp/ssb/Panaon]]||Misamis Occidental||Town
|-
|338||Q196207||[[wp/ssb/Plaridel, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|339||Q196222||[[wp/ssb/Sapang Dalaga]]||Misamis Occidental||Town
|-
|340||Q196233||[[wp/ssb/Sinacaban]]||Misamis Occidental||Town
|-
|341||Q1026277||[[wp/ssb/Tangub]]||Misamis Occidental||City
|-
|342||Q196248||[[wp/ssb/Tudela, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|343||Q274150||[[wp/ssb/Bacolod, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|344||Q274164||[[wp/ssb/Balo-i]]||Lanao del Norte||Town
|-
|345||Q274173||[[wp/ssb/Baroy]]||Lanao del Norte||Town
|-
|346||Q285488||[[wp/ssb/Iligan]]||Lanao del Norte||City
|-
|347||Q274186||[[wp/ssb/Kapatagan, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|348||Q274197||[[wp/ssb/Kauswagan]]||Lanao del Norte||Town
|-
|349||Q274205||[[wp/ssb/Kolambugan]]||Lanao del Norte||Town
|-
|350||Q274215||[[wp/ssb/Lala]]||Lanao del Norte||Town
|-
|351||Q274230||[[wp/ssb/Linamon]]||Lanao del Norte||Town
|-
|352||Q274243||[[wp/ssb/Magsaysay, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|353||Q274260||[[wp/ssb/Maigo]]||Lanao del Norte||Town
|-
|354||Q274272||[[wp/ssb/Matungao]]||Lanao del Norte||Town
|-
|355||Q274287||[[wp/ssb/Munai]]||Lanao del Norte||Town
|-
|356||Q274299||[[wp/ssb/Nunungan]]||Lanao del Norte||Town
|-
|357||Q274313||[[wp/ssb/Pantao Ragat]]||Lanao del Norte||Town
|-
|358||Q274329||[[wp/ssb/Pantar]]||Lanao del Norte||Town
|-
|359||Q274343||[[wp/ssb/Poona Piagapo]]||Lanao del Norte||Town
|-
|360||Q274357||[[wp/ssb/Salvador]]||Lanao del Norte||Town
|-
|361||Q274369||[[wp/ssb/Sapad]]||Lanao del Norte||Town
|-
|362||Q274387||[[wp/ssb/Sultan Naga Dimaporo]]||Lanao del Norte||Town
|-
|363||Q274406||[[wp/ssb/Tagoloan, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|364||Q274427||[[wp/ssb/Tangcal]]||Lanao del Norte||Town
|-
|365||Q274439||[[wp/ssb/Tubod, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|366||Q356442||[[wp/ssb/Catarman, Camiguin]]||Camiguin||Town
|-
|367||Q356472||[[wp/ssb/Guinsiliban]]||Camiguin||Town
|-
|368||Q176033||[[wp/ssb/Mahinog]]||Camiguin||Town
|-
|369||Q356518||[[wp/ssb/Mambajao]]||Camiguin||Town
|-
|370||Q356549||[[wp/ssb/Sagay, Camiguin]]||Camiguin||Town
|-
|371||Q356943||[[wp/ssb/Baungon]]||Bukidnon||Town
|-
|372||Q356971||[[wp/ssb/Cabanglasan]]||Bukidnon||Town
|-
|373||Q356997||[[wp/ssb/Damulog]]||Bukidnon||Town
|-
|374||Q357021||[[wp/ssb/Dangcagan]]||Bukidnon||Town
|-
|375||Q357053||[[wp/ssb/Don Carlos]]||Bukidnon||Town
|-
|376||Q357075||[[wp/ssb/Impasugong]]||Bukidnon||Town
|-
|377||Q357100||[[wp/ssb/Kadingilan]]||Bukidnon||Town
|-
|378||Q357124||[[wp/ssb/Kalilangan]]||Bukidnon||Town
|-
|379||Q357152||[[wp/ssb/Kibawe]]||Bukidnon||Town
|-
|380||Q357175||[[wp/ssb/Kitaotao]]||Bukidnon||Town
|-
|381||Q357198||[[wp/ssb/Lantapan]]||Bukidnon||Town
|-
|382||Q357226||[[wp/ssb/Libona]]||Bukidnon||Town
|-
|383||Q1856||[[wp/ssb/Malaybalay]]||Bukidnon||City
|-
|384||Q357252||[[wp/ssb/Malitbog, Bukidnon]]||Bukidnon||Town
|-
|385||Q357272||[[wp/ssb/Manolo Fortich]]||Bukidnon||Town
|-
|386||Q357299||[[wp/ssb/Maramag]]||Bukidnon||Town
|-
|387||Q357311||[[wp/ssb/Pangantucan]]||Bukidnon||Town
|-
|388||Q357342||[[wp/ssb/Quezon, Bukidnon]]||Bukidnon||Town
|-
|389||Q357371||[[wp/ssb/San Fernando, Bukidnon]]||Bukidnon||Town
|-
|390||Q357396||[[wp/ssb/Sumilao]]||Bukidnon||Town
|-
|391||Q357420||[[wp/ssb/Talakag]]||Bukidnon||Town
|-
|392||Q2158||[[wp/ssb/Valencia, Bukidnon]]||Bukidnon||City
|-
|393||Q131797||[[wp/ssb/Alicia, Zamboanga Sibugay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|394||Q131811||[[wp/ssb/Buug]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|395||Q131816||[[wp/ssb/Diplahan]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|396||Q131838||[[wp/ssb/Imelda, Zamboanga Sibugay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|397||Q131850||[[wp/ssb/Ipil]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|398||Q131870||[[wp/ssb/Kabasalan]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|399||Q131892||[[wp/ssb/Mabuhay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|400||Q131906||[[wp/ssb/Malangas]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|401||Q131917||[[wp/ssb/Naga, Zamboanga Sibugay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|402||Q131926||[[wp/ssb/Olutanga]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|403||Q131941||[[wp/ssb/Payao]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|404||Q131954||[[wp/ssb/Roseller Lim]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|405||Q124780||[[wp/ssb/Siay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|406||Q131968||[[wp/ssb/Talusan]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|407||Q131975||[[wp/ssb/Titay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|408||Q131984||[[wp/ssb/Tungawan]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|409||Q132015||[[wp/ssb/Aurora, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|410||Q132032||[[wp/ssb/Bayog]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|411||Q132057||[[wp/ssb/Dimataling]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|412||Q132077||[[wp/ssb/Dinas]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|413||Q132104||[[wp/ssb/Dumalinao]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|414||Q132126||[[wp/ssb/Dumingag]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|415||Q132141||[[wp/ssb/Guipos]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|416||Q132155||[[wp/ssb/Josefina]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|417||Q132161||[[wp/ssb/Kumalarang]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|418||Q132184||[[wp/ssb/Labangan]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|419||Q132200||[[wp/ssb/Lakewood]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|420||Q132215||[[wp/ssb/Lapuyan]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|421||Q132230||[[wp/ssb/Mahayag]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|422||Q132244||[[wp/ssb/Margosatubig]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|423||Q132262||[[wp/ssb/Midsalip]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|424||Q132271||[[wp/ssb/Molave]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|425||Q874270||[[wp/ssb/Pagadian]]||Zamboanga del Sur||City
|-
|426||Q132284||[[wp/ssb/Pitogo, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|427||Q132301||[[wp/ssb/Ramon Magsaysay, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|428||Q132317||[[wp/ssb/San Miguel, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|429||Q132337||[[wp/ssb/San Pablo, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|430||Q132353||[[wp/ssb/Sominot]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|431||Q132371||[[wp/ssb/Tabina]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|432||Q132391||[[wp/ssb/Tambulig]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|433||Q132403||[[wp/ssb/Tigbao]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|434||Q132417||[[wp/ssb/Tukuran]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|435||Q132432||[[wp/ssb/Vincenzo A. Sagun]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|436||Q1629||[[wp/ssb/Siyudad na Zamboanga]]||Zamboanga del Sur||City
|-
|437||Q132482||[[wp/ssb/Baliguian]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|438||Q1014775||[[wp/ssb/Dapitan]]||Zamboanga del Norte||City
|-
|439||Q432169||[[wp/ssb/Dipolog]]||Zamboanga del Norte||City
|-
|440||Q132496||[[wp/ssb/Godod]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|441||Q132507||[[wp/ssb/Gutalac]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|442||Q132520||[[wp/ssb/Jose Dalman]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|443||Q132523||[[wp/ssb/Kalawit]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|444||Q132527||[[wp/ssb/Katipunan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|445||Q132532||[[wp/ssb/La Libertad]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|446||Q132535||[[wp/ssb/Labason]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|447||Q132540||[[wp/ssb/Leon B. Postigo]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|448||Q132553||[[wp/ssb/Liloy]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|449||Q132561||[[wp/ssb/Manukan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|450||Q132566||[[wp/ssb/Mutia]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|451||Q132570||[[wp/ssb/Piñan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|452||Q132574||[[wp/ssb/Polanco]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|453||Q132578||[[wp/ssb/President Manuel A. Roxas, Zamboanga del Norte]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|454||Q132583||[[wp/ssb/Rizal, Zamboanga del Norte]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|455||Q132586||[[wp/ssb/Salug]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|456||Q132591||[[wp/ssb/Sergio Osmeña Sr., Zamboanga del Norte]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|457||Q132594||[[wp/ssb/Siayan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|458||Q132599||[[wp/ssb/Sibuco]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|459||Q132601||[[wp/ssb/Sibutad]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|460||Q132605||[[wp/ssb/Sindangan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|461||Q132610||[[wp/ssb/Siocon]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|462||Q132613||[[wp/ssb/Sirawai]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|463||Q132617||[[wp/ssb/Tampilisan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|464||Q173608||[[wp/ssb/Anahawan]]||Southern Leyte||Town
|-
|465||Q173622||[[wp/ssb/Bontoc, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|466||Q173632||[[wp/ssb/Hinunangan]]||Southern Leyte||Town
|-
|467||Q173641||[[wp/ssb/Hinundayan]]||Southern Leyte||Town
|-
|468||Q173655||[[wp/ssb/Libagon]]||Southern Leyte||Town
|-
|469||Q173665||[[wp/ssb/Liloan, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|470||Q173678||[[wp/ssb/Limasawa]]||Southern Leyte||Town
|-
|471||Q1025387||[[wp/ssb/Maasin]]||Southern Leyte||City
|-
|472||Q173688||[[wp/ssb/Macrohon]]||Southern Leyte||Town
|-
|473||Q173701||[[wp/ssb/Malitbog, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|474||Q173713||[[wp/ssb/Padre Burgos, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|475||Q173723||[[wp/ssb/Pintuyan]]||Southern Leyte||Town
|-
|476||Q173735||[[wp/ssb/Saint Bernard]]||Southern Leyte||Town
|-
|477||Q173745||[[wp/ssb/San Francisco, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|478||Q173754||[[wp/ssb/San Juan, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|479||Q173763||[[wp/ssb/San Ricardo]]||Southern Leyte||Town
|-
|480||Q173774||[[wp/ssb/Silago]]||Southern Leyte||Town
|-
|481||Q173792||[[wp/ssb/Sogod, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|482||Q173811||[[wp/ssb/Tomas Oppus]]||Southern Leyte||Town
|-
|483||Q816088||[[wp/ssb/Almagro]]||Samar||Town
|-
|484||Q809957||[[wp/ssb/Basey]]||Samar||Town
|-
|485||Q577336||[[wp/ssb/Calbayog]]||Samar||City
|-
|486||Q816128||[[wp/ssb/Calbiga]]||Samar||Town
|-
|487||Q1020709||[[wp/ssb/Catbalogan]]||Samar||City
|-
|488||Q816142||[[wp/ssb/Daram]]||Samar||Town
|-
|489||Q816160||[[wp/ssb/Gandara]]||Samar||Town
|-
|490||Q816184||[[wp/ssb/Hinabangan]]||Samar||Town
|-
|491||Q816207||[[wp/ssb/Jiabong]]||Samar||Town
|-
|492||Q816240||[[wp/ssb/Marabut]]||Samar||Town
|-
|493||Q816267||[[wp/ssb/Matuguinao]]||Samar||Town
|-
|494||Q816296||[[wp/ssb/Motiong]]||Samar||Town
|-
|495||Q816320||[[wp/ssb/Pagsanghan]]||Samar||Town
|-
|496||Q816342||[[wp/ssb/Paranas]]||Samar||Town
|-
|497||Q252184||[[wp/ssb/Pinabacdao]]||Samar||Town
|-
|498||Q816396||[[wp/ssb/San Jorge]]||Samar||Town
|-
|499||Q816413||[[wp/ssb/San Jose de Buan]]||Samar||Town
|-
|500||Q816435||[[wp/ssb/San Sebastian]]||Samar||Town
|-
|501||Q816454||[[wp/ssb/Santa Margarita]]||Samar||Town
|-
|502||Q816471||[[wp/ssb/Santa Rita, Samar]]||Samar||Town
|-
|503||Q608320||[[wp/ssb/Santo Niño, Samar]]||Samar||Town
|-
|504||Q126346||[[wp/ssb/Tagapul-an]]||Samar||Town
|-
|505||Q816519||[[wp/ssb/Talalora]]||Samar||Town
|-
|506||Q816542||[[wp/ssb/Tarangnan]]||Samar||Town
|-
|507||Q816564||[[wp/ssb/Villareal]]||Samar||Town
|-
|508||Q229664||[[wp/ssb/Zumarraga]]||Samar||Town
|-
|509||Q174784||[[wp/ssb/Allen]]||Northern Samar||Town
|-
|510||Q174801||[[wp/ssb/Biri]]||Northern Samar||Town
|-
|511||Q174822||[[wp/ssb/Bobon]]||Northern Samar||Town
|-
|512||Q174871||[[wp/ssb/Capul]]||Northern Samar||Town
|-
|513||Q174886||[[wp/ssb/Catarman]]||Northern Samar||Town
|-
|514||Q174906||[[wp/ssb/Catubig]]||Northern Samar||Town
|-
|515||Q174919||[[wp/ssb/Gamay]]||Northern Samar||Town
|-
|516||Q174940||[[wp/ssb/Laoang]]||Northern Samar||Town
|-
|517||Q174962||[[wp/ssb/Lapinig]]||Northern Samar||Town
|-
|518||Q174987||[[wp/ssb/Las Navas]]||Northern Samar||Town
|-
|519||Q175008||[[wp/ssb/Lavezares]]||Northern Samar||Town
|-
|520||Q175031||[[wp/ssb/Lope de Vega]]||Northern Samar||Town
|-
|521||Q175054||[[wp/ssb/Mapanas]]||Northern Samar||Town
|-
|522||Q175082||[[wp/ssb/Mondragon]]||Northern Samar||Town
|-
|523||Q175100||[[wp/ssb/Palapag]]||Northern Samar||Town
|-
|524||Q175115||[[wp/ssb/Pambujan]]||Northern Samar||Town
|-
|525||Q175136||[[wp/ssb/Rosario, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|526||Q175163||[[wp/ssb/San Antonio, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|527||Q175183||[[wp/ssb/San Isidro, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|528||Q175203||[[wp/ssb/San Jose, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|529||Q175230||[[wp/ssb/San Roque]]||Northern Samar||Town
|-
|530||Q175247||[[wp/ssb/San Vicente, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|531||Q175267||[[wp/ssb/Silvino Lobos]]||Northern Samar||Town
|-
|532||Q175283||[[wp/ssb/Victoria, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|533||Q212877||[[wp/ssb/Abuyog]]||Leyte||Town
|-
|534||Q212888||[[wp/ssb/Alangalang]]||Leyte||Town
|-
|535||Q212896||[[wp/ssb/Albuera]]||Leyte||Town
|-
|536||Q212907||[[wp/ssb/Babatngon]]||Leyte||Town
|-
|537||Q212924||[[wp/ssb/Barugo]]||Leyte||Town
|-
|538||Q212935||[[wp/ssb/Bato, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|539||Q812117||[[wp/ssb/Baybay]]||Leyte||City
|-
|540||Q212945||[[wp/ssb/Burauen]]||Leyte||Town
|-
|541||Q212951||[[wp/ssb/Calubian]]||Leyte||Town
|-
|542||Q212958||[[wp/ssb/Capoocan]]||Leyte||Town
|-
|543||Q212969||[[wp/ssb/Carigara]]||Leyte||Town
|-
|544||Q212981||[[wp/ssb/Dagami]]||Leyte||Town
|-
|545||Q212988||[[wp/ssb/Dulag]]||Leyte||Town
|-
|546||Q213006||[[wp/ssb/Hilongos]]||Leyte||Town
|-
|547||Q213024||[[wp/ssb/Hindang]]||Leyte||Town
|-
|548||Q213042||[[wp/ssb/Inopacan]]||Leyte||Town
|-
|549||Q213060||[[wp/ssb/Isabel]]||Leyte||Town
|-
|550||Q213086||[[wp/ssb/Jaro]]||Leyte||Town
|-
|551||Q213101||[[wp/ssb/Javier]]||Leyte||Town
|-
|552||Q213113||[[wp/ssb/Julita]]||Leyte||Town
|-
|553||Q213130||[[wp/ssb/Kananga]]||Leyte||Town
|-
|554||Q213144||[[wp/ssb/La Paz, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|555||Q213160||[[wp/ssb/Leyte, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|556||Q213174||[[wp/ssb/MacArthur]]||Leyte||Town
|-
|557||Q213190||[[wp/ssb/Mahaplag]]||Leyte||Town
|-
|558||Q213209||[[wp/ssb/Matag-ob]]||Leyte||Town
|-
|559||Q213227||[[wp/ssb/Matalom]]||Leyte||Town
|-
|560||Q213245||[[wp/ssb/Mayorga]]||Leyte||Town
|-
|561||Q213261||[[wp/ssb/Merida]]||Leyte||Town
|-
|562||Q1014782||[[wp/ssb/Ormoc]]||Leyte||City
|-
|563||Q213281||[[wp/ssb/Palo]]||Leyte||Town
|-
|564||Q213303||[[wp/ssb/Palompon]]||Leyte||Town
|-
|565||Q213323||[[wp/ssb/Pastrana]]||Leyte||Town
|-
|566||Q213341||[[wp/ssb/San Isidro, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|567||Q213357||[[wp/ssb/San Miguel, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|568||Q213378||[[wp/ssb/Santa Fe, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|569||Q213400||[[wp/ssb/Tabango]]||Leyte||Town
|-
|570||Q213420||[[wp/ssb/Tabontabon]]||Leyte||Town
|-
|571||Q40626||[[wp/ssb/Tacloban]]||Leyte||City
|-
|572||Q213431||[[wp/ssb/Tanauan, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|573||Q213442||[[wp/ssb/Tolosa]]||Leyte||Town
|-
|574||Q213455||[[wp/ssb/Tunga]]||Leyte||Town
|-
|575||Q213463||[[wp/ssb/Villaba]]||Leyte||Town
|-
|576||Q313880||[[wp/ssb/Arteche]]||Eastern Samar||Town
|-
|577||Q313904||[[wp/ssb/Balangiga]]||Eastern Samar||Town
|-
|578||Q313914||[[wp/ssb/Balangkayan]]||Eastern Samar||Town
|-
|579||Q894059||[[wp/ssb/Borongan]]||Eastern Samar||City
|-
|580||Q313926||[[wp/ssb/Can-avid]]||Eastern Samar||Town
|-
|581||Q313939||[[wp/ssb/Dolores, Eastern Samar]]||Eastern Samar||Town
|-
|582||Q313951||[[wp/ssb/General MacArthur]]||Eastern Samar||Town
|-
|583||Q313967||[[wp/ssb/Giporlos]]||Eastern Samar||Town
|-
|584||Q313984||[[wp/ssb/Guiuan]]||Eastern Samar||Town
|-
|585||Q314002||[[wp/ssb/Hernani]]||Eastern Samar||Town
|-
|586||Q314021||[[wp/ssb/Jipapad]]||Eastern Samar||Town
|-
|587||Q314046||[[wp/ssb/Lawaan]]||Eastern Samar||Town
|-
|588||Q314070||[[wp/ssb/Llorente]]||Eastern Samar||Town
|-
|589||Q314096||[[wp/ssb/Maslog]]||Eastern Samar||Town
|-
|590||Q314117||[[wp/ssb/Maydolong]]||Eastern Samar||Town
|-
|591||Q314129||[[wp/ssb/Mercedes, Eastern Samar]]||Eastern Samar||Town
|-
|592||Q314154||[[wp/ssb/Oras]]||Eastern Samar||Town
|-
|593||Q314175||[[wp/ssb/Quinapondan]]||Eastern Samar||Town
|-
|594||Q314197||[[wp/ssb/Salcedo, Eastern Samar]]||Eastern Samar||Town
|-
|595||Q314220||[[wp/ssb/San Julian]]||Eastern Samar||Town
|-
|596||Q314239||[[wp/ssb/San Policarpo]]||Eastern Samar||Town
|-
|597||Q314257||[[wp/ssb/Sulat]]||Eastern Samar||Town
|-
|598||Q205677||[[wp/ssb/Taft]]||Eastern Samar||Town
|-
|599||Q406163||[[wp/ssb/Almeria]]||Biliran||Town
|-
|600||Q406186||[[wp/ssb/Biliran, Biliran]]||Biliran||Town
|-
|601||Q406226||[[wp/ssb/Cabucgayan]]||Biliran||Town
|-
|602||Q406267||[[wp/ssb/Caibiran]]||Biliran||Town
|-
|603||Q406317||[[wp/ssb/Culaba]]||Biliran||Town
|-
|604||Q406353||[[wp/ssb/Kawayan]]||Biliran||Town
|-
|605||Q406393||[[wp/ssb/Maripipi]]||Biliran||Town
|-
|606||Q277211||[[wp/ssb/Naval]]||Biliran||Town
|-
|607||Q315636||[[wp/ssb/Alcantara]]||Cebu||Town
|-
|608||Q315655||[[wp/ssb/Alcoy]]||Cebu||Town
|-
|609||Q315669||[[wp/ssb/Alegria]]||Cebu||Town
|-
|610||Q315687||[[wp/ssb/Aloguinsan]]||Cebu||Town
|-
|611||Q315703||[[wp/ssb/Argao]]||Cebu||Town
|-
|612||Q315719||[[wp/ssb/Asturias]]||Cebu||Town
|-
|613||Q315733||[[wp/ssb/Badian]]||Cebu||Town
|-
|614||Q315754||[[wp/ssb/Balamban]]||Cebu||Town
|-
|615||Q315771||[[wp/ssb/Bantayan]]||Cebu||Town
|-
|616||Q315790||[[wp/ssb/Barili]]||Cebu||Town
|-
|617||Q890623||[[wp/ssb/Bogo]]||Cebu||City
|-
|618||Q315809||[[wp/ssb/Boljoon]]||Cebu||Town
|-
|619||Q315827||[[wp/ssb/Borbon]]||Cebu||Town
|-
|620||Q315851||[[wp/ssb/Carcar]]||Cebu||City
|-
|621||Q315882||[[wp/ssb/Carmen, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|622||Q315900||[[wp/ssb/Catmon]]||Cebu||Town
|-
|623||Q1467||[[wp/ssb/Siyudad na Cebu]]||Cebu||City
|-
|624||Q315923||[[wp/ssb/Compostela, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|625||Q315945||[[wp/ssb/Consolacion]]||Cebu||Town
|-
|626||Q315965||[[wp/ssb/Cordova]]||Cebu||Town
|-
|627||Q315981||[[wp/ssb/Daanbantayan]]||Cebu||Town
|-
|628||Q316001||[[wp/ssb/Dalaguete]]||Cebu||Town
|-
|629||Q1159273||[[wp/ssb/Danao]]||Cebu||City
|-
|630||Q316019||[[wp/ssb/Dumanjug]]||Cebu||Town
|-
|631||Q316037||[[wp/ssb/Ginatilan]]||Cebu||Town
|-
|632||Q574903||[[wp/ssb/Siyudad na Lapu-Lapu]]||Cebu||City
|-
|633||Q316056||[[wp/ssb/Liloan]]||Cebu||Town
|-
|634||Q316080||[[wp/ssb/Madridejos]]||Cebu||Town
|-
|635||Q316101||[[wp/ssb/Malabuyoc]]||Cebu||Town
|-
|636||Q1889017||[[wp/ssb/Mandaue]]||Cebu||City
|-
|637||Q316125||[[wp/ssb/Medellin]]||Cebu||Town
|-
|638||Q316146||[[wp/ssb/Minglanilla]]||Cebu||Town
|-
|639||Q316171||[[wp/ssb/Moalboal]]||Cebu||Town
|-
|640||Q316197||[[wp/ssb/Naga, Cebu]]||Cebu||City
|-
|641||Q316230||[[wp/ssb/Oslob]]||Cebu||Town
|-
|642||Q316245||[[wp/ssb/Pilar, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|643||Q316259||[[wp/ssb/Pinamungajan]]||Cebu||Town
|-
|644||Q316275||[[wp/ssb/Poro]]||Cebu||Town
|-
|645||Q316289||[[wp/ssb/Ronda]]||Cebu||Town
|-
|646||Q316303||[[wp/ssb/Samboan]]||Cebu||Town
|-
|647||Q316318||[[wp/ssb/San Fernando, Cebu]]||Cebu||City
|-
|648||Q316332||[[wp/ssb/San Francisco, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|649||Q316350||[[wp/ssb/San Remigio, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|650||Q316370||[[wp/ssb/Santa Fe, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|651||Q316386||[[wp/ssb/Santander]]||Cebu||Town
|-
|652||Q316404||[[wp/ssb/Sibonga]]||Cebu||Town
|-
|653||Q316432||[[wp/ssb/Sogod, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|654||Q316453||[[wp/ssb/Tabogon]]||Cebu||Town
|-
|655||Q316474||[[wp/ssb/Tabuelan]]||Cebu||Town
|-
|656||Q316500||[[wp/ssb/Talisay, Cebu]]||Cebu||City
|-
|657||Q316527||[[wp/ssb/Toledo]]||Cebu||City
|-
|658||Q316547||[[wp/ssb/Tuburan, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|659||Q316564||[[wp/ssb/Tudela, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|660||Q404369||[[wp/ssb/Alburquerque]]||Bohol||Town
|-
|661||Q404403||[[wp/ssb/Alicia, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|662||Q404434||[[wp/ssb/Anda, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|663||Q404459||[[wp/ssb/Antequera]]||Bohol||Town
|-
|664||Q404489||[[wp/ssb/Baclayon]]||Bohol||Town
|-
|665||Q404519||[[wp/ssb/Balilihan]]||Bohol||Town
|-
|666||Q404549||[[wp/ssb/Batuan]]||Bohol||Town
|-
|667||Q404581||[[wp/ssb/Bien Unido]]||Bohol||Town
|-
|668||Q404604||[[wp/ssb/Bilar]]||Bohol||Town
|-
|669||Q404623||[[wp/ssb/Buenavista, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|670||Q404652||[[wp/ssb/Calape]]||Bohol||Town
|-
|671||Q404680||[[wp/ssb/Candijay]]||Bohol||Town
|-
|672||Q241239||[[wp/ssb/Carmen, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|673||Q404750||[[wp/ssb/Catigbian]]||Bohol||Town
|-
|674||Q404775||[[wp/ssb/Clarin, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|675||Q404799||[[wp/ssb/Corella]]||Bohol||Town
|-
|676||Q404825||[[wp/ssb/Cortes, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|677||Q404854||[[wp/ssb/Dagohoy]]||Bohol||Town
|-
|678||Q404882||[[wp/ssb/Danao, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|679||Q404908||[[wp/ssb/Dauis]]||Bohol||Town
|-
|680||Q404930||[[wp/ssb/Dimiao]]||Bohol||Town
|-
|681||Q404951||[[wp/ssb/Duero]]||Bohol||Town
|-
|682||Q404976||[[wp/ssb/Garcia Hernandez]]||Bohol||Town
|-
|683||Q405005||[[wp/ssb/Getafe]]||Bohol||Town
|-
|684||Q405058||[[wp/ssb/Guindulman]]||Bohol||Town
|-
|685||Q405088||[[wp/ssb/Inabanga]]||Bohol||Town
|-
|686||Q405110||[[wp/ssb/Jagna]]||Bohol||Town
|-
|687||Q405141||[[wp/ssb/Lila]]||Bohol||Town
|-
|688||Q405171||[[wp/ssb/Loay]]||Bohol||Town
|-
|689||Q405197||[[wp/ssb/Loboc]]||Bohol||Town
|-
|690||Q405224||[[wp/ssb/Loon]]||Bohol||Town
|-
|691||Q405268||[[wp/ssb/Mabini, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|692||Q405303||[[wp/ssb/Maribojoc]]||Bohol||Town
|-
|693||Q178330||[[wp/ssb/Panglao]]||Bohol||Town
|-
|694||Q405384||[[wp/ssb/Pilar, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|695||Q405427||[[wp/ssb/President Carlos P. Garcia]]||Bohol||Town
|-
|696||Q405472||[[wp/ssb/Sagbayan]]||Bohol||Town
|-
|697||Q259298||[[wp/ssb/San Isidro, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|698||Q405544||[[wp/ssb/San Miguel, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|699||Q386388||[[wp/ssb/Sevilla]]||Bohol||Town
|-
|700||Q405628||[[wp/ssb/Sierra Bullones]]||Bohol||Town
|-
|701||Q405674||[[wp/ssb/Sikatuna]]||Bohol||Town
|-
|702||Q1826||[[wp/ssb/Tagbilaran]]||Bohol||City
|-
|703||Q405714||[[wp/ssb/Talibon]]||Bohol||Town
|-
|704||Q405749||[[wp/ssb/Trinidad]]||Bohol||Town
|-
|705||Q405980||[[wp/ssb/Tubigon]]||Bohol||Town
|-
|706||Q406015||[[wp/ssb/Ubay]]||Bohol||Town
|-
|707||Q406046||[[wp/ssb/Valencia, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|708||Q174305||[[wp/ssb/Enrique Villanueva]]||Siquijor||Town
|-
|709||Q174317||[[wp/ssb/Larena]]||Siquijor||Town
|-
|710||Q174332||[[wp/ssb/Lazi]]||Siquijor||Town
|-
|711||Q174343||[[wp/ssb/Maria, Siquijor]]||Siquijor||Town
|-
|712||Q174354||[[wp/ssb/San Juan, Siquijor]]||Siquijor||Town
|-
|713||Q174373||[[wp/ssb/Siquijor, Siquijor]]||Siquijor||Town
|-
|714||Q194822||[[wp/ssb/Amlan]]||Negros Oriental||Town
|-
|715||Q194854||[[wp/ssb/Ayungon]]||Negros Oriental||Town
|-
|716||Q194874||[[wp/ssb/Bacong]]||Negros Oriental||Town
|-
|717||Q628590||[[wp/ssb/Bais]]||Negros Oriental||City
|-
|718||Q194900||[[wp/ssb/Basay]]||Negros Oriental||Town
|-
|719||Q812113||[[wp/ssb/Bayawan]]||Negros Oriental||City
|-
|720||Q194916||[[wp/ssb/Bindoy]]||Negros Oriental||Town
|-
|721||Q991602||[[wp/ssb/Canlaon]]||Negros Oriental||City
|-
|722||Q194940||[[wp/ssb/Dauin]]||Negros Oriental||Town
|-
|723||Q873377||[[wp/ssb/Dumaguete]]||Negros Oriental||City
|-
|724||Q195197||[[wp/ssb/Guihulngan]]||Negros Oriental||City
|-
|725||Q194967||[[wp/ssb/Jimalalud]]||Negros Oriental||Town
|-
|726||Q194983||[[wp/ssb/La Libertad, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|727||Q195004||[[wp/ssb/Mabinay]]||Negros Oriental||Town
|-
|728||Q195018||[[wp/ssb/Manjuyod]]||Negros Oriental||Town
|-
|729||Q195040||[[wp/ssb/Pamplona, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|730||Q195056||[[wp/ssb/San Jose, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|731||Q195074||[[wp/ssb/Santa Catalina, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|732||Q195090||[[wp/ssb/Siaton]]||Negros Oriental||Town
|-
|733||Q195106||[[wp/ssb/Sibulan]]||Negros Oriental||Town
|-
|734||Q1020705||[[wp/ssb/Tanjay]]||Negros Oriental||City
|-
|735||Q195121||[[wp/ssb/Tayasan]]||Negros Oriental||Town
|-
|736||Q195140||[[wp/ssb/Valencia, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|737||Q195164||[[wp/ssb/Vallehermoso]]||Negros Oriental||Town
|-
|738||Q145673||[[wp/ssb/Zamboanguita]]||Negros Oriental||Town
|-
|739||Q5217||[[wp/ssb/Bacolod]]||Negros Occidental||Town
|-
|740||Q628297||[[wp/ssb/Bago]]||Negros Occidental||City
|-
|741||Q195243||[[wp/ssb/Binalbagan]]||Negros Occidental||Town
|-
|742||Q1020688||[[wp/ssb/Cadiz]]||Negros Occidental||City
|-
|743||Q195258||[[wp/ssb/Calatrava]]||Negros Occidental||Town
|-
|744||Q195272||[[wp/ssb/Candoni]]||Negros Occidental||Town
|-
|745||Q195287||[[wp/ssb/Cauayan, Negros Occidental]]||Negros Occidental||Town
|-
|746||Q195304||[[wp/ssb/Enrique B. Magalona]]||Negros Occidental||Town
|-
|747||Q1027743||[[wp/ssb/Escalante]]||Negros Occidental||City
|-
|748||Q1423846||[[wp/ssb/Himamaylan]]||Negros Occidental||City
|-
|749||Q195322||[[wp/ssb/Hinigaran]]||Negros Occidental||Town
|-
|750||Q195336||[[wp/ssb/Hinoba-an]]||Negros Occidental||Town
|-
|751||Q195352||[[wp/ssb/Ilog]]||Negros Occidental||Town
|-
|752||Q195373||[[wp/ssb/Isabela, Negros Occidental]]||Negros Occidental||Town
|-
|753||Q1026445||[[wp/ssb/Kabankalan]]||Negros Occidental||City
|-
|754||Q1789908||[[wp/ssb/La Carlota]]||Negros Occidental||City
|-
|755||Q195397||[[wp/ssb/La Castellana]]||Negros Occidental||Town
|-
|756||Q195418||[[wp/ssb/Manapla]]||Negros Occidental||Town
|-
|757||Q195438||[[wp/ssb/Moises Padilla]]||Negros Occidental||Town
|-
|758||Q195459||[[wp/ssb/Murcia]]||Negros Occidental||Town
|-
|759||Q195477||[[wp/ssb/Pontevedra]]||Negros Occidental||Town
|-
|760||Q195489||[[wp/ssb/Pulupandan]]||Negros Occidental||Town
|-
|761||Q1787527||[[wp/ssb/Sagay]]||Negros Occidental||Town
|-
|762||Q195503||[[wp/ssb/Salvador Benedicto]]||Negros Occidental||Town
|-
|763||Q1025390||[[wp/ssb/San Carlos, Negros Occidental]]||Negros Occidental||City
|-
|764||Q195523||[[wp/ssb/San Enrique, Negros Occidental]]||Negros Occidental||Town
|-
|765||Q1020696||[[wp/ssb/Silay]]||Negros Occidental||City
|-
|766||Q1027115||[[wp/ssb/Sipalay]]||Negros Occidental||City
|-
|767||Q1027120||[[wp/ssb/Talisay, Negros Occidental]]||Negros Occidental||City
|-
|768||Q195549||[[wp/ssb/Toboso]]||Negros Occidental||Town
|-
|769||Q195569||[[wp/ssb/Valladolid]]||Negros Occidental||Town
|-
|770||Q1026021||[[wp/ssb/Victorias]]||Negros Occidental||City
|-
|771||Q274491||[[wp/ssb/Ajuy]]||Iloilo||Town
|-
|772||Q274508||[[wp/ssb/Alimodian]]||Iloilo||Town
|-
|773||Q274543||[[wp/ssb/Anilao]]||Iloilo||Town
|-
|774||Q274557||[[wp/ssb/Badiangan]]||Iloilo||Town
|-
|775||Q274578||[[wp/ssb/Balasan]]||Iloilo||Town
|-
|776||Q274595||[[wp/ssb/Banate]]||Iloilo||Town
|-
|777||Q82502||[[wp/ssb/Barotac Nuevo]]||Iloilo||Town
|-
|778||Q82493||[[wp/ssb/Barotac Viejo]]||Iloilo||Town
|-
|779||Q274654||[[wp/ssb/Batad]]||Iloilo||Town
|-
|780||Q274671||[[wp/ssb/Bingawan]]||Iloilo||Town
|-
|781||Q274693||[[wp/ssb/Cabatuan, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|782||Q274713||[[wp/ssb/Calinog]]||Iloilo||Town
|-
|783||Q274731||[[wp/ssb/Carles]]||Iloilo||Town
|-
|784||Q274749||[[wp/ssb/Concepcion, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|785||Q274780||[[wp/ssb/Dingle]]||Iloilo||Town
|-
|786||Q274795||[[wp/ssb/Dueñas]]||Iloilo||Town
|-
|787||Q74758||[[wp/ssb/Dumangas]]||Iloilo||Town
|-
|788||Q82506||[[wp/ssb/Estancia]]||Iloilo||Town
|-
|789||Q274847||[[wp/ssb/Guimbal]]||Iloilo||Town
|-
|790||Q74755||[[wp/ssb/Igbaras]]||Iloilo||Town
|-
|791||Q459787||[[wp/ssb/Siyudad na Iloilo]]||Iloilo||City
|-
|792||Q82570||[[wp/ssb/Janiuay]]||Iloilo||Town
|-
|793||Q274907||[[wp/ssb/Lambunao]]||Iloilo||Town
|-
|794||Q274937||[[wp/ssb/Leganes]]||Iloilo||Town
|-
|795||Q274961||[[wp/ssb/Lemery, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|796||Q274987||[[wp/ssb/Leon]]||Iloilo||Town
|-
|797||Q275015||[[wp/ssb/Maasin, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|798||Q74753||[[wp/ssb/Miagao]]||Iloilo||Town
|-
|799||Q275071||[[wp/ssb/Mina, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|800||Q275184||[[wp/ssb/New Lucena]]||Iloilo||Town
|-
|801||Q275199||[[wp/ssb/Oton]]||Iloilo||Town
|-
|802||Q1855693||[[wp/ssb/Passi]]||Iloilo||City
|-
|803||Q275221||[[wp/ssb/Pavia]]||Iloilo||Town
|-
|804||Q275243||[[wp/ssb/Pototan]]||Iloilo||Town
|-
|805||Q275264||[[wp/ssb/San Dionisio]]||Iloilo||Town
|-
|806||Q275280||[[wp/ssb/San Enrique]]||Iloilo||Town
|-
|807||Q275295||[[wp/ssb/San Joaquin]]||Iloilo||Town
|-
|808||Q275312||[[wp/ssb/San Miguel, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|809||Q275329||[[wp/ssb/San Rafael, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|810||Q275347||[[wp/ssb/Santa Barbara, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|811||Q275368||[[wp/ssb/Sara]]||Iloilo||Town
|-
|812||Q82497||[[wp/ssb/Tigbauan]]||Iloilo||Town
|-
|813||Q275417||[[wp/ssb/Tubungan]]||Iloilo||Town
|-
|814||Q148064||[[wp/ssb/Zarraga]]||Iloilo||Town
|-
|815||Q313781||[[wp/ssb/Buenavista, Guimaras]]||Guimaras||Town
|-
|816||Q313802||[[wp/ssb/Jordan, Guimaras]]||Guimaras||Town
|-
|817||Q313810||[[wp/ssb/Nueva Valencia]]||Guimaras||Town
|-
|818||Q313825||[[wp/ssb/San Lorenzo]]||Guimaras||Town
|-
|819||Q313844||[[wp/ssb/Sibunag]]||Guimaras||Town
|-
|820||Q355953||[[wp/ssb/Cuartero]]||Capiz||Town
|-
|821||Q355986||[[wp/ssb/Dao]]||Capiz||Town
|-
|822||Q356019||[[wp/ssb/Dumalag]]||Capiz||Town
|-
|823||Q356053||[[wp/ssb/Dumarao]]||Capiz||Town
|-
|824||Q356081||[[wp/ssb/Ivisan]]||Capiz||Town
|-
|825||Q356106||[[wp/ssb/Jamindan]]||Capiz||Town
|-
|826||Q356153||[[wp/ssb/Ma-ayon]]||Capiz||Town
|-
|827||Q356174||[[wp/ssb/Mambusao]]||Capiz||Town
|-
|828||Q356204||[[wp/ssb/Panay, Capiz]]||Capiz||Town
|-
|829||Q356231||[[wp/ssb/Panitan]]||Capiz||Town
|-
|830||Q356266||[[wp/ssb/Pilar, Capiz]]||Capiz||Town
|-
|831||Q356292||[[wp/ssb/Pontevedra, Capiz]]||Capiz||Town
|-
|832||Q356313||[[wp/ssb/President Roxas]]||Capiz||Town
|-
|833||Q2209||[[wp/ssb/Roxas, Capiz]]||Capiz||City
|-
|834||Q356338||[[wp/ssb/Sapian]]||Capiz||Town
|-
|835||Q356368||[[wp/ssb/Sigma]]||Capiz||Town
|-
|836||Q356398||[[wp/ssb/Tapaz]]||Capiz||Town
|-
|837||Q492119||[[wp/ssb/Anini-y]]||Antique||Town
|-
|838||Q492155||[[wp/ssb/Barbaza]]||Antique||Town
|-
|839||Q492263||[[wp/ssb/Belison]]||Antique||Town
|-
|840||Q492325||[[wp/ssb/Bugasong]]||Antique||Town
|-
|841||Q492363||[[wp/ssb/Caluya]]||Antique||Town
|-
|842||Q492406||[[wp/ssb/Culasi]]||Antique||Town
|-
|843||Q144779||[[wp/ssb/Hamtic]]||Antique||Town
|-
|844||Q492479||[[wp/ssb/Laua-an]]||Antique||Town
|-
|845||Q492516||[[wp/ssb/Libertad, Antique]]||Antique||Town
|-
|846||Q492545||[[wp/ssb/Pandan, Antique]]||Antique||Town
|-
|847||Q492577||[[wp/ssb/Patnongon]]||Antique||Town
|-
|848||Q492619||[[wp/ssb/San Jose de Buenavista]]||Antique||Town
|-
|849||Q492673||[[wp/ssb/San Remigio, Antique]]||Antique||Town
|-
|850||Q492707||[[wp/ssb/Sebaste]]||Antique||Town
|-
|851||Q492742||[[wp/ssb/Sibalom]]||Antique||Town
|-
|852||Q492780||[[wp/ssb/Tibiao]]||Antique||Town
|-
|853||Q492817||[[wp/ssb/Tobias Fornier]]||Antique||Town
|-
|854||Q492862||[[wp/ssb/Valderrama]]||Antique||Town
|-
|855||Q434743||[[wp/ssb/Altavas]]||Aklan||Town
|-
|856||Q626586||[[wp/ssb/Balete, Aklan]]||Aklan||Town
|-
|857||Q569215||[[wp/ssb/Banga, Aklan]]||Aklan||Town
|-
|858||Q626645||[[wp/ssb/Batan]]||Aklan||Town
|-
|859||Q576805||[[wp/ssb/Buruanga]]||Aklan||Town
|-
|860||Q626695||[[wp/ssb/Ibajay]]||Aklan||Town
|-
|861||Q626721||[[wp/ssb/Kalibo]]||Aklan||Town
|-
|862||Q626746||[[wp/ssb/Lezo]]||Aklan||Town
|-
|863||Q626786||[[wp/ssb/Libacao]]||Aklan||Town
|-
|864||Q626820||[[wp/ssb/Madalag]]||Aklan||Town
|-
|865||Q626873||[[wp/ssb/Makato]]||Aklan||Town
|-
|866||Q626905||[[wp/ssb/Malay, Aklan]]||Aklan||Town
|-
|867||Q626935||[[wp/ssb/Malinao, Aklan]]||Aklan||Town
|-
|868||Q626959||[[wp/ssb/Nabas]]||Aklan||Town
|-
|869||Q626992||[[wp/ssb/New Washington]]||Aklan||Town
|-
|870||Q627008||[[wp/ssb/Numancia]]||Aklan||Town
|-
|871||Q627028||[[wp/ssb/Tangalan]]||Aklan||Town
|-
|872||Q174114||[[wp/ssb/Barcelona, Sorsogon]]||Sorsogon||Town
|-
|873||Q174132||[[wp/ssb/Bulan]]||Sorsogon||Town
|-
|874||Q174149||[[wp/ssb/Bulusan]]||Sorsogon||Town
|-
|875||Q174162||[[wp/ssb/Casiguran, Sorsogon]]||Sorsogon||Town
|-
|876||Q174177||[[wp/ssb/Castilla]]||Sorsogon||Town
|-
|877||Q174192||[[wp/ssb/Donsol]]||Sorsogon||Town
|-
|878||Q174201||[[wp/ssb/Gubat]]||Sorsogon||Town
|-
|879||Q174215||[[wp/ssb/Irosin]]||Sorsogon||Town
|-
|880||Q174226||[[wp/ssb/Juban]]||Sorsogon||Town
|-
|881||Q174236||[[wp/ssb/Magallanes, Sorsogon]]||Sorsogon||Town
|-
|882||Q174246||[[wp/ssb/Matnog]]||Sorsogon||Town
|-
|883||Q174255||[[wp/ssb/Pilar, Sorsogon]]||Sorsogon||Town
|-
|884||Q174269||[[wp/ssb/Prieto Diaz]]||Sorsogon||Town
|-
|885||Q174281||[[wp/ssb/Santa Magdalena]]||Sorsogon||Town
|-
|886||Q174096||[[wp/ssb/Siyudad na Sorsogon]]||Sorsogon||City
|-
|887||Q191416||[[wp/ssb/Aroroy]]||Masbate||Town
|-
|888||Q191438||[[wp/ssb/Baleno]]||Masbate||Town
|-
|889||Q191453||[[wp/ssb/Balud]]||Masbate||Town
|-
|890||Q191463||[[wp/ssb/Batuan, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|891||Q191478||[[wp/ssb/Cataingan]]||Masbate||Town
|-
|892||Q191482||[[wp/ssb/Cawayan]]||Masbate||Town
|-
|893||Q191490||[[wp/ssb/Claveria, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|894||Q191496||[[wp/ssb/Dimasalang]]||Masbate||Town
|-
|895||Q191501||[[wp/ssb/Esperanza, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|896||Q191512||[[wp/ssb/Mandaon]]||Masbate||Town
|-
|897||Q191651||[[wp/ssb/Siyudad na Masbate]]||Masbate||City
|-
|898||Q191522||[[wp/ssb/Milagros]]||Masbate||Town
|-
|899||Q191533||[[wp/ssb/Mobo]]||Masbate||Town
|-
|900||Q191544||[[wp/ssb/Monreal]]||Masbate||Town
|-
|901||Q191558||[[wp/ssb/Palanas]]||Masbate||Town
|-
|902||Q191581||[[wp/ssb/Pio V. Corpus]]||Masbate||Town
|-
|903||Q191590||[[wp/ssb/Placer, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|904||Q191606||[[wp/ssb/San Fernando, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|905||Q191621||[[wp/ssb/San Jacinto, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|906||Q191630||[[wp/ssb/San Pascual, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|907||Q191636||[[wp/ssb/Uson]]||Masbate||Town
|-
|908||Q192067||[[wp/ssb/Bagamanoc]]||Catanduanes||Town
|-
|909||Q192072||[[wp/ssb/Baras, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|910||Q192085||[[wp/ssb/Bato, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|911||Q192091||[[wp/ssb/Caramoran]]||Catanduanes||Town
|-
|912||Q192629||[[wp/ssb/Gigmoto]]||Catanduanes||Town
|-
|913||Q123163||[[wp/ssb/Pandan, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|914||Q192646||[[wp/ssb/Panganiban]]||Catanduanes||Town
|-
|915||Q840162||[[wp/ssb/San Andres, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|916||Q192665||[[wp/ssb/San Miguel, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|917||Q192670||[[wp/ssb/Viga]]||Catanduanes||Town
|-
|918||Q192681||[[wp/ssb/Virac]]||Catanduanes||Town
|-
|919||Q208672||[[wp/ssb/Baao]]||Camarines Sur||Town
|-
|920||Q208678||[[wp/ssb/Balatan]]||Camarines Sur||Town
|-
|921||Q208683||[[wp/ssb/Bato, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|922||Q208690||[[wp/ssb/Bombon]]||Camarines Sur||Town
|-
|923||Q208699||[[wp/ssb/Buhi]]||Camarines Sur||Town
|-
|924||Q208712||[[wp/ssb/Bula]]||Camarines Sur||Town
|-
|925||Q208717||[[wp/ssb/Cabusao]]||Camarines Sur||Town
|-
|926||Q208727||[[wp/ssb/Calabanga]]||Camarines Sur||Town
|-
|927||Q208738||[[wp/ssb/Camaligan]]||Camarines Sur||Town
|-
|928||Q208749||[[wp/ssb/Canaman]]||Camarines Sur||Town
|-
|929||Q208757||[[wp/ssb/Caramoan]]||Camarines Sur||Town
|-
|930||Q208765||[[wp/ssb/Del Gallego]]||Camarines Sur||Town
|-
|931||Q208769||[[wp/ssb/Gainza]]||Camarines Sur||Town
|-
|932||Q208775||[[wp/ssb/Garchitorena]]||Camarines Sur||Town
|-
|933||Q208782||[[wp/ssb/Goa]]||Camarines Sur||Town
|-
|934||Q2205||[[wp/ssb/Iriga]]||Camarines Sur||City
|-
|935||Q208792||[[wp/ssb/Lagonoy]]||Camarines Sur||Town
|-
|936||Q208814||[[wp/ssb/Libmanan]]||Camarines Sur||Town
|-
|937||Q208835||[[wp/ssb/Lupi]]||Camarines Sur||Town
|-
|938||Q208845||[[wp/ssb/Magarao]]||Camarines Sur||Town
|-
|939||Q208852||[[wp/ssb/Milaor]]||Camarines Sur||Town
|-
|940||Q208864||[[wp/ssb/Minalabac]]||Camarines Sur||Town
|-
|941||Q208872||[[wp/ssb/Nabua]]||Camarines Sur||Town
|-
|942||Q2207||[[wp/ssb/Naga, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|943||Q208878||[[wp/ssb/Ocampo]]||Camarines Sur||Town
|-
|944||Q208886||[[wp/ssb/Pamplona, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|945||Q208892||[[wp/ssb/Pasacao]]||Camarines Sur||Town
|-
|946||Q208899||[[wp/ssb/Pili]]||Camarines Sur||Town
|-
|947||Q208919||[[wp/ssb/Presentacion]]||Camarines Sur||Town
|-
|948||Q208924||[[wp/ssb/Ragay]]||Camarines Sur||Town
|-
|949||Q208937||[[wp/ssb/Sagñay]]||Camarines Sur||Town
|-
|950||Q208950||[[wp/ssb/San Fernando, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|951||Q208966||[[wp/ssb/San Jose, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|952||Q208985||[[wp/ssb/Sipocot]]||Camarines Sur||Town
|-
|953||Q208995||[[wp/ssb/Siruma]]||Camarines Sur||Town
|-
|954||Q209011||[[wp/ssb/Tigaon]]||Camarines Sur||Town
|-
|955||Q209024||[[wp/ssb/Tinambac]]||Camarines Sur||Town
|-
|956||Q356607||[[wp/ssb/Basud]]||Camarines Norte||Town
|-
|957||Q119624||[[wp/ssb/Capalonga]]||Camarines Norte||Town
|-
|958||Q356655||[[wp/ssb/Daet]]||Camarines Norte||Town
|-
|959||Q356681||[[wp/ssb/Jose Panganiban]]||Camarines Norte||Town
|-
|960||Q356708||[[wp/ssb/Labo]]||Camarines Norte||Town
|-
|961||Q356734||[[wp/ssb/Mercedes, Camarines Norte]]||Camarines Norte||Town
|-
|962||Q356759||[[wp/ssb/Paracale]]||Camarines Norte||Town
|-
|963||Q356803||[[wp/ssb/San Lorenzo Ruiz]]||Camarines Norte||Town
|-
|964||Q302791||[[wp/ssb/San Vicente, Camarines Norte]]||Camarines Norte||Town
|-
|965||Q356853||[[wp/ssb/Santa Elena]]||Camarines Norte||Town
|-
|966||Q356878||[[wp/ssb/Talisay, Camarines Norte]]||Camarines Norte||Town
|-
|967||Q356898||[[wp/ssb/Vinzons]]||Camarines Norte||Town
|-
|968||Q492912||[[wp/ssb/Bacacay]]||Albay||Town
|-
|969||Q492976||[[wp/ssb/Camalig]]||Albay||Town
|-
|970||Q493008||[[wp/ssb/Daraga]]||Albay||Town
|-
|971||Q493032||[[wp/ssb/Guinobatan]]||Albay||Town
|-
|972||Q493065||[[wp/ssb/Jovellar]]||Albay||Town
|-
|973||Q1696||[[wp/ssb/Legazpi]]||Albay||City
|-
|974||Q493095||[[wp/ssb/Libon]]||Albay||Town
|-
|975||Q1701||[[wp/ssb/Ligao]]||Albay||City
|-
|976||Q493132||[[wp/ssb/Malilipot]]||Albay||Town
|-
|977||Q493178||[[wp/ssb/Malinao, Albay]]||Albay||Town
|-
|978||Q493204||[[wp/ssb/Manito]]||Albay||Town
|-
|979||Q493246||[[wp/ssb/Oas]]||Albay||Town
|-
|980||Q256045||[[wp/ssb/Pio Duran]]||Albay||Town
|-
|981||Q493326||[[wp/ssb/Polangui]]||Albay||Town
|-
|982||Q493362||[[wp/ssb/Rapu-Rapu]]||Albay||Town
|-
|983||Q493409||[[wp/ssb/Santo Domingo, Albay]]||Albay||Town
|-
|984||Q1706||[[wp/ssb/Tabaco]]||Albay||City
|-
|985||Q493444||[[wp/ssb/Tiwi]]||Albay||Town
|-
|986||Q174497||[[wp/ssb/Alcantara, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|987||Q174511||[[wp/ssb/Banton]]||Romblon||Town
|-
|988||Q174525||[[wp/ssb/Cajidiocan]]||Romblon||Town
|-
|989||Q174544||[[wp/ssb/Calatrava, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|990||Q174562||[[wp/ssb/Concepcion, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|991||Q174575||[[wp/ssb/Corcuera]]||Romblon||Town
|-
|992||Q174591||[[wp/ssb/Ferrol]]||Romblon||Town
|-
|993||Q174607||[[wp/ssb/Looc, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|994||Q174620||[[wp/ssb/Magdiwang]]||Romblon||Town
|-
|995||Q174632||[[wp/ssb/Odiongan]]||Romblon||Town
|-
|996||Q174649||[[wp/ssb/Romblon, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|997||Q174659||[[wp/ssb/San Agustin, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|998||Q174667||[[wp/ssb/San Andres, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|999||Q174676||[[wp/ssb/San Fernando, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|1000||Q174689||[[wp/ssb/San Jose, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|1001||Q174702||[[wp/ssb/Santa Fe, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|1002||Q174717||[[wp/ssb/Santa Maria, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|1003||Q111338||[[wp/ssb/Aborlan]]||Palawan||Town
|-
|1004||Q111351||[[wp/ssb/Agutaya]]||Palawan||Town
|-
|1005||Q111360||[[wp/ssb/Araceli]]||Palawan||Town
|-
|1006||Q111372||[[wp/ssb/Balabac]]||Palawan||Town
|-
|1007||Q111378||[[wp/ssb/Bataraza]]||Palawan||Town
|-
|1008||Q111386||[[wp/ssb/Brooke's Point]]||Palawan||Town
|-
|1009||Q111393||[[wp/ssb/Busuanga]]||Palawan||Town
|-
|1010||Q111402||[[wp/ssb/Cagayancillo]]||Palawan||Town
|-
|1011||Q111414||[[wp/ssb/Coron]]||Palawan||Town
|-
|1012||Q111427||[[wp/ssb/Culion]]||Palawan||Town
|-
|1013||Q111438||[[wp/ssb/Cuyo]]||Palawan||Town
|-
|1014||Q111468||[[wp/ssb/Dumaran]]||Palawan||Town
|-
|1015||Q111483||[[wp/ssb/El Nido]]||Palawan||Town
|-
|1016||Q111495||[[wp/ssb/Kalayaan, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1017||Q111506||[[wp/ssb/Linapacan]]||Palawan||Town
|-
|1018||Q111521||[[wp/ssb/Magsaysay, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1019||Q111535||[[wp/ssb/Narra]]||Palawan||Town
|-
|1020||Q111739||[[wp/ssb/Puerto Princesa]]||Palawan||City
|-
|1021||Q111662||[[wp/ssb/Quezon, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1022||Q111677||[[wp/ssb/Rizal, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1023||Q111689||[[wp/ssb/Roxas, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1024||Q111707||[[wp/ssb/San Vicente, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1025||Q111719||[[wp/ssb/Sofronio Española]]||Palawan||Town
|-
|1026||Q111730||[[wp/ssb/Taytay, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1027||Q107538||[[wp/ssb/Baco]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1028||Q107543||[[wp/ssb/Bansud]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1029||Q107550||[[wp/ssb/Bongabong]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1030||Q107554||[[wp/ssb/Bulalacao]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1031||Q107624||[[wp/ssb/Calapan]]||Oriental Mindoro||City
|-
|1032||Q107559||[[wp/ssb/Gloria]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1033||Q107567||[[wp/ssb/Mansalay]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1034||Q107573||[[wp/ssb/Naujan]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1035||Q107578||[[wp/ssb/Pinamalayan]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1036||Q107585||[[wp/ssb/Pola]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1037||Q107593||[[wp/ssb/Puerto Galera]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1038||Q107598||[[wp/ssb/Roxas, Oriental Mindoro]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1039||Q107606||[[wp/ssb/San Teodoro]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1040||Q107612||[[wp/ssb/Socorro, Oriental Mindoro]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1041||Q107618||[[wp/ssb/Victoria, Oriental Mindoro]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1042||Q107454||[[wp/ssb/Abra de Ilog]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1043||Q107460||[[wp/ssb/Calintaan]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1044||Q107465||[[wp/ssb/Looc, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1045||Q107476||[[wp/ssb/Lubang]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1046||Q107482||[[wp/ssb/Magsaysay, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1047||Q107488||[[wp/ssb/Mamburao]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1048||Q107493||[[wp/ssb/Paluan]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1049||Q107499||[[wp/ssb/Rizal, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1050||Q107505||[[wp/ssb/Sablayan]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1051||Q107511||[[wp/ssb/San Jose, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1052||Q107519||[[wp/ssb/Santa Cruz, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1053||Q107011||[[wp/ssb/Boac]]||Marinduque||Town
|-
|1054||Q107023||[[wp/ssb/Buenavista, Marinduque]]||Marinduque||Town
|-
|1055||Q107029||[[wp/ssb/Gasan]]||Marinduque||Town
|-
|1056||Q107034||[[wp/ssb/Mogpog]]||Marinduque||Town
|-
|1057||Q107042||[[wp/ssb/Santa Cruz, Marinduque]]||Marinduque||Town
|-
|1058||Q107048||[[wp/ssb/Torrijos]]||Marinduque||Town
|-
|1059||Q106758||[[wp/ssb/Angono]]||Rizal||Town
|-
|1060||Q1636||[[wp/ssb/Antipolo]]||Rizal||City
|-
|1061||Q106766||[[wp/ssb/Baras, Rizal]]||Rizal||Town
|-
|1062||Q106783||[[wp/ssb/Binangonan]]||Rizal||Town
|-
|1063||Q106790||[[wp/ssb/Cainta]]||Rizal||Town
|-
|1064||Q106796||[[wp/ssb/Cardona]]||Rizal||Town
|-
|1065||Q106804||[[wp/ssb/Jalajala]]||Rizal||Town
|-
|1066||Q106810||[[wp/ssb/Morong, Rizal]]||Rizal||Town
|-
|1067||Q106817||[[wp/ssb/Pililla]]||Rizal||Town
|-
|1068||Q106825||[[wp/ssb/Rodriguez]]||Rizal||Town
|-
|1069||Q106832||[[wp/ssb/San Mateo, Rizal]]||Rizal||Town
|-
|1070||Q106839||[[wp/ssb/Tanay]]||Rizal||Town
|-
|1071||Q373204||[[wp/ssb/Taytay, Rizal]]||Rizal||Town
|-
|1072||Q106848||[[wp/ssb/Teresa]]||Rizal||Town
|-
|1073||Q103777||[[wp/ssb/Agdangan]]||Quezon||Town
|-
|1074||Q103786||[[wp/ssb/Alabat]]||Quezon||Town
|-
|1075||Q103807||[[wp/ssb/Atimonan]]||Quezon||Town
|-
|1076||Q103815||[[wp/ssb/Buenavista, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1077||Q103825||[[wp/ssb/Burdeos]]||Quezon||Town
|-
|1078||Q103833||[[wp/ssb/Calauag]]||Quezon||Town
|-
|1079||Q103841||[[wp/ssb/Candelaria, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1080||Q103872||[[wp/ssb/Catanauan]]||Quezon||Town
|-
|1081||Q103879||[[wp/ssb/Dolores, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1082||Q103889||[[wp/ssb/General Luna, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1083||Q103899||[[wp/ssb/General Nakar]]||Quezon||Town
|-
|1084||Q103905||[[wp/ssb/Guinayangan]]||Quezon||Town
|-
|1085||Q103914||[[wp/ssb/Gumaca]]||Quezon||Town
|-
|1086||Q103921||[[wp/ssb/Infanta, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1087||Q103928||[[wp/ssb/Jomalig]]||Quezon||Town
|-
|1088||Q103935||[[wp/ssb/Lopez]]||Quezon||Town
|-
|1089||Q103941||[[wp/ssb/Lucban]]||Quezon||Town
|-
|1090||Q104125||[[wp/ssb/Lucena]]||Quezon||City
|-
|1091||Q103947||[[wp/ssb/Macalelon]]||Quezon||Town
|-
|1092||Q103952||[[wp/ssb/Mauban]]||Quezon||Town
|-
|1093||Q103958||[[wp/ssb/Mulanay]]||Quezon||Town
|-
|1094||Q103965||[[wp/ssb/Padre Burgos, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1095||Q103971||[[wp/ssb/Pagbilao]]||Quezon||Town
|-
|1096||Q103976||[[wp/ssb/Panukulan]]||Quezon||Town
|-
|1097||Q103981||[[wp/ssb/Patnanungan]]||Quezon||Town
|-
|1098||Q103987||[[wp/ssb/Perez]]||Quezon||Town
|-
|1099||Q103996||[[wp/ssb/Pitogo]]||Quezon||Town
|-
|1100||Q104005||[[wp/ssb/Plaridel, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1101||Q104011||[[wp/ssb/Polillo]]||Quezon||Town
|-
|1102||Q104020||[[wp/ssb/Quezon, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1103||Q104026||[[wp/ssb/Real]]||Quezon||Town
|-
|1104||Q104037||[[wp/ssb/Sampaloc]]||Quezon||Town
|-
|1105||Q104044||[[wp/ssb/San Andres, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1106||Q104052||[[wp/ssb/San Antonio, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1107||Q104063||[[wp/ssb/San Francisco, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1108||Q104071||[[wp/ssb/San Narciso, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1109||Q104078||[[wp/ssb/Sariaya]]||Quezon||Town
|-
|1110||Q104087||[[wp/ssb/Tagkawayan]]||Quezon||Town
|-
|1111||Q104113||[[wp/ssb/Tayabas]]||Quezon||City
|-
|1112||Q104092||[[wp/ssb/Tiaong]]||Quezon||Town
|-
|1113||Q104099||[[wp/ssb/Unisan]]||Quezon||Town
|-
|1114||Q63750||[[wp/ssb/Alaminos, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1115||Q63763||[[wp/ssb/Bay]]||Laguna||Town
|-
|1116||Q75961||[[wp/ssb/Biñan]]||Laguna||City
|-
|1117||Q25096||[[wp/ssb/Cabuyao]]||Laguna||City
|-
|1118||Q75978||[[wp/ssb/Calamba]]||Laguna||City
|-
|1119||Q69739||[[wp/ssb/Calauan]]||Laguna||Town
|-
|1120||Q69749||[[wp/ssb/Cavinti]]||Laguna||Town
|-
|1121||Q69759||[[wp/ssb/Famy]]||Laguna||Town
|-
|1122||Q69771||[[wp/ssb/Kalayaan, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1123||Q69781||[[wp/ssb/Liliw]]||Laguna||Town
|-
|1124||Q69793||[[wp/ssb/Los Baños]]||Laguna||Town
|-
|1125||Q69812||[[wp/ssb/Luisiana]]||Laguna||Town
|-
|1126||Q69824||[[wp/ssb/Lumban]]||Laguna||Town
|-
|1127||Q75875||[[wp/ssb/Mabitac]]||Laguna||Town
|-
|1128||Q75881||[[wp/ssb/Magdalena]]||Laguna||Town
|-
|1129||Q75888||[[wp/ssb/Majayjay]]||Laguna||Town
|-
|1130||Q75895||[[wp/ssb/Nagcarlan]]||Laguna||Town
|-
|1131||Q75899||[[wp/ssb/Paete]]||Laguna||Town
|-
|1132||Q75905||[[wp/ssb/Pagsanjan]]||Laguna||Town
|-
|1133||Q75910||[[wp/ssb/Pakil]]||Laguna||Town
|-
|1134||Q75918||[[wp/ssb/Pangil]]||Laguna||Town
|-
|1135||Q75923||[[wp/ssb/Pila]]||Laguna||Town
|-
|1136||Q75928||[[wp/ssb/Rizal, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1137||Q76001||[[wp/ssb/San Pablo, Laguna]]||Laguna||City
|-
|1138||Q75933||[[wp/ssb/San Pedro]]||Laguna||City
|-
|1139||Q75938||[[wp/ssb/Santa Cruz, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1140||Q75943||[[wp/ssb/Santa Maria, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1141||Q76010||[[wp/ssb/Santa Rosa, Laguna]]||Laguna||City
|-
|1142||Q75948||[[wp/ssb/Siniloan]]||Laguna||Town
|-
|1143||Q75953||[[wp/ssb/Victoria, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1144||Q62600||[[wp/ssb/Alfonso]]||Cavite||Town
|-
|1145||Q62606||[[wp/ssb/Amadeo]]||Cavite||Town
|-
|1146||Q63129||[[wp/ssb/Bacoor]]||Cavite||City
|-
|1147||Q62611||[[wp/ssb/Carmona]]||Cavite||Town
|-
|1148||Q1482||[[wp/ssb/Siyudad na Cavite]]||Cavite||City
|-
|1149||Q63139||[[wp/ssb/Dasmariñas]]||Cavite||City
|-
|1150||Q62719||[[wp/ssb/General Emilio Aguinaldo]]||Cavite||Town
|-
|1151||Q62638||[[wp/ssb/General Mariano Alvarez]]||Cavite||Town
|-
|1152||Q62723||[[wp/ssb/General Trias]]||Cavite||City
|-
|1153||Q63145||[[wp/ssb/Imus]]||Cavite||City
|-
|1154||Q62729||[[wp/ssb/Indang]]||Cavite||Town
|-
|1155||Q62755||[[wp/ssb/Kawit]]||Cavite||Town
|-
|1156||Q62771||[[wp/ssb/Magallanes, Cavite]]||Cavite||Town
|-
|1157||Q62776||[[wp/ssb/Maragondon]]||Cavite||Town
|-
|1158||Q62784||[[wp/ssb/Mendez]]||Cavite||Town
|-
|1159||Q62799||[[wp/ssb/Naic]]||Cavite||Town
|-
|1160||Q63096||[[wp/ssb/Noveleta]]||Cavite||Town
|-
|1161||Q63102||[[wp/ssb/Rosario, Cavite]]||Cavite||Town
|-
|1162||Q63110||[[wp/ssb/Silang]]||Cavite||Town
|-
|1163||Q63154||[[wp/ssb/Tagaytay]]||Cavite||City
|-
|1164||Q63115||[[wp/ssb/Tanza]]||Cavite||Town
|-
|1165||Q63124||[[wp/ssb/Ternate]]||Cavite||Town
|-
|1166||Q63160||[[wp/ssb/Trece Martires]]||Cavite||City
|-
|1167||Q59250||[[wp/ssb/Agoncillo]]||Batangas||Town
|-
|1168||Q59251||[[wp/ssb/Alitagtag]]||Batangas||Town
|-
|1169||Q59252||[[wp/ssb/Balayan]]||Batangas||Town
|-
|1170||Q59253||[[wp/ssb/Balete]]||Batangas||Town
|-
|1171||Q1723||[[wp/ssb/Siyudad na Batangas]]||Batangas||City
|-
|1172||Q59272||[[wp/ssb/Bauan]]||Batangas||Town
|-
|1173||Q59276||[[wp/ssb/Calaca]]||Batangas||City
|-
|1174||Q59279||[[wp/ssb/Calatagan]]||Batangas||Town
|-
|1175||Q59287||[[wp/ssb/Cuenca]]||Batangas||Town
|-
|1176||Q59304||[[wp/ssb/Ibaan]]||Batangas||Town
|-
|1177||Q59308||[[wp/ssb/Laurel]]||Batangas||Town
|-
|1178||Q59311||[[wp/ssb/Lemery]]||Batangas||Town
|-
|1179||Q59312||[[wp/ssb/Lian]]||Batangas||Town
|-
|1180||Q1725||[[wp/ssb/Lipa]]||Batangas||City
|-
|1181||Q803199||[[wp/ssb/Lobo]]||Batangas||Town
|-
|1182||Q59313||[[wp/ssb/Mabini, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1183||Q59731||[[wp/ssb/Malvar]]||Batangas||Town
|-
|1184||Q59740||[[wp/ssb/Mataasnakahoy]]||Batangas||Town
|-
|1185||Q59745||[[wp/ssb/Nasugbu]]||Batangas||Town
|-
|1186||Q59749||[[wp/ssb/Padre Garcia]]||Batangas||Town
|-
|1187||Q59758||[[wp/ssb/Rosario, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1188||Q59764||[[wp/ssb/San Jose, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1189||Q59770||[[wp/ssb/San Juan, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1190||Q59773||[[wp/ssb/San Luis, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1191||Q59777||[[wp/ssb/San Nicolas, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1192||Q59784||[[wp/ssb/San Pascual, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1193||Q59788||[[wp/ssb/Santa Teresita, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1194||Q59799||[[wp/ssb/Santo Tomas, Batangas]]||Batangas||City
|-
|1195||Q59814||[[wp/ssb/Taal]]||Batangas||Town
|-
|1196||Q59825||[[wp/ssb/Talisay, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1197||Q1730||[[wp/ssb/Tanauan]]||Batangas||City
|-
|1198||Q59830||[[wp/ssb/Taysan]]||Batangas||Town
|-
|1199||Q59835||[[wp/ssb/Tingloy]]||Batangas||Town
|-
|1200||Q59844||[[wp/ssb/Tuy]]||Batangas||Town
|-
|1201||Q56529||[[wp/ssb/Botolan]]||Zambales||Town
|-
|1202||Q56533||[[wp/ssb/Cabangan]]||Zambales||Town
|-
|1203||Q56538||[[wp/ssb/Candelaria, Zambales]]||Zambales||Town
|-
|1204||Q56561||[[wp/ssb/Castillejos]]||Zambales||Town
|-
|1205||Q56566||[[wp/ssb/Iba]]||Zambales||Town
|-
|1206||Q56572||[[wp/ssb/Masinloc]]||Zambales||Town
|-
|1207||Q56759||[[wp/ssb/Olongapo]]||Zambales||City
|-
|1208||Q56575||[[wp/ssb/Palauig]]||Zambales||Town
|-
|1209||Q56581||[[wp/ssb/San Antonio, Zambales]]||Zambales||Town
|-
|1210||Q56584||[[wp/ssb/San Felipe]]||Zambales||Town
|-
|1211||Q56623||[[wp/ssb/San Marcelino]]||Zambales||Town
|-
|1212||Q56647||[[wp/ssb/San Narciso]]||Zambales||Town
|-
|1213||Q56656||[[wp/ssb/Santa Cruz, Zambales]]||Zambales||Town
|-
|1214||Q56663||[[wp/ssb/Subic]]||Zambales||Town
|-
|1215||Q56414||[[wp/ssb/Anao]]||Tarlac||Town
|-
|1216||Q56420||[[wp/ssb/Bamban]]||Tarlac||Town
|-
|1217||Q56424||[[wp/ssb/Camiling]]||Tarlac||Town
|-
|1218||Q56427||[[wp/ssb/Capas]]||Tarlac||Town
|-
|1219||Q30934||[[wp/ssb/Concepcion, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1220||Q56439||[[wp/ssb/Gerona]]||Tarlac||Town
|-
|1221||Q28733||[[wp/ssb/La Paz, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1222||Q56444||[[wp/ssb/Mayantoc]]||Tarlac||Town
|-
|1223||Q56453||[[wp/ssb/Moncada]]||Tarlac||Town
|-
|1224||Q56457||[[wp/ssb/Paniqui]]||Tarlac||Town
|-
|1225||Q56461||[[wp/ssb/Pura]]||Tarlac||Town
|-
|1226||Q56465||[[wp/ssb/Ramos]]||Tarlac||Town
|-
|1227||Q56471||[[wp/ssb/San Clemente]]||Tarlac||Town
|-
|1228||Q56476||[[wp/ssb/San Jose, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1229||Q56481||[[wp/ssb/San Manuel, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1230||Q56486||[[wp/ssb/Santa Ignacia]]||Tarlac||Town
|-
|1231||Q5285||[[wp/ssb/Siyudad na Tarlac]]||Tarlac||City
|-
|1232||Q56493||[[wp/ssb/Victoria, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1233||Q55741||[[wp/ssb/Angeles]]||Pampanga||City
|-
|1234||Q55693||[[wp/ssb/Apalit]]||Pampanga||Town
|-
|1235||Q55694||[[wp/ssb/Arayat]]||Pampanga||Town
|-
|1236||Q55696||[[wp/ssb/Bacolor]]||Pampanga||Town
|-
|1237||Q55699||[[wp/ssb/Candaba]]||Pampanga||Town
|-
|1238||Q55700||[[wp/ssb/Floridablanca]]||Pampanga||Town
|-
|1239||Q55702||[[wp/ssb/Guagua]]||Pampanga||Town
|-
|1240||Q55705||[[wp/ssb/Lubao]]||Pampanga||Town
|-
|1241||Q55737||[[wp/ssb/Mabalacat]]||Pampanga||City
|-
|1242||Q55707||[[wp/ssb/Macabebe]]||Pampanga||Town
|-
|1243||Q55709||[[wp/ssb/Magalang]]||Pampanga||Town
|-
|1244||Q55710||[[wp/ssb/Masantol]]||Pampanga||Town
|-
|1245||Q55712||[[wp/ssb/Mexico, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1246||Q55717||[[wp/ssb/Minalin]]||Pampanga||Town
|-
|1247||Q55721||[[wp/ssb/Porac]]||Pampanga||Town
|-
|1248||Q55740||[[wp/ssb/San Fernando, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1249||Q55724||[[wp/ssb/San Luis, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1250||Q55725||[[wp/ssb/San Simon]]||Pampanga||Town
|-
|1251||Q55727||[[wp/ssb/Santa Ana, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1252||Q55730||[[wp/ssb/Santa Rita, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1253||Q55731||[[wp/ssb/Santo Tomas, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1254||Q55734||[[wp/ssb/Sasmuan]]||Pampanga||Town
|-
|1255||Q55543||[[wp/ssb/Aliaga]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1256||Q55544||[[wp/ssb/Bongabon]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1257||Q55595||[[wp/ssb/Cabanatuan]]||Nueva Ecija||City
|-
|1258||Q55545||[[wp/ssb/Cabiao]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1259||Q55546||[[wp/ssb/Carranglan]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1260||Q55547||[[wp/ssb/Cuyapo]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1261||Q55548||[[wp/ssb/Gabaldon]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1262||Q55596||[[wp/ssb/Gapan]]||Nueva Ecija||City
|-
|1263||Q55549||[[wp/ssb/General Mamerto Natividad]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1264||Q55551||[[wp/ssb/General Tinio]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1265||Q55552||[[wp/ssb/Guimba]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1266||Q30871||[[wp/ssb/Jaen]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1267||Q55556||[[wp/ssb/Laur]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1268||Q55557||[[wp/ssb/Licab]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1269||Q55558||[[wp/ssb/Llanera]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1270||Q55559||[[wp/ssb/Lupao]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1271||Q55597||[[wp/ssb/Muñoz]]||Nueva Ecija||City
|-
|1272||Q55560||[[wp/ssb/Nampicuan]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1273||Q55598||[[wp/ssb/Palayan]]||Nueva Ecija||City
|-
|1274||Q55567||[[wp/ssb/Pantabangan]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1275||Q55568||[[wp/ssb/Peñaranda]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1276||Q55569||[[wp/ssb/Quezon, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1277||Q55570||[[wp/ssb/Rizal, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1278||Q30923||[[wp/ssb/San Antonio, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1279||Q55572||[[wp/ssb/San Isidro, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1280||Q55599||[[wp/ssb/San Jose, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||City
|-
|1281||Q55573||[[wp/ssb/San Leonardo]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1282||Q55590||[[wp/ssb/Santa Rosa, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1283||Q55591||[[wp/ssb/Santo Domingo, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1284||Q55592||[[wp/ssb/Talavera]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1285||Q55593||[[wp/ssb/Talugtug]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1286||Q28731||[[wp/ssb/Zaragoza]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1287||Q54551||[[wp/ssb/Angat]]||Bulacan||Town
|-
|1288||Q54553||[[wp/ssb/Balagtas]]||Bulacan||Town
|-
|1289||Q54554||[[wp/ssb/Baliwag]]||Bulacan||City
|-
|1290||Q54555||[[wp/ssb/Bocaue]]||Bulacan||Town
|-
|1291||Q54558||[[wp/ssb/Bulakan]]||Bulacan||Town
|-
|1292||Q54560||[[wp/ssb/Bustos]]||Bulacan||Town
|-
|1293||Q54564||[[wp/ssb/Calumpit]]||Bulacan||Town
|-
|1294||Q54566||[[wp/ssb/Doña Remedios Trinidad]]||Bulacan||Town
|-
|1295||Q54589||[[wp/ssb/Guiguinto]]||Bulacan||Town
|-
|1296||Q54592||[[wp/ssb/Hagonoy]]||Bulacan||Town
|-
|1297||Q2180||[[wp/ssb/Malolos]]||Bulacan||City
|-
|1298||Q54595||[[wp/ssb/Marilao]]||Bulacan||Town
|-
|1299||Q2187||[[wp/ssb/Meycauayan]]||Bulacan||City
|-
|1300||Q54598||[[wp/ssb/Norzagaray]]||Bulacan||Town
|-
|1301||Q54599||[[wp/ssb/Obando]]||Bulacan||Town
|-
|1302||Q54600||[[wp/ssb/Pandi]]||Bulacan||Town
|-
|1303||Q54605||[[wp/ssb/Paombong]]||Bulacan||Town
|-
|1304||Q54760||[[wp/ssb/Plaridel]]||Bulacan||Town
|-
|1305||Q54761||[[wp/ssb/Pulilan]]||Bulacan||Town
|-
|1306||Q54762||[[wp/ssb/San Ildefonso, Bulacan]]||Bulacan||Town
|-
|1307||Q2193||[[wp/ssb/San Jose del Monte]]||Bulacan||City
|-
|1308||Q54763||[[wp/ssb/San Miguel, Bulacan]]||Bulacan||Town
|-
|1309||Q54765||[[wp/ssb/San Rafael, Bulacan]]||Bulacan||Town
|-
|1310||Q54768||[[wp/ssb/Santa Maria, Bulacan]]||Bulacan||Town
|-
|1311||Q54455||[[wp/ssb/Abucay]]||Bataan||Town
|-
|1312||Q54456||[[wp/ssb/Bagac]]||Bataan||Town
|-
|1313||Q1719||[[wp/ssb/Balanga]]||Bataan||City
|-
|1314||Q54457||[[wp/ssb/Dinalupihan]]||Bataan||Town
|-
|1315||Q54458||[[wp/ssb/Hermosa]]||Bataan||Town
|-
|1316||Q54459||[[wp/ssb/Limay]]||Bataan||Town
|-
|1317||Q54460||[[wp/ssb/Mariveles]]||Bataan||Town
|-
|1318||Q54461||[[wp/ssb/Morong, Bataan]]||Bataan||Town
|-
|1319||Q54462||[[wp/ssb/Orani]]||Bataan||Town
|-
|1320||Q54463||[[wp/ssb/Orion]]||Bataan||Town
|-
|1321||Q54464||[[wp/ssb/Pilar, Bataan]]||Bataan||Town
|-
|1322||Q54465||[[wp/ssb/Samal, Bataan]]||Bataan||Town
|-
|1323||Q53081||[[wp/ssb/Baler]]||Aurora||Town
|-
|1324||Q53083||[[wp/ssb/Casiguran]]||Aurora||Town
|-
|1325||Q53084||[[wp/ssb/Dilasag]]||Aurora||Town
|-
|1326||Q53086||[[wp/ssb/Dinalungan]]||Aurora||Town
|-
|1327||Q53087||[[wp/ssb/Dingalan]]||Aurora||Town
|-
|1328||Q53089||[[wp/ssb/Dipaculao]]||Aurora||Town
|-
|1329||Q53090||[[wp/ssb/Maria Aurora]]||Aurora||Town
|-
|1330||Q53092||[[wp/ssb/San Luis, Aurora]]||Aurora||Town
|-
|1331||Q35975||[[wp/ssb/Barlig]]||Mountain Province||Town
|-
|1332||Q35994||[[wp/ssb/Bauko]]||Mountain Province||Town
|-
|1333||Q36012||[[wp/ssb/Besao]]||Mountain Province||Town
|-
|1334||Q36025||[[wp/ssb/Bontoc]]||Mountain Province||Town
|-
|1335||Q36040||[[wp/ssb/Natonin]]||Mountain Province||Town
|-
|1336||Q36049||[[wp/ssb/Paracelis]]||Mountain Province||Town
|-
|1337||Q36061||[[wp/ssb/Sabangan]]||Mountain Province||Town
|-
|1338||Q36076||[[wp/ssb/Sadanga]]||Mountain Province||Town
|-
|1339||Q36090||[[wp/ssb/Sagada]]||Mountain Province||Town
|-
|1340||Q36099||[[wp/ssb/Tadian]]||Mountain Province||Town
|-
|1341||Q35848||[[wp/ssb/Balbalan]]||Kalinga||Town
|-
|1342||Q35858||[[wp/ssb/Lubuagan]]||Kalinga||Town
|-
|1343||Q35866||[[wp/ssb/Pasil]]||Kalinga||Town
|-
|1344||Q35873||[[wp/ssb/Pinukpuk]]||Kalinga||Town
|-
|1345||Q35884||[[wp/ssb/Rizal, Kalinga]]||Kalinga||Town
|-
|1346||Q35925||[[wp/ssb/Tabuk]]||Kalinga||City
|-
|1347||Q35897||[[wp/ssb/Tanudan]]||Kalinga||Town
|-
|1348||Q35909||[[wp/ssb/Tinglayan]]||Kalinga||Town
|-
|1349||Q30365||[[wp/ssb/Aguinaldo]]||Ifugao||Town
|-
|1350||Q30391||[[wp/ssb/Alfonso Lista]]||Ifugao||Town
|-
|1351||Q30394||[[wp/ssb/Asipulo]]||Ifugao||Town
|-
|1352||Q806138||[[wp/ssb/Banaue]]||Ifugao||Town
|-
|1353||Q30410||[[wp/ssb/Hingyon]]||Ifugao||Town
|-
|1354||Q30413||[[wp/ssb/Hungduan]]||Ifugao||Town
|-
|1355||Q30416||[[wp/ssb/Kiangan]]||Ifugao||Town
|-
|1356||Q30419||[[wp/ssb/Lagawe]]||Ifugao||Town
|-
|1357||Q30421||[[wp/ssb/Lamut]]||Ifugao||Town
|-
|1358||Q30425||[[wp/ssb/Mayoyao]]||Ifugao||Town
|-
|1359||Q30428||[[wp/ssb/Tinoc]]||Ifugao||Town
|-
|1360||Q30104||[[wp/ssb/Atok]]||Benguet||Town
|-
|1361||Q1822||[[wp/ssb/Baguio]]||Benguet||City
|-
|1362||Q30325||[[wp/ssb/Bakun]]||Benguet||Town
|-
|1363||Q30328||[[wp/ssb/Bokod]]||Benguet||Town
|-
|1364||Q30332||[[wp/ssb/Buguias]]||Benguet||Town
|-
|1365||Q30335||[[wp/ssb/Itogon]]||Benguet||Town
|-
|1366||Q30338||[[wp/ssb/Kabayan]]||Benguet||Town
|-
|1367||Q30345||[[wp/ssb/Kapangan]]||Benguet||Town
|-
|1368||Q30349||[[wp/ssb/Kibungan]]||Benguet||Town
|-
|1369||Q30351||[[wp/ssb/La Trinidad]]||Benguet||Town
|-
|1370||Q30356||[[wp/ssb/Mankayan]]||Benguet||Town
|-
|1371||Q30358||[[wp/ssb/Sablan]]||Benguet||Town
|-
|1372||Q30361||[[wp/ssb/Tuba]]||Benguet||Town
|-
|1373||Q30363||[[wp/ssb/Tublay]]||Benguet||Town
|-
|1374||Q29018||[[wp/ssb/Calanasan]]||Apayao||Town
|-
|1375||Q30033||[[wp/ssb/Conner]]||Apayao||Town
|-
|1376||Q30042||[[wp/ssb/Flora]]||Apayao||Town
|-
|1377||Q30053||[[wp/ssb/Kabugao]]||Apayao||Town
|-
|1378||Q801777||[[wp/ssb/Luna, Apayao]]||Apayao||Town
|-
|1379||Q30062||[[wp/ssb/Pudtol]]||Apayao||Town
|-
|1380||Q30073||[[wp/ssb/Santa Marcela]]||Apayao||Town
|-
|1381||Q27995||[[wp/ssb/Bangued]]||Abra||Town
|-
|1382||Q28002||[[wp/ssb/Boliney]]||Abra||Town
|-
|1383||Q28014||[[wp/ssb/Bucay]]||Abra||Town
|-
|1384||Q28030||[[wp/ssb/Bucloc]]||Abra||Town
|-
|1385||Q28044||[[wp/ssb/Daguioman]]||Abra||Town
|-
|1386||Q28068||[[wp/ssb/Danglas]]||Abra||Town
|-
|1387||Q28096||[[wp/ssb/Dolores, Abra]]||Abra||Town
|-
|1388||Q28124||[[wp/ssb/La Paz, Abra]]||Abra||Town
|-
|1389||Q29007||[[wp/ssb/Lacub]]||Abra||Town
|-
|1390||Q29020||[[wp/ssb/Lagangilang]]||Abra||Town
|-
|1391||Q29029||[[wp/ssb/Lagayan]]||Abra||Town
|-
|1392||Q29038||[[wp/ssb/Langiden]]||Abra||Town
|-
|1393||Q29045||[[wp/ssb/Licuan-Baay]]||Abra||Town
|-
|1394||Q29048||[[wp/ssb/Luba]]||Abra||Town
|-
|1395||Q29069||[[wp/ssb/Malibcong]]||Abra||Town
|-
|1396||Q29082||[[wp/ssb/Manabo]]||Abra||Town
|-
|1397||Q29094||[[wp/ssb/Peñarrubia]]||Abra||Town
|-
|1398||Q29102||[[wp/ssb/Pidigan]]||Abra||Town
|-
|1399||Q29109||[[wp/ssb/Pilar, Abra]]||Abra||Town
|-
|1400||Q29116||[[wp/ssb/Sallapadan]]||Abra||Town
|-
|1401||Q801530||[[wp/ssb/San Isidro, Abra]]||Abra||Town
|-
|1402||Q29123||[[wp/ssb/San Juan, Abra]]||Abra||Town
|-
|1403||Q29133||[[wp/ssb/San Quintin, Abra]]||Abra||Town
|-
|1404||Q29139||[[wp/ssb/Tayum]]||Abra||Town
|-
|1405||Q29146||[[wp/ssb/Tineg]]||Abra||Town
|-
|1406||Q29153||[[wp/ssb/Tubo]]||Abra||Town
|-
|1407||Q29191||[[wp/ssb/Villaviciosa]]||Abra||Town
|-
|1408||Q53069||[[wp/ssb/Aglipay]]||Quirino||Town
|-
|1409||Q53070||[[wp/ssb/Cabarroguis]]||Quirino||Town
|-
|1410||Q53071||[[wp/ssb/Diffun]]||Quirino||Town
|-
|1411||Q53072||[[wp/ssb/Maddela]]||Quirino||Town
|-
|1412||Q53073||[[wp/ssb/Nagtipunan]]||Quirino||Town
|-
|1413||Q53074||[[wp/ssb/Saguday]]||Quirino||Town
|-
|1414||Q51474||[[wp/ssb/Alfonso Castañeda]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1415||Q51475||[[wp/ssb/Ambaguio]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1416||Q51477||[[wp/ssb/Aritao]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1417||Q51478||[[wp/ssb/Bagabag]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1418||Q51479||[[wp/ssb/Bambang]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1419||Q51480||[[wp/ssb/Bayombong]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1420||Q51481||[[wp/ssb/Diadi]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1421||Q51483||[[wp/ssb/Dupax del Norte]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1422||Q51484||[[wp/ssb/Dupax del Sur]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1423||Q51485||[[wp/ssb/Kasibu]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1424||Q51486||[[wp/ssb/Kayapa]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1425||Q51487||[[wp/ssb/Quezon, Nueva Vizcaya]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1426||Q51493||[[wp/ssb/Santa Fe, Nueva Vizcaya]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1427||Q51494||[[wp/ssb/Solano]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1428||Q51496||[[wp/ssb/Villaverde]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1429||Q49354||[[wp/ssb/Alicia, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1430||Q49357||[[wp/ssb/Angadanan]]||Isabela||Town
|-
|1431||Q49358||[[wp/ssb/Aurora, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1432||Q49359||[[wp/ssb/Benito Soliven]]||Isabela||Town
|-
|1433||Q49360||[[wp/ssb/Burgos, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1434||Q49361||[[wp/ssb/Cabagan]]||Isabela||Town
|-
|1435||Q49362||[[wp/ssb/Cabatuan, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1436||Q50178||[[wp/ssb/Cauayan]]||Isabela||City
|-
|1437||Q49363||[[wp/ssb/Cordon]]||Isabela||Town
|-
|1438||Q49365||[[wp/ssb/Delfin Albano]]||Isabela||Town
|-
|1439||Q49366||[[wp/ssb/Dinapigue]]||Isabela||Town
|-
|1440||Q49368||[[wp/ssb/Divilacan]]||Isabela||Town
|-
|1441||Q49369||[[wp/ssb/Echague]]||Isabela||Town
|-
|1442||Q49370||[[wp/ssb/Gamu]]||Isabela||Town
|-
|1443||Q50179||[[wp/ssb/Ilagan]]||Isabela||City
|-
|1444||Q49372||[[wp/ssb/Jones]]||Isabela||Town
|-
|1445||Q49375||[[wp/ssb/Luna, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1446||Q49434||[[wp/ssb/Maconacon]]||Isabela||Town
|-
|1447||Q49435||[[wp/ssb/Mallig]]||Isabela||Town
|-
|1448||Q50066||[[wp/ssb/Naguilian, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1449||Q50102||[[wp/ssb/Palanan]]||Isabela||Town
|-
|1450||Q50145||[[wp/ssb/Quezon, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1451||Q50149||[[wp/ssb/Quirino, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1452||Q50152||[[wp/ssb/Ramon]]||Isabela||Town
|-
|1453||Q50153||[[wp/ssb/Reina Mercedes]]||Isabela||Town
|-
|1454||Q50154||[[wp/ssb/Roxas, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1455||Q50158||[[wp/ssb/San Agustin, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1456||Q50160||[[wp/ssb/San Guillermo]]||Isabela||Town
|-
|1457||Q50163||[[wp/ssb/San Isidro, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1458||Q50164||[[wp/ssb/San Manuel, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1459||Q50167||[[wp/ssb/San Mariano]]||Isabela||Town
|-
|1460||Q50171||[[wp/ssb/San Mateo, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1461||Q50174||[[wp/ssb/San Pablo, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1462||Q50175||[[wp/ssb/Santa Maria, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1463||Q50180||[[wp/ssb/Santiago, Isabela]]||Isabela||City
|-
|1464||Q50176||[[wp/ssb/Santo Tomas, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1465||Q50177||[[wp/ssb/Tumauini]]||Isabela||Town
|-
|1466||Q43500||[[wp/ssb/Abulug]]||Cagayan||Town
|-
|1467||Q43503||[[wp/ssb/Alcala, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1468||Q43508||[[wp/ssb/Allacapan]]||Cagayan||Town
|-
|1469||Q43515||[[wp/ssb/Amulung]]||Cagayan||Town
|-
|1470||Q43517||[[wp/ssb/Aparri]]||Cagayan||Town
|-
|1471||Q43520||[[wp/ssb/Baggao]]||Cagayan||Town
|-
|1472||Q49058||[[wp/ssb/Ballesteros]]||Cagayan||Town
|-
|1473||Q49059||[[wp/ssb/Buguey]]||Cagayan||Town
|-
|1474||Q49062||[[wp/ssb/Calayan]]||Cagayan||Town
|-
|1475||Q49313||[[wp/ssb/Camalaniugan]]||Cagayan||Town
|-
|1476||Q49314||[[wp/ssb/Claveria]]||Cagayan||Town
|-
|1477||Q49315||[[wp/ssb/Enrile]]||Cagayan||Town
|-
|1478||Q49316||[[wp/ssb/Gattaran]]||Cagayan||Town
|-
|1479||Q49317||[[wp/ssb/Gonzaga]]||Cagayan||Town
|-
|1480||Q49318||[[wp/ssb/Iguig]]||Cagayan||Town
|-
|1481||Q49320||[[wp/ssb/Lal-lo]]||Cagayan||Town
|-
|1482||Q49321||[[wp/ssb/Lasam]]||Cagayan||Town
|-
|1483||Q49324||[[wp/ssb/Pamplona, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1484||Q49327||[[wp/ssb/Peñablanca]]||Cagayan||Town
|-
|1485||Q49331||[[wp/ssb/Piat]]||Cagayan||Town
|-
|1486||Q49333||[[wp/ssb/Rizal, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1487||Q49336||[[wp/ssb/Sanchez Mira]]||Cagayan||Town
|-
|1488||Q49337||[[wp/ssb/Santa Ana, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1489||Q49339||[[wp/ssb/Santa Praxedes]]||Cagayan||Town
|-
|1490||Q49342||[[wp/ssb/Santa Teresita, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1491||Q49346||[[wp/ssb/Santo Niño, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1492||Q49348||[[wp/ssb/Solana]]||Cagayan||Town
|-
|1493||Q49350||[[wp/ssb/Tuao]]||Cagayan||Town
|-
|1494||Q2200||[[wp/ssb/Tuguegarao]]||Cagayan||City
|-
|1495||Q43180||[[wp/ssb/Basco]]||Batanes||Town
|-
|1496||Q43451||[[wp/ssb/Itbayat]]||Batanes||Town
|-
|1497||Q43454||[[wp/ssb/Ivana]]||Batanes||Town
|-
|1498||Q43458||[[wp/ssb/Mahatao]]||Batanes||Town
|-
|1499||Q43460||[[wp/ssb/Sabtang]]||Batanes||Town
|-
|1500||Q43469||[[wp/ssb/Uyugan]]||Batanes||Town
|-
|1501||Q41668||[[wp/ssb/Agno]]||Pangasinan||Town
|-
|1502||Q41686||[[wp/ssb/Aguilar]]||Pangasinan||Town
|-
|1503||Q43162||[[wp/ssb/Alaminos]]||Pangasinan||Town
|-
|1504||Q41704||[[wp/ssb/Alcala]]||Pangasinan||Town
|-
|1505||Q41713||[[wp/ssb/Anda]]||Pangasinan||Town
|-
|1506||Q41721||[[wp/ssb/Asingan]]||Pangasinan||Town
|-
|1507||Q41725||[[wp/ssb/Balungao]]||Pangasinan||Town
|-
|1508||Q41732||[[wp/ssb/Bani]]||Pangasinan||Town
|-
|1509||Q41737||[[wp/ssb/Basista]]||Pangasinan||Town
|-
|1510||Q41757||[[wp/ssb/Bautista]]||Pangasinan||Town
|-
|1511||Q41762||[[wp/ssb/Bayambang]]||Pangasinan||Town
|-
|1512||Q41771||[[wp/ssb/Binalonan]]||Pangasinan||Town
|-
|1513||Q41779||[[wp/ssb/Binmaley]]||Pangasinan||Town
|-
|1514||Q41807||[[wp/ssb/Bolinao]]||Pangasinan||Town
|-
|1515||Q41826||[[wp/ssb/Bugallon]]||Pangasinan||Town
|-
|1516||Q41850||[[wp/ssb/Burgos, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1517||Q41855||[[wp/ssb/Calasiao]]||Pangasinan||Town
|-
|1518||Q875070||[[wp/ssb/Dagupan]]||Pangasinan||City
|-
|1519||Q41917||[[wp/ssb/Dasol]]||Pangasinan||Town
|-
|1520||Q41922||[[wp/ssb/Infanta, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1521||Q41942||[[wp/ssb/Labrador]]||Pangasinan||Town
|-
|1522||Q41965||[[wp/ssb/Laoac]]||Pangasinan||Town
|-
|1523||Q41978||[[wp/ssb/Lingayen]]||Pangasinan||Town
|-
|1524||Q41982||[[wp/ssb/Mabini, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1525||Q41985||[[wp/ssb/Malasiqui]]||Pangasinan||Town
|-
|1526||Q1020685||[[wp/ssb/Manaoag]]||Pangasinan||Town
|-
|1527||Q41996||[[wp/ssb/Mangaldan]]||Pangasinan||Town
|-
|1528||Q42001||[[wp/ssb/Mangatarem]]||Pangasinan||Town
|-
|1529||Q42006||[[wp/ssb/Mapandan]]||Pangasinan||Town
|-
|1530||Q42011||[[wp/ssb/Natividad]]||Pangasinan||Town
|-
|1531||Q42017||[[wp/ssb/Pozorrubio]]||Pangasinan||Town
|-
|1532||Q42024||[[wp/ssb/Rosales]]||Pangasinan||Town
|-
|1533||Q43165||[[wp/ssb/San Carlos, Pangasinan]]||Pangasinan||City
|-
|1534||Q42031||[[wp/ssb/San Fabian]]||Pangasinan||Town
|-
|1535||Q42036||[[wp/ssb/San Jacinto, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1536||Q42039||[[wp/ssb/San Manuel, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1537||Q42043||[[wp/ssb/San Nicolas, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1538||Q42044||[[wp/ssb/San Quintin, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1539||Q122401||[[wp/ssb/Santa Barbara, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1540||Q42055||[[wp/ssb/Santa Maria, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1541||Q43140||[[wp/ssb/Santo Tomas, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1542||Q43143||[[wp/ssb/Sison]]||Pangasinan||Town
|-
|1543||Q43145||[[wp/ssb/Sual]]||Pangasinan||Town
|-
|1544||Q43148||[[wp/ssb/Tayug]]||Pangasinan||Town
|-
|1545||Q43152||[[wp/ssb/Umingan]]||Pangasinan||Town
|-
|1546||Q43154||[[wp/ssb/Urbiztondo]]||Pangasinan||Town
|-
|1547||Q43168||[[wp/ssb/Urdaneta]]||Pangasinan||City
|-
|1548||Q43157||[[wp/ssb/Villasis]]||Pangasinan||Town
|-
|1549||Q40168||[[wp/ssb/Agoo]]||La Union||Town
|-
|1550||Q40239||[[wp/ssb/Aringay]]||La Union||Town
|-
|1551||Q40259||[[wp/ssb/Bacnotan]]||La Union||Town
|-
|1552||Q40275||[[wp/ssb/Bagulin]]||La Union||Town
|-
|1553||Q40282||[[wp/ssb/Balaoan]]||La Union||Town
|-
|1554||Q40298||[[wp/ssb/Bangar]]||La Union||Town
|-
|1555||Q40313||[[wp/ssb/Bauang]]||La Union||Town
|-
|1556||Q40372||[[wp/ssb/Burgos, La Union]]||La Union||Town
|-
|1557||Q40393||[[wp/ssb/Caba]]||La Union||Town
|-
|1558||Q40419||[[wp/ssb/Luna, La Union]]||La Union||Town
|-
|1559||Q40450||[[wp/ssb/Naguilian]]||La Union||Town
|-
|1560||Q40466||[[wp/ssb/Pugo]]||La Union||Town
|-
|1561||Q40486||[[wp/ssb/Rosario, La Union]]||La Union||Town
|-
|1562||Q40584||[[wp/ssb/San Fernando, La Union]]||La Union||City
|-
|1563||Q40500||[[wp/ssb/San Gabriel]]||La Union||Town
|-
|1564||Q40517||[[wp/ssb/San Juan, La Union]]||La Union||Town
|-
|1565||Q40521||[[wp/ssb/Santo Tomas, La Union]]||La Union||Town
|-
|1566||Q40536||[[wp/ssb/Santol]]||La Union||Town
|-
|1567||Q40557||[[wp/ssb/Sudipen]]||La Union||Town
|-
|1568||Q40562||[[wp/ssb/Tubao]]||La Union||Town
|-
|1569||Q12813||[[wp/ssb/Alilem]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1570||Q12818||[[wp/ssb/Banayoyo]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1571||Q12825||[[wp/ssb/Bantay]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1572||Q12828||[[wp/ssb/Burgos, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1573||Q12832||[[wp/ssb/Cabugao]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1574||Q205956||[[wp/ssb/Candon]]||Ilocos Sur||City
|-
|1575||Q12834||[[wp/ssb/Caoayan]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1576||Q12835||[[wp/ssb/Cervantes]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1577||Q12838||[[wp/ssb/Galimuyod]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1578||Q12840||[[wp/ssb/Gregorio del Pilar]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1579||Q12843||[[wp/ssb/Lidlidda]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1580||Q12845||[[wp/ssb/Magsingal]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1581||Q12848||[[wp/ssb/Nagbukel]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1582||Q12850||[[wp/ssb/Narvacan]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1583||Q12853||[[wp/ssb/Quirino, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1584||Q12856||[[wp/ssb/Salcedo, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1585||Q12859||[[wp/ssb/San Emilio]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1586||Q12863||[[wp/ssb/San Esteban]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1587||Q12864||[[wp/ssb/San Ildefonso, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1588||Q12867||[[wp/ssb/San Juan, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1589||Q12868||[[wp/ssb/San Vicente, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1590||Q12873||[[wp/ssb/Santa]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1591||Q12875||[[wp/ssb/Santa Catalina, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1592||Q12880||[[wp/ssb/Santa Cruz, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1593||Q12882||[[wp/ssb/Santa Lucia]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1594||Q12692||[[wp/ssb/Santa Maria, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1595||Q12884||[[wp/ssb/Santiago, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1596||Q12885||[[wp/ssb/Santo Domingo, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1597||Q12888||[[wp/ssb/Sigay]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1598||Q12891||[[wp/ssb/Sinait]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1599||Q12893||[[wp/ssb/Sugpon]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1600||Q12894||[[wp/ssb/Suyo]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1601||Q12895||[[wp/ssb/Tagudin]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1602||Q235004||[[wp/ssb/Vigan]]||Ilocos Sur||City
|-
|1603||Q39241||[[wp/ssb/Adams]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1604||Q39271||[[wp/ssb/Bacarra]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1605||Q39303||[[wp/ssb/Badoc]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1606||Q39326||[[wp/ssb/Bangui]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1607||Q39346||[[wp/ssb/Banna]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1608||Q39711||[[wp/ssb/Batac]]||Ilocos Norte||City
|-
|1609||Q39368||[[wp/ssb/Burgos, Ilocos Norte]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1610||Q39393||[[wp/ssb/Carasi]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1611||Q39416||[[wp/ssb/Currimao]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1612||Q39429||[[wp/ssb/Dingras]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1613||Q39511||[[wp/ssb/Dumalneg]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1614||Q39738||[[wp/ssb/Laoag]]||Ilocos Norte||City
|-
|1615||Q39523||[[wp/ssb/Marcos]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1616||Q39540||[[wp/ssb/Nueva Era]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1617||Q39559||[[wp/ssb/Pagudpud]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1618||Q39573||[[wp/ssb/Paoay]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1619||Q39591||[[wp/ssb/Pasuquin]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1620||Q39616||[[wp/ssb/Piddig]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1621||Q39629||[[wp/ssb/Pinili]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1622||Q39653||[[wp/ssb/San Nicolas, Ilocos Norte]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1623||Q39673||[[wp/ssb/Sarrat]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1624||Q39677||[[wp/ssb/Solsona]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1625||Q39694||[[wp/ssb/Vintar]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1626||Q1478||[[wp/ssb/Caloocan]]||Metro Manila||City
|-
|1627||Q8854||[[wp/ssb/Las Piñas]]||Metro Manila||City
|-
|1628||Q1508||[[wp/ssb/Makati]]||Metro Manila||City
|-
|1629||Q8861||[[wp/ssb/Malabon]]||Metro Manila||City
|-
|1630||Q9085||[[wp/ssb/Mandaluyong]]||Metro Manila||City
|-
|1631||Q1461||[[wp/ssb/Manila]]||Metro Manila||City
|-
|1632||Q17175||[[wp/ssb/Marikina]]||Metro Manila||City
|-
|1633||Q17176||[[wp/ssb/Muntinlupa]]||Metro Manila||City
|-
|1634||Q17179||[[wp/ssb/Navotas]]||Metro Manila||City
|-
|1635||Q17182||[[wp/ssb/Parañaque]]||Metro Manila||City
|-
|1636||Q17189||[[wp/ssb/Pasay]]||Metro Manila||City
|-
|1637||Q1624||[[wp/ssb/Pasig]]||Metro Manila||City
|-
|1638||Q1017325||[[wp/ssb/Pateros]]||Metro Manila||Town
|-
|1639||Q1475||[[wp/ssb/Siyudad na Quezon]]||Metro Manila||City
|-
|1640||Q749283||[[wp/ssb/San Juan, Metro Manila]]||Metro Manila||City
|-
|1641||Q1643||[[wp/ssb/Taguig]]||Metro Manila||City
|-
|1642||Q1623||[[wp/ssb/Valenzuela]]||Metro Manila||City
|-
|1643||Q13711||[[wp/ssb/Abra]]||||Province
|-
|1644||Q13714||[[wp/ssb/Agusan del Norte]]||||Province
|-
|1645||Q13721||[[wp/ssb/Agusan del Sur]]||||Province
|-
|1646||Q13723||[[wp/ssb/Aklan]]||||Province
|-
|1647||Q13726||[[wp/ssb/Albay]]||||Province
|-
|1648||Q13727||[[wp/ssb/Antique]]||||Province
|-
|1649||Q13728||[[wp/ssb/Apayao]]||||Province
|-
|1650||Q13730||[[wp/ssb/Aurora]]||||Province
|-
|1651||Q13737||[[wp/ssb/Basilan]]||||Province
|-
|1652||Q13739||[[wp/ssb/Bataan]]||||Province
|-
|1653||Q13740||[[wp/ssb/Batanes]]||||Province
|-
|1654||Q13744||[[wp/ssb/Batangas]]||||Province
|-
|1655||Q13750||[[wp/ssb/Benguet]]||||Province
|-
|1656||Q13751||[[wp/ssb/Biliran]]||||Province
|-
|1657||Q13752||[[wp/ssb/Bohol]]||||Province
|-
|1658||Q13753||[[wp/ssb/Bukidnon]]||||Province
|-
|1659||Q13755||[[wp/ssb/Bulacan]]||||Province
|-
|1660||Q13759||[[wp/ssb/Cagayan]]||||Province
|-
|1661||Q13763||[[wp/ssb/Camarines Norte]]||||Province
|-
|1662||Q13767||[[wp/ssb/Camarines Sur]]||||Province
|-
|1663||Q13769||[[wp/ssb/Camiguin]]||||Province
|-
|1664||Q13772||[[wp/ssb/Capiz]]||||Province
|-
|1665||Q13778||[[wp/ssb/Catanduanes]]||||Province
|-
|1666||Q13785||[[wp/ssb/Cavite]]||||Province
|-
|1667||Q13786||[[wp/ssb/Cebu]]||||Province
|-
|1668||Q13791||[[wp/ssb/Cotabato]]||||Province
|-
|1669||Q13789||[[wp/ssb/Davao de Oro]]||||Province
|-
|1670||Q13792||[[wp/ssb/Davao del Norte]]||||Province
|-
|1671||Q13794||[[wp/ssb/Davao del Sur]]||||Province
|-
|1672||Q3656379||[[wp/ssb/Davao Occidental]]||||Province
|-
|1673||Q13806||[[wp/ssb/Davao Oriental]]||||Province
|-
|1674||Q13807||[[wp/ssb/Dinagat Islands]]||||Province
|-
|1675||Q13809||[[wp/ssb/Eastern Samar]]||||Province
|-
|1676||Q13810||[[wp/ssb/Guimaras]]||||Province
|-
|1677||Q13812||[[wp/ssb/Ifugao]]||||Province
|-
|1678||Q13813||[[wp/ssb/Ilocos Norte]]||||Province
|-
|1679||Q12741||[[wp/ssb/Ilocos Sur]]||||Province
|-
|1680||Q13825||[[wp/ssb/Iloilo]]||||Province
|-
|1681||Q13826||[[wp/ssb/Isabela]]||||Province
|-
|1682||Q13827||[[wp/ssb/Kalinga]]||||Province
|-
|1683||Q13829||[[wp/ssb/La Union]]||||Province
|-
|1684||Q13840||[[wp/ssb/Laguna]]||||Province
|-
|1685||Q13841||[[wp/ssb/Lanao del Norte]]||||Province
|-
|1686||Q13843||[[wp/ssb/Lanao del Sur]]||||Province
|-
|1687||Q13844||[[wp/ssb/Leyte]]||||Province
|-
|1688||Q114019739||[[wp/ssb/Maguindanao del Norte]]||||Province
|-
|1689||Q114019748||[[wp/ssb/Maguindanao del Sur]]||||Province
|-
|1690||Q13846||[[wp/ssb/Marinduque]]||||Province
|-
|1691||Q13847||[[wp/ssb/Masbate]]||||Province
|-
|1692||Q13857||[[wp/ssb/Misamis Occidental]]||||Province
|-
|1693||Q13860||[[wp/ssb/Misamis Oriental]]||||Province
|-
|1694||Q13861||[[wp/ssb/Mountain Province]]||||Province
|-
|1695||Q13862||[[wp/ssb/Negros Occidental]]||||Province
|-
|1696||Q13863||[[wp/ssb/Negros Oriental]]||||Province
|-
|1697||Q13864||[[wp/ssb/Northern Samar]]||||Province
|-
|1698||Q13865||[[wp/ssb/Nueva Ecija]]||||Province
|-
|1699||Q13866||[[wp/ssb/Nueva Vizcaya]]||||Province
|-
|1700||Q13867||[[wp/ssb/Occidental Mindoro]]||||Province
|-
|1701||Q13868||[[wp/ssb/Oriental Mindoro]]||||Province
|-
|1702||Q13869||[[wp/ssb/Palawan]]||||Province
|-
|1703||Q13870||[[wp/ssb/Pampanga]]||||Province
|-
|1704||Q13871||[[wp/ssb/Pangasinan]]||||Province
|-
|1705||Q13872||[[wp/ssb/Quezon]]||||Province
|-
|1706||Q13873||[[wp/ssb/Quirino]]||||Province
|-
|1707||Q13874||[[wp/ssb/Rizal]]||||Province
|-
|1708||Q13875||[[wp/ssb/Romblon]]||||Province
|-
|1709||Q13876||[[wp/ssb/Samar]]||||Province
|-
|1710||Q13877||[[wp/ssb/Sarangani]]||||Province
|-
|1711||Q13879||[[wp/ssb/Siquijor]]||||Province
|-
|1712||Q13881||[[wp/ssb/Sorsogon]]||||Province
|-
|1713||Q13882||[[wp/ssb/South Cotabato]]||||Province
|-
|1714||Q13884||[[wp/ssb/Southern Leyte]]||||Province
|-
|1715||Q13885||[[wp/ssb/Sultan Kudarat]]||||Province
|-
|1716||Q13887||[[wp/ssb/Sulu]]||||Province
|-
|1717||Q13889||[[wp/ssb/Surigao del Norte]]||||Province
|-
|1718||Q13891||[[wp/ssb/Surigao del Sur]]||||Province
|-
|1719||Q13892||[[wp/ssb/Tarlac]]||||Province
|-
|1720||Q13893||[[wp/ssb/Tawi-Tawi]]||||Province
|-
|1721||Q13895||[[wp/ssb/Zambales]]||||Province
|-
|1722||Q13899||[[wp/ssb/Zamboanga del Norte]]||||Province
|-
|1723||Q13900||[[wp/ssb/Zamboanga del Sur]]||||Province
|-
|1724||Q13902||[[wp/ssb/Zamboanga Sibugay]]||||Province
|-
|1725||Q806550||[[wp/ssb/Bangsamoro]]||||Region
|-
|1726||Q13662||[[wp/ssb/Bicol Region]]||||Region
|-
|1727||Q13615||[[wp/ssb/Cagayan Valley]]||||Region
|-
|1728||Q13650||[[wp/ssb/Calabarzon]]||||Region
|-
|1729||Q13704||[[wp/ssb/Caraga]]||||Region
|-
|1730||Q13617||[[wp/ssb/Central Luzon]]||||Region
|-
|1731||Q13669||[[wp/ssb/Central Visayas]]||||Region
|-
|1732||Q13606||[[wp/ssb/Cordillera Administrative Region]]||||Region
|-
|1733||Q13694||[[wp/ssb/Davao Region]]||||Region
|-
|1734||Q13675||[[wp/ssb/Eastern Visayas]]||||Region
|-
|1735||Q12933||[[wp/ssb/Ilocos Region]]||||Region
|-
|1736||Q13658||[[wp/ssb/Mimaropa]]||||Region
|-
|1737||Q13580||[[wp/ssb/Metro Manila]]||||Region
|-
|1738||Q17081785||[[wp/ssb/Negros Island Region]]||||Region
|-
|1739||Q13690||[[wp/ssb/Northern Mindanao]]||||Region
|-
|1740||Q13701||[[wp/ssb/Soccsksargen]]||||Region
|-
|1741||Q13665||[[wp/ssb/Western Visayas]]||||Region
|-
|1742||Q13682||[[wp/ssb/Zamboanga Peninsula]]||||Region
|}
8rr2a03hljdkbwyyj97zdml3tadz7e7
7252609
7252479
2026-07-16T09:32:40Z
Exec8
362080
.
7252609
wikitext
text/x-wiki
{| class="wikitable sortable" style="background-color:white;font-size:80%;line-height:1.40em;"
!No.!!Wikidata link!!Title!!Parent!!Type
|-
|1||Q31508396||[[wp/ssb/Kadayangan]]||SGA||Town
|-
|2||Q31508433||[[wp/ssb/Kapalawan]]||SGA||Town
|-
|3||Q31508452||[[wp/ssb/Ligawasan]]||SGA||Town
|-
|4||Q31508472||[[wp/ssb/Malidegao]]||SGA||Town
|-
|5||Q31508492||[[wp/ssb/Nabalawag]]||SGA||Town
|-
|6||Q31508510||[[wp/ssb/Old Kaabakan]]||SGA||Town
|-
|7||Q31508528||[[wp/ssb/Pahamuddin]]||SGA||Town
|-
|8||Q31508546||[[wp/ssb/Tugunan]]||SGA||Town
|-
|9||Q155195||[[wp/ssb/Bongao]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|10||Q155221||[[wp/ssb/Languyan]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|11||Q155241||[[wp/ssb/Mapun]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|12||Q155259||[[wp/ssb/Panglima Sugala]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|13||Q155274||[[wp/ssb/Sapa-Sapa]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|14||Q155288||[[wp/ssb/Sibutu]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|15||Q155318||[[wp/ssb/Simunul]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|16||Q155334||[[wp/ssb/Sitangkai]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|17||Q155355||[[wp/ssb/South Ubian]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|18||Q155377||[[wp/ssb/Tandubas]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|19||Q155396||[[wp/ssb/Turtle Islands]]||Tawi-Tawi||Town
|-
|20||Q155970||[[wp/ssb/Banguingui]]||Sulu||Town
|-
|21||Q155983||[[wp/ssb/Hadji Panglima Tahil]]||Sulu||Town
|-
|22||Q156008||[[wp/ssb/Indanan]]||Sulu||Town
|-
|23||Q156024||[[wp/ssb/Jolo]]||Sulu||Town
|-
|24||Q156042||[[wp/ssb/Kalingalan Caluang]]||Sulu||Town
|-
|25||Q156055||[[wp/ssb/Lugus]]||Sulu||Town
|-
|26||Q156071||[[wp/ssb/Luuk]]||Sulu||Town
|-
|27||Q156090||[[wp/ssb/Maimbung]]||Sulu||Town
|-
|28||Q156107||[[wp/ssb/Panamao]]||Sulu||Town
|-
|29||Q156126||[[wp/ssb/Omar]]||Sulu||Town
|-
|30||Q156159||[[wp/ssb/Pandami]]||Sulu||Town
|-
|31||Q156180||[[wp/ssb/Panglima Estino]]||Sulu||Town
|-
|32||Q156195||[[wp/ssb/Pangutaran]]||Sulu||Town
|-
|33||Q156208||[[wp/ssb/Parang]]||Sulu||Town
|-
|34||Q156225||[[wp/ssb/Pata]]||Sulu||Town
|-
|35||Q156244||[[wp/ssb/Patikul]]||Sulu||Town
|-
|36||Q156263||[[wp/ssb/Siasi]]||Sulu||Town
|-
|37||Q156285||[[wp/ssb/Talipao]]||Sulu||Town
|-
|38||Q156302||[[wp/ssb/Tapul]]||Sulu||Town
|-
|39||Q212222||[[wp/ssb/Ampatuan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|40||Q212280||[[wp/ssb/Buluan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|41||Q212310||[[wp/ssb/Datu Abdullah Sangki]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|42||Q212336||[[wp/ssb/Datu Anggal Midtimbang]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|43||Q212389||[[wp/ssb/Datu Hoffer Ampatuan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|44||Q212411||[[wp/ssb/Datu Montawal]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|45||Q212432||[[wp/ssb/Datu Odin Sinsuat]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|46||Q212463||[[wp/ssb/Datu Paglas]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|47||Q212488||[[wp/ssb/Datu Piang]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|48||Q212503||[[wp/ssb/Datu Salibo]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|49||Q212519||[[wp/ssb/Datu Saudi Ampatuan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|50||Q212537||[[wp/ssb/Datu Unsay]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|51||Q212557||[[wp/ssb/General Salipada K. Pendatun]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|52||Q212581||[[wp/ssb/Guindulungan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|53||Q212623||[[wp/ssb/Mamasapano]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|54||Q212644||[[wp/ssb/Mangudadatu]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|55||Q212707||[[wp/ssb/Pagalungan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|56||Q122827||[[wp/ssb/Paglat]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|57||Q212735||[[wp/ssb/Pandag]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|58||Q212759||[[wp/ssb/Rajah Buayan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|59||Q212766||[[wp/ssb/Shariff Aguak]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|60||Q212778||[[wp/ssb/Shariff Saydona Mustapha]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|61||Q212784||[[wp/ssb/South Upi]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|62||Q212808||[[wp/ssb/Sultan sa Barongis]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|63||Q212823||[[wp/ssb/Talayan]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|64||Q212843||[[wp/ssb/Upi]]||Maguindanao del Sur||Town
|-
|65||Q212240||[[wp/ssb/Barira]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|66||Q212255||[[wp/ssb/Buldon]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|67||Q726993||[[wp/ssb/Siyudad ha Cotabato]]||Maguindanao del Norte||City
|-
|68||Q212366||[[wp/ssb/Datu Blah T. Sinsuat]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|69||Q212603||[[wp/ssb/Kabuntalan]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|70||Q212662||[[wp/ssb/Matanog]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|71||Q212684||[[wp/ssb/Northern Kabuntalan]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|72||Q212748||[[wp/ssb/Parang, Maguindanao del Norte]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|73||Q212791||[[wp/ssb/Sultan Kudarat, Maguindanao del Norte]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|74||Q212802||[[wp/ssb/Sultan Mastura]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|75||Q212830||[[wp/ssb/Talitay]]||Maguindanao del Norte||Town
|-
|76||Q273775||[[wp/ssb/Amai Manabilang]]||Lanao del Sur||Town
|-
|77||Q273657||[[wp/ssb/Bacolod-Kalawi]]||Lanao del Sur||Town
|-
|78||Q273680||[[wp/ssb/Balabagan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|79||Q273700||[[wp/ssb/Balindong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|80||Q273718||[[wp/ssb/Bayang]]||Lanao del Sur||Town
|-
|81||Q273728||[[wp/ssb/Binidayan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|82||Q273744||[[wp/ssb/Buadiposo-Buntong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|83||Q273757||[[wp/ssb/Bubong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|84||Q273796||[[wp/ssb/Butig]]||Lanao del Sur||Town
|-
|85||Q273813||[[wp/ssb/Calanogas]]||Lanao del Sur||Town
|-
|86||Q273828||[[wp/ssb/Ditsaan-Ramain]]||Lanao del Sur||Town
|-
|87||Q273851||[[wp/ssb/Ganassi]]||Lanao del Sur||Town
|-
|88||Q273864||[[wp/ssb/Kapai]]||Lanao del Sur||Town
|-
|89||Q273882||[[wp/ssb/Kapatagan, Lanao del Sur]]||Lanao del Sur||Town
|-
|90||Q273895||[[wp/ssb/Lumba-Bayabao]]||Lanao del Sur||Town
|-
|91||Q273906||[[wp/ssb/Lumbaca-Unayan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|92||Q273915||[[wp/ssb/Lumbatan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|93||Q273928||[[wp/ssb/Lumbayanague]]||Lanao del Sur||Town
|-
|94||Q273939||[[wp/ssb/Madalum]]||Lanao del Sur||Town
|-
|95||Q273948||[[wp/ssb/Madamba]]||Lanao del Sur||Town
|-
|96||Q273960||[[wp/ssb/Maguing]]||Lanao del Sur||Town
|-
|97||Q273970||[[wp/ssb/Malabang]]||Lanao del Sur||Town
|-
|98||Q273982||[[wp/ssb/Marantao]]||Lanao del Sur||Town
|-
|99||Q592338||[[wp/ssb/Marawi]]||Lanao del Sur||City
|-
|100||Q273988||[[wp/ssb/Marogong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|101||Q273998||[[wp/ssb/Masiu]]||Lanao del Sur||Town
|-
|102||Q177004||[[wp/ssb/Mulondo]]||Lanao del Sur||Town
|-
|103||Q274015||[[wp/ssb/Pagayawan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|104||Q274022||[[wp/ssb/Piagapo]]||Lanao del Sur||Town
|-
|105||Q274031||[[wp/ssb/Picong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|106||Q274037||[[wp/ssb/Poona Bayabao]]||Lanao del Sur||Town
|-
|107||Q274047||[[wp/ssb/Pualas]]||Lanao del Sur||Town
|-
|108||Q274057||[[wp/ssb/Saguiaran]]||Lanao del Sur||Town
|-
|109||Q126297||[[wp/ssb/Sultan Dumalondong]]||Lanao del Sur||Town
|-
|110||Q274077||[[wp/ssb/Tagoloan, Lanao del Sur]]||Lanao del Sur||Town
|-
|111||Q274087||[[wp/ssb/Tamparan]]||Lanao del Sur||Town
|-
|112||Q274097||[[wp/ssb/Taraka]]||Lanao del Sur||Town
|-
|113||Q274114||[[wp/ssb/Tubaran]]||Lanao del Sur||Town
|-
|114||Q274124||[[wp/ssb/Tugaya]]||Lanao del Sur||Town
|-
|115||Q274134||[[wp/ssb/Wao]]||Lanao del Sur||Town
|-
|116||Q42589||[[wp/ssb/Akbar, Basilan]]||Basilan||Town
|-
|117||Q41999||[[wp/ssb/Al-Barka]]||Basilan||Town
|-
|118||Q41998||[[wp/ssb/Hadji Mohammad Ajul]]||Basilan||Town
|-
|119||Q802075||[[wp/ssb/Hadji Muhtamad]]||Basilan||Town
|-
|120||Q1710||[[wp/ssb/Siyudad ha Isabela]]||Basilan||City
|-
|121||Q1714||[[wp/ssb/Lamitan]]||Basilan||City
|-
|122||Q802107||[[wp/ssb/Lantawan]]||Basilan||Town
|-
|123||Q802142||[[wp/ssb/Maluso]]||Basilan||Town
|-
|124||Q802171||[[wp/ssb/Sumisip]]||Basilan||Town
|-
|125||Q802202||[[wp/ssb/Tabuan-Lasa]]||Basilan||Town
|-
|126||Q667595||[[wp/ssb/Tipo-Tipo]]||Basilan||Town
|-
|127||Q630096||[[wp/ssb/Tuburan, Basilan]]||Basilan||Town
|-
|128||Q204771||[[wp/ssb/Ungkaya Pukan]]||Basilan||Town
|-
|129||Q173393||[[wp/ssb/Bagumbayan]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|130||Q173404||[[wp/ssb/Columbio]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|131||Q173414||[[wp/ssb/Esperanza, Sultan Kudarat]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|132||Q173428||[[wp/ssb/Isulan]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|133||Q173438||[[wp/ssb/Kalamansig]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|134||Q173449||[[wp/ssb/Lambayong]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|135||Q173460||[[wp/ssb/Lebak]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|136||Q173468||[[wp/ssb/Lutayan]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|137||Q173479||[[wp/ssb/Palimbang]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|138||Q137813||[[wp/ssb/President Quirino, Sultan Kudarat]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|139||Q173556||[[wp/ssb/Senator Ninoy Aquino, Sultan Kudarat]]||Sultan Kudarat||Town
|-
|140||Q173575||[[wp/ssb/Tacurong]]||Sultan Kudarat||City
|-
|141||Q173870||[[wp/ssb/Banga, South Cotabato]]||South Cotabato||Town
|-
|142||Q594275||[[wp/ssb/General Santos]]||South Cotabato||City
|-
|143||Q542154||[[wp/ssb/Koronadal]]||South Cotabato||City
|-
|144||Q173898||[[wp/ssb/Lake Sebu]]||South Cotabato||Town
|-
|145||Q173922||[[wp/ssb/Norala]]||South Cotabato||Town
|-
|146||Q173944||[[wp/ssb/Polomolok]]||South Cotabato||Town
|-
|147||Q173965||[[wp/ssb/Santo Niño, South Cotabato]]||South Cotabato||Town
|-
|148||Q173986||[[wp/ssb/Surallah]]||South Cotabato||Town
|-
|149||Q174003||[[wp/ssb/T'boli]]||South Cotabato||Town
|-
|150||Q174018||[[wp/ssb/Tampakan]]||South Cotabato||Town
|-
|151||Q174039||[[wp/ssb/Tantangan]]||South Cotabato||Town
|-
|152||Q174055||[[wp/ssb/Tupi]]||South Cotabato||Town
|-
|153||Q174393||[[wp/ssb/Alabel]]||Sarangani||Town
|-
|154||Q174403||[[wp/ssb/Glan]]||Sarangani||Town
|-
|155||Q174417||[[wp/ssb/Kiamba]]||Sarangani||Town
|-
|156||Q174429||[[wp/ssb/Maasim]]||Sarangani||Town
|-
|157||Q174442||[[wp/ssb/Maitum]]||Sarangani||Town
|-
|158||Q174457||[[wp/ssb/Malapatan]]||Sarangani||Town
|-
|159||Q174468||[[wp/ssb/Malungon]]||Sarangani||Town
|-
|160||Q315042||[[wp/ssb/Alamada]]||Cotabato||Town
|-
|161||Q315061||[[wp/ssb/Aleosan]]||Cotabato||Town
|-
|162||Q315081||[[wp/ssb/Antipas]]||Cotabato||Town
|-
|163||Q315098||[[wp/ssb/Arakan]]||Cotabato||Town
|-
|164||Q315121||[[wp/ssb/Banisilan]]||Cotabato||Town
|-
|165||Q315144||[[wp/ssb/Carmen, Cotabato]]||Cotabato||Town
|-
|166||Q315164||[[wp/ssb/Kabacan]]||Cotabato||Town
|-
|167||Q583137||[[wp/ssb/Kidapawan]]||Cotabato||City
|-
|168||Q315190||[[wp/ssb/Libungan]]||Cotabato||Town
|-
|169||Q315213||[[wp/ssb/M'lang]]||Cotabato||Town
|-
|170||Q267975||[[wp/ssb/Magpet]]||Cotabato||Town
|-
|171||Q315244||[[wp/ssb/Makilala]]||Cotabato||Town
|-
|172||Q315267||[[wp/ssb/Matalam]]||Cotabato||Town
|-
|173||Q315283||[[wp/ssb/Midsayap]]||Cotabato||Town
|-
|174||Q304654||[[wp/ssb/Pigcawayan]]||Cotabato||Town
|-
|175||Q315314||[[wp/ssb/Pikit]]||Cotabato||Town
|-
|176||Q315334||[[wp/ssb/President Roxas, Cotabato]]||Cotabato||Town
|-
|177||Q315345||[[wp/ssb/Tulunan]]||Cotabato||Town
|-
|178||Q314522||[[wp/ssb/Baganga]]||Davao Oriental||Town
|-
|179||Q314542||[[wp/ssb/Banaybanay]]||Davao Oriental||Town
|-
|180||Q314574||[[wp/ssb/Boston]]||Davao Oriental||Town
|-
|181||Q314593||[[wp/ssb/Caraga, Davao Oriental]]||Davao Oriental||Town
|-
|182||Q314619||[[wp/ssb/Cateel]]||Davao Oriental||Town
|-
|183||Q314632||[[wp/ssb/Governor Generoso]]||Davao Oriental||Town
|-
|184||Q314653||[[wp/ssb/Lupon]]||Davao Oriental||Town
|-
|185||Q314671||[[wp/ssb/Manay]]||Davao Oriental||Town
|-
|186||Q314686||[[wp/ssb/Mati]]||Davao Oriental||City
|-
|187||Q314721||[[wp/ssb/San Isidro, Davao Oriental]]||Davao Oriental||Town
|-
|188||Q314745||[[wp/ssb/Tarragona]]||Davao Oriental||Town
|-
|189||Q314796||[[wp/ssb/Don Marcelino]]||Davao Occidental||Town
|-
|190||Q314824||[[wp/ssb/Jose Abad Santos]]||Davao Occidental||Town
|-
|191||Q314907||[[wp/ssb/Malita]]||Davao Occidental||Town
|-
|192||Q314980||[[wp/ssb/Santa Maria, Davao Occidental]]||Davao Occidental||Town
|-
|193||Q314999||[[wp/ssb/Sarangani, Davao Occidental]]||Davao Occidental||Town
|-
|194||Q314778||[[wp/ssb/Bansalan]]||Davao del Sur||Town
|-
|195||Q1473||[[wp/ssb/Siyudad ha Davao]]||Davao del Sur||City
|-
|196||Q1020939||[[wp/ssb/Digos]]||Davao del Sur||City
|-
|197||Q314808||[[wp/ssb/Hagonoy, Davao del Sur]]||Davao del Sur||Town
|-
|198||Q314844||[[wp/ssb/Kiblawan]]||Davao del Sur||Town
|-
|199||Q314864||[[wp/ssb/Magsaysay, Davao del Sur]]||Davao del Sur||Town
|-
|200||Q314885||[[wp/ssb/Malalag]]||Davao del Sur||Town
|-
|201||Q314923||[[wp/ssb/Matanao]]||Davao del Sur||Town
|-
|202||Q314944||[[wp/ssb/Padada]]||Davao del Sur||Town
|-
|203||Q314965||[[wp/ssb/Santa Cruz, Davao del Sur]]||Davao del Sur||Town
|-
|204||Q315014||[[wp/ssb/Sulop]]||Davao del Sur||Town
|-
|205||Q314393||[[wp/ssb/Asuncion]]||Davao del Norte||Town
|-
|206||Q314410||[[wp/ssb/Braulio E. Dujali]]||Davao del Norte||Town
|-
|207||Q314422||[[wp/ssb/Carmen, Davao del Norte]]||Davao del Norte||Town
|-
|208||Q314438||[[wp/ssb/Kapalong]]||Davao del Norte||Town
|-
|209||Q314452||[[wp/ssb/New Corella]]||Davao del Norte||Town
|-
|210||Q967367||[[wp/ssb/Panabo]]||Davao del Norte||City
|-
|211||Q1020674||[[wp/ssb/Samal]]||Davao del Norte||City
|-
|212||Q314468||[[wp/ssb/Sawata]]||Davao del Norte||Town
|-
|213||Q314486||[[wp/ssb/Santo Tomas, Davao del Norte]]||Davao del Norte||Town
|-
|214||Q725168||[[wp/ssb/Tagum]]||Davao del Norte||City
|-
|215||Q314501||[[wp/ssb/Talaingod]]||Davao del Norte||Town
|-
|216||Q315450||[[wp/ssb/Compostela, Davao de Oro]]||Davao de Oro||Town
|-
|217||Q315468||[[wp/ssb/Laak]]||Davao de Oro||Town
|-
|218||Q187225||[[wp/ssb/Mabini, Davao de Oro]]||Davao de Oro||Town
|-
|219||Q315497||[[wp/ssb/Maco]]||Davao de Oro||Town
|-
|220||Q315512||[[wp/ssb/Maragusan]]||Davao de Oro||Town
|-
|221||Q315524||[[wp/ssb/Mawab]]||Davao de Oro||Town
|-
|222||Q315543||[[wp/ssb/Monkayo]]||Davao de Oro||Town
|-
|223||Q315557||[[wp/ssb/Montevista]]||Davao de Oro||Town
|-
|224||Q315570||[[wp/ssb/Nabunturan]]||Davao de Oro||Town
|-
|225||Q315582||[[wp/ssb/New Bataan]]||Davao de Oro||Town
|-
|226||Q315598||[[wp/ssb/Pantukan]]||Davao de Oro||Town
|-
|227||Q155471||[[wp/ssb/Barobo]]||Surigao del Sur||Town
|-
|228||Q155499||[[wp/ssb/Bayabas]]||Surigao del Sur||Town
|-
|229||Q866414||[[wp/ssb/Bislig]]||Surigao del Sur||City
|-
|230||Q155524||[[wp/ssb/Cagwait]]||Surigao del Sur||Town
|-
|231||Q155536||[[wp/ssb/Cantilan]]||Surigao del Sur||Town
|-
|232||Q155548||[[wp/ssb/Carmen, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|233||Q155558||[[wp/ssb/Carrascal]]||Surigao del Sur||Town
|-
|234||Q155568||[[wp/ssb/Cortes, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|235||Q155576||[[wp/ssb/Hinatuan]]||Surigao del Sur||Town
|-
|236||Q155582||[[wp/ssb/Lanuza]]||Surigao del Sur||Town
|-
|237||Q155590||[[wp/ssb/Lianga]]||Surigao del Sur||Town
|-
|238||Q155598||[[wp/ssb/Lingig]]||Surigao del Sur||Town
|-
|239||Q155605||[[wp/ssb/Madrid, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|240||Q155611||[[wp/ssb/Marihatag]]||Surigao del Sur||Town
|-
|241||Q155618||[[wp/ssb/San Agustin, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|242||Q155625||[[wp/ssb/San Miguel, Surigao del Sur]]||Surigao del Sur||Town
|-
|243||Q155633||[[wp/ssb/Tagbina]]||Surigao del Sur||Town
|-
|244||Q155648||[[wp/ssb/Tago]]||Surigao del Sur||Town
|-
|245||Q155674||[[wp/ssb/Tandag]]||Surigao del Sur||City
|-
|246||Q155706||[[wp/ssb/Alegria, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|247||Q155720||[[wp/ssb/Bacuag]]||Surigao del Norte||Town
|-
|248||Q155735||[[wp/ssb/Burgos, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|249||Q155748||[[wp/ssb/Claver]]||Surigao del Norte||Town
|-
|250||Q155763||[[wp/ssb/Dapa]]||Surigao del Norte||Town
|-
|251||Q28735||[[wp/ssb/Del Carmen]]||Surigao del Norte||Town
|-
|252||Q155784||[[wp/ssb/General Luna]]||Surigao del Norte||Town
|-
|253||Q155795||[[wp/ssb/Gigaquit]]||Surigao del Norte||Town
|-
|254||Q155808||[[wp/ssb/Mainit]]||Surigao del Norte||Town
|-
|255||Q155819||[[wp/ssb/Malimono]]||Surigao del Norte||Town
|-
|256||Q155830||[[wp/ssb/Pilar, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|257||Q155839||[[wp/ssb/Placer, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|258||Q155849||[[wp/ssb/San Benito]]||Surigao del Norte||Town
|-
|259||Q155864||[[wp/ssb/San Francisco, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|260||Q155876||[[wp/ssb/San Isidro, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|261||Q28958||[[wp/ssb/Santa Monica]]||Surigao del Norte||Town
|-
|262||Q155905||[[wp/ssb/Sison, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|263||Q155917||[[wp/ssb/Socorro, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|264||Q1019949||[[wp/ssb/Siyudad ha Surigao]]||Surigao del Norte||City
|-
|265||Q155934||[[wp/ssb/Tagana-an]]||Surigao del Norte||Town
|-
|266||Q155946||[[wp/ssb/Tubod, Surigao del Norte]]||Surigao del Norte||Town
|-
|267||Q314298||[[wp/ssb/Basilisa]]||Dinagat Islands||Town
|-
|268||Q314318||[[wp/ssb/Cagdianao]]||Dinagat Islands||Town
|-
|269||Q314336||[[wp/ssb/Dinagat]]||Dinagat Islands||Town
|-
|270||Q314345||[[wp/ssb/Libjo]]||Dinagat Islands||Town
|-
|271||Q314356||[[wp/ssb/Loreto, Saray isla ed Dinagât]]||Dinagat Islands||Town
|-
|272||Q251691||[[wp/ssb/San Jose, Dinagat Islands]]||Dinagat Islands||Town
|-
|273||Q314374||[[wp/ssb/Tubajon]]||Dinagat Islands||Town
|-
|274||Q1694||[[wp/ssb/Bayugan]]||Agusan del Sur||City
|-
|275||Q627049||[[wp/ssb/Bunawan]]||Agusan del Sur||Town
|-
|276||Q627077||[[wp/ssb/Esperanza, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|277||Q627107||[[wp/ssb/La Paz, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|278||Q627120||[[wp/ssb/Loreto, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|279||Q627144||[[wp/ssb/Prosperidad]]||Agusan del Sur||Town
|-
|280||Q627167||[[wp/ssb/Rosario, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|281||Q627190||[[wp/ssb/San Francisco, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|282||Q627210||[[wp/ssb/San Luis, Agusan del Sur]]||Agusan del Sur||Town
|-
|283||Q627231||[[wp/ssb/Santa Josefa]]||Agusan del Sur||Town
|-
|284||Q627260||[[wp/ssb/Sibagat]]||Agusan del Sur||Town
|-
|285||Q627286||[[wp/ssb/Talacogon]]||Agusan del Sur||Town
|-
|286||Q627320||[[wp/ssb/Trento]]||Agusan del Sur||Town
|-
|287||Q627349||[[wp/ssb/Veruela]]||Agusan del Sur||Town
|-
|288||Q627390||[[wp/ssb/Buenavista, Agusan del Norte]]||Agusan del Norte||Town
|-
|289||Q1686||[[wp/ssb/Butuan]]||Agusan del Norte||City
|-
|290||Q1692||[[wp/ssb/Cabadbaran]]||Agusan del Norte||City
|-
|291||Q627434||[[wp/ssb/Carmen, Agusan del Norte]]||Agusan del Norte||Town
|-
|292||Q627461||[[wp/ssb/Jabonga]]||Agusan del Norte||Town
|-
|293||Q627495||[[wp/ssb/Kitcharao]]||Agusan del Norte||Town
|-
|294||Q627529||[[wp/ssb/Las Nieves]]||Agusan del Norte||Town
|-
|295||Q627572||[[wp/ssb/Magallanes, Agusan del Norte]]||Agusan del Norte||Town
|-
|296||Q627604||[[wp/ssb/Nasipit]]||Agusan del Norte||Town
|-
|297||Q627638||[[wp/ssb/Remedios T. Romualdez]]||Agusan del Norte||Town
|-
|298||Q588955||[[wp/ssb/Santiago, Agusan del Norte]]||Agusan del Norte||Town
|-
|299||Q176975||[[wp/ssb/Tubay]]||Agusan del Norte||Town
|-
|300||Q195623||[[wp/ssb/Alubijid]]||Misamis Oriental||Town
|-
|301||Q195637||[[wp/ssb/Balingasag]]||Misamis Oriental||Town
|-
|302||Q195650||[[wp/ssb/Balingoan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|303||Q195663||[[wp/ssb/Binuangan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|304||Q1645||[[wp/ssb/Cagayan de Oro]]||Misamis Oriental||City
|-
|305||Q195676||[[wp/ssb/Claveria, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||Town
|-
|306||Q195686||[[wp/ssb/El Salvador, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||City
|-
|307||Q1525029||[[wp/ssb/Gingoog]]||Misamis Oriental||City
|-
|308||Q195696||[[wp/ssb/Gitagum]]||Misamis Oriental||Town
|-
|309||Q195709||[[wp/ssb/Initao]]||Misamis Oriental||Town
|-
|310||Q195717||[[wp/ssb/Jasaan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|311||Q195726||[[wp/ssb/Kinoguitan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|312||Q195740||[[wp/ssb/Lagonglong]]||Misamis Oriental||Town
|-
|313||Q195755||[[wp/ssb/Laguindingan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|314||Q195767||[[wp/ssb/Libertad, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||Town
|-
|315||Q195780||[[wp/ssb/Lugait]]||Misamis Oriental||Town
|-
|316||Q195799||[[wp/ssb/Magsaysay, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||Town
|-
|317||Q195815||[[wp/ssb/Manticao]]||Misamis Oriental||Town
|-
|318||Q195834||[[wp/ssb/Medina]]||Misamis Oriental||Town
|-
|319||Q195855||[[wp/ssb/Naawan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|320||Q195870||[[wp/ssb/Opol]]||Misamis Oriental||Town
|-
|321||Q195883||[[wp/ssb/Salay]]||Misamis Oriental||Town
|-
|322||Q195899||[[wp/ssb/Sugbongcogon]]||Misamis Oriental||Town
|-
|323||Q1026274||[[wp/ssb/Tagoloan, Misamis Oriental]]||Misamis Oriental||Town
|-
|324||Q195917||[[wp/ssb/Talisayan]]||Misamis Oriental||Town
|-
|325||Q195937||[[wp/ssb/Villanueva]]||Misamis Oriental||Town
|-
|326||Q155502||[[wp/ssb/Aloran]]||Misamis Occidental||Town
|-
|327||Q196056||[[wp/ssb/Baliangao]]||Misamis Occidental||Town
|-
|328||Q196076||[[wp/ssb/Bonifacio]]||Misamis Occidental||Town
|-
|329||Q196097||[[wp/ssb/Calamba, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|330||Q196114||[[wp/ssb/Clarin, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|331||Q196129||[[wp/ssb/Concepcion, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|332||Q196145||[[wp/ssb/Don Victoriano]]||Misamis Occidental||Town
|-
|333||Q196158||[[wp/ssb/Jimenez]]||Misamis Occidental||Town
|-
|334||Q196173||[[wp/ssb/Lopez Jaena]]||Misamis Occidental||Town
|-
|335||Q1067897||[[wp/ssb/Oroquieta]]||Misamis Occidental||City
|-
|336||Q263837||[[wp/ssb/Ozamiz]]||Misamis Occidental||City
|-
|337||Q196191||[[wp/ssb/Panaon]]||Misamis Occidental||Town
|-
|338||Q196207||[[wp/ssb/Plaridel, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|339||Q196222||[[wp/ssb/Sapang Dalaga]]||Misamis Occidental||Town
|-
|340||Q196233||[[wp/ssb/Sinacaban]]||Misamis Occidental||Town
|-
|341||Q1026277||[[wp/ssb/Tangub]]||Misamis Occidental||City
|-
|342||Q196248||[[wp/ssb/Tudela, Misamis Occidental]]||Misamis Occidental||Town
|-
|343||Q274150||[[wp/ssb/Bacolod, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|344||Q274164||[[wp/ssb/Balo-i]]||Lanao del Norte||Town
|-
|345||Q274173||[[wp/ssb/Baroy]]||Lanao del Norte||Town
|-
|346||Q285488||[[wp/ssb/Iligan]]||Lanao del Norte||City
|-
|347||Q274186||[[wp/ssb/Kapatagan, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|348||Q274197||[[wp/ssb/Kauswagan]]||Lanao del Norte||Town
|-
|349||Q274205||[[wp/ssb/Kolambugan]]||Lanao del Norte||Town
|-
|350||Q274215||[[wp/ssb/Lala]]||Lanao del Norte||Town
|-
|351||Q274230||[[wp/ssb/Linamon]]||Lanao del Norte||Town
|-
|352||Q274243||[[wp/ssb/Magsaysay, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|353||Q274260||[[wp/ssb/Maigo]]||Lanao del Norte||Town
|-
|354||Q274272||[[wp/ssb/Matungao]]||Lanao del Norte||Town
|-
|355||Q274287||[[wp/ssb/Munai]]||Lanao del Norte||Town
|-
|356||Q274299||[[wp/ssb/Nunungan]]||Lanao del Norte||Town
|-
|357||Q274313||[[wp/ssb/Pantao Ragat]]||Lanao del Norte||Town
|-
|358||Q274329||[[wp/ssb/Pantar]]||Lanao del Norte||Town
|-
|359||Q274343||[[wp/ssb/Poona Piagapo]]||Lanao del Norte||Town
|-
|360||Q274357||[[wp/ssb/Salvador]]||Lanao del Norte||Town
|-
|361||Q274369||[[wp/ssb/Sapad]]||Lanao del Norte||Town
|-
|362||Q274387||[[wp/ssb/Sultan Naga Dimaporo]]||Lanao del Norte||Town
|-
|363||Q274406||[[wp/ssb/Tagoloan, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|364||Q274427||[[wp/ssb/Tangcal]]||Lanao del Norte||Town
|-
|365||Q274439||[[wp/ssb/Tubod, Lanao del Norte]]||Lanao del Norte||Town
|-
|366||Q356442||[[wp/ssb/Catarman, Camiguin]]||Camiguin||Town
|-
|367||Q356472||[[wp/ssb/Guinsiliban]]||Camiguin||Town
|-
|368||Q176033||[[wp/ssb/Mahinog]]||Camiguin||Town
|-
|369||Q356518||[[wp/ssb/Mambajao]]||Camiguin||Town
|-
|370||Q356549||[[wp/ssb/Sagay, Camiguin]]||Camiguin||Town
|-
|371||Q356943||[[wp/ssb/Baungon]]||Bukidnon||Town
|-
|372||Q356971||[[wp/ssb/Cabanglasan]]||Bukidnon||Town
|-
|373||Q356997||[[wp/ssb/Damulog]]||Bukidnon||Town
|-
|374||Q357021||[[wp/ssb/Dangcagan]]||Bukidnon||Town
|-
|375||Q357053||[[wp/ssb/Don Carlos]]||Bukidnon||Town
|-
|376||Q357075||[[wp/ssb/Impasugong]]||Bukidnon||Town
|-
|377||Q357100||[[wp/ssb/Kadingilan]]||Bukidnon||Town
|-
|378||Q357124||[[wp/ssb/Kalilangan]]||Bukidnon||Town
|-
|379||Q357152||[[wp/ssb/Kibawe]]||Bukidnon||Town
|-
|380||Q357175||[[wp/ssb/Kitaotao]]||Bukidnon||Town
|-
|381||Q357198||[[wp/ssb/Lantapan]]||Bukidnon||Town
|-
|382||Q357226||[[wp/ssb/Libona]]||Bukidnon||Town
|-
|383||Q1856||[[wp/ssb/Malaybalay]]||Bukidnon||City
|-
|384||Q357252||[[wp/ssb/Malitbog, Bukidnon]]||Bukidnon||Town
|-
|385||Q357272||[[wp/ssb/Manolo Fortich]]||Bukidnon||Town
|-
|386||Q357299||[[wp/ssb/Maramag]]||Bukidnon||Town
|-
|387||Q357311||[[wp/ssb/Pangantucan]]||Bukidnon||Town
|-
|388||Q357342||[[wp/ssb/Quezon, Bukidnon]]||Bukidnon||Town
|-
|389||Q357371||[[wp/ssb/San Fernando, Bukidnon]]||Bukidnon||Town
|-
|390||Q357396||[[wp/ssb/Sumilao]]||Bukidnon||Town
|-
|391||Q357420||[[wp/ssb/Talakag]]||Bukidnon||Town
|-
|392||Q2158||[[wp/ssb/Valencia, Bukidnon]]||Bukidnon||City
|-
|393||Q131797||[[wp/ssb/Alicia, Zamboanga Sibugay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|394||Q131811||[[wp/ssb/Buug]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|395||Q131816||[[wp/ssb/Diplahan]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|396||Q131838||[[wp/ssb/Imelda, Zamboanga Sibugay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|397||Q131850||[[wp/ssb/Ipil]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|398||Q131870||[[wp/ssb/Kabasalan]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|399||Q131892||[[wp/ssb/Mabuhay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|400||Q131906||[[wp/ssb/Malangas]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|401||Q131917||[[wp/ssb/Naga, Zamboanga Sibugay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|402||Q131926||[[wp/ssb/Olutanga]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|403||Q131941||[[wp/ssb/Payao]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|404||Q131954||[[wp/ssb/Roseller Lim]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|405||Q124780||[[wp/ssb/Siay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|406||Q131968||[[wp/ssb/Talusan]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|407||Q131975||[[wp/ssb/Titay]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|408||Q131984||[[wp/ssb/Tungawan]]||Zamboanga Sibugay||Town
|-
|409||Q132015||[[wp/ssb/Aurora, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|410||Q132032||[[wp/ssb/Bayog]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|411||Q132057||[[wp/ssb/Dimataling]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|412||Q132077||[[wp/ssb/Dinas]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|413||Q132104||[[wp/ssb/Dumalinao]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|414||Q132126||[[wp/ssb/Dumingag]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|415||Q132141||[[wp/ssb/Guipos]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|416||Q132155||[[wp/ssb/Josefina]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|417||Q132161||[[wp/ssb/Kumalarang]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|418||Q132184||[[wp/ssb/Labangan]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|419||Q132200||[[wp/ssb/Lakewood]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|420||Q132215||[[wp/ssb/Lapuyan]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|421||Q132230||[[wp/ssb/Mahayag]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|422||Q132244||[[wp/ssb/Margosatubig]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|423||Q132262||[[wp/ssb/Midsalip]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|424||Q132271||[[wp/ssb/Molave]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|425||Q874270||[[wp/ssb/Pagadian]]||Zamboanga del Sur||City
|-
|426||Q132284||[[wp/ssb/Pitogo, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|427||Q132301||[[wp/ssb/Ramon Magsaysay, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|428||Q132317||[[wp/ssb/San Miguel, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|429||Q132337||[[wp/ssb/San Pablo, Zamboanga del Sur]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|430||Q132353||[[wp/ssb/Sominot]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|431||Q132371||[[wp/ssb/Tabina]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|432||Q132391||[[wp/ssb/Tambulig]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|433||Q132403||[[wp/ssb/Tigbao]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|434||Q132417||[[wp/ssb/Tukuran]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|435||Q132432||[[wp/ssb/Vincenzo A. Sagun]]||Zamboanga del Sur||Town
|-
|436||Q1629||[[wp/ssb/Siyudad ha Zamboanga]]||Zamboanga del Sur||City
|-
|437||Q132482||[[wp/ssb/Baliguian]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|438||Q1014775||[[wp/ssb/Dapitan]]||Zamboanga del Norte||City
|-
|439||Q432169||[[wp/ssb/Dipolog]]||Zamboanga del Norte||City
|-
|440||Q132496||[[wp/ssb/Godod]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|441||Q132507||[[wp/ssb/Gutalac]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|442||Q132520||[[wp/ssb/Jose Dalman]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|443||Q132523||[[wp/ssb/Kalawit]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|444||Q132527||[[wp/ssb/Katipunan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|445||Q132532||[[wp/ssb/La Libertad]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|446||Q132535||[[wp/ssb/Labason]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|447||Q132540||[[wp/ssb/Leon B. Postigo]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|448||Q132553||[[wp/ssb/Liloy]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|449||Q132561||[[wp/ssb/Manukan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|450||Q132566||[[wp/ssb/Mutia]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|451||Q132570||[[wp/ssb/Piñan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|452||Q132574||[[wp/ssb/Polanco]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|453||Q132578||[[wp/ssb/President Manuel A. Roxas, Zamboanga del Norte]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|454||Q132583||[[wp/ssb/Rizal, Zamboanga del Norte]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|455||Q132586||[[wp/ssb/Salug]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|456||Q132591||[[wp/ssb/Sergio Osmeña Sr., Zamboanga del Norte]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|457||Q132594||[[wp/ssb/Siayan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|458||Q132599||[[wp/ssb/Sibuco]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|459||Q132601||[[wp/ssb/Sibutad]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|460||Q132605||[[wp/ssb/Sindangan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|461||Q132610||[[wp/ssb/Siocon]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|462||Q132613||[[wp/ssb/Sirawai]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|463||Q132617||[[wp/ssb/Tampilisan]]||Zamboanga del Norte||Town
|-
|464||Q173608||[[wp/ssb/Anahawan]]||Southern Leyte||Town
|-
|465||Q173622||[[wp/ssb/Bontoc, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|466||Q173632||[[wp/ssb/Hinunangan]]||Southern Leyte||Town
|-
|467||Q173641||[[wp/ssb/Hinundayan]]||Southern Leyte||Town
|-
|468||Q173655||[[wp/ssb/Libagon]]||Southern Leyte||Town
|-
|469||Q173665||[[wp/ssb/Liloan, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|470||Q173678||[[wp/ssb/Limasawa]]||Southern Leyte||Town
|-
|471||Q1025387||[[wp/ssb/Maasin]]||Southern Leyte||City
|-
|472||Q173688||[[wp/ssb/Macrohon]]||Southern Leyte||Town
|-
|473||Q173701||[[wp/ssb/Malitbog, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|474||Q173713||[[wp/ssb/Padre Burgos, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|475||Q173723||[[wp/ssb/Pintuyan]]||Southern Leyte||Town
|-
|476||Q173735||[[wp/ssb/Saint Bernard]]||Southern Leyte||Town
|-
|477||Q173745||[[wp/ssb/San Francisco, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|478||Q173754||[[wp/ssb/San Juan, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|479||Q173763||[[wp/ssb/San Ricardo]]||Southern Leyte||Town
|-
|480||Q173774||[[wp/ssb/Silago]]||Southern Leyte||Town
|-
|481||Q173792||[[wp/ssb/Sogod, Southern Leyte]]||Southern Leyte||Town
|-
|482||Q173811||[[wp/ssb/Tomas Oppus]]||Southern Leyte||Town
|-
|483||Q816088||[[wp/ssb/Almagro]]||Samar||Town
|-
|484||Q809957||[[wp/ssb/Basey]]||Samar||Town
|-
|485||Q577336||[[wp/ssb/Calbayog]]||Samar||City
|-
|486||Q816128||[[wp/ssb/Calbiga]]||Samar||Town
|-
|487||Q1020709||[[wp/ssb/Catbalogan]]||Samar||City
|-
|488||Q816142||[[wp/ssb/Daram]]||Samar||Town
|-
|489||Q816160||[[wp/ssb/Gandara]]||Samar||Town
|-
|490||Q816184||[[wp/ssb/Hinabangan]]||Samar||Town
|-
|491||Q816207||[[wp/ssb/Jiabong]]||Samar||Town
|-
|492||Q816240||[[wp/ssb/Marabut]]||Samar||Town
|-
|493||Q816267||[[wp/ssb/Matuguinao]]||Samar||Town
|-
|494||Q816296||[[wp/ssb/Motiong]]||Samar||Town
|-
|495||Q816320||[[wp/ssb/Pagsanghan]]||Samar||Town
|-
|496||Q816342||[[wp/ssb/Paranas]]||Samar||Town
|-
|497||Q252184||[[wp/ssb/Pinabacdao]]||Samar||Town
|-
|498||Q816396||[[wp/ssb/San Jorge]]||Samar||Town
|-
|499||Q816413||[[wp/ssb/San Jose de Buan]]||Samar||Town
|-
|500||Q816435||[[wp/ssb/San Sebastian]]||Samar||Town
|-
|501||Q816454||[[wp/ssb/Santa Margarita]]||Samar||Town
|-
|502||Q816471||[[wp/ssb/Santa Rita, Samar]]||Samar||Town
|-
|503||Q608320||[[wp/ssb/Santo Niño, Samar]]||Samar||Town
|-
|504||Q126346||[[wp/ssb/Tagapul-an]]||Samar||Town
|-
|505||Q816519||[[wp/ssb/Talalora]]||Samar||Town
|-
|506||Q816542||[[wp/ssb/Tarangnan]]||Samar||Town
|-
|507||Q816564||[[wp/ssb/Villareal]]||Samar||Town
|-
|508||Q229664||[[wp/ssb/Zumarraga]]||Samar||Town
|-
|509||Q174784||[[wp/ssb/Allen]]||Northern Samar||Town
|-
|510||Q174801||[[wp/ssb/Biri]]||Northern Samar||Town
|-
|511||Q174822||[[wp/ssb/Bobon]]||Northern Samar||Town
|-
|512||Q174871||[[wp/ssb/Capul]]||Northern Samar||Town
|-
|513||Q174886||[[wp/ssb/Catarman]]||Northern Samar||Town
|-
|514||Q174906||[[wp/ssb/Catubig]]||Northern Samar||Town
|-
|515||Q174919||[[wp/ssb/Gamay]]||Northern Samar||Town
|-
|516||Q174940||[[wp/ssb/Laoang]]||Northern Samar||Town
|-
|517||Q174962||[[wp/ssb/Lapinig]]||Northern Samar||Town
|-
|518||Q174987||[[wp/ssb/Las Navas]]||Northern Samar||Town
|-
|519||Q175008||[[wp/ssb/Lavezares]]||Northern Samar||Town
|-
|520||Q175031||[[wp/ssb/Lope de Vega]]||Northern Samar||Town
|-
|521||Q175054||[[wp/ssb/Mapanas]]||Northern Samar||Town
|-
|522||Q175082||[[wp/ssb/Mondragon]]||Northern Samar||Town
|-
|523||Q175100||[[wp/ssb/Palapag]]||Northern Samar||Town
|-
|524||Q175115||[[wp/ssb/Pambujan]]||Northern Samar||Town
|-
|525||Q175136||[[wp/ssb/Rosario, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|526||Q175163||[[wp/ssb/San Antonio, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|527||Q175183||[[wp/ssb/San Isidro, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|528||Q175203||[[wp/ssb/San Jose, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|529||Q175230||[[wp/ssb/San Roque]]||Northern Samar||Town
|-
|530||Q175247||[[wp/ssb/San Vicente, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|531||Q175267||[[wp/ssb/Silvino Lobos]]||Northern Samar||Town
|-
|532||Q175283||[[wp/ssb/Victoria, Northern Samar]]||Northern Samar||Town
|-
|533||Q212877||[[wp/ssb/Abuyog]]||Leyte||Town
|-
|534||Q212888||[[wp/ssb/Alangalang]]||Leyte||Town
|-
|535||Q212896||[[wp/ssb/Albuera]]||Leyte||Town
|-
|536||Q212907||[[wp/ssb/Babatngon]]||Leyte||Town
|-
|537||Q212924||[[wp/ssb/Barugo]]||Leyte||Town
|-
|538||Q212935||[[wp/ssb/Bato, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|539||Q812117||[[wp/ssb/Baybay]]||Leyte||City
|-
|540||Q212945||[[wp/ssb/Burauen]]||Leyte||Town
|-
|541||Q212951||[[wp/ssb/Calubian]]||Leyte||Town
|-
|542||Q212958||[[wp/ssb/Capoocan]]||Leyte||Town
|-
|543||Q212969||[[wp/ssb/Carigara]]||Leyte||Town
|-
|544||Q212981||[[wp/ssb/Dagami]]||Leyte||Town
|-
|545||Q212988||[[wp/ssb/Dulag]]||Leyte||Town
|-
|546||Q213006||[[wp/ssb/Hilongos]]||Leyte||Town
|-
|547||Q213024||[[wp/ssb/Hindang]]||Leyte||Town
|-
|548||Q213042||[[wp/ssb/Inopacan]]||Leyte||Town
|-
|549||Q213060||[[wp/ssb/Isabel]]||Leyte||Town
|-
|550||Q213086||[[wp/ssb/Jaro]]||Leyte||Town
|-
|551||Q213101||[[wp/ssb/Javier]]||Leyte||Town
|-
|552||Q213113||[[wp/ssb/Julita]]||Leyte||Town
|-
|553||Q213130||[[wp/ssb/Kananga]]||Leyte||Town
|-
|554||Q213144||[[wp/ssb/La Paz, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|555||Q213160||[[wp/ssb/Leyte, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|556||Q213174||[[wp/ssb/MacArthur]]||Leyte||Town
|-
|557||Q213190||[[wp/ssb/Mahaplag]]||Leyte||Town
|-
|558||Q213209||[[wp/ssb/Matag-ob]]||Leyte||Town
|-
|559||Q213227||[[wp/ssb/Matalom]]||Leyte||Town
|-
|560||Q213245||[[wp/ssb/Mayorga]]||Leyte||Town
|-
|561||Q213261||[[wp/ssb/Merida]]||Leyte||Town
|-
|562||Q1014782||[[wp/ssb/Ormoc]]||Leyte||City
|-
|563||Q213281||[[wp/ssb/Palo]]||Leyte||Town
|-
|564||Q213303||[[wp/ssb/Palompon]]||Leyte||Town
|-
|565||Q213323||[[wp/ssb/Pastrana]]||Leyte||Town
|-
|566||Q213341||[[wp/ssb/San Isidro, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|567||Q213357||[[wp/ssb/San Miguel, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|568||Q213378||[[wp/ssb/Santa Fe, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|569||Q213400||[[wp/ssb/Tabango]]||Leyte||Town
|-
|570||Q213420||[[wp/ssb/Tabontabon]]||Leyte||Town
|-
|571||Q40626||[[wp/ssb/Tacloban]]||Leyte||City
|-
|572||Q213431||[[wp/ssb/Tanauan, Leyte]]||Leyte||Town
|-
|573||Q213442||[[wp/ssb/Tolosa]]||Leyte||Town
|-
|574||Q213455||[[wp/ssb/Tunga]]||Leyte||Town
|-
|575||Q213463||[[wp/ssb/Villaba]]||Leyte||Town
|-
|576||Q313880||[[wp/ssb/Arteche]]||Eastern Samar||Town
|-
|577||Q313904||[[wp/ssb/Balangiga]]||Eastern Samar||Town
|-
|578||Q313914||[[wp/ssb/Balangkayan]]||Eastern Samar||Town
|-
|579||Q894059||[[wp/ssb/Borongan]]||Eastern Samar||City
|-
|580||Q313926||[[wp/ssb/Can-avid]]||Eastern Samar||Town
|-
|581||Q313939||[[wp/ssb/Dolores, Eastern Samar]]||Eastern Samar||Town
|-
|582||Q313951||[[wp/ssb/General MacArthur]]||Eastern Samar||Town
|-
|583||Q313967||[[wp/ssb/Giporlos]]||Eastern Samar||Town
|-
|584||Q313984||[[wp/ssb/Guiuan]]||Eastern Samar||Town
|-
|585||Q314002||[[wp/ssb/Hernani]]||Eastern Samar||Town
|-
|586||Q314021||[[wp/ssb/Jipapad]]||Eastern Samar||Town
|-
|587||Q314046||[[wp/ssb/Lawaan]]||Eastern Samar||Town
|-
|588||Q314070||[[wp/ssb/Llorente]]||Eastern Samar||Town
|-
|589||Q314096||[[wp/ssb/Maslog]]||Eastern Samar||Town
|-
|590||Q314117||[[wp/ssb/Maydolong]]||Eastern Samar||Town
|-
|591||Q314129||[[wp/ssb/Mercedes, Eastern Samar]]||Eastern Samar||Town
|-
|592||Q314154||[[wp/ssb/Oras]]||Eastern Samar||Town
|-
|593||Q314175||[[wp/ssb/Quinapondan]]||Eastern Samar||Town
|-
|594||Q314197||[[wp/ssb/Salcedo, Eastern Samar]]||Eastern Samar||Town
|-
|595||Q314220||[[wp/ssb/San Julian]]||Eastern Samar||Town
|-
|596||Q314239||[[wp/ssb/San Policarpo]]||Eastern Samar||Town
|-
|597||Q314257||[[wp/ssb/Sulat]]||Eastern Samar||Town
|-
|598||Q205677||[[wp/ssb/Taft]]||Eastern Samar||Town
|-
|599||Q406163||[[wp/ssb/Almeria]]||Biliran||Town
|-
|600||Q406186||[[wp/ssb/Biliran, Biliran]]||Biliran||Town
|-
|601||Q406226||[[wp/ssb/Cabucgayan]]||Biliran||Town
|-
|602||Q406267||[[wp/ssb/Caibiran]]||Biliran||Town
|-
|603||Q406317||[[wp/ssb/Culaba]]||Biliran||Town
|-
|604||Q406353||[[wp/ssb/Kawayan]]||Biliran||Town
|-
|605||Q406393||[[wp/ssb/Maripipi]]||Biliran||Town
|-
|606||Q277211||[[wp/ssb/Naval]]||Biliran||Town
|-
|607||Q315636||[[wp/ssb/Alcantara]]||Cebu||Town
|-
|608||Q315655||[[wp/ssb/Alcoy]]||Cebu||Town
|-
|609||Q315669||[[wp/ssb/Alegria]]||Cebu||Town
|-
|610||Q315687||[[wp/ssb/Aloguinsan]]||Cebu||Town
|-
|611||Q315703||[[wp/ssb/Argao]]||Cebu||Town
|-
|612||Q315719||[[wp/ssb/Asturias]]||Cebu||Town
|-
|613||Q315733||[[wp/ssb/Badian]]||Cebu||Town
|-
|614||Q315754||[[wp/ssb/Balamban]]||Cebu||Town
|-
|615||Q315771||[[wp/ssb/Bantayan]]||Cebu||Town
|-
|616||Q315790||[[wp/ssb/Barili]]||Cebu||Town
|-
|617||Q890623||[[wp/ssb/Bogo]]||Cebu||City
|-
|618||Q315809||[[wp/ssb/Boljoon]]||Cebu||Town
|-
|619||Q315827||[[wp/ssb/Borbon]]||Cebu||Town
|-
|620||Q315851||[[wp/ssb/Carcar]]||Cebu||City
|-
|621||Q315882||[[wp/ssb/Carmen, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|622||Q315900||[[wp/ssb/Catmon]]||Cebu||Town
|-
|623||Q1467||[[wp/ssb/Siyudad ha Cebu]]||Cebu||City
|-
|624||Q315923||[[wp/ssb/Compostela, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|625||Q315945||[[wp/ssb/Consolacion]]||Cebu||Town
|-
|626||Q315965||[[wp/ssb/Cordova]]||Cebu||Town
|-
|627||Q315981||[[wp/ssb/Daanbantayan]]||Cebu||Town
|-
|628||Q316001||[[wp/ssb/Dalaguete]]||Cebu||Town
|-
|629||Q1159273||[[wp/ssb/Danao]]||Cebu||City
|-
|630||Q316019||[[wp/ssb/Dumanjug]]||Cebu||Town
|-
|631||Q316037||[[wp/ssb/Ginatilan]]||Cebu||Town
|-
|632||Q574903||[[wp/ssb/Siyudad ha Lapu-Lapu]]||Cebu||City
|-
|633||Q316056||[[wp/ssb/Liloan]]||Cebu||Town
|-
|634||Q316080||[[wp/ssb/Madridejos]]||Cebu||Town
|-
|635||Q316101||[[wp/ssb/Malabuyoc]]||Cebu||Town
|-
|636||Q1889017||[[wp/ssb/Mandaue]]||Cebu||City
|-
|637||Q316125||[[wp/ssb/Medellin]]||Cebu||Town
|-
|638||Q316146||[[wp/ssb/Minglanilla]]||Cebu||Town
|-
|639||Q316171||[[wp/ssb/Moalboal]]||Cebu||Town
|-
|640||Q316197||[[wp/ssb/Naga, Cebu]]||Cebu||City
|-
|641||Q316230||[[wp/ssb/Oslob]]||Cebu||Town
|-
|642||Q316245||[[wp/ssb/Pilar, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|643||Q316259||[[wp/ssb/Pinamungajan]]||Cebu||Town
|-
|644||Q316275||[[wp/ssb/Poro]]||Cebu||Town
|-
|645||Q316289||[[wp/ssb/Ronda]]||Cebu||Town
|-
|646||Q316303||[[wp/ssb/Samboan]]||Cebu||Town
|-
|647||Q316318||[[wp/ssb/San Fernando, Cebu]]||Cebu||City
|-
|648||Q316332||[[wp/ssb/San Francisco, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|649||Q316350||[[wp/ssb/San Remigio, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|650||Q316370||[[wp/ssb/Santa Fe, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|651||Q316386||[[wp/ssb/Santander]]||Cebu||Town
|-
|652||Q316404||[[wp/ssb/Sibonga]]||Cebu||Town
|-
|653||Q316432||[[wp/ssb/Sogod, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|654||Q316453||[[wp/ssb/Tabogon]]||Cebu||Town
|-
|655||Q316474||[[wp/ssb/Tabuelan]]||Cebu||Town
|-
|656||Q316500||[[wp/ssb/Talisay, Cebu]]||Cebu||City
|-
|657||Q316527||[[wp/ssb/Toledo]]||Cebu||City
|-
|658||Q316547||[[wp/ssb/Tuburan, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|659||Q316564||[[wp/ssb/Tudela, Cebu]]||Cebu||Town
|-
|660||Q404369||[[wp/ssb/Alburquerque]]||Bohol||Town
|-
|661||Q404403||[[wp/ssb/Alicia, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|662||Q404434||[[wp/ssb/Anda, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|663||Q404459||[[wp/ssb/Antequera]]||Bohol||Town
|-
|664||Q404489||[[wp/ssb/Baclayon]]||Bohol||Town
|-
|665||Q404519||[[wp/ssb/Balilihan]]||Bohol||Town
|-
|666||Q404549||[[wp/ssb/Batuan]]||Bohol||Town
|-
|667||Q404581||[[wp/ssb/Bien Unido]]||Bohol||Town
|-
|668||Q404604||[[wp/ssb/Bilar]]||Bohol||Town
|-
|669||Q404623||[[wp/ssb/Buenavista, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|670||Q404652||[[wp/ssb/Calape]]||Bohol||Town
|-
|671||Q404680||[[wp/ssb/Candijay]]||Bohol||Town
|-
|672||Q241239||[[wp/ssb/Carmen, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|673||Q404750||[[wp/ssb/Catigbian]]||Bohol||Town
|-
|674||Q404775||[[wp/ssb/Clarin, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|675||Q404799||[[wp/ssb/Corella]]||Bohol||Town
|-
|676||Q404825||[[wp/ssb/Cortes, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|677||Q404854||[[wp/ssb/Dagohoy]]||Bohol||Town
|-
|678||Q404882||[[wp/ssb/Danao, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|679||Q404908||[[wp/ssb/Dauis]]||Bohol||Town
|-
|680||Q404930||[[wp/ssb/Dimiao]]||Bohol||Town
|-
|681||Q404951||[[wp/ssb/Duero]]||Bohol||Town
|-
|682||Q404976||[[wp/ssb/Garcia Hernandez]]||Bohol||Town
|-
|683||Q405005||[[wp/ssb/Getafe]]||Bohol||Town
|-
|684||Q405058||[[wp/ssb/Guindulman]]||Bohol||Town
|-
|685||Q405088||[[wp/ssb/Inabanga]]||Bohol||Town
|-
|686||Q405110||[[wp/ssb/Jagna]]||Bohol||Town
|-
|687||Q405141||[[wp/ssb/Lila]]||Bohol||Town
|-
|688||Q405171||[[wp/ssb/Loay]]||Bohol||Town
|-
|689||Q405197||[[wp/ssb/Loboc]]||Bohol||Town
|-
|690||Q405224||[[wp/ssb/Loon]]||Bohol||Town
|-
|691||Q405268||[[wp/ssb/Mabini, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|692||Q405303||[[wp/ssb/Maribojoc]]||Bohol||Town
|-
|693||Q178330||[[wp/ssb/Panglao]]||Bohol||Town
|-
|694||Q405384||[[wp/ssb/Pilar, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|695||Q405427||[[wp/ssb/President Carlos P. Garcia]]||Bohol||Town
|-
|696||Q405472||[[wp/ssb/Sagbayan]]||Bohol||Town
|-
|697||Q259298||[[wp/ssb/San Isidro, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|698||Q405544||[[wp/ssb/San Miguel, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|699||Q386388||[[wp/ssb/Sevilla]]||Bohol||Town
|-
|700||Q405628||[[wp/ssb/Sierra Bullones]]||Bohol||Town
|-
|701||Q405674||[[wp/ssb/Sikatuna]]||Bohol||Town
|-
|702||Q1826||[[wp/ssb/Tagbilaran]]||Bohol||City
|-
|703||Q405714||[[wp/ssb/Talibon]]||Bohol||Town
|-
|704||Q405749||[[wp/ssb/Trinidad]]||Bohol||Town
|-
|705||Q405980||[[wp/ssb/Tubigon]]||Bohol||Town
|-
|706||Q406015||[[wp/ssb/Ubay]]||Bohol||Town
|-
|707||Q406046||[[wp/ssb/Valencia, Bohol]]||Bohol||Town
|-
|708||Q174305||[[wp/ssb/Enrique Villanueva]]||Siquijor||Town
|-
|709||Q174317||[[wp/ssb/Larena]]||Siquijor||Town
|-
|710||Q174332||[[wp/ssb/Lazi]]||Siquijor||Town
|-
|711||Q174343||[[wp/ssb/Maria, Siquijor]]||Siquijor||Town
|-
|712||Q174354||[[wp/ssb/San Juan, Siquijor]]||Siquijor||Town
|-
|713||Q174373||[[wp/ssb/Siquijor, Siquijor]]||Siquijor||Town
|-
|714||Q194822||[[wp/ssb/Amlan]]||Negros Oriental||Town
|-
|715||Q194854||[[wp/ssb/Ayungon]]||Negros Oriental||Town
|-
|716||Q194874||[[wp/ssb/Bacong]]||Negros Oriental||Town
|-
|717||Q628590||[[wp/ssb/Bais]]||Negros Oriental||City
|-
|718||Q194900||[[wp/ssb/Basay]]||Negros Oriental||Town
|-
|719||Q812113||[[wp/ssb/Bayawan]]||Negros Oriental||City
|-
|720||Q194916||[[wp/ssb/Bindoy]]||Negros Oriental||Town
|-
|721||Q991602||[[wp/ssb/Canlaon]]||Negros Oriental||City
|-
|722||Q194940||[[wp/ssb/Dauin]]||Negros Oriental||Town
|-
|723||Q873377||[[wp/ssb/Dumaguete]]||Negros Oriental||City
|-
|724||Q195197||[[wp/ssb/Guihulngan]]||Negros Oriental||City
|-
|725||Q194967||[[wp/ssb/Jimalalud]]||Negros Oriental||Town
|-
|726||Q194983||[[wp/ssb/La Libertad, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|727||Q195004||[[wp/ssb/Mabinay]]||Negros Oriental||Town
|-
|728||Q195018||[[wp/ssb/Manjuyod]]||Negros Oriental||Town
|-
|729||Q195040||[[wp/ssb/Pamplona, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|730||Q195056||[[wp/ssb/San Jose, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|731||Q195074||[[wp/ssb/Santa Catalina, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|732||Q195090||[[wp/ssb/Siaton]]||Negros Oriental||Town
|-
|733||Q195106||[[wp/ssb/Sibulan]]||Negros Oriental||Town
|-
|734||Q1020705||[[wp/ssb/Tanjay]]||Negros Oriental||City
|-
|735||Q195121||[[wp/ssb/Tayasan]]||Negros Oriental||Town
|-
|736||Q195140||[[wp/ssb/Valencia, Negros Oriental]]||Negros Oriental||Town
|-
|737||Q195164||[[wp/ssb/Vallehermoso]]||Negros Oriental||Town
|-
|738||Q145673||[[wp/ssb/Zamboanguita]]||Negros Oriental||Town
|-
|739||Q5217||[[wp/ssb/Bacolod]]||Negros Occidental||Town
|-
|740||Q628297||[[wp/ssb/Bago]]||Negros Occidental||City
|-
|741||Q195243||[[wp/ssb/Binalbagan]]||Negros Occidental||Town
|-
|742||Q1020688||[[wp/ssb/Cadiz]]||Negros Occidental||City
|-
|743||Q195258||[[wp/ssb/Calatrava]]||Negros Occidental||Town
|-
|744||Q195272||[[wp/ssb/Candoni]]||Negros Occidental||Town
|-
|745||Q195287||[[wp/ssb/Cauayan, Negros Occidental]]||Negros Occidental||Town
|-
|746||Q195304||[[wp/ssb/Enrique B. Magalona]]||Negros Occidental||Town
|-
|747||Q1027743||[[wp/ssb/Escalante]]||Negros Occidental||City
|-
|748||Q1423846||[[wp/ssb/Himamaylan]]||Negros Occidental||City
|-
|749||Q195322||[[wp/ssb/Hinigaran]]||Negros Occidental||Town
|-
|750||Q195336||[[wp/ssb/Hinoba-an]]||Negros Occidental||Town
|-
|751||Q195352||[[wp/ssb/Ilog]]||Negros Occidental||Town
|-
|752||Q195373||[[wp/ssb/Isabela, Negros Occidental]]||Negros Occidental||Town
|-
|753||Q1026445||[[wp/ssb/Kabankalan]]||Negros Occidental||City
|-
|754||Q1789908||[[wp/ssb/La Carlota]]||Negros Occidental||City
|-
|755||Q195397||[[wp/ssb/La Castellana]]||Negros Occidental||Town
|-
|756||Q195418||[[wp/ssb/Manapla]]||Negros Occidental||Town
|-
|757||Q195438||[[wp/ssb/Moises Padilla]]||Negros Occidental||Town
|-
|758||Q195459||[[wp/ssb/Murcia]]||Negros Occidental||Town
|-
|759||Q195477||[[wp/ssb/Pontevedra]]||Negros Occidental||Town
|-
|760||Q195489||[[wp/ssb/Pulupandan]]||Negros Occidental||Town
|-
|761||Q1787527||[[wp/ssb/Sagay]]||Negros Occidental||Town
|-
|762||Q195503||[[wp/ssb/Salvador Benedicto]]||Negros Occidental||Town
|-
|763||Q1025390||[[wp/ssb/San Carlos, Negros Occidental]]||Negros Occidental||City
|-
|764||Q195523||[[wp/ssb/San Enrique, Negros Occidental]]||Negros Occidental||Town
|-
|765||Q1020696||[[wp/ssb/Silay]]||Negros Occidental||City
|-
|766||Q1027115||[[wp/ssb/Sipalay]]||Negros Occidental||City
|-
|767||Q1027120||[[wp/ssb/Talisay, Negros Occidental]]||Negros Occidental||City
|-
|768||Q195549||[[wp/ssb/Toboso]]||Negros Occidental||Town
|-
|769||Q195569||[[wp/ssb/Valladolid]]||Negros Occidental||Town
|-
|770||Q1026021||[[wp/ssb/Victorias]]||Negros Occidental||City
|-
|771||Q274491||[[wp/ssb/Ajuy]]||Iloilo||Town
|-
|772||Q274508||[[wp/ssb/Alimodian]]||Iloilo||Town
|-
|773||Q274543||[[wp/ssb/Anilao]]||Iloilo||Town
|-
|774||Q274557||[[wp/ssb/Badiangan]]||Iloilo||Town
|-
|775||Q274578||[[wp/ssb/Balasan]]||Iloilo||Town
|-
|776||Q274595||[[wp/ssb/Banate]]||Iloilo||Town
|-
|777||Q82502||[[wp/ssb/Barotac Nuevo]]||Iloilo||Town
|-
|778||Q82493||[[wp/ssb/Barotac Viejo]]||Iloilo||Town
|-
|779||Q274654||[[wp/ssb/Batad]]||Iloilo||Town
|-
|780||Q274671||[[wp/ssb/Bingawan]]||Iloilo||Town
|-
|781||Q274693||[[wp/ssb/Cabatuan, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|782||Q274713||[[wp/ssb/Calinog]]||Iloilo||Town
|-
|783||Q274731||[[wp/ssb/Carles]]||Iloilo||Town
|-
|784||Q274749||[[wp/ssb/Concepcion, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|785||Q274780||[[wp/ssb/Dingle]]||Iloilo||Town
|-
|786||Q274795||[[wp/ssb/Dueñas]]||Iloilo||Town
|-
|787||Q74758||[[wp/ssb/Dumangas]]||Iloilo||Town
|-
|788||Q82506||[[wp/ssb/Estancia]]||Iloilo||Town
|-
|789||Q274847||[[wp/ssb/Guimbal]]||Iloilo||Town
|-
|790||Q74755||[[wp/ssb/Igbaras]]||Iloilo||Town
|-
|791||Q459787||[[wp/ssb/Siyudad ha Iloilo]]||Iloilo||City
|-
|792||Q82570||[[wp/ssb/Janiuay]]||Iloilo||Town
|-
|793||Q274907||[[wp/ssb/Lambunao]]||Iloilo||Town
|-
|794||Q274937||[[wp/ssb/Leganes]]||Iloilo||Town
|-
|795||Q274961||[[wp/ssb/Lemery, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|796||Q274987||[[wp/ssb/Leon]]||Iloilo||Town
|-
|797||Q275015||[[wp/ssb/Maasin, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|798||Q74753||[[wp/ssb/Miagao]]||Iloilo||Town
|-
|799||Q275071||[[wp/ssb/Mina, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|800||Q275184||[[wp/ssb/New Lucena]]||Iloilo||Town
|-
|801||Q275199||[[wp/ssb/Oton]]||Iloilo||Town
|-
|802||Q1855693||[[wp/ssb/Passi]]||Iloilo||City
|-
|803||Q275221||[[wp/ssb/Pavia]]||Iloilo||Town
|-
|804||Q275243||[[wp/ssb/Pototan]]||Iloilo||Town
|-
|805||Q275264||[[wp/ssb/San Dionisio]]||Iloilo||Town
|-
|806||Q275280||[[wp/ssb/San Enrique]]||Iloilo||Town
|-
|807||Q275295||[[wp/ssb/San Joaquin]]||Iloilo||Town
|-
|808||Q275312||[[wp/ssb/San Miguel, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|809||Q275329||[[wp/ssb/San Rafael, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|810||Q275347||[[wp/ssb/Santa Barbara, Iloilo]]||Iloilo||Town
|-
|811||Q275368||[[wp/ssb/Sara]]||Iloilo||Town
|-
|812||Q82497||[[wp/ssb/Tigbauan]]||Iloilo||Town
|-
|813||Q275417||[[wp/ssb/Tubungan]]||Iloilo||Town
|-
|814||Q148064||[[wp/ssb/Zarraga]]||Iloilo||Town
|-
|815||Q313781||[[wp/ssb/Buenavista, Guimaras]]||Guimaras||Town
|-
|816||Q313802||[[wp/ssb/Jordan, Guimaras]]||Guimaras||Town
|-
|817||Q313810||[[wp/ssb/Nueva Valencia]]||Guimaras||Town
|-
|818||Q313825||[[wp/ssb/San Lorenzo]]||Guimaras||Town
|-
|819||Q313844||[[wp/ssb/Sibunag]]||Guimaras||Town
|-
|820||Q355953||[[wp/ssb/Cuartero]]||Capiz||Town
|-
|821||Q355986||[[wp/ssb/Dao]]||Capiz||Town
|-
|822||Q356019||[[wp/ssb/Dumalag]]||Capiz||Town
|-
|823||Q356053||[[wp/ssb/Dumarao]]||Capiz||Town
|-
|824||Q356081||[[wp/ssb/Ivisan]]||Capiz||Town
|-
|825||Q356106||[[wp/ssb/Jamindan]]||Capiz||Town
|-
|826||Q356153||[[wp/ssb/Ma-ayon]]||Capiz||Town
|-
|827||Q356174||[[wp/ssb/Mambusao]]||Capiz||Town
|-
|828||Q356204||[[wp/ssb/Panay, Capiz]]||Capiz||Town
|-
|829||Q356231||[[wp/ssb/Panitan]]||Capiz||Town
|-
|830||Q356266||[[wp/ssb/Pilar, Capiz]]||Capiz||Town
|-
|831||Q356292||[[wp/ssb/Pontevedra, Capiz]]||Capiz||Town
|-
|832||Q356313||[[wp/ssb/President Roxas]]||Capiz||Town
|-
|833||Q2209||[[wp/ssb/Roxas, Capiz]]||Capiz||City
|-
|834||Q356338||[[wp/ssb/Sapian]]||Capiz||Town
|-
|835||Q356368||[[wp/ssb/Sigma]]||Capiz||Town
|-
|836||Q356398||[[wp/ssb/Tapaz]]||Capiz||Town
|-
|837||Q492119||[[wp/ssb/Anini-y]]||Antique||Town
|-
|838||Q492155||[[wp/ssb/Barbaza]]||Antique||Town
|-
|839||Q492263||[[wp/ssb/Belison]]||Antique||Town
|-
|840||Q492325||[[wp/ssb/Bugasong]]||Antique||Town
|-
|841||Q492363||[[wp/ssb/Caluya]]||Antique||Town
|-
|842||Q492406||[[wp/ssb/Culasi]]||Antique||Town
|-
|843||Q144779||[[wp/ssb/Hamtic]]||Antique||Town
|-
|844||Q492479||[[wp/ssb/Laua-an]]||Antique||Town
|-
|845||Q492516||[[wp/ssb/Libertad, Antique]]||Antique||Town
|-
|846||Q492545||[[wp/ssb/Pandan, Antique]]||Antique||Town
|-
|847||Q492577||[[wp/ssb/Patnongon]]||Antique||Town
|-
|848||Q492619||[[wp/ssb/San Jose de Buenavista]]||Antique||Town
|-
|849||Q492673||[[wp/ssb/San Remigio, Antique]]||Antique||Town
|-
|850||Q492707||[[wp/ssb/Sebaste]]||Antique||Town
|-
|851||Q492742||[[wp/ssb/Sibalom]]||Antique||Town
|-
|852||Q492780||[[wp/ssb/Tibiao]]||Antique||Town
|-
|853||Q492817||[[wp/ssb/Tobias Fornier]]||Antique||Town
|-
|854||Q492862||[[wp/ssb/Valderrama]]||Antique||Town
|-
|855||Q434743||[[wp/ssb/Altavas]]||Aklan||Town
|-
|856||Q626586||[[wp/ssb/Balete, Aklan]]||Aklan||Town
|-
|857||Q569215||[[wp/ssb/Banga, Aklan]]||Aklan||Town
|-
|858||Q626645||[[wp/ssb/Batan]]||Aklan||Town
|-
|859||Q576805||[[wp/ssb/Buruanga]]||Aklan||Town
|-
|860||Q626695||[[wp/ssb/Ibajay]]||Aklan||Town
|-
|861||Q626721||[[wp/ssb/Kalibo]]||Aklan||Town
|-
|862||Q626746||[[wp/ssb/Lezo]]||Aklan||Town
|-
|863||Q626786||[[wp/ssb/Libacao]]||Aklan||Town
|-
|864||Q626820||[[wp/ssb/Madalag]]||Aklan||Town
|-
|865||Q626873||[[wp/ssb/Makato]]||Aklan||Town
|-
|866||Q626905||[[wp/ssb/Malay, Aklan]]||Aklan||Town
|-
|867||Q626935||[[wp/ssb/Malinao, Aklan]]||Aklan||Town
|-
|868||Q626959||[[wp/ssb/Nabas]]||Aklan||Town
|-
|869||Q626992||[[wp/ssb/New Washington]]||Aklan||Town
|-
|870||Q627008||[[wp/ssb/Numancia]]||Aklan||Town
|-
|871||Q627028||[[wp/ssb/Tangalan]]||Aklan||Town
|-
|872||Q174114||[[wp/ssb/Barcelona, Sorsogon]]||Sorsogon||Town
|-
|873||Q174132||[[wp/ssb/Bulan]]||Sorsogon||Town
|-
|874||Q174149||[[wp/ssb/Bulusan]]||Sorsogon||Town
|-
|875||Q174162||[[wp/ssb/Casiguran, Sorsogon]]||Sorsogon||Town
|-
|876||Q174177||[[wp/ssb/Castilla]]||Sorsogon||Town
|-
|877||Q174192||[[wp/ssb/Donsol]]||Sorsogon||Town
|-
|878||Q174201||[[wp/ssb/Gubat]]||Sorsogon||Town
|-
|879||Q174215||[[wp/ssb/Irosin]]||Sorsogon||Town
|-
|880||Q174226||[[wp/ssb/Juban]]||Sorsogon||Town
|-
|881||Q174236||[[wp/ssb/Magallanes, Sorsogon]]||Sorsogon||Town
|-
|882||Q174246||[[wp/ssb/Matnog]]||Sorsogon||Town
|-
|883||Q174255||[[wp/ssb/Pilar, Sorsogon]]||Sorsogon||Town
|-
|884||Q174269||[[wp/ssb/Prieto Diaz]]||Sorsogon||Town
|-
|885||Q174281||[[wp/ssb/Santa Magdalena]]||Sorsogon||Town
|-
|886||Q174096||[[wp/ssb/Siyudad ha Sorsogon]]||Sorsogon||City
|-
|887||Q191416||[[wp/ssb/Aroroy]]||Masbate||Town
|-
|888||Q191438||[[wp/ssb/Baleno]]||Masbate||Town
|-
|889||Q191453||[[wp/ssb/Balud]]||Masbate||Town
|-
|890||Q191463||[[wp/ssb/Batuan, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|891||Q191478||[[wp/ssb/Cataingan]]||Masbate||Town
|-
|892||Q191482||[[wp/ssb/Cawayan]]||Masbate||Town
|-
|893||Q191490||[[wp/ssb/Claveria, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|894||Q191496||[[wp/ssb/Dimasalang]]||Masbate||Town
|-
|895||Q191501||[[wp/ssb/Esperanza, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|896||Q191512||[[wp/ssb/Mandaon]]||Masbate||Town
|-
|897||Q191651||[[wp/ssb/Siyudad ha Masbate]]||Masbate||City
|-
|898||Q191522||[[wp/ssb/Milagros]]||Masbate||Town
|-
|899||Q191533||[[wp/ssb/Mobo]]||Masbate||Town
|-
|900||Q191544||[[wp/ssb/Monreal]]||Masbate||Town
|-
|901||Q191558||[[wp/ssb/Palanas]]||Masbate||Town
|-
|902||Q191581||[[wp/ssb/Pio V. Corpus]]||Masbate||Town
|-
|903||Q191590||[[wp/ssb/Placer, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|904||Q191606||[[wp/ssb/San Fernando, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|905||Q191621||[[wp/ssb/San Jacinto, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|906||Q191630||[[wp/ssb/San Pascual, Masbate]]||Masbate||Town
|-
|907||Q191636||[[wp/ssb/Uson]]||Masbate||Town
|-
|908||Q192067||[[wp/ssb/Bagamanoc]]||Catanduanes||Town
|-
|909||Q192072||[[wp/ssb/Baras, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|910||Q192085||[[wp/ssb/Bato, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|911||Q192091||[[wp/ssb/Caramoran]]||Catanduanes||Town
|-
|912||Q192629||[[wp/ssb/Gigmoto]]||Catanduanes||Town
|-
|913||Q123163||[[wp/ssb/Pandan, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|914||Q192646||[[wp/ssb/Panganiban]]||Catanduanes||Town
|-
|915||Q840162||[[wp/ssb/San Andres, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|916||Q192665||[[wp/ssb/San Miguel, Catanduanes]]||Catanduanes||Town
|-
|917||Q192670||[[wp/ssb/Viga]]||Catanduanes||Town
|-
|918||Q192681||[[wp/ssb/Virac]]||Catanduanes||Town
|-
|919||Q208672||[[wp/ssb/Baao]]||Camarines Sur||Town
|-
|920||Q208678||[[wp/ssb/Balatan]]||Camarines Sur||Town
|-
|921||Q208683||[[wp/ssb/Bato, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|922||Q208690||[[wp/ssb/Bombon]]||Camarines Sur||Town
|-
|923||Q208699||[[wp/ssb/Buhi]]||Camarines Sur||Town
|-
|924||Q208712||[[wp/ssb/Bula]]||Camarines Sur||Town
|-
|925||Q208717||[[wp/ssb/Cabusao]]||Camarines Sur||Town
|-
|926||Q208727||[[wp/ssb/Calabanga]]||Camarines Sur||Town
|-
|927||Q208738||[[wp/ssb/Camaligan]]||Camarines Sur||Town
|-
|928||Q208749||[[wp/ssb/Canaman]]||Camarines Sur||Town
|-
|929||Q208757||[[wp/ssb/Caramoan]]||Camarines Sur||Town
|-
|930||Q208765||[[wp/ssb/Del Gallego]]||Camarines Sur||Town
|-
|931||Q208769||[[wp/ssb/Gainza]]||Camarines Sur||Town
|-
|932||Q208775||[[wp/ssb/Garchitorena]]||Camarines Sur||Town
|-
|933||Q208782||[[wp/ssb/Goa]]||Camarines Sur||Town
|-
|934||Q2205||[[wp/ssb/Iriga]]||Camarines Sur||City
|-
|935||Q208792||[[wp/ssb/Lagonoy]]||Camarines Sur||Town
|-
|936||Q208814||[[wp/ssb/Libmanan]]||Camarines Sur||Town
|-
|937||Q208835||[[wp/ssb/Lupi]]||Camarines Sur||Town
|-
|938||Q208845||[[wp/ssb/Magarao]]||Camarines Sur||Town
|-
|939||Q208852||[[wp/ssb/Milaor]]||Camarines Sur||Town
|-
|940||Q208864||[[wp/ssb/Minalabac]]||Camarines Sur||Town
|-
|941||Q208872||[[wp/ssb/Nabua]]||Camarines Sur||Town
|-
|942||Q2207||[[wp/ssb/Naga, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|943||Q208878||[[wp/ssb/Ocampo]]||Camarines Sur||Town
|-
|944||Q208886||[[wp/ssb/Pamplona, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|945||Q208892||[[wp/ssb/Pasacao]]||Camarines Sur||Town
|-
|946||Q208899||[[wp/ssb/Pili]]||Camarines Sur||Town
|-
|947||Q208919||[[wp/ssb/Presentacion]]||Camarines Sur||Town
|-
|948||Q208924||[[wp/ssb/Ragay]]||Camarines Sur||Town
|-
|949||Q208937||[[wp/ssb/Sagñay]]||Camarines Sur||Town
|-
|950||Q208950||[[wp/ssb/San Fernando, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|951||Q208966||[[wp/ssb/San Jose, Camarines Sur]]||Camarines Sur||Town
|-
|952||Q208985||[[wp/ssb/Sipocot]]||Camarines Sur||Town
|-
|953||Q208995||[[wp/ssb/Siruma]]||Camarines Sur||Town
|-
|954||Q209011||[[wp/ssb/Tigaon]]||Camarines Sur||Town
|-
|955||Q209024||[[wp/ssb/Tinambac]]||Camarines Sur||Town
|-
|956||Q356607||[[wp/ssb/Basud]]||Camarines Norte||Town
|-
|957||Q119624||[[wp/ssb/Capalonga]]||Camarines Norte||Town
|-
|958||Q356655||[[wp/ssb/Daet]]||Camarines Norte||Town
|-
|959||Q356681||[[wp/ssb/Jose Panganiban]]||Camarines Norte||Town
|-
|960||Q356708||[[wp/ssb/Labo]]||Camarines Norte||Town
|-
|961||Q356734||[[wp/ssb/Mercedes, Camarines Norte]]||Camarines Norte||Town
|-
|962||Q356759||[[wp/ssb/Paracale]]||Camarines Norte||Town
|-
|963||Q356803||[[wp/ssb/San Lorenzo Ruiz]]||Camarines Norte||Town
|-
|964||Q302791||[[wp/ssb/San Vicente, Camarines Norte]]||Camarines Norte||Town
|-
|965||Q356853||[[wp/ssb/Santa Elena]]||Camarines Norte||Town
|-
|966||Q356878||[[wp/ssb/Talisay, Camarines Norte]]||Camarines Norte||Town
|-
|967||Q356898||[[wp/ssb/Vinzons]]||Camarines Norte||Town
|-
|968||Q492912||[[wp/ssb/Bacacay]]||Albay||Town
|-
|969||Q492976||[[wp/ssb/Camalig]]||Albay||Town
|-
|970||Q493008||[[wp/ssb/Daraga]]||Albay||Town
|-
|971||Q493032||[[wp/ssb/Guinobatan]]||Albay||Town
|-
|972||Q493065||[[wp/ssb/Jovellar]]||Albay||Town
|-
|973||Q1696||[[wp/ssb/Legazpi]]||Albay||City
|-
|974||Q493095||[[wp/ssb/Libon]]||Albay||Town
|-
|975||Q1701||[[wp/ssb/Ligao]]||Albay||City
|-
|976||Q493132||[[wp/ssb/Malilipot]]||Albay||Town
|-
|977||Q493178||[[wp/ssb/Malinao, Albay]]||Albay||Town
|-
|978||Q493204||[[wp/ssb/Manito]]||Albay||Town
|-
|979||Q493246||[[wp/ssb/Oas]]||Albay||Town
|-
|980||Q256045||[[wp/ssb/Pio Duran]]||Albay||Town
|-
|981||Q493326||[[wp/ssb/Polangui]]||Albay||Town
|-
|982||Q493362||[[wp/ssb/Rapu-Rapu]]||Albay||Town
|-
|983||Q493409||[[wp/ssb/Santo Domingo, Albay]]||Albay||Town
|-
|984||Q1706||[[wp/ssb/Tabaco]]||Albay||City
|-
|985||Q493444||[[wp/ssb/Tiwi]]||Albay||Town
|-
|986||Q174497||[[wp/ssb/Alcantara, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|987||Q174511||[[wp/ssb/Banton]]||Romblon||Town
|-
|988||Q174525||[[wp/ssb/Cajidiocan]]||Romblon||Town
|-
|989||Q174544||[[wp/ssb/Calatrava, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|990||Q174562||[[wp/ssb/Concepcion, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|991||Q174575||[[wp/ssb/Corcuera]]||Romblon||Town
|-
|992||Q174591||[[wp/ssb/Ferrol]]||Romblon||Town
|-
|993||Q174607||[[wp/ssb/Looc, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|994||Q174620||[[wp/ssb/Magdiwang]]||Romblon||Town
|-
|995||Q174632||[[wp/ssb/Odiongan]]||Romblon||Town
|-
|996||Q174649||[[wp/ssb/Romblon, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|997||Q174659||[[wp/ssb/San Agustin, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|998||Q174667||[[wp/ssb/San Andres, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|999||Q174676||[[wp/ssb/San Fernando, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|1000||Q174689||[[wp/ssb/San Jose, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|1001||Q174702||[[wp/ssb/Santa Fe, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|1002||Q174717||[[wp/ssb/Santa Maria, Romblon]]||Romblon||Town
|-
|1003||Q111338||[[wp/ssb/Aborlan]]||Palawan||Town
|-
|1004||Q111351||[[wp/ssb/Agutaya]]||Palawan||Town
|-
|1005||Q111360||[[wp/ssb/Araceli]]||Palawan||Town
|-
|1006||Q111372||[[wp/ssb/Balabac]]||Palawan||Town
|-
|1007||Q111378||[[wp/ssb/Bataraza]]||Palawan||Town
|-
|1008||Q111386||[[wp/ssb/Brooke's Point]]||Palawan||Town
|-
|1009||Q111393||[[wp/ssb/Busuanga]]||Palawan||Town
|-
|1010||Q111402||[[wp/ssb/Cagayancillo]]||Palawan||Town
|-
|1011||Q111414||[[wp/ssb/Coron]]||Palawan||Town
|-
|1012||Q111427||[[wp/ssb/Culion]]||Palawan||Town
|-
|1013||Q111438||[[wp/ssb/Cuyo]]||Palawan||Town
|-
|1014||Q111468||[[wp/ssb/Dumaran]]||Palawan||Town
|-
|1015||Q111483||[[wp/ssb/El Nido]]||Palawan||Town
|-
|1016||Q111495||[[wp/ssb/Kalayaan, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1017||Q111506||[[wp/ssb/Linapacan]]||Palawan||Town
|-
|1018||Q111521||[[wp/ssb/Magsaysay, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1019||Q111535||[[wp/ssb/Narra]]||Palawan||Town
|-
|1020||Q111739||[[wp/ssb/Puerto Princesa]]||Palawan||City
|-
|1021||Q111662||[[wp/ssb/Quezon, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1022||Q111677||[[wp/ssb/Rizal, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1023||Q111689||[[wp/ssb/Roxas, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1024||Q111707||[[wp/ssb/San Vicente, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1025||Q111719||[[wp/ssb/Sofronio Española]]||Palawan||Town
|-
|1026||Q111730||[[wp/ssb/Taytay, Palawan]]||Palawan||Town
|-
|1027||Q107538||[[wp/ssb/Baco]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1028||Q107543||[[wp/ssb/Bansud]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1029||Q107550||[[wp/ssb/Bongabong]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1030||Q107554||[[wp/ssb/Bulalacao]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1031||Q107624||[[wp/ssb/Calapan]]||Oriental Mindoro||City
|-
|1032||Q107559||[[wp/ssb/Gloria]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1033||Q107567||[[wp/ssb/Mansalay]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1034||Q107573||[[wp/ssb/Naujan]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1035||Q107578||[[wp/ssb/Pinamalayan]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1036||Q107585||[[wp/ssb/Pola]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1037||Q107593||[[wp/ssb/Puerto Galera]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1038||Q107598||[[wp/ssb/Roxas, Oriental Mindoro]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1039||Q107606||[[wp/ssb/San Teodoro]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1040||Q107612||[[wp/ssb/Socorro, Oriental Mindoro]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1041||Q107618||[[wp/ssb/Victoria, Oriental Mindoro]]||Oriental Mindoro||Town
|-
|1042||Q107454||[[wp/ssb/Abra de Ilog]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1043||Q107460||[[wp/ssb/Calintaan]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1044||Q107465||[[wp/ssb/Looc, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1045||Q107476||[[wp/ssb/Lubang]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1046||Q107482||[[wp/ssb/Magsaysay, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1047||Q107488||[[wp/ssb/Mamburao]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1048||Q107493||[[wp/ssb/Paluan]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1049||Q107499||[[wp/ssb/Rizal, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1050||Q107505||[[wp/ssb/Sablayan]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1051||Q107511||[[wp/ssb/San Jose, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1052||Q107519||[[wp/ssb/Santa Cruz, Occidental Mindoro]]||Occidental Mindoro||Town
|-
|1053||Q107011||[[wp/ssb/Boac]]||Marinduque||Town
|-
|1054||Q107023||[[wp/ssb/Buenavista, Marinduque]]||Marinduque||Town
|-
|1055||Q107029||[[wp/ssb/Gasan]]||Marinduque||Town
|-
|1056||Q107034||[[wp/ssb/Mogpog]]||Marinduque||Town
|-
|1057||Q107042||[[wp/ssb/Santa Cruz, Marinduque]]||Marinduque||Town
|-
|1058||Q107048||[[wp/ssb/Torrijos]]||Marinduque||Town
|-
|1059||Q106758||[[wp/ssb/Angono]]||Rizal||Town
|-
|1060||Q1636||[[wp/ssb/Antipolo]]||Rizal||City
|-
|1061||Q106766||[[wp/ssb/Baras, Rizal]]||Rizal||Town
|-
|1062||Q106783||[[wp/ssb/Binangonan]]||Rizal||Town
|-
|1063||Q106790||[[wp/ssb/Cainta]]||Rizal||Town
|-
|1064||Q106796||[[wp/ssb/Cardona]]||Rizal||Town
|-
|1065||Q106804||[[wp/ssb/Jalajala]]||Rizal||Town
|-
|1066||Q106810||[[wp/ssb/Morong, Rizal]]||Rizal||Town
|-
|1067||Q106817||[[wp/ssb/Pililla]]||Rizal||Town
|-
|1068||Q106825||[[wp/ssb/Rodriguez]]||Rizal||Town
|-
|1069||Q106832||[[wp/ssb/San Mateo, Rizal]]||Rizal||Town
|-
|1070||Q106839||[[wp/ssb/Tanay]]||Rizal||Town
|-
|1071||Q373204||[[wp/ssb/Taytay, Rizal]]||Rizal||Town
|-
|1072||Q106848||[[wp/ssb/Teresa]]||Rizal||Town
|-
|1073||Q103777||[[wp/ssb/Agdangan]]||Quezon||Town
|-
|1074||Q103786||[[wp/ssb/Alabat]]||Quezon||Town
|-
|1075||Q103807||[[wp/ssb/Atimonan]]||Quezon||Town
|-
|1076||Q103815||[[wp/ssb/Buenavista, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1077||Q103825||[[wp/ssb/Burdeos]]||Quezon||Town
|-
|1078||Q103833||[[wp/ssb/Calauag]]||Quezon||Town
|-
|1079||Q103841||[[wp/ssb/Candelaria, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1080||Q103872||[[wp/ssb/Catanauan]]||Quezon||Town
|-
|1081||Q103879||[[wp/ssb/Dolores, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1082||Q103889||[[wp/ssb/General Luna, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1083||Q103899||[[wp/ssb/General Nakar]]||Quezon||Town
|-
|1084||Q103905||[[wp/ssb/Guinayangan]]||Quezon||Town
|-
|1085||Q103914||[[wp/ssb/Gumaca]]||Quezon||Town
|-
|1086||Q103921||[[wp/ssb/Infanta, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1087||Q103928||[[wp/ssb/Jomalig]]||Quezon||Town
|-
|1088||Q103935||[[wp/ssb/Lopez]]||Quezon||Town
|-
|1089||Q103941||[[wp/ssb/Lucban]]||Quezon||Town
|-
|1090||Q104125||[[wp/ssb/Lucena]]||Quezon||City
|-
|1091||Q103947||[[wp/ssb/Macalelon]]||Quezon||Town
|-
|1092||Q103952||[[wp/ssb/Mauban]]||Quezon||Town
|-
|1093||Q103958||[[wp/ssb/Mulanay]]||Quezon||Town
|-
|1094||Q103965||[[wp/ssb/Padre Burgos, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1095||Q103971||[[wp/ssb/Pagbilao]]||Quezon||Town
|-
|1096||Q103976||[[wp/ssb/Panukulan]]||Quezon||Town
|-
|1097||Q103981||[[wp/ssb/Patnanungan]]||Quezon||Town
|-
|1098||Q103987||[[wp/ssb/Perez]]||Quezon||Town
|-
|1099||Q103996||[[wp/ssb/Pitogo]]||Quezon||Town
|-
|1100||Q104005||[[wp/ssb/Plaridel, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1101||Q104011||[[wp/ssb/Polillo]]||Quezon||Town
|-
|1102||Q104020||[[wp/ssb/Quezon, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1103||Q104026||[[wp/ssb/Real]]||Quezon||Town
|-
|1104||Q104037||[[wp/ssb/Sampaloc]]||Quezon||Town
|-
|1105||Q104044||[[wp/ssb/San Andres, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1106||Q104052||[[wp/ssb/San Antonio, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1107||Q104063||[[wp/ssb/San Francisco, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1108||Q104071||[[wp/ssb/San Narciso, Quezon]]||Quezon||Town
|-
|1109||Q104078||[[wp/ssb/Sariaya]]||Quezon||Town
|-
|1110||Q104087||[[wp/ssb/Tagkawayan]]||Quezon||Town
|-
|1111||Q104113||[[wp/ssb/Tayabas]]||Quezon||City
|-
|1112||Q104092||[[wp/ssb/Tiaong]]||Quezon||Town
|-
|1113||Q104099||[[wp/ssb/Unisan]]||Quezon||Town
|-
|1114||Q63750||[[wp/ssb/Alaminos, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1115||Q63763||[[wp/ssb/Bay]]||Laguna||Town
|-
|1116||Q75961||[[wp/ssb/Biñan]]||Laguna||City
|-
|1117||Q25096||[[wp/ssb/Cabuyao]]||Laguna||City
|-
|1118||Q75978||[[wp/ssb/Calamba]]||Laguna||City
|-
|1119||Q69739||[[wp/ssb/Calauan]]||Laguna||Town
|-
|1120||Q69749||[[wp/ssb/Cavinti]]||Laguna||Town
|-
|1121||Q69759||[[wp/ssb/Famy]]||Laguna||Town
|-
|1122||Q69771||[[wp/ssb/Kalayaan, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1123||Q69781||[[wp/ssb/Liliw]]||Laguna||Town
|-
|1124||Q69793||[[wp/ssb/Los Baños]]||Laguna||Town
|-
|1125||Q69812||[[wp/ssb/Luisiana]]||Laguna||Town
|-
|1126||Q69824||[[wp/ssb/Lumban]]||Laguna||Town
|-
|1127||Q75875||[[wp/ssb/Mabitac]]||Laguna||Town
|-
|1128||Q75881||[[wp/ssb/Magdalena]]||Laguna||Town
|-
|1129||Q75888||[[wp/ssb/Majayjay]]||Laguna||Town
|-
|1130||Q75895||[[wp/ssb/Nagcarlan]]||Laguna||Town
|-
|1131||Q75899||[[wp/ssb/Paete]]||Laguna||Town
|-
|1132||Q75905||[[wp/ssb/Pagsanjan]]||Laguna||Town
|-
|1133||Q75910||[[wp/ssb/Pakil]]||Laguna||Town
|-
|1134||Q75918||[[wp/ssb/Pangil]]||Laguna||Town
|-
|1135||Q75923||[[wp/ssb/Pila]]||Laguna||Town
|-
|1136||Q75928||[[wp/ssb/Rizal, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1137||Q76001||[[wp/ssb/San Pablo, Laguna]]||Laguna||City
|-
|1138||Q75933||[[wp/ssb/San Pedro]]||Laguna||City
|-
|1139||Q75938||[[wp/ssb/Santa Cruz, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1140||Q75943||[[wp/ssb/Santa Maria, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1141||Q76010||[[wp/ssb/Santa Rosa, Laguna]]||Laguna||City
|-
|1142||Q75948||[[wp/ssb/Siniloan]]||Laguna||Town
|-
|1143||Q75953||[[wp/ssb/Victoria, Laguna]]||Laguna||Town
|-
|1144||Q62600||[[wp/ssb/Alfonso]]||Cavite||Town
|-
|1145||Q62606||[[wp/ssb/Amadeo]]||Cavite||Town
|-
|1146||Q63129||[[wp/ssb/Bacoor]]||Cavite||City
|-
|1147||Q62611||[[wp/ssb/Carmona]]||Cavite||Town
|-
|1148||Q1482||[[wp/ssb/Siyudad ha Cavite]]||Cavite||City
|-
|1149||Q63139||[[wp/ssb/Dasmariñas]]||Cavite||City
|-
|1150||Q62719||[[wp/ssb/General Emilio Aguinaldo]]||Cavite||Town
|-
|1151||Q62638||[[wp/ssb/General Mariano Alvarez]]||Cavite||Town
|-
|1152||Q62723||[[wp/ssb/General Trias]]||Cavite||City
|-
|1153||Q63145||[[wp/ssb/Imus]]||Cavite||City
|-
|1154||Q62729||[[wp/ssb/Indang]]||Cavite||Town
|-
|1155||Q62755||[[wp/ssb/Kawit]]||Cavite||Town
|-
|1156||Q62771||[[wp/ssb/Magallanes, Cavite]]||Cavite||Town
|-
|1157||Q62776||[[wp/ssb/Maragondon]]||Cavite||Town
|-
|1158||Q62784||[[wp/ssb/Mendez]]||Cavite||Town
|-
|1159||Q62799||[[wp/ssb/Naic]]||Cavite||Town
|-
|1160||Q63096||[[wp/ssb/Noveleta]]||Cavite||Town
|-
|1161||Q63102||[[wp/ssb/Rosario, Cavite]]||Cavite||Town
|-
|1162||Q63110||[[wp/ssb/Silang]]||Cavite||Town
|-
|1163||Q63154||[[wp/ssb/Tagaytay]]||Cavite||City
|-
|1164||Q63115||[[wp/ssb/Tanza]]||Cavite||Town
|-
|1165||Q63124||[[wp/ssb/Ternate]]||Cavite||Town
|-
|1166||Q63160||[[wp/ssb/Trece Martires]]||Cavite||City
|-
|1167||Q59250||[[wp/ssb/Agoncillo]]||Batangas||Town
|-
|1168||Q59251||[[wp/ssb/Alitagtag]]||Batangas||Town
|-
|1169||Q59252||[[wp/ssb/Balayan]]||Batangas||Town
|-
|1170||Q59253||[[wp/ssb/Balete]]||Batangas||Town
|-
|1171||Q1723||[[wp/ssb/Siyudad ha Batangas]]||Batangas||City
|-
|1172||Q59272||[[wp/ssb/Bauan]]||Batangas||Town
|-
|1173||Q59276||[[wp/ssb/Calaca]]||Batangas||City
|-
|1174||Q59279||[[wp/ssb/Calatagan]]||Batangas||Town
|-
|1175||Q59287||[[wp/ssb/Cuenca]]||Batangas||Town
|-
|1176||Q59304||[[wp/ssb/Ibaan]]||Batangas||Town
|-
|1177||Q59308||[[wp/ssb/Laurel]]||Batangas||Town
|-
|1178||Q59311||[[wp/ssb/Lemery]]||Batangas||Town
|-
|1179||Q59312||[[wp/ssb/Lian]]||Batangas||Town
|-
|1180||Q1725||[[wp/ssb/Lipa]]||Batangas||City
|-
|1181||Q803199||[[wp/ssb/Lobo]]||Batangas||Town
|-
|1182||Q59313||[[wp/ssb/Mabini, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1183||Q59731||[[wp/ssb/Malvar]]||Batangas||Town
|-
|1184||Q59740||[[wp/ssb/Mataasnakahoy]]||Batangas||Town
|-
|1185||Q59745||[[wp/ssb/Nasugbu]]||Batangas||Town
|-
|1186||Q59749||[[wp/ssb/Padre Garcia]]||Batangas||Town
|-
|1187||Q59758||[[wp/ssb/Rosario, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1188||Q59764||[[wp/ssb/San Jose, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1189||Q59770||[[wp/ssb/San Juan, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1190||Q59773||[[wp/ssb/San Luis, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1191||Q59777||[[wp/ssb/San Nicolas, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1192||Q59784||[[wp/ssb/San Pascual, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1193||Q59788||[[wp/ssb/Santa Teresita, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1194||Q59799||[[wp/ssb/Santo Tomas, Batangas]]||Batangas||City
|-
|1195||Q59814||[[wp/ssb/Taal]]||Batangas||Town
|-
|1196||Q59825||[[wp/ssb/Talisay, Batangas]]||Batangas||Town
|-
|1197||Q1730||[[wp/ssb/Tanauan]]||Batangas||City
|-
|1198||Q59830||[[wp/ssb/Taysan]]||Batangas||Town
|-
|1199||Q59835||[[wp/ssb/Tingloy]]||Batangas||Town
|-
|1200||Q59844||[[wp/ssb/Tuy]]||Batangas||Town
|-
|1201||Q56529||[[wp/ssb/Botolan]]||Zambales||Town
|-
|1202||Q56533||[[wp/ssb/Cabangan]]||Zambales||Town
|-
|1203||Q56538||[[wp/ssb/Candelaria, Zambales]]||Zambales||Town
|-
|1204||Q56561||[[wp/ssb/Castillejos]]||Zambales||Town
|-
|1205||Q56566||[[wp/ssb/Iba]]||Zambales||Town
|-
|1206||Q56572||[[wp/ssb/Masinloc]]||Zambales||Town
|-
|1207||Q56759||[[wp/ssb/Olongapo]]||Zambales||City
|-
|1208||Q56575||[[wp/ssb/Palauig]]||Zambales||Town
|-
|1209||Q56581||[[wp/ssb/San Antonio, Zambales]]||Zambales||Town
|-
|1210||Q56584||[[wp/ssb/San Felipe]]||Zambales||Town
|-
|1211||Q56623||[[wp/ssb/San Marcelino]]||Zambales||Town
|-
|1212||Q56647||[[wp/ssb/San Narciso]]||Zambales||Town
|-
|1213||Q56656||[[wp/ssb/Santa Cruz, Zambales]]||Zambales||Town
|-
|1214||Q56663||[[wp/ssb/Subic]]||Zambales||Town
|-
|1215||Q56414||[[wp/ssb/Anao]]||Tarlac||Town
|-
|1216||Q56420||[[wp/ssb/Bamban]]||Tarlac||Town
|-
|1217||Q56424||[[wp/ssb/Camiling]]||Tarlac||Town
|-
|1218||Q56427||[[wp/ssb/Capas]]||Tarlac||Town
|-
|1219||Q30934||[[wp/ssb/Concepcion, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1220||Q56439||[[wp/ssb/Gerona]]||Tarlac||Town
|-
|1221||Q28733||[[wp/ssb/La Paz, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1222||Q56444||[[wp/ssb/Mayantoc]]||Tarlac||Town
|-
|1223||Q56453||[[wp/ssb/Moncada]]||Tarlac||Town
|-
|1224||Q56457||[[wp/ssb/Paniqui]]||Tarlac||Town
|-
|1225||Q56461||[[wp/ssb/Pura]]||Tarlac||Town
|-
|1226||Q56465||[[wp/ssb/Ramos]]||Tarlac||Town
|-
|1227||Q56471||[[wp/ssb/San Clemente]]||Tarlac||Town
|-
|1228||Q56476||[[wp/ssb/San Jose, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1229||Q56481||[[wp/ssb/San Manuel, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1230||Q56486||[[wp/ssb/Santa Ignacia]]||Tarlac||Town
|-
|1231||Q5285||[[wp/ssb/Siyudad ha Tarlac]]||Tarlac||City
|-
|1232||Q56493||[[wp/ssb/Victoria, Tarlac]]||Tarlac||Town
|-
|1233||Q55741||[[wp/ssb/Angeles]]||Pampanga||City
|-
|1234||Q55693||[[wp/ssb/Apalit]]||Pampanga||Town
|-
|1235||Q55694||[[wp/ssb/Arayat]]||Pampanga||Town
|-
|1236||Q55696||[[wp/ssb/Bacolor]]||Pampanga||Town
|-
|1237||Q55699||[[wp/ssb/Candaba]]||Pampanga||Town
|-
|1238||Q55700||[[wp/ssb/Floridablanca]]||Pampanga||Town
|-
|1239||Q55702||[[wp/ssb/Guagua]]||Pampanga||Town
|-
|1240||Q55705||[[wp/ssb/Lubao]]||Pampanga||Town
|-
|1241||Q55737||[[wp/ssb/Mabalacat]]||Pampanga||City
|-
|1242||Q55707||[[wp/ssb/Macabebe]]||Pampanga||Town
|-
|1243||Q55709||[[wp/ssb/Magalang]]||Pampanga||Town
|-
|1244||Q55710||[[wp/ssb/Masantol]]||Pampanga||Town
|-
|1245||Q55712||[[wp/ssb/Mexico, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1246||Q55717||[[wp/ssb/Minalin]]||Pampanga||Town
|-
|1247||Q55721||[[wp/ssb/Porac]]||Pampanga||Town
|-
|1248||Q55740||[[wp/ssb/San Fernando, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1249||Q55724||[[wp/ssb/San Luis, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1250||Q55725||[[wp/ssb/San Simon]]||Pampanga||Town
|-
|1251||Q55727||[[wp/ssb/Santa Ana, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1252||Q55730||[[wp/ssb/Santa Rita, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1253||Q55731||[[wp/ssb/Santo Tomas, Pampanga]]||Pampanga||Town
|-
|1254||Q55734||[[wp/ssb/Sasmuan]]||Pampanga||Town
|-
|1255||Q55543||[[wp/ssb/Aliaga]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1256||Q55544||[[wp/ssb/Bongabon]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1257||Q55595||[[wp/ssb/Cabanatuan]]||Nueva Ecija||City
|-
|1258||Q55545||[[wp/ssb/Cabiao]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1259||Q55546||[[wp/ssb/Carranglan]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1260||Q55547||[[wp/ssb/Cuyapo]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1261||Q55548||[[wp/ssb/Gabaldon]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1262||Q55596||[[wp/ssb/Gapan]]||Nueva Ecija||City
|-
|1263||Q55549||[[wp/ssb/General Mamerto Natividad]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1264||Q55551||[[wp/ssb/General Tinio]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1265||Q55552||[[wp/ssb/Guimba]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1266||Q30871||[[wp/ssb/Jaen]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1267||Q55556||[[wp/ssb/Laur]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1268||Q55557||[[wp/ssb/Licab]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1269||Q55558||[[wp/ssb/Llanera]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1270||Q55559||[[wp/ssb/Lupao]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1271||Q55597||[[wp/ssb/Muñoz]]||Nueva Ecija||City
|-
|1272||Q55560||[[wp/ssb/Nampicuan]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1273||Q55598||[[wp/ssb/Palayan]]||Nueva Ecija||City
|-
|1274||Q55567||[[wp/ssb/Pantabangan]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1275||Q55568||[[wp/ssb/Peñaranda]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1276||Q55569||[[wp/ssb/Quezon, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1277||Q55570||[[wp/ssb/Rizal, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1278||Q30923||[[wp/ssb/San Antonio, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1279||Q55572||[[wp/ssb/San Isidro, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1280||Q55599||[[wp/ssb/San Jose, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||City
|-
|1281||Q55573||[[wp/ssb/San Leonardo]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1282||Q55590||[[wp/ssb/Santa Rosa, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1283||Q55591||[[wp/ssb/Santo Domingo, Nueva Ecija]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1284||Q55592||[[wp/ssb/Talavera]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1285||Q55593||[[wp/ssb/Talugtug]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1286||Q28731||[[wp/ssb/Zaragoza]]||Nueva Ecija||Town
|-
|1287||Q54551||[[wp/ssb/Angat]]||Bulacan||Town
|-
|1288||Q54553||[[wp/ssb/Balagtas]]||Bulacan||Town
|-
|1289||Q54554||[[wp/ssb/Baliwag]]||Bulacan||City
|-
|1290||Q54555||[[wp/ssb/Bocaue]]||Bulacan||Town
|-
|1291||Q54558||[[wp/ssb/Bulakan]]||Bulacan||Town
|-
|1292||Q54560||[[wp/ssb/Bustos]]||Bulacan||Town
|-
|1293||Q54564||[[wp/ssb/Calumpit]]||Bulacan||Town
|-
|1294||Q54566||[[wp/ssb/Doña Remedios Trinidad]]||Bulacan||Town
|-
|1295||Q54589||[[wp/ssb/Guiguinto]]||Bulacan||Town
|-
|1296||Q54592||[[wp/ssb/Hagonoy]]||Bulacan||Town
|-
|1297||Q2180||[[wp/ssb/Malolos]]||Bulacan||City
|-
|1298||Q54595||[[wp/ssb/Marilao]]||Bulacan||Town
|-
|1299||Q2187||[[wp/ssb/Meycauayan]]||Bulacan||City
|-
|1300||Q54598||[[wp/ssb/Norzagaray]]||Bulacan||Town
|-
|1301||Q54599||[[wp/ssb/Obando]]||Bulacan||Town
|-
|1302||Q54600||[[wp/ssb/Pandi]]||Bulacan||Town
|-
|1303||Q54605||[[wp/ssb/Paombong]]||Bulacan||Town
|-
|1304||Q54760||[[wp/ssb/Plaridel]]||Bulacan||Town
|-
|1305||Q54761||[[wp/ssb/Pulilan]]||Bulacan||Town
|-
|1306||Q54762||[[wp/ssb/San Ildefonso, Bulacan]]||Bulacan||Town
|-
|1307||Q2193||[[wp/ssb/San Jose del Monte]]||Bulacan||City
|-
|1308||Q54763||[[wp/ssb/San Miguel, Bulacan]]||Bulacan||Town
|-
|1309||Q54765||[[wp/ssb/San Rafael, Bulacan]]||Bulacan||Town
|-
|1310||Q54768||[[wp/ssb/Santa Maria, Bulacan]]||Bulacan||Town
|-
|1311||Q54455||[[wp/ssb/Abucay]]||Bataan||Town
|-
|1312||Q54456||[[wp/ssb/Bagac]]||Bataan||Town
|-
|1313||Q1719||[[wp/ssb/Balanga]]||Bataan||City
|-
|1314||Q54457||[[wp/ssb/Dinalupihan]]||Bataan||Town
|-
|1315||Q54458||[[wp/ssb/Hermosa]]||Bataan||Town
|-
|1316||Q54459||[[wp/ssb/Limay]]||Bataan||Town
|-
|1317||Q54460||[[wp/ssb/Mariveles]]||Bataan||Town
|-
|1318||Q54461||[[wp/ssb/Morong, Bataan]]||Bataan||Town
|-
|1319||Q54462||[[wp/ssb/Orani]]||Bataan||Town
|-
|1320||Q54463||[[wp/ssb/Orion]]||Bataan||Town
|-
|1321||Q54464||[[wp/ssb/Pilar, Bataan]]||Bataan||Town
|-
|1322||Q54465||[[wp/ssb/Samal, Bataan]]||Bataan||Town
|-
|1323||Q53081||[[wp/ssb/Baler]]||Aurora||Town
|-
|1324||Q53083||[[wp/ssb/Casiguran]]||Aurora||Town
|-
|1325||Q53084||[[wp/ssb/Dilasag]]||Aurora||Town
|-
|1326||Q53086||[[wp/ssb/Dinalungan]]||Aurora||Town
|-
|1327||Q53087||[[wp/ssb/Dingalan]]||Aurora||Town
|-
|1328||Q53089||[[wp/ssb/Dipaculao]]||Aurora||Town
|-
|1329||Q53090||[[wp/ssb/Maria Aurora]]||Aurora||Town
|-
|1330||Q53092||[[wp/ssb/San Luis, Aurora]]||Aurora||Town
|-
|1331||Q35975||[[wp/ssb/Barlig]]||Mountain Province||Town
|-
|1332||Q35994||[[wp/ssb/Bauko]]||Mountain Province||Town
|-
|1333||Q36012||[[wp/ssb/Besao]]||Mountain Province||Town
|-
|1334||Q36025||[[wp/ssb/Bontoc]]||Mountain Province||Town
|-
|1335||Q36040||[[wp/ssb/Natonin]]||Mountain Province||Town
|-
|1336||Q36049||[[wp/ssb/Paracelis]]||Mountain Province||Town
|-
|1337||Q36061||[[wp/ssb/Sabangan]]||Mountain Province||Town
|-
|1338||Q36076||[[wp/ssb/Sadanga]]||Mountain Province||Town
|-
|1339||Q36090||[[wp/ssb/Sagada]]||Mountain Province||Town
|-
|1340||Q36099||[[wp/ssb/Tadian]]||Mountain Province||Town
|-
|1341||Q35848||[[wp/ssb/Balbalan]]||Kalinga||Town
|-
|1342||Q35858||[[wp/ssb/Lubuagan]]||Kalinga||Town
|-
|1343||Q35866||[[wp/ssb/Pasil]]||Kalinga||Town
|-
|1344||Q35873||[[wp/ssb/Pinukpuk]]||Kalinga||Town
|-
|1345||Q35884||[[wp/ssb/Rizal, Kalinga]]||Kalinga||Town
|-
|1346||Q35925||[[wp/ssb/Tabuk]]||Kalinga||City
|-
|1347||Q35897||[[wp/ssb/Tanudan]]||Kalinga||Town
|-
|1348||Q35909||[[wp/ssb/Tinglayan]]||Kalinga||Town
|-
|1349||Q30365||[[wp/ssb/Aguinaldo]]||Ifugao||Town
|-
|1350||Q30391||[[wp/ssb/Alfonso Lista]]||Ifugao||Town
|-
|1351||Q30394||[[wp/ssb/Asipulo]]||Ifugao||Town
|-
|1352||Q806138||[[wp/ssb/Banaue]]||Ifugao||Town
|-
|1353||Q30410||[[wp/ssb/Hingyon]]||Ifugao||Town
|-
|1354||Q30413||[[wp/ssb/Hungduan]]||Ifugao||Town
|-
|1355||Q30416||[[wp/ssb/Kiangan]]||Ifugao||Town
|-
|1356||Q30419||[[wp/ssb/Lagawe]]||Ifugao||Town
|-
|1357||Q30421||[[wp/ssb/Lamut]]||Ifugao||Town
|-
|1358||Q30425||[[wp/ssb/Mayoyao]]||Ifugao||Town
|-
|1359||Q30428||[[wp/ssb/Tinoc]]||Ifugao||Town
|-
|1360||Q30104||[[wp/ssb/Atok]]||Benguet||Town
|-
|1361||Q1822||[[wp/ssb/Baguio]]||Benguet||City
|-
|1362||Q30325||[[wp/ssb/Bakun]]||Benguet||Town
|-
|1363||Q30328||[[wp/ssb/Bokod]]||Benguet||Town
|-
|1364||Q30332||[[wp/ssb/Buguias]]||Benguet||Town
|-
|1365||Q30335||[[wp/ssb/Itogon]]||Benguet||Town
|-
|1366||Q30338||[[wp/ssb/Kabayan]]||Benguet||Town
|-
|1367||Q30345||[[wp/ssb/Kapangan]]||Benguet||Town
|-
|1368||Q30349||[[wp/ssb/Kibungan]]||Benguet||Town
|-
|1369||Q30351||[[wp/ssb/La Trinidad]]||Benguet||Town
|-
|1370||Q30356||[[wp/ssb/Mankayan]]||Benguet||Town
|-
|1371||Q30358||[[wp/ssb/Sablan]]||Benguet||Town
|-
|1372||Q30361||[[wp/ssb/Tuba]]||Benguet||Town
|-
|1373||Q30363||[[wp/ssb/Tublay]]||Benguet||Town
|-
|1374||Q29018||[[wp/ssb/Calanasan]]||Apayao||Town
|-
|1375||Q30033||[[wp/ssb/Conner]]||Apayao||Town
|-
|1376||Q30042||[[wp/ssb/Flora]]||Apayao||Town
|-
|1377||Q30053||[[wp/ssb/Kabugao]]||Apayao||Town
|-
|1378||Q801777||[[wp/ssb/Luna, Apayao]]||Apayao||Town
|-
|1379||Q30062||[[wp/ssb/Pudtol]]||Apayao||Town
|-
|1380||Q30073||[[wp/ssb/Santa Marcela]]||Apayao||Town
|-
|1381||Q27995||[[wp/ssb/Bangued]]||Abra||Town
|-
|1382||Q28002||[[wp/ssb/Boliney]]||Abra||Town
|-
|1383||Q28014||[[wp/ssb/Bucay]]||Abra||Town
|-
|1384||Q28030||[[wp/ssb/Bucloc]]||Abra||Town
|-
|1385||Q28044||[[wp/ssb/Daguioman]]||Abra||Town
|-
|1386||Q28068||[[wp/ssb/Danglas]]||Abra||Town
|-
|1387||Q28096||[[wp/ssb/Dolores, Abra]]||Abra||Town
|-
|1388||Q28124||[[wp/ssb/La Paz, Abra]]||Abra||Town
|-
|1389||Q29007||[[wp/ssb/Lacub]]||Abra||Town
|-
|1390||Q29020||[[wp/ssb/Lagangilang]]||Abra||Town
|-
|1391||Q29029||[[wp/ssb/Lagayan]]||Abra||Town
|-
|1392||Q29038||[[wp/ssb/Langiden]]||Abra||Town
|-
|1393||Q29045||[[wp/ssb/Licuan-Baay]]||Abra||Town
|-
|1394||Q29048||[[wp/ssb/Luba]]||Abra||Town
|-
|1395||Q29069||[[wp/ssb/Malibcong]]||Abra||Town
|-
|1396||Q29082||[[wp/ssb/Manabo]]||Abra||Town
|-
|1397||Q29094||[[wp/ssb/Peñarrubia]]||Abra||Town
|-
|1398||Q29102||[[wp/ssb/Pidigan]]||Abra||Town
|-
|1399||Q29109||[[wp/ssb/Pilar, Abra]]||Abra||Town
|-
|1400||Q29116||[[wp/ssb/Sallapadan]]||Abra||Town
|-
|1401||Q801530||[[wp/ssb/San Isidro, Abra]]||Abra||Town
|-
|1402||Q29123||[[wp/ssb/San Juan, Abra]]||Abra||Town
|-
|1403||Q29133||[[wp/ssb/San Quintin, Abra]]||Abra||Town
|-
|1404||Q29139||[[wp/ssb/Tayum]]||Abra||Town
|-
|1405||Q29146||[[wp/ssb/Tineg]]||Abra||Town
|-
|1406||Q29153||[[wp/ssb/Tubo]]||Abra||Town
|-
|1407||Q29191||[[wp/ssb/Villaviciosa]]||Abra||Town
|-
|1408||Q53069||[[wp/ssb/Aglipay]]||Quirino||Town
|-
|1409||Q53070||[[wp/ssb/Cabarroguis]]||Quirino||Town
|-
|1410||Q53071||[[wp/ssb/Diffun]]||Quirino||Town
|-
|1411||Q53072||[[wp/ssb/Maddela]]||Quirino||Town
|-
|1412||Q53073||[[wp/ssb/Nagtipunan]]||Quirino||Town
|-
|1413||Q53074||[[wp/ssb/Saguday]]||Quirino||Town
|-
|1414||Q51474||[[wp/ssb/Alfonso Castañeda]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1415||Q51475||[[wp/ssb/Ambaguio]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1416||Q51477||[[wp/ssb/Aritao]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1417||Q51478||[[wp/ssb/Bagabag]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1418||Q51479||[[wp/ssb/Bambang]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1419||Q51480||[[wp/ssb/Bayombong]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1420||Q51481||[[wp/ssb/Diadi]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1421||Q51483||[[wp/ssb/Dupax del Norte]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1422||Q51484||[[wp/ssb/Dupax del Sur]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1423||Q51485||[[wp/ssb/Kasibu]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1424||Q51486||[[wp/ssb/Kayapa]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1425||Q51487||[[wp/ssb/Quezon, Nueva Vizcaya]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1426||Q51493||[[wp/ssb/Santa Fe, Nueva Vizcaya]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1427||Q51494||[[wp/ssb/Solano]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1428||Q51496||[[wp/ssb/Villaverde]]||Nueva Vizcaya||Town
|-
|1429||Q49354||[[wp/ssb/Alicia, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1430||Q49357||[[wp/ssb/Angadanan]]||Isabela||Town
|-
|1431||Q49358||[[wp/ssb/Aurora, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1432||Q49359||[[wp/ssb/Benito Soliven]]||Isabela||Town
|-
|1433||Q49360||[[wp/ssb/Burgos, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1434||Q49361||[[wp/ssb/Cabagan]]||Isabela||Town
|-
|1435||Q49362||[[wp/ssb/Cabatuan, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1436||Q50178||[[wp/ssb/Cauayan]]||Isabela||City
|-
|1437||Q49363||[[wp/ssb/Cordon]]||Isabela||Town
|-
|1438||Q49365||[[wp/ssb/Delfin Albano]]||Isabela||Town
|-
|1439||Q49366||[[wp/ssb/Dinapigue]]||Isabela||Town
|-
|1440||Q49368||[[wp/ssb/Divilacan]]||Isabela||Town
|-
|1441||Q49369||[[wp/ssb/Echague]]||Isabela||Town
|-
|1442||Q49370||[[wp/ssb/Gamu]]||Isabela||Town
|-
|1443||Q50179||[[wp/ssb/Ilagan]]||Isabela||City
|-
|1444||Q49372||[[wp/ssb/Jones]]||Isabela||Town
|-
|1445||Q49375||[[wp/ssb/Luna, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1446||Q49434||[[wp/ssb/Maconacon]]||Isabela||Town
|-
|1447||Q49435||[[wp/ssb/Mallig]]||Isabela||Town
|-
|1448||Q50066||[[wp/ssb/Naguilian, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1449||Q50102||[[wp/ssb/Palanan]]||Isabela||Town
|-
|1450||Q50145||[[wp/ssb/Quezon, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1451||Q50149||[[wp/ssb/Quirino, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1452||Q50152||[[wp/ssb/Ramon]]||Isabela||Town
|-
|1453||Q50153||[[wp/ssb/Reina Mercedes]]||Isabela||Town
|-
|1454||Q50154||[[wp/ssb/Roxas, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1455||Q50158||[[wp/ssb/San Agustin, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1456||Q50160||[[wp/ssb/San Guillermo]]||Isabela||Town
|-
|1457||Q50163||[[wp/ssb/San Isidro, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1458||Q50164||[[wp/ssb/San Manuel, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1459||Q50167||[[wp/ssb/San Mariano]]||Isabela||Town
|-
|1460||Q50171||[[wp/ssb/San Mateo, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1461||Q50174||[[wp/ssb/San Pablo, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1462||Q50175||[[wp/ssb/Santa Maria, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1463||Q50180||[[wp/ssb/Santiago, Isabela]]||Isabela||City
|-
|1464||Q50176||[[wp/ssb/Santo Tomas, Isabela]]||Isabela||Town
|-
|1465||Q50177||[[wp/ssb/Tumauini]]||Isabela||Town
|-
|1466||Q43500||[[wp/ssb/Abulug]]||Cagayan||Town
|-
|1467||Q43503||[[wp/ssb/Alcala, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1468||Q43508||[[wp/ssb/Allacapan]]||Cagayan||Town
|-
|1469||Q43515||[[wp/ssb/Amulung]]||Cagayan||Town
|-
|1470||Q43517||[[wp/ssb/Aparri]]||Cagayan||Town
|-
|1471||Q43520||[[wp/ssb/Baggao]]||Cagayan||Town
|-
|1472||Q49058||[[wp/ssb/Ballesteros]]||Cagayan||Town
|-
|1473||Q49059||[[wp/ssb/Buguey]]||Cagayan||Town
|-
|1474||Q49062||[[wp/ssb/Calayan]]||Cagayan||Town
|-
|1475||Q49313||[[wp/ssb/Camalaniugan]]||Cagayan||Town
|-
|1476||Q49314||[[wp/ssb/Claveria]]||Cagayan||Town
|-
|1477||Q49315||[[wp/ssb/Enrile]]||Cagayan||Town
|-
|1478||Q49316||[[wp/ssb/Gattaran]]||Cagayan||Town
|-
|1479||Q49317||[[wp/ssb/Gonzaga]]||Cagayan||Town
|-
|1480||Q49318||[[wp/ssb/Iguig]]||Cagayan||Town
|-
|1481||Q49320||[[wp/ssb/Lal-lo]]||Cagayan||Town
|-
|1482||Q49321||[[wp/ssb/Lasam]]||Cagayan||Town
|-
|1483||Q49324||[[wp/ssb/Pamplona, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1484||Q49327||[[wp/ssb/Peñablanca]]||Cagayan||Town
|-
|1485||Q49331||[[wp/ssb/Piat]]||Cagayan||Town
|-
|1486||Q49333||[[wp/ssb/Rizal, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1487||Q49336||[[wp/ssb/Sanchez Mira]]||Cagayan||Town
|-
|1488||Q49337||[[wp/ssb/Santa Ana, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1489||Q49339||[[wp/ssb/Santa Praxedes]]||Cagayan||Town
|-
|1490||Q49342||[[wp/ssb/Santa Teresita, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1491||Q49346||[[wp/ssb/Santo Niño, Cagayan]]||Cagayan||Town
|-
|1492||Q49348||[[wp/ssb/Solana]]||Cagayan||Town
|-
|1493||Q49350||[[wp/ssb/Tuao]]||Cagayan||Town
|-
|1494||Q2200||[[wp/ssb/Tuguegarao]]||Cagayan||City
|-
|1495||Q43180||[[wp/ssb/Basco]]||Batanes||Town
|-
|1496||Q43451||[[wp/ssb/Itbayat]]||Batanes||Town
|-
|1497||Q43454||[[wp/ssb/Ivana]]||Batanes||Town
|-
|1498||Q43458||[[wp/ssb/Mahatao]]||Batanes||Town
|-
|1499||Q43460||[[wp/ssb/Sabtang]]||Batanes||Town
|-
|1500||Q43469||[[wp/ssb/Uyugan]]||Batanes||Town
|-
|1501||Q41668||[[wp/ssb/Agno]]||Pangasinan||Town
|-
|1502||Q41686||[[wp/ssb/Aguilar]]||Pangasinan||Town
|-
|1503||Q43162||[[wp/ssb/Alaminos]]||Pangasinan||Town
|-
|1504||Q41704||[[wp/ssb/Alcala]]||Pangasinan||Town
|-
|1505||Q41713||[[wp/ssb/Anda]]||Pangasinan||Town
|-
|1506||Q41721||[[wp/ssb/Asingan]]||Pangasinan||Town
|-
|1507||Q41725||[[wp/ssb/Balungao]]||Pangasinan||Town
|-
|1508||Q41732||[[wp/ssb/Bani]]||Pangasinan||Town
|-
|1509||Q41737||[[wp/ssb/Basista]]||Pangasinan||Town
|-
|1510||Q41757||[[wp/ssb/Bautista]]||Pangasinan||Town
|-
|1511||Q41762||[[wp/ssb/Bayambang]]||Pangasinan||Town
|-
|1512||Q41771||[[wp/ssb/Binalonan]]||Pangasinan||Town
|-
|1513||Q41779||[[wp/ssb/Binmaley]]||Pangasinan||Town
|-
|1514||Q41807||[[wp/ssb/Bolinao]]||Pangasinan||Town
|-
|1515||Q41826||[[wp/ssb/Bugallon]]||Pangasinan||Town
|-
|1516||Q41850||[[wp/ssb/Burgos, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1517||Q41855||[[wp/ssb/Calasiao]]||Pangasinan||Town
|-
|1518||Q875070||[[wp/ssb/Dagupan]]||Pangasinan||City
|-
|1519||Q41917||[[wp/ssb/Dasol]]||Pangasinan||Town
|-
|1520||Q41922||[[wp/ssb/Infanta, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1521||Q41942||[[wp/ssb/Labrador]]||Pangasinan||Town
|-
|1522||Q41965||[[wp/ssb/Laoac]]||Pangasinan||Town
|-
|1523||Q41978||[[wp/ssb/Lingayen]]||Pangasinan||Town
|-
|1524||Q41982||[[wp/ssb/Mabini, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1525||Q41985||[[wp/ssb/Malasiqui]]||Pangasinan||Town
|-
|1526||Q1020685||[[wp/ssb/Manaoag]]||Pangasinan||Town
|-
|1527||Q41996||[[wp/ssb/Mangaldan]]||Pangasinan||Town
|-
|1528||Q42001||[[wp/ssb/Mangatarem]]||Pangasinan||Town
|-
|1529||Q42006||[[wp/ssb/Mapandan]]||Pangasinan||Town
|-
|1530||Q42011||[[wp/ssb/Natividad]]||Pangasinan||Town
|-
|1531||Q42017||[[wp/ssb/Pozorrubio]]||Pangasinan||Town
|-
|1532||Q42024||[[wp/ssb/Rosales]]||Pangasinan||Town
|-
|1533||Q43165||[[wp/ssb/San Carlos, Pangasinan]]||Pangasinan||City
|-
|1534||Q42031||[[wp/ssb/San Fabian]]||Pangasinan||Town
|-
|1535||Q42036||[[wp/ssb/San Jacinto, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1536||Q42039||[[wp/ssb/San Manuel, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1537||Q42043||[[wp/ssb/San Nicolas, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1538||Q42044||[[wp/ssb/San Quintin, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1539||Q122401||[[wp/ssb/Santa Barbara, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1540||Q42055||[[wp/ssb/Santa Maria, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1541||Q43140||[[wp/ssb/Santo Tomas, Pangasinan]]||Pangasinan||Town
|-
|1542||Q43143||[[wp/ssb/Sison]]||Pangasinan||Town
|-
|1543||Q43145||[[wp/ssb/Sual]]||Pangasinan||Town
|-
|1544||Q43148||[[wp/ssb/Tayug]]||Pangasinan||Town
|-
|1545||Q43152||[[wp/ssb/Umingan]]||Pangasinan||Town
|-
|1546||Q43154||[[wp/ssb/Urbiztondo]]||Pangasinan||Town
|-
|1547||Q43168||[[wp/ssb/Urdaneta]]||Pangasinan||City
|-
|1548||Q43157||[[wp/ssb/Villasis]]||Pangasinan||Town
|-
|1549||Q40168||[[wp/ssb/Agoo]]||La Union||Town
|-
|1550||Q40239||[[wp/ssb/Aringay]]||La Union||Town
|-
|1551||Q40259||[[wp/ssb/Bacnotan]]||La Union||Town
|-
|1552||Q40275||[[wp/ssb/Bagulin]]||La Union||Town
|-
|1553||Q40282||[[wp/ssb/Balaoan]]||La Union||Town
|-
|1554||Q40298||[[wp/ssb/Bangar]]||La Union||Town
|-
|1555||Q40313||[[wp/ssb/Bauang]]||La Union||Town
|-
|1556||Q40372||[[wp/ssb/Burgos, La Union]]||La Union||Town
|-
|1557||Q40393||[[wp/ssb/Caba]]||La Union||Town
|-
|1558||Q40419||[[wp/ssb/Luna, La Union]]||La Union||Town
|-
|1559||Q40450||[[wp/ssb/Naguilian]]||La Union||Town
|-
|1560||Q40466||[[wp/ssb/Pugo]]||La Union||Town
|-
|1561||Q40486||[[wp/ssb/Rosario, La Union]]||La Union||Town
|-
|1562||Q40584||[[wp/ssb/San Fernando, La Union]]||La Union||City
|-
|1563||Q40500||[[wp/ssb/San Gabriel]]||La Union||Town
|-
|1564||Q40517||[[wp/ssb/San Juan, La Union]]||La Union||Town
|-
|1565||Q40521||[[wp/ssb/Santo Tomas, La Union]]||La Union||Town
|-
|1566||Q40536||[[wp/ssb/Santol]]||La Union||Town
|-
|1567||Q40557||[[wp/ssb/Sudipen]]||La Union||Town
|-
|1568||Q40562||[[wp/ssb/Tubao]]||La Union||Town
|-
|1569||Q12813||[[wp/ssb/Alilem]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1570||Q12818||[[wp/ssb/Banayoyo]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1571||Q12825||[[wp/ssb/Bantay]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1572||Q12828||[[wp/ssb/Burgos, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1573||Q12832||[[wp/ssb/Cabugao]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1574||Q205956||[[wp/ssb/Candon]]||Ilocos Sur||City
|-
|1575||Q12834||[[wp/ssb/Caoayan]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1576||Q12835||[[wp/ssb/Cervantes]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1577||Q12838||[[wp/ssb/Galimuyod]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1578||Q12840||[[wp/ssb/Gregorio del Pilar]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1579||Q12843||[[wp/ssb/Lidlidda]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1580||Q12845||[[wp/ssb/Magsingal]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1581||Q12848||[[wp/ssb/Nagbukel]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1582||Q12850||[[wp/ssb/Narvacan]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1583||Q12853||[[wp/ssb/Quirino, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1584||Q12856||[[wp/ssb/Salcedo, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1585||Q12859||[[wp/ssb/San Emilio]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1586||Q12863||[[wp/ssb/San Esteban]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1587||Q12864||[[wp/ssb/San Ildefonso, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1588||Q12867||[[wp/ssb/San Juan, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1589||Q12868||[[wp/ssb/San Vicente, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1590||Q12873||[[wp/ssb/Santa]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1591||Q12875||[[wp/ssb/Santa Catalina, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1592||Q12880||[[wp/ssb/Santa Cruz, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1593||Q12882||[[wp/ssb/Santa Lucia]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1594||Q12692||[[wp/ssb/Santa Maria, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1595||Q12884||[[wp/ssb/Santiago, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1596||Q12885||[[wp/ssb/Santo Domingo, Ilocos Sur]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1597||Q12888||[[wp/ssb/Sigay]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1598||Q12891||[[wp/ssb/Sinait]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1599||Q12893||[[wp/ssb/Sugpon]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1600||Q12894||[[wp/ssb/Suyo]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1601||Q12895||[[wp/ssb/Tagudin]]||Ilocos Sur||Town
|-
|1602||Q235004||[[wp/ssb/Vigan]]||Ilocos Sur||City
|-
|1603||Q39241||[[wp/ssb/Adams]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1604||Q39271||[[wp/ssb/Bacarra]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1605||Q39303||[[wp/ssb/Badoc]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1606||Q39326||[[wp/ssb/Bangui]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1607||Q39346||[[wp/ssb/Banna]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1608||Q39711||[[wp/ssb/Batac]]||Ilocos Norte||City
|-
|1609||Q39368||[[wp/ssb/Burgos, Ilocos Norte]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1610||Q39393||[[wp/ssb/Carasi]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1611||Q39416||[[wp/ssb/Currimao]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1612||Q39429||[[wp/ssb/Dingras]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1613||Q39511||[[wp/ssb/Dumalneg]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1614||Q39738||[[wp/ssb/Laoag]]||Ilocos Norte||City
|-
|1615||Q39523||[[wp/ssb/Marcos]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1616||Q39540||[[wp/ssb/Nueva Era]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1617||Q39559||[[wp/ssb/Pagudpud]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1618||Q39573||[[wp/ssb/Paoay]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1619||Q39591||[[wp/ssb/Pasuquin]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1620||Q39616||[[wp/ssb/Piddig]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1621||Q39629||[[wp/ssb/Pinili]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1622||Q39653||[[wp/ssb/San Nicolas, Ilocos Norte]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1623||Q39673||[[wp/ssb/Sarrat]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1624||Q39677||[[wp/ssb/Solsona]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1625||Q39694||[[wp/ssb/Vintar]]||Ilocos Norte||Town
|-
|1626||Q1478||[[wp/ssb/Caloocan]]||Metro Manila||City
|-
|1627||Q8854||[[wp/ssb/Las Piñas]]||Metro Manila||City
|-
|1628||Q1508||[[wp/ssb/Makati]]||Metro Manila||City
|-
|1629||Q8861||[[wp/ssb/Malabon]]||Metro Manila||City
|-
|1630||Q9085||[[wp/ssb/Mandaluyong]]||Metro Manila||City
|-
|1631||Q1461||[[wp/ssb/Manila]]||Metro Manila||City
|-
|1632||Q17175||[[wp/ssb/Marikina]]||Metro Manila||City
|-
|1633||Q17176||[[wp/ssb/Muntinlupa]]||Metro Manila||City
|-
|1634||Q17179||[[wp/ssb/Navotas]]||Metro Manila||City
|-
|1635||Q17182||[[wp/ssb/Parañaque]]||Metro Manila||City
|-
|1636||Q17189||[[wp/ssb/Pasay]]||Metro Manila||City
|-
|1637||Q1624||[[wp/ssb/Pasig]]||Metro Manila||City
|-
|1638||Q1017325||[[wp/ssb/Pateros]]||Metro Manila||Town
|-
|1639||Q1475||[[wp/ssb/Siyudad ha Quezon]]||Metro Manila||City
|-
|1640||Q749283||[[wp/ssb/San Juan, Metro Manila]]||Metro Manila||City
|-
|1641||Q1643||[[wp/ssb/Taguig]]||Metro Manila||City
|-
|1642||Q1623||[[wp/ssb/Valenzuela]]||Metro Manila||City
|-
|1643||Q13711||[[wp/ssb/Abra]]||||Province
|-
|1644||Q13714||[[wp/ssb/Agusan del Norte]]||||Province
|-
|1645||Q13721||[[wp/ssb/Agusan del Sur]]||||Province
|-
|1646||Q13723||[[wp/ssb/Aklan]]||||Province
|-
|1647||Q13726||[[wp/ssb/Albay]]||||Province
|-
|1648||Q13727||[[wp/ssb/Antique]]||||Province
|-
|1649||Q13728||[[wp/ssb/Apayao]]||||Province
|-
|1650||Q13730||[[wp/ssb/Aurora]]||||Province
|-
|1651||Q13737||[[wp/ssb/Basilan]]||||Province
|-
|1652||Q13739||[[wp/ssb/Bataan]]||||Province
|-
|1653||Q13740||[[wp/ssb/Batanes]]||||Province
|-
|1654||Q13744||[[wp/ssb/Batangas]]||||Province
|-
|1655||Q13750||[[wp/ssb/Benguet]]||||Province
|-
|1656||Q13751||[[wp/ssb/Biliran]]||||Province
|-
|1657||Q13752||[[wp/ssb/Bohol]]||||Province
|-
|1658||Q13753||[[wp/ssb/Bukidnon]]||||Province
|-
|1659||Q13755||[[wp/ssb/Bulacan]]||||Province
|-
|1660||Q13759||[[wp/ssb/Cagayan]]||||Province
|-
|1661||Q13763||[[wp/ssb/Camarines Norte]]||||Province
|-
|1662||Q13767||[[wp/ssb/Camarines Sur]]||||Province
|-
|1663||Q13769||[[wp/ssb/Camiguin]]||||Province
|-
|1664||Q13772||[[wp/ssb/Capiz]]||||Province
|-
|1665||Q13778||[[wp/ssb/Catanduanes]]||||Province
|-
|1666||Q13785||[[wp/ssb/Cavite]]||||Province
|-
|1667||Q13786||[[wp/ssb/Cebu]]||||Province
|-
|1668||Q13791||[[wp/ssb/Cotabato]]||||Province
|-
|1669||Q13789||[[wp/ssb/Davao de Oro]]||||Province
|-
|1670||Q13792||[[wp/ssb/Davao del Norte]]||||Province
|-
|1671||Q13794||[[wp/ssb/Davao del Sur]]||||Province
|-
|1672||Q3656379||[[wp/ssb/Davao Occidental]]||||Province
|-
|1673||Q13806||[[wp/ssb/Davao Oriental]]||||Province
|-
|1674||Q13807||[[wp/ssb/Dinagat Islands]]||||Province
|-
|1675||Q13809||[[wp/ssb/Eastern Samar]]||||Province
|-
|1676||Q13810||[[wp/ssb/Guimaras]]||||Province
|-
|1677||Q13812||[[wp/ssb/Ifugao]]||||Province
|-
|1678||Q13813||[[wp/ssb/Ilocos Norte]]||||Province
|-
|1679||Q12741||[[wp/ssb/Ilocos Sur]]||||Province
|-
|1680||Q13825||[[wp/ssb/Iloilo]]||||Province
|-
|1681||Q13826||[[wp/ssb/Isabela]]||||Province
|-
|1682||Q13827||[[wp/ssb/Kalinga]]||||Province
|-
|1683||Q13829||[[wp/ssb/La Union]]||||Province
|-
|1684||Q13840||[[wp/ssb/Laguna]]||||Province
|-
|1685||Q13841||[[wp/ssb/Lanao del Norte]]||||Province
|-
|1686||Q13843||[[wp/ssb/Lanao del Sur]]||||Province
|-
|1687||Q13844||[[wp/ssb/Leyte]]||||Province
|-
|1688||Q114019739||[[wp/ssb/Maguindanao del Norte]]||||Province
|-
|1689||Q114019748||[[wp/ssb/Maguindanao del Sur]]||||Province
|-
|1690||Q13846||[[wp/ssb/Marinduque]]||||Province
|-
|1691||Q13847||[[wp/ssb/Masbate]]||||Province
|-
|1692||Q13857||[[wp/ssb/Misamis Occidental]]||||Province
|-
|1693||Q13860||[[wp/ssb/Misamis Oriental]]||||Province
|-
|1694||Q13861||[[wp/ssb/Mountain Province]]||||Province
|-
|1695||Q13862||[[wp/ssb/Negros Occidental]]||||Province
|-
|1696||Q13863||[[wp/ssb/Negros Oriental]]||||Province
|-
|1697||Q13864||[[wp/ssb/Northern Samar]]||||Province
|-
|1698||Q13865||[[wp/ssb/Nueva Ecija]]||||Province
|-
|1699||Q13866||[[wp/ssb/Nueva Vizcaya]]||||Province
|-
|1700||Q13867||[[wp/ssb/Occidental Mindoro]]||||Province
|-
|1701||Q13868||[[wp/ssb/Oriental Mindoro]]||||Province
|-
|1702||Q13869||[[wp/ssb/Palawan]]||||Province
|-
|1703||Q13870||[[wp/ssb/Pampanga]]||||Province
|-
|1704||Q13871||[[wp/ssb/Pangasinan]]||||Province
|-
|1705||Q13872||[[wp/ssb/Quezon]]||||Province
|-
|1706||Q13873||[[wp/ssb/Quirino]]||||Province
|-
|1707||Q13874||[[wp/ssb/Rizal]]||||Province
|-
|1708||Q13875||[[wp/ssb/Romblon]]||||Province
|-
|1709||Q13876||[[wp/ssb/Samar]]||||Province
|-
|1710||Q13877||[[wp/ssb/Sarangani]]||||Province
|-
|1711||Q13879||[[wp/ssb/Siquijor]]||||Province
|-
|1712||Q13881||[[wp/ssb/Sorsogon]]||||Province
|-
|1713||Q13882||[[wp/ssb/South Cotabato]]||||Province
|-
|1714||Q13884||[[wp/ssb/Southern Leyte]]||||Province
|-
|1715||Q13885||[[wp/ssb/Sultan Kudarat]]||||Province
|-
|1716||Q13887||[[wp/ssb/Sulu]]||||Province
|-
|1717||Q13889||[[wp/ssb/Surigao del Norte]]||||Province
|-
|1718||Q13891||[[wp/ssb/Surigao del Sur]]||||Province
|-
|1719||Q13892||[[wp/ssb/Tarlac]]||||Province
|-
|1720||Q13893||[[wp/ssb/Tawi-Tawi]]||||Province
|-
|1721||Q13895||[[wp/ssb/Zambales]]||||Province
|-
|1722||Q13899||[[wp/ssb/Zamboanga del Norte]]||||Province
|-
|1723||Q13900||[[wp/ssb/Zamboanga del Sur]]||||Province
|-
|1724||Q13902||[[wp/ssb/Zamboanga Sibugay]]||||Province
|-
|1725||Q806550||[[wp/ssb/Bangsamoro]]||||Region
|-
|1726||Q13662||[[wp/ssb/Bicol Region]]||||Region
|-
|1727||Q13615||[[wp/ssb/Cagayan Valley]]||||Region
|-
|1728||Q13650||[[wp/ssb/Calabarzon]]||||Region
|-
|1729||Q13704||[[wp/ssb/Caraga]]||||Region
|-
|1730||Q13617||[[wp/ssb/Central Luzon]]||||Region
|-
|1731||Q13669||[[wp/ssb/Central Visayas]]||||Region
|-
|1732||Q13606||[[wp/ssb/Cordillera Administrative Region]]||||Region
|-
|1733||Q13694||[[wp/ssb/Davao Region]]||||Region
|-
|1734||Q13675||[[wp/ssb/Eastern Visayas]]||||Region
|-
|1735||Q12933||[[wp/ssb/Ilocos Region]]||||Region
|-
|1736||Q13658||[[wp/ssb/Mimaropa]]||||Region
|-
|1737||Q13580||[[wp/ssb/Metro Manila]]||||Region
|-
|1738||Q17081785||[[wp/ssb/Negros Island Region]]||||Region
|-
|1739||Q13690||[[wp/ssb/Northern Mindanao]]||||Region
|-
|1740||Q13701||[[wp/ssb/Soccsksargen]]||||Region
|-
|1741||Q13665||[[wp/ssb/Western Visayas]]||||Region
|-
|1742||Q13682||[[wp/ssb/Zamboanga Peninsula]]||||Region
|}
8vyeivw9frpa8qf2ld2by213pl2ks2n
Wp/ssb/Languyan
0
3790560
7252506
2026-07-16T07:47:37Z
Exec8
362080
.
7252506
wikitext
text/x-wiki
''' Languyan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Languyan''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 41,587 a'a. Awun luha' tana' na 581.20 kilometro
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155221}}
5tdgcj0tes97rmpya20yxt17unfq0b5
7252507
7252506
2026-07-16T07:48:10Z
Exec8
362080
7252507
wikitext
text/x-wiki
''' Languyan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Languyan''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 41,587 a'a. Awun luha' tana' na 581.20 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7509 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155221}}
pb0s8bo2yjjddqrqqizq0jmsaea2cqe
7252555
7252507
2026-07-16T08:55:38Z
Exec8
362080
7252555
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_languyan.png|right|280px]]
''' Languyan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Languyan''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 41,587 a'a. Awun luha' tana' na 581.20 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7509 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155221}}
2b40sq809os49uyvst8cyeuvu6ji5hx
7252557
7252555
2026-07-16T08:56:25Z
Exec8
362080
7252557
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_languyan.png|right|280px]]
''' Languyan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Languyan''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 41,587 a'a. Awun luha' tana' na 581.20 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7509 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155221}}
hxmbbjq2ba5ugjow3elj0t7d06czhti
7252611
7252557
2026-07-16T09:34:28Z
Exec8
362080
7252611
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_languyan.png|right|280px]]
''' Languyan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Languyan''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 41,587 a'a. Awun luha' tana' na 581.20 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7509 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155221}}
6o60ddabv9jwsqsqm5j31xoytz53v3m
Wp/ssb/Mapun
0
3790561
7252508
2026-07-16T07:48:37Z
Exec8
362080
.
7252508
wikitext
text/x-wiki
''' Mapun''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Mapun''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 29,218 a'a. Awun luha' tana' na 181.29 kilometro kwadrado maka langkew na 6.7 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7508 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155241}}
gxr5ggwo3zoh1mfrwdrnh3qxqji88te
7252558
7252508
2026-07-16T08:57:18Z
Exec8
362080
7252558
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_mapun.png|right|280px]]
''' Mapun''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Mapun''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 29,218 a'a. Awun luha' tana' na 181.29 kilometro kwadrado maka langkew na 6.7 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7508 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155241}}
f4s3xtfed0r24l5k22pbnqsphcvu25m
7252612
7252558
2026-07-16T09:34:40Z
Exec8
362080
7252612
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_mapun.png|right|280px]]
''' Mapun''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Mapun''', iya in munisipalidad ma probinsiya [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 29,218 a'a. Awun luha' tana' na 181.29 kilometro kwadrado maka langkew na 6.7 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7508 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155241}}
19q4vo3vfrn981m86wrei11rc33fqn8
7252617
7252612
2026-07-16T09:36:01Z
Exec8
362080
7252617
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_mapun.png|right|280px]]
''' Mapun''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Mapun''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]].. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 29,218 a'a. Awun luha' tana' na 181.29 kilometro kwadrado maka langkew na 6.7 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7508 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155241}}
lyirb0np82a8ypanf39x6rgb7cbfv0g
Wp/ssb/Panglima Sugala
0
3790562
7252509
2026-07-16T07:49:26Z
Exec8
362080
.
7252509
wikitext
text/x-wiki
''' Panglima Sugala''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panglima Sugala''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 52,657 a'a. Awun luha' tana' na 416.66 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7501 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155259}}
9jc7fnxf4z01k9oxw3mttpq4zx371x0
7252560
7252509
2026-07-16T08:57:58Z
Exec8
362080
7252560
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_panglima_sugala.png|right|280px]]
''' Panglima Sugala''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panglima Sugala''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 52,657 a'a. Awun luha' tana' na 416.66 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7501 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155259}}
73n0nhz6cjrgyvlbsm40yzmsehbvw2m
7252614
7252560
2026-07-16T09:34:50Z
Exec8
362080
7252614
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_panglima_sugala.png|right|280px]]
''' Panglima Sugala''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panglima Sugala''', iya in munisipalidad ma probinsiya [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 52,657 a'a. Awun luha' tana' na 416.66 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7501 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155259}}
0pzp5wi4nwdhas9snl59f2uetz0i4n2
7252618
7252614
2026-07-16T09:36:15Z
Exec8
362080
7252618
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_panglima_sugala.png|right|280px]]
''' Panglima Sugala''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panglima Sugala''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 52,657 a'a. Awun luha' tana' na 416.66 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7501 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155259}}
15iph91kp3rtll82y0tp7dcwvihj9ij
Wp/ssb/Sapa-Sapa
0
3790563
7252510
2026-07-16T07:49:52Z
Exec8
362080
Created page with "''' Sapa-Sapa''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sapa-Sapa''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 37,129 a'a. Awun luha' tana' na 235.61 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7503 zip code. ==Barangay== Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud: [[Category:Wp/ssb]] [[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]] {{INTERWIKI..."
7252510
wikitext
text/x-wiki
''' Sapa-Sapa''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sapa-Sapa''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 37,129 a'a. Awun luha' tana' na 235.61 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7503 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155274}}
lrkk1s5og7myr4hqzaq3m8puffhfo3o
7252561
7252510
2026-07-16T08:58:34Z
Exec8
362080
7252561
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph locator tawi-tawi sapa-sapa.png|right|280px]]
''' Sapa-Sapa''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sapa-Sapa''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 37,129 a'a. Awun luha' tana' na 235.61 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7503 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155274}}
5fi055oqv7viqa4k1epkxv1up5611m0
7252615
7252561
2026-07-16T09:35:02Z
Exec8
362080
7252615
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph locator tawi-tawi sapa-sapa.png|right|280px]]
''' Sapa-Sapa''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sapa-Sapa''', iya in munisipalidad ma probinsiya [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 37,129 a'a. Awun luha' tana' na 235.61 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7503 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155274}}
4wj9ye24cop6hftwr4wljl66hifuqp3
7252619
7252615
2026-07-16T09:36:29Z
Exec8
362080
7252619
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph locator tawi-tawi sapa-sapa.png|right|280px]]
''' Sapa-Sapa''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sapa-Sapa''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 37,129 a'a. Awun luha' tana' na 235.61 kilometro kwadrado maka langkew na 5 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7503 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155274}}
2ti8rmcf72zvinxixmqqa5hwlnjrjf6
Wp/ssb/Sibutu
0
3790564
7252511
2026-07-16T07:50:14Z
Exec8
362080
.
7252511
wikitext
text/x-wiki
''' Sibutu''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sibutu''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 38,070 a'a. Awun luha' tana' na 285.32 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7510 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155288}}
jlxxj0a8h4l0xh6o556n80t33bayp4r
7252562
7252511
2026-07-16T08:59:03Z
Exec8
362080
7252562
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_sibutu.png|right|280px]]
''' Sibutu''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sibutu''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 38,070 a'a. Awun luha' tana' na 285.32 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7510 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155288}}
mvjwa9pftkzw4it9g28rvsd7or4r2kq
7252616
7252562
2026-07-16T09:35:17Z
Exec8
362080
7252616
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_sibutu.png|right|280px]]
''' Sibutu''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sibutu''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 38,070 a'a. Awun luha' tana' na 285.32 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7510 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155288}}
7k51p27dnvg3h8nascjd8xibetbn48b
Wp/ssb/Simunul
0
3790565
7252512
2026-07-16T07:50:32Z
Exec8
362080
Created page with "''' Simunul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Simunul''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,616 a'a. Awun luha' tana' na 167.25 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7505 zip code. ==Barangay== Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud: [[Category:Wp/ssb]] [[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]] {{INTERWIKI|Q15..."
7252512
wikitext
text/x-wiki
''' Simunul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Simunul''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,616 a'a. Awun luha' tana' na 167.25 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7505 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155318}}
cseazfzkdfnm5wnyp7p9e9ff1l3vid4
7252563
7252512
2026-07-16T08:59:43Z
Exec8
362080
7252563
wikitext
text/x-wiki
[[File::Ph_locator_tawi-tawi_simunul.png|right|280px]]
''' Simunul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Simunul''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,616 a'a. Awun luha' tana' na 167.25 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7505 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155318}}
m2r44a84c1dsnxlgy7q9m07orcxb09l
7252564
7252563
2026-07-16T08:59:55Z
Exec8
362080
7252564
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_simunul.png|right|280px]]
''' Simunul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Simunul''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,616 a'a. Awun luha' tana' na 167.25 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7505 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155318}}
2tkxie3fu0w1udd34n2cq8zyef9o9ud
7252620
7252564
2026-07-16T09:36:56Z
Exec8
362080
7252620
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_simunul.png|right|280px]]
''' Simunul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Simunul''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,616 a'a. Awun luha' tana' na 167.25 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7505 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155318}}
f5oe0y1qaacvuk89lilocsgsy2yis56
Wp/ssb/Sitangkai
0
3790566
7252513
2026-07-16T07:50:54Z
Exec8
362080
.
7252513
wikitext
text/x-wiki
''' Sitangkai''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sitangkai''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 42,172 a'a. Awun luha' tana' na 792.00 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7506 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155334}}
0xa2m823803umxmg49ibx3krp10j33d
7252565
7252513
2026-07-16T09:00:29Z
Exec8
362080
7252565
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_sitangkai.png|right|280px]]
''' Sitangkai''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sitangkai''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 42,172 a'a. Awun luha' tana' na 792.00 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7506 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155334}}
a3zegor46emm5f7y5uvmfbvvf4pzk3s
7252621
7252565
2026-07-16T09:37:13Z
Exec8
362080
7252621
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_sitangkai.png|right|280px]]
''' Sitangkai''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sitangkai''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 42,172 a'a. Awun luha' tana' na 792.00 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7506 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155334}}
bytxm75hthe846ogu3gbmvso1l4t5xe
Wp/ssb/South Ubian
0
3790567
7252514
2026-07-16T07:51:14Z
Exec8
362080
.
7252514
wikitext
text/x-wiki
''' South Ubian''', opisyal na ''' Munisipalidad ha South Ubian''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 31,942 a'a. Awun luha' tana' na 272.04 kilometro kwadrado maka langkew na 2 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7504 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155355}}
n5rx6rernejzy5ucimpqafwqwzdc7as
7252566
7252514
2026-07-16T09:01:01Z
Exec8
362080
7252566
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_south_ubian.png|right|280px]]
''' South Ubian''', opisyal na ''' Munisipalidad ha South Ubian''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 31,942 a'a. Awun luha' tana' na 272.04 kilometro kwadrado maka langkew na 2 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7504 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155355}}
2eao1lm1l5rgktam7bnvp261gwsgpol
7252622
7252566
2026-07-16T09:37:28Z
Exec8
362080
7252622
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_south_ubian.png|right|280px]]
''' South Ubian''', opisyal na ''' Munisipalidad ha South Ubian''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 31,942 a'a. Awun luha' tana' na 272.04 kilometro kwadrado maka langkew na 2 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7504 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155355}}
axkwavms76hzmp0p6rnuapor95hhfd0
Wp/ssb/Tandubas
0
3790568
7252515
2026-07-16T07:51:39Z
Exec8
362080
.
7252515
wikitext
text/x-wiki
''' Tandubas''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tandubas''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 34,702 a'a. Awun luha' tana' na 552.05 kilometro kwadrado maka langkew na 8 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7502 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155377}}
rofwr0d26jl1cpadq5gy3bm5oir31nr
7252567
7252515
2026-07-16T09:01:58Z
Exec8
362080
7252567
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_tandubas.png|right|280px]]
''' Tandubas''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tandubas''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 34,702 a'a. Awun luha' tana' na 552.05 kilometro kwadrado maka langkew na 8 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7502 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155377}}
cg7pkhzqirbaxh1hirgxjmwsrfbdln4
7252624
7252567
2026-07-16T09:37:47Z
Exec8
362080
7252624
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_tandubas.png|right|280px]]
''' Tandubas''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tandubas''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]].. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 34,702 a'a. Awun luha' tana' na 552.05 kilometro kwadrado maka langkew na 8 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7502 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155377}}
8oyg6h3l3lb3s36swftjuytrsceblzo
7252625
7252624
2026-07-16T09:37:57Z
Exec8
362080
7252625
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_tandubas.png|right|280px]]
''' Tandubas''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tandubas''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 34,702 a'a. Awun luha' tana' na 552.05 kilometro kwadrado maka langkew na 8 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7502 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155377}}
1ztxm6oqgrxw88j81wudu9mw3c6ng9x
Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas
14
3790569
7252516
2026-07-16T07:51:54Z
Exec8
362080
.
7252516
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Wp/ssb]]
p3ppv5b3pn94d7pca2s7dv5nx7v8ran
Wp/ssb/Turtle Islands
0
3790570
7252517
2026-07-16T07:52:26Z
Exec8
362080
.
7252517
wikitext
text/x-wiki
''' Turtle Islands''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Turtle Islands''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 7,665 a'a. Awun luha' tana' na 62.50 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7507 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155396}}
g67xsrh7jv4d458l8j09ykfh9wqsoya
7252568
7252517
2026-07-16T09:02:34Z
Exec8
362080
7252568
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_turtle_islands.png|right|280px]]
''' Turtle Islands''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Turtle Islands''', iya in munisipalidad ma probinsiya Tawi-Tawi, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 7,665 a'a. Awun luha' tana' na 62.50 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7507 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155396}}
0zaycn3n0gga92j9c8sulknzhaczxp6
7252627
7252568
2026-07-16T09:38:10Z
Exec8
362080
7252627
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_tawi-tawi_turtle_islands.png|right|280px]]
''' Turtle Islands''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Turtle Islands''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Tawi-Tawi|Tawi-Tawi]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 7,665 a'a. Awun luha' tana' na 62.50 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7507 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155396}}
r1w74378rjjmfo5jqat2rb163lr3vpg
Wp/ssb/Kadayangan
0
3790571
7252522
2026-07-16T08:16:48Z
Exec8
362080
.
7252522
wikitext
text/x-wiki
''' Kadayangan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Kadayangan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 26,099 a'a. Tinantu in maka 9410 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508396}}
rhq6hil0rt8kis8vpqoda7ddxxz3abw
7252569
7252522
2026-07-16T09:03:33Z
Exec8
362080
7252569
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_cotabato_kadayangan.svg|right|280px]]
''' Kadayangan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Kadayangan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 26,099 a'a. Tinantu in maka 9410 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508396}}
8p8gqb30e7e7yravycrfhlnuetz356z
Wp/ssb/Kapalawan
0
3790572
7252523
2026-07-16T08:17:24Z
Exec8
362080
.
7252523
wikitext
text/x-wiki
''' Kapalawan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Kapalawan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 29,191 a'a. Tinantu in maka 9408 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508433}}
senfy3d1jwhxhjz61q2b28461uj26mx
7252571
7252523
2026-07-16T09:03:52Z
Exec8
362080
7252571
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_cotabato_kapalawan.svg|right|280px]]
''' Kapalawan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Kapalawan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 29,191 a'a. Tinantu in maka 9408 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508433}}
aodtmp48zbmpibjuntp9t1573mrc72g
Wp/ssb/Ligawasan
0
3790573
7252524
2026-07-16T08:18:08Z
Exec8
362080
.
7252524
wikitext
text/x-wiki
''' Ligawasan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Ligawasan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 28,322 a'a. Tinantu in maka 9409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508452}}
2gr1n3v5lxdiyygmpyq2gk9k492kqxm
7252572
7252524
2026-07-16T09:04:23Z
Exec8
362080
7252572
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_cotabato_ligawasan.png|right|280px]]
''' Ligawasan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Ligawasan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 28,322 a'a. Tinantu in maka 9409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508452}}
8kssrb7yx00tuwa2e1yzc0jr29ptlz8
7252573
7252572
2026-07-16T09:04:52Z
Exec8
362080
7252573
wikitext
text/x-wiki
[[File:File:Ph_locator_cotabato_ligawasan.svg|right|280px]]
''' Ligawasan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Ligawasan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 28,322 a'a. Tinantu in maka 9409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508452}}
9fyzkkijhh74tcq94dscmzn9tbkxlme
7252574
7252573
2026-07-16T09:05:09Z
Exec8
362080
7252574
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_cotabato_ligawasan.svg|right|280px]]
''' Ligawasan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Ligawasan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 28,322 a'a. Tinantu in maka 9409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508452}}
g93zzyabebory7x0lthmq1kcbm6360a
Wp/ssb/Malidegao
0
3790574
7252525
2026-07-16T08:18:46Z
Exec8
362080
.
7252525
wikitext
text/x-wiki
''' Malidegao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Malidegao''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 36,427 a'a. Tinantu in maka 9409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508472}}
in7anh06vkvwiq3wgjd3vbksl7h8jbi
7252575
7252525
2026-07-16T09:05:26Z
Exec8
362080
7252575
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_cotabato_malidegao.svg|right|280px]]
''' Malidegao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Malidegao''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 36,427 a'a. Tinantu in maka 9409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508472}}
6d6h6rywj839w2l20vc8hkkhvn2v81p
Wp/ssb/Nabalawag
0
3790575
7252526
2026-07-16T08:19:19Z
Exec8
362080
.
7252526
wikitext
text/x-wiki
''' Nabalawag''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Nabalawag''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 25,500 a'a. Tinantu in maka 9410 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508492}}
pfb64jyn96ixofju5afjcfvhr0obd3h
7252576
7252526
2026-07-16T09:06:10Z
Exec8
362080
7252576
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_cotabato_nabalawag.svg|right|280px]]
''' Nabalawag''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Nabalawag''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 25,500 a'a. Tinantu in maka 9410 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508492}}
ckj5zu8jhat9exg3dntdflxnrgg29lz
Wp/ssb/Old Kaabakan
0
3790576
7252527
2026-07-16T08:19:53Z
Exec8
362080
.
7252527
wikitext
text/x-wiki
''' Old Kaabakan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Old Kaabakan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 16,181 a'a. Tinantu in maka 9407 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508510}}
eh0gu8wlrx67gcj0ngwhhtb7csamqge
7252577
7252527
2026-07-16T09:06:56Z
Exec8
362080
7252577
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph locator cotabato old kaabakan.svg|right|280px]]
''' Old Kaabakan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Old Kaabakan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 16,181 a'a. Tinantu in maka 9407 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508510}}
0lsu4nd071kr9bpgls6rnkl3yvuq09a
Wp/ssb/Pahamuddin
0
3790577
7252528
2026-07-16T08:20:30Z
Exec8
362080
.
7252528
wikitext
text/x-wiki
''' Pahamuddin''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pahamuddin''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 19,262 a'a. Tinantu in maka 9412 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508528}}
tkj263szdgaujoegqnu8bm1yb829bn4
7252578
7252528
2026-07-16T09:07:45Z
Exec8
362080
7252578
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_cotabato_pahamuddin.svg|right|280px]]
''' Pahamuddin''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pahamuddin''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 19,262 a'a. Tinantu in maka 9412 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508528}}
gnqago1j72zjuu9s1opkkfekjigjri1
Wp/ssb/Tugunan
0
3790578
7252529
2026-07-16T08:21:04Z
Exec8
362080
.
7252529
wikitext
text/x-wiki
''' Tugunan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tugunan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 33,721 a'a. Tinantu in maka 9415 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508546}}
6moxbvcdobhlgljj4peyk3dimqnpe2m
7252579
7252529
2026-07-16T09:08:03Z
Exec8
362080
7252579
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_cotabato_tugunan.svg|right|280px]]
''' Tugunan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tugunan''', iya in munisipalidad ma probinsiya SGA, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 33,721 a'a. Tinantu in maka 9415 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q31508546}}
intsara6d2dx39m2vdgoeglin46ce27
Wp/ssb/Banguingui
0
3790579
7252530
2026-07-16T08:23:30Z
Exec8
362080
.
7252530
wikitext
text/x-wiki
''' Banguingui''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Banguingui''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 39,202 a'a. Awun luha' tana' na 352.59 kilometro kwadrado maka langkew na 3 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7406 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155970}}
7zcduanfam61j4plnebjo5mm88h4j1o
7252580
7252530
2026-07-16T09:09:19Z
Exec8
362080
7252580
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_tongkil.png|right|280px]]
''' Banguingui''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Banguingui''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 39,202 a'a. Awun luha' tana' na 352.59 kilometro kwadrado maka langkew na 3 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7406 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155970}}
c0j5hojqis8nuiwlfwpd6n7oo9k9mj1
7252629
7252580
2026-07-16T09:39:23Z
Exec8
362080
7252629
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_tongkil.png|right|280px]]
''' Banguingui''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Banguingui''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 39,202 a'a. Awun luha' tana' na 352.59 kilometro kwadrado maka langkew na 3 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7406 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155970}}
mal7dbsgfi50qb9ywmr8eq0a95cq6kb
Wp/ssb/Hadji Panglima Tahil
0
3790580
7252531
2026-07-16T08:23:58Z
Exec8
362080
.
7252531
wikitext
text/x-wiki
''' Hadji Panglima Tahil''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Hadji Panglima Tahil''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 8,441 a'a. Awun luha' tana' na 67.90 kilometro kwadrado maka langkew na 14 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7413 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155983}}
9xg2cy3ndo64pkvdgh6t06a8ybwnx8e
7252581
7252531
2026-07-16T09:10:40Z
Exec8
362080
7252581
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_hadji panglima tahil.png|right|280px]]
''' Hadji Panglima Tahil''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Hadji Panglima Tahil''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 8,441 a'a. Awun luha' tana' na 67.90 kilometro kwadrado maka langkew na 14 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7413 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155983}}
f6s4p9dv3ynkv0g9bqlrz1orsbf1ect
7252630
7252581
2026-07-16T09:39:37Z
Exec8
362080
7252630
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_hadji panglima tahil.png|right|280px]]
''' Hadji Panglima Tahil''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Hadji Panglima Tahil''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 8,441 a'a. Awun luha' tana' na 67.90 kilometro kwadrado maka langkew na 14 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7413 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q155983}}
2m76rgrmz25y5kdnqffpv4bbu69svra
Wp/ssb/Indanan
0
3790581
7252532
2026-07-16T08:24:24Z
Exec8
362080
.
7252532
wikitext
text/x-wiki
''' Indanan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Indanan''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 105,384 a'a. Awun luha' tana' na 170.72 kilometro kwadrado maka langkew na 202 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7407 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156008}}
qe39is567gknk23xc0ee9tyu63nz58z
7252582
7252532
2026-07-16T09:11:16Z
Exec8
362080
7252582
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_indanan.png|right|280px]]
''' Indanan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Indanan''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 105,384 a'a. Awun luha' tana' na 170.72 kilometro kwadrado maka langkew na 202 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7407 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156008}}
bnfshx4mekzsole06wjketu7e1t712z
7252631
7252582
2026-07-16T09:39:50Z
Exec8
362080
7252631
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_indanan.png|right|280px]]
''' Indanan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Indanan''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 105,384 a'a. Awun luha' tana' na 170.72 kilometro kwadrado maka langkew na 202 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7407 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156008}}
fn5evhuat7pv1dxogkee6dz9tuztkei
Wp/ssb/Jolo
0
3790582
7252533
2026-07-16T08:24:43Z
Exec8
362080
.
7252533
wikitext
text/x-wiki
''' Jolo''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Jolo''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 152,067 a'a. Awun luha' tana' na 126.40 kilometro kwadrado maka langkew na 70 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7400 zip code.
{{INTERWIKI|Q156024}}
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
oyny0pfydxzbej7a3uky7ksvqbff4wb
7252583
7252533
2026-07-16T09:11:59Z
Exec8
362080
7252583
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_jolo.png|right|280px]]
''' Jolo''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Jolo''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 152,067 a'a. Awun luha' tana' na 126.40 kilometro kwadrado maka langkew na 70 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7400 zip code.
{{INTERWIKI|Q156024}}
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
22w1ke7s8fh787z2f12zo0y9j1d2zt8
7252632
7252583
2026-07-16T09:40:01Z
Exec8
362080
7252632
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_jolo.png|right|280px]]
''' Jolo''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Jolo''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 152,067 a'a. Awun luha' tana' na 126.40 kilometro kwadrado maka langkew na 70 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7400 zip code.
{{INTERWIKI|Q156024}}
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
qfom6yzxvn32nikcu6egknnqh5l7wbz
Wp/ssb/Kalingalan Caluang
0
3790583
7252534
2026-07-16T08:25:07Z
Exec8
362080
.
7252534
wikitext
text/x-wiki
''' Kalingalan Caluang''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Kalingalan Caluang''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 42,845 a'a. Awun luha' tana' na 166.50 kilometro kwadrado maka langkew na 43 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7416 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156042}}
h0vfirws88yigu0ty7lha7qgq7kkyi4
7252584
7252534
2026-07-16T09:12:43Z
Exec8
362080
7252584
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_kalingalan_caluang.png|right|280px]]
''' Kalingalan Caluang''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Kalingalan Caluang''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 42,845 a'a. Awun luha' tana' na 166.50 kilometro kwadrado maka langkew na 43 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7416 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156042}}
03fqz1bd87a1or8j6deqqpiu7y60e2p
7252633
7252584
2026-07-16T09:40:12Z
Exec8
362080
7252633
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_kalingalan_caluang.png|right|280px]]
''' Kalingalan Caluang''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Kalingalan Caluang''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 42,845 a'a. Awun luha' tana' na 166.50 kilometro kwadrado maka langkew na 43 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7416 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156042}}
s868tp3uld5219o0m9jrojek58ly5pb
Wp/ssb/Lugus
0
3790584
7252535
2026-07-16T08:25:30Z
Exec8
362080
.
7252535
wikitext
text/x-wiki
''' Lugus''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Lugus''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,412 a'a. Awun luha' tana' na 133.04 kilometro kwadrado maka langkew na 8 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7411 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156055}}
1yeiyxbfq84g944b9ngilb33ng740yn
7252585
7252535
2026-07-16T09:13:31Z
Exec8
362080
7252585
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_lugus.png|right|280px]]
''' Lugus''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Lugus''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,412 a'a. Awun luha' tana' na 133.04 kilometro kwadrado maka langkew na 8 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7411 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156055}}
6z5vq72ghhpwklvakcqmnwf78fes8vz
7252634
7252585
2026-07-16T09:40:25Z
Exec8
362080
7252634
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_lugus.png|right|280px]]
''' Lugus''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Lugus''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,412 a'a. Awun luha' tana' na 133.04 kilometro kwadrado maka langkew na 8 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7411 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156055}}
easi23nxqfc4gc27k33bgx1hi4va62t
Wp/ssb/Luuk
0
3790585
7252536
2026-07-16T08:25:50Z
Exec8
362080
.
7252536
wikitext
text/x-wiki
''' Luuk''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Luuk''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 44,741 a'a. Awun luha' tana' na 313.04 kilometro kwadrado maka langkew na 72 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7404 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156071}}
5vdn4nm1f2aklzb6mjx8epxu5y5om2d
7252586
7252536
2026-07-16T09:14:09Z
Exec8
362080
7252586
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_luuk.png|right|280px]]
''' Luuk''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Luuk''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 44,741 a'a. Awun luha' tana' na 313.04 kilometro kwadrado maka langkew na 72 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7404 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156071}}
g3rx40ixm8sh9tmj1djuy9eodtizgt7
7252635
7252586
2026-07-16T09:40:39Z
Exec8
362080
7252635
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_luuk.png|right|280px]]
''' Luuk''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Luuk''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 44,741 a'a. Awun luha' tana' na 313.04 kilometro kwadrado maka langkew na 72 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7404 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156071}}
j1o2au7n53y11l0rkt84kthtuv3ywvx
Wp/ssb/Maimbung
0
3790586
7252537
2026-07-16T08:26:11Z
Exec8
362080
.
7252537
wikitext
text/x-wiki
''' Maimbung''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Maimbung''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 85,681 a'a. Awun luha' tana' na 77.50 kilometro kwadrado maka langkew na 49 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156090}}
60pkw3puzf7ljnht5h40t77l6et2qvk
7252587
7252537
2026-07-16T09:14:53Z
Exec8
362080
7252587
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph locator sulu maimbung.png|right|280px]]
''' Maimbung''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Maimbung''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 85,681 a'a. Awun luha' tana' na 77.50 kilometro kwadrado maka langkew na 49 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156090}}
n52cj4obh9xvt1qp5r0uhm5v2hpha04
7252636
7252587
2026-07-16T09:40:52Z
Exec8
362080
7252636
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph locator sulu maimbung.png|right|280px]]
''' Maimbung''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Maimbung''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 85,681 a'a. Awun luha' tana' na 77.50 kilometro kwadrado maka langkew na 49 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7409 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156090}}
scr5vk6sw6f54mg9de2m7iq9yom6a8w
Wp/ssb/Panamao
0
3790587
7252538
2026-07-16T08:26:38Z
Exec8
362080
.
7252538
wikitext
text/x-wiki
''' Panamao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panamao''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 30,847 a'a. Awun luha' tana' na 107.57 kilometro kwadrado maka langkew na 49 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7402 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156107}}
rljt4lup4zhcdq32xs27b8tu1ovh8wi
7252588
7252538
2026-07-16T09:15:27Z
Exec8
362080
7252588
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_old_panamao.png|right|280px]]
''' Panamao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panamao''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 30,847 a'a. Awun luha' tana' na 107.57 kilometro kwadrado maka langkew na 49 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7402 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156107}}
kode2a1fpilrg3ifo0v2a3sv06e7iy6
7252637
7252588
2026-07-16T09:41:03Z
Exec8
362080
7252637
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_old_panamao.png|right|280px]]
''' Panamao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panamao''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 30,847 a'a. Awun luha' tana' na 107.57 kilometro kwadrado maka langkew na 49 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7402 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156107}}
4ag85oior9hfv51nq8uyrmnhz47qvu8
Wp/ssb/Omar
0
3790588
7252540
2026-07-16T08:26:55Z
Exec8
362080
.
7252540
wikitext
text/x-wiki
''' Omar''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Omar''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 53,903 a'a. Awun luha' tana' na 180.98 kilometro kwadrado maka langkew na 38 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7404 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156126}}
f8hq7s0ucqqrzj3d3h4s3n3zfo0j689
7252589
7252540
2026-07-16T09:15:57Z
Exec8
362080
7252589
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_omar.png|right|280px]]
''' Omar''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Omar''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 53,903 a'a. Awun luha' tana' na 180.98 kilometro kwadrado maka langkew na 38 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7404 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156126}}
375dxi4kjmqyo4n0cxaocs2gbpvckzk
7252638
7252589
2026-07-16T09:41:20Z
Exec8
362080
7252638
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_omar.png|right|280px]]
''' Omar''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Omar''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 53,903 a'a. Awun luha' tana' na 180.98 kilometro kwadrado maka langkew na 38 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7404 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156126}}
amunuql1ondblbufcynd6k9ju6vbxmu
Wp/ssb/Pandami
0
3790589
7252541
2026-07-16T08:27:16Z
Exec8
362080
.
7252541
wikitext
text/x-wiki
''' Pandami''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pandami''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,369 a'a. Awun luha' tana' na 170.89 kilometro kwadrado maka langkew na 7 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7400 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156159}}
5p5qout49eqcne3cy6ffmjfz9gegafa
7252590
7252541
2026-07-16T09:16:40Z
Exec8
362080
7252590
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_pandami.png|right|280px]]
''' Pandami''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pandami''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,369 a'a. Awun luha' tana' na 170.89 kilometro kwadrado maka langkew na 7 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7400 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156159}}
cja6szbjh3q5x29t8s2xj4s0acnteff
7252639
7252590
2026-07-16T09:41:34Z
Exec8
362080
7252639
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_pandami.png|right|280px]]
''' Pandami''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pandami''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 35,369 a'a. Awun luha' tana' na 170.89 kilometro kwadrado maka langkew na 7 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7400 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156159}}
fjsxd8yizv7xdlwe3m5amjhylydndi6
Wp/ssb/Panglima Estino
0
3790590
7252543
2026-07-16T08:27:38Z
Exec8
362080
.
7252543
wikitext
text/x-wiki
''' Panglima Estino''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panglima Estino''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 37,157 a'a. Awun luha' tana' na 125.10 kilometro kwadrado maka langkew na 38 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7415 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156180}}
bah71g6gizi8nddimfyyn010ldtc2ey
7252591
7252543
2026-07-16T09:17:18Z
Exec8
362080
7252591
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_panglima_estino.png|right|280px]]
''' Panglima Estino''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panglima Estino''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 37,157 a'a. Awun luha' tana' na 125.10 kilometro kwadrado maka langkew na 38 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7415 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156180}}
tka5abymp7q4jtmii1nx6my903vrkfs
7252640
7252591
2026-07-16T09:41:48Z
Exec8
362080
7252640
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_panglima_estino.png|right|280px]]
''' Panglima Estino''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Panglima Estino''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 37,157 a'a. Awun luha' tana' na 125.10 kilometro kwadrado maka langkew na 38 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7415 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156180}}
ox8imw5qyvsg5x0mjf389qbhgyo7moe
Wp/ssb/Pangutaran
0
3790591
7252544
2026-07-16T08:27:57Z
Exec8
362080
.
7252544
wikitext
text/x-wiki
''' Pangutaran''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pangutaran''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 41,575 a'a. Awun luha' tana' na 258.10 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7414 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156195}}
3650kwgjh86oktvsdit2ahohwv4ps2d
7252592
7252544
2026-07-16T09:17:54Z
Exec8
362080
7252592
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_pangutaran.png|right|280px]]
''' Pangutaran''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pangutaran''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 41,575 a'a. Awun luha' tana' na 258.10 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7414 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156195}}
srpmiv6av6rpuwhjqg0blglo131v3pg
7252641
7252592
2026-07-16T09:42:02Z
Exec8
362080
7252641
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_pangutaran.png|right|280px]]
''' Pangutaran''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pangutaran''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 41,575 a'a. Awun luha' tana' na 258.10 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7414 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156195}}
ie5giteebbenfn4y7dhaoeole66lso3
Wp/ssb/Parang
0
3790592
7252545
2026-07-16T08:28:29Z
Exec8
362080
.
7252545
wikitext
text/x-wiki
''' Parang''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Parang''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 83,092 a'a. Awun luha' tana' na 258.00 kilometro kwadrado maka langkew na 57 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7408 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156208}}
tw706cpbgag7tmgsw1n6c0x93d6pa2q
7252593
7252545
2026-07-16T09:18:47Z
Exec8
362080
7252593
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_parang.png|right|280px]]
''' Parang''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Parang''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 83,092 a'a. Awun luha' tana' na 258.00 kilometro kwadrado maka langkew na 57 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7408 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156208}}
45is08mis0mi026j5zvcy54if3ptwdu
7252642
7252593
2026-07-16T09:42:15Z
Exec8
362080
7252642
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_parang.png|right|280px]]
''' Parang''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Parang''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 83,092 a'a. Awun luha' tana' na 258.00 kilometro kwadrado maka langkew na 57 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7408 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156208}}
h6y6zsy3cy0epezcsw7a7md93gzl89i
Wp/ssb/Pata
0
3790593
7252546
2026-07-16T08:29:06Z
Exec8
362080
.
7252546
wikitext
text/x-wiki
''' Pata''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pata''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 27,974 a'a. Awun luha' tana' na 116.99 kilometro kwadrado maka langkew na 18 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7405 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156225}}
a4jtqcvv6fdciljuibcqm6a2lqhtbjq
7252594
7252546
2026-07-16T09:19:18Z
Exec8
362080
.
7252594
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_pata.png|right|280px]]
''' Pata''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pata''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 27,974 a'a. Awun luha' tana' na 116.99 kilometro kwadrado maka langkew na 18 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7405 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156225}}
p6lw7nb9zwiljficle5igldxl5e72vn
7252643
7252594
2026-07-16T09:42:28Z
Exec8
362080
7252643
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_pata.png|right|280px]]
''' Pata''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Pata''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 27,974 a'a. Awun luha' tana' na 116.99 kilometro kwadrado maka langkew na 18 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7405 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156225}}
s676frv0o03cfbqdk89dipfs6a9pfmb
Wp/ssb/Patikul
0
3790594
7252547
2026-07-16T08:29:27Z
Exec8
362080
.
7252547
wikitext
text/x-wiki
''' Patikul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Patikul''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 92,600 a'a. Awun luha' tana' na 330.04 kilometro kwadrado maka langkew na 74 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7401 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156244}}
07iy02ami2bju5zq45ii0k9hp4cax9e
7252595
7252547
2026-07-16T09:19:51Z
Exec8
362080
7252595
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_patikul.png|right|280px]]
''' Patikul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Patikul''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 92,600 a'a. Awun luha' tana' na 330.04 kilometro kwadrado maka langkew na 74 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7401 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156244}}
d0j3ks2r0iqq0bnfyfberg467dav52m
7252644
7252595
2026-07-16T09:42:41Z
Exec8
362080
7252644
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_patikul.png|right|280px]]
''' Patikul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Patikul''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 92,600 a'a. Awun luha' tana' na 330.04 kilometro kwadrado maka langkew na 74 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7401 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156244}}
bcbaqfh3eviagt0a39q7r6qq44e86li
Wp/ssb/Siasi
0
3790595
7252548
2026-07-16T08:29:50Z
Exec8
362080
.
7252548
wikitext
text/x-wiki
''' Siasi''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Siasi''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 100,076 a'a. Awun luha' tana' na 192.87 kilometro kwadrado maka langkew na 52 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7412 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156263}}
fezof6h3fyehg9d8550ho9p439fdad1
7252596
7252548
2026-07-16T09:20:19Z
Exec8
362080
7252596
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_siasi.png|right|280px]]
''' Siasi''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Siasi''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 100,076 a'a. Awun luha' tana' na 192.87 kilometro kwadrado maka langkew na 52 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7412 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156263}}
rm9o0hzvd3fdzkym3445c84zn3lj53z
7252645
7252596
2026-07-16T09:42:54Z
Exec8
362080
7252645
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_siasi.png|right|280px]]
''' Siasi''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Siasi''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 100,076 a'a. Awun luha' tana' na 192.87 kilometro kwadrado maka langkew na 52 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7412 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156263}}
gnks7bz1cljgig71nm0rj8q5hfqu3km
Wp/ssb/Talipao
0
3790596
7252549
2026-07-16T08:30:10Z
Exec8
362080
.
7252549
wikitext
text/x-wiki
''' Talipao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Talipao''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 107,901 a'a. Awun luha' tana' na 380.57 kilometro kwadrado maka langkew na 157 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7403 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156285}}
j0f73crub5srak5qqju3wox6jv1yj59
7252597
7252549
2026-07-16T09:20:54Z
Exec8
362080
7252597
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_talipao.png|right|280px]]
''' Talipao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Talipao''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 107,901 a'a. Awun luha' tana' na 380.57 kilometro kwadrado maka langkew na 157 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7403 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156285}}
1tjy52dyzd0c5yyhkixlkkius9m7fq0
7252646
7252597
2026-07-16T09:43:07Z
Exec8
362080
7252646
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_talipao.png|right|280px]]
''' Talipao''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Talipao''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 107,901 a'a. Awun luha' tana' na 380.57 kilometro kwadrado maka langkew na 157 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7403 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156285}}
82see4j98bdjv3utmjhj7f1kthgasit
Wp/ssb/Tapul
0
3790597
7252551
2026-07-16T08:52:44Z
Exec8
362080
.
7252551
wikitext
text/x-wiki
''' Tapul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tapul''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 21,830 a'a. Awun luha' tana' na 89.17 kilometro kwadrado maka langkew na 10 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7410 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156302}}
6ylihbyl1f8if2209v9eqqoj0fll04o
7252599
7252551
2026-07-16T09:21:25Z
Exec8
362080
7252599
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_tapul.png|right|280px]]
''' Tapul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tapul''', iya in munisipalidad ma probinsiya Sulu, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 21,830 a'a. Awun luha' tana' na 89.17 kilometro kwadrado maka langkew na 10 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7410 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156302}}
p5nf5idee3zmrxwkkn6ljyuwfrj15g7
7252647
7252599
2026-07-16T09:43:20Z
Exec8
362080
7252647
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_sulu_tapul.png|right|280px]]
''' Tapul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tapul''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Sulu|Sulu]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 21,830 a'a. Awun luha' tana' na 89.17 kilometro kwadrado maka langkew na 10 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 68 area code telepono maka 7410 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q156302}}
j9o583hgmr5tr8jhs93kbnmmx57ul82
Template:Wp/mrh/Longitem
10
3790598
7252598
2026-07-16T09:21:22Z
Laitei
2549664
Create Longitem template
7252598
wikitext
text/x-wiki
<div style="line-height: 1.5; padding-left: 1.4em;"><nowiki />{{{1|}}}</div><noinclude>{{Wp/mrh/documentation}}</noinclude>
bdzr17b20fikz4rc7snw8cjfx6kucmx
Wp/ssb/Akbar, Basilan
0
3790599
7252600
2026-07-16T09:24:30Z
Exec8
362080
Created page with "[[File:Ph_locator_basilan_akbar.png|right|280px]] ''' Akbar''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Akbar''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 27,911 a'a. Awun luha' tana' na 38.76 kilometro kwadrado maka langkew na 55 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7306 zip code. ==Barangay== Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud: [[Category:Wp/ssb]] Category:Wp/ssb/..."
7252600
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_akbar.png|right|280px]]
''' Akbar''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Akbar''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 27,911 a'a. Awun luha' tana' na 38.76 kilometro kwadrado maka langkew na 55 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7306 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q42589}}
dqf5h9qhq73c18brvdxwgeqjpuukdju
Wp/ssb/Al-Barka
0
3790600
7252601
2026-07-16T09:25:21Z
Exec8
362080
.
7252601
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_al-barka.png|right|280px]]
''' Al-Barka''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Al-Barka''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 30,318 a'a. Awun luha' tana' na 72.58 kilometro kwadrado maka langkew na 41 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7304 zip code. {{INTERWIKI|Q41999}}
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
86l8mhsgrd0nl01etcq7mp6y81b960z
7252602
7252601
2026-07-16T09:25:36Z
Exec8
362080
7252602
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_al-barka.png|right|280px]]
''' Al-Barka''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Al-Barka''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 30,318 a'a. Awun luha' tana' na 72.58 kilometro kwadrado maka langkew na 41 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7304 zip code. {{INTERWIKI|Q41999}}
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
s7dxz9f00wq60uc2677letj336w33uk
Wp/ssb/Hadji Mohammad Ajul
0
3790601
7252603
2026-07-16T09:26:19Z
Exec8
362080
Created page with "[[File:Ph_locator_basilan_hadji_mohammad_ajul.png|right|280px]] ''' Hadji Mohammad Ajul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Hadji Mohammad Ajul''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 32,806 a'a. Awun luha' tana' na 41.02 kilometro kwadrado maka langkew na 34 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7306 zip code. {{INTERWIKI|Q41998}} [[Category:Wp/ssb]]"
7252603
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_hadji_mohammad_ajul.png|right|280px]]
''' Hadji Mohammad Ajul''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Hadji Mohammad Ajul''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 32,806 a'a. Awun luha' tana' na 41.02 kilometro kwadrado maka langkew na 34 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7306 zip code. {{INTERWIKI|Q41998}}
[[Category:Wp/ssb]]
7qnc4e0g8dtvaxth3v9kqu628zrf5b2
Wp/ssb/Hadji Muhtamad
0
3790602
7252604
2026-07-16T09:27:09Z
Exec8
362080
.
7252604
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_hadji_muhtamad.png|right|280px]]
''' Hadji Muhtamad''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Hadji Muhtamad''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 30,122 a'a. Awun luha' tana' na 173.22 kilometro kwadrado maka langkew na 1 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7301 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q802075}}
sd2h6ot99achxjrrz1rcvduaw69w8st
Wp/ssb/Siyudad ha Isabela
0
3790603
7252605
2026-07-16T09:28:44Z
Exec8
362080
Created page with "[[File::Ph_locator_basilan_isabela.png|right|280px]] ''' Isabela''', opisyal na ''' Siyudad ha Isabela''', iya in siyudad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 151,297 a'a. Awun luha' tana' na 223.73 kilometro kwadrado maka langkew na 96 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7300 zip code. ==Barangay== Siyudad itu awun manga barangay taga-sunud: [[Category:Wp/ssb]] Category:Wp/ssb/Mga Munis..."
7252605
wikitext
text/x-wiki
[[File::Ph_locator_basilan_isabela.png|right|280px]]
''' Isabela''', opisyal na ''' Siyudad ha Isabela''', iya in siyudad ma probinsiya ha Basilan, Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 151,297 a'a. Awun luha' tana' na 223.73 kilometro kwadrado maka langkew na 96 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7300 zip code.
==Barangay==
Siyudad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q1710}}
4fvnzho5e6jbdtivwhilti9fmxmhype
7252606
7252605
2026-07-16T09:28:59Z
Exec8
362080
7252606
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_isabela.png|right|280px]]
''' Isabela''', opisyal na ''' Siyudad ha Isabela''', iya in siyudad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 151,297 a'a. Awun luha' tana' na 223.73 kilometro kwadrado maka langkew na 96 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7300 zip code.
==Barangay==
Siyudad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q1710}}
88qa5adnmzzcsq4l1h1qa2oa5sksn2f
7252607
7252606
2026-07-16T09:30:47Z
Exec8
362080
Exec8 moved page [[Wp/ssb/Siyudad na Isabela]] to [[Wp/ssb/Siyudad ha Isabela]]
7252606
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_isabela.png|right|280px]]
''' Isabela''', opisyal na ''' Siyudad ha Isabela''', iya in siyudad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], Pilipinas. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 151,297 a'a. Awun luha' tana' na 223.73 kilometro kwadrado maka langkew na 96 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7300 zip code.
==Barangay==
Siyudad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q1710}}
88qa5adnmzzcsq4l1h1qa2oa5sksn2f
Wt/kge/banyu
0
3790605
7252613
2026-07-16T09:34:48Z
Swarabakti
2526161
Created page with "=={{Wt/kge/basa|mui-plm}}== {{Wt/kge/hulu|mui-plm}} {{Wt/kge/-n-|mui-plm}} # [[Wt/kge/way|way]] [[Category:Wt/kge]]"
7252613
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/kge/basa|mui-plm}}==
{{Wt/kge/hulu|mui-plm}}
{{Wt/kge/-n-|mui-plm}}
# [[Wt/kge/way|way]]
[[Category:Wt/kge]]
5usnp3clwxhcwewpq54of4oygq3qnha
Template:Wp/mrh/Color box
10
3790606
7252626
2026-07-16T09:38:02Z
Laitei
2549664
Create Color_box template for colored box styling
7252626
wikitext
text/x-wiki
<span style="border: 1px solid {{{1|black}}}; background-color: {{{1|white}}}; padding: 0.1em 0.3em; display: inline-block; margin: 0.1em;" title="{{{2|}}}"> </span><noinclude>{{Wp/mrh/documentation}}</noinclude>
pfwim4xt9x30ytuyecmsybo1dvspebq
Wt/kge/api
0
3790607
7252628
2026-07-16T09:38:45Z
Swarabakti
2526161
Created page with "=={{Wt/kge/basa|id}}== {{Wt/kge/hulu|id}} {{Wt/kge/-n-|id}} # [[Wt/kge/apuy|apuy]] [[Category:Wt/kge]]"
7252628
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/kge/basa|id}}==
{{Wt/kge/hulu|id}}
{{Wt/kge/-n-|id}}
# [[Wt/kge/apuy|apuy]]
[[Category:Wt/kge]]
gyfvvgmjpx16ghxpnnu27i8mqrpd05x
Wp/ssb/Lamitan
0
3790608
7252648
2026-07-16T09:45:11Z
Exec8
362080
.
7252648
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_lamitan.png|right|280px]]
''' Lamitan''', opisyal na ''' Siyudad ha Lamitan''', iya in siyudad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 116,652 a'a. Awun luha' tana' na 354.45 kilometro kwadrado maka langkew na 118 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7302 zip code.
==Barangay==
Siyudad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q1714}}
hcofdtrqupmrxq4o0szaecrbzyhw7gw
Wp/ssb/Lantawan
0
3790609
7252649
2026-07-16T09:46:22Z
Exec8
362080
.
7252649
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_lantawan.png|right|280px]]
''' Lantawan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Lantawan''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 48,777 a'a. Awun luha' tana' na 405.04 kilometro kwadrado maka langkew na 30 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7301 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q802107}}
scp78yhn4zvms9nrtvyiwli7cjzj5ti
Wp/ssb/Maluso
0
3790610
7252650
2026-07-16T09:47:20Z
Exec8
362080
Created page with "[[File:Ph_locator_basilan_maluso.png|right|280px]] ''' Maluso''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Maluso''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 66,817 a'a. Awun luha' tana' na 168.46 kilometro kwadrado maka langkew na 42 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7303 zip code. ==Barangay== Munisipalidad itu awun manga barangay taga-su..."
7252650
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_maluso.png|right|280px]]
''' Maluso''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Maluso''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 66,817 a'a. Awun luha' tana' na 168.46 kilometro kwadrado maka langkew na 42 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7303 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q802142}}
95i8cqgdiw3qv8clhhenfl4cplq8agh
Wp/ssb/Sumisip
0
3790611
7252651
2026-07-16T09:48:20Z
Exec8
362080
Created page with "[[File:Ph_locator_basilan_sumisip.png|right|280px]] ''' Sumisip''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sumisip''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 55,778 a'a. Awun luha' tana' na 567.60 kilometro kwadrado maka langkew na 136 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7305 zip code. ==Barangay== Munisipalidad itu awun manga barangay tag..."
7252651
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_sumisip.png|right|280px]]
''' Sumisip''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Sumisip''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 55,778 a'a. Awun luha' tana' na 567.60 kilometro kwadrado maka langkew na 136 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7305 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q802171}}
g771bpgqpoxx6kfmt43yxukqgfrnvh5
Wp/ssb/Tabuan-Lasa
0
3790612
7252652
2026-07-16T09:49:19Z
Exec8
362080
Created page with "[[File:Ph_locator_basilan_tabuan-lasa.png|right|280px]] ''' Tabuan-Lasa''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tabuan-Lasa''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 38,964 a'a. Awun luha' tana' na 80.50 kilometro kwadrado maka langkew na 6 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7305 zip code. ==Barangay== Munisipalidad itu awun manga bar..."
7252652
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_tabuan-lasa.png|right|280px]]
''' Tabuan-Lasa''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tabuan-Lasa''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 38,964 a'a. Awun luha' tana' na 80.50 kilometro kwadrado maka langkew na 6 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7305 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q802202}}
ach9e5z6usjzjmbfx64vmr781uat62t
Wp/ssb/Tipo-Tipo
0
3790613
7252653
2026-07-16T09:50:13Z
Exec8
362080
.
7252653
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_tipo-tipo.png|right|280px]]
''' Tipo-Tipo''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tipo-Tipo''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 32,734 a'a. Awun luha' tana' na 49.70 kilometro kwadrado maka langkew na 86 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7304 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q667595}}
qblk08xpni6nmmg7nf6b1v9xh9ar67r
Wp/ssb/Tuburan, Basilan
0
3790614
7252654
2026-07-16T09:51:06Z
Exec8
362080
.
7252654
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_tuburan.png|right|280px]]
''' Tuburan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Tuburan''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 30,027 a'a. Awun luha' tana' na 546.00 kilometro kwadrado maka langkew na 78 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7306 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q630096}}
4zspntlon91y5uef9plvr7a6lgjnz46
Wp/ssb/Ungkaya Pukan
0
3790615
7252656
2026-07-16T09:52:00Z
Exec8
362080
.
7252656
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ph_locator_basilan_ungkaya_pukan.png|right|280px]]
''' Ungkaya Pukan''', opisyal na ''' Munisipalidad ha Ungkaya Pukan''', iya in munisipalidad ma probinsiya ha [[Wp/ssb/Basilan|Basilan]], [[Wp/ssb/Pilipinas|Pilipinas]]. Pangagad ma census baha'u, awun populasyon na 31,041 a'a. Awun luha' tana' na 96.13 kilometro kwadrado maka langkew na 123 metro min diyata' tahik. Tinantu in maka 62 area code telepono maka 7304 zip code.
==Barangay==
Munisipalidad itu awun manga barangay taga-sunud:
[[Category:Wp/ssb]]
[[Category:Wp/ssb/Mga Munisipalidad ha Pilipinas]]
{{INTERWIKI|Q204771}}
15qvi0hli5j7p9dqc2ihq9hb26xzobx
Template:Wp/mrh/Catalog lookup link
10
3790616
7252657
2026-07-16T09:52:58Z
Laitei
2549664
Create Catalog_lookup_link template for catalog links
7252657
wikitext
text/x-wiki
[{{NAMESPACE}}/{{PAGENAME}} Catalog lookup link]<noinclude>{{Wp/mrh/documentation}}</noinclude>
6yuaicx8zklio7j4904eutwpbbpyts9
Wp/jax/Bir Pletok
0
3790617
7252663
2026-07-16T10:18:46Z
Muhamad Izzul Fiqih
2584756
Muhamad Izzul Fiqih moved page [[Wp/jax/Bir Pletok]] to [[Wp/jax/Bir pletok]]
7252663
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Wp/jax/Bir pletok]]
pir7yqg4naxozr3jgsa2tkbo7s2o0z0
Wb/su/Wikianom:Alpabét Dahareun/L
0
3790618
7252665
2026-07-16T10:43:07Z
Deepturquoise
2613705
Created page with "{{Wb/su/Alpabét Dahareun|L|'''L'''eupeut|gambar=Leupeut Ketan 3.jpg}} [[Category:Wb/su]]"
7252665
wikitext
text/x-wiki
{{Wb/su/Alpabét Dahareun|L|'''L'''eupeut|gambar=Leupeut Ketan 3.jpg}}
[[Category:Wb/su]]
48losrd5sgze3lg94dpmgsn12oqhpeo
Wp/mrg/Baneswor Mili
0
3790619
7252666
2026-07-16T10:46:25Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
Created page with "'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka. [[Category:Wp/mrg]]"
7252666
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
01rh26s0bx862f69c0hte99uihrv4mq
7252667
7252666
2026-07-16T10:47:06Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252667
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai.
[[Category:Wp/mrg]]
p02tum7107crbggpofjxf7venreo6oa
7252668
7252667
2026-07-16T10:47:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252668
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai.
[[Category:Wp/mrg]]
6epmqo69lae0lqexpxqjgdzk4yu4f7d
7252669
7252668
2026-07-16T10:47:27Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252669
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
[[Category:Wp/mrg]]
0z1bhhoy8n7vv093ta24drxx1owk0e1
7252670
7252669
2026-07-16T10:47:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252670
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika.
[[Category:Wp/mrg]]
jprbaxdyn93p7opn8mtudl3extcne8w
7252671
7252670
2026-07-16T10:48:12Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252671
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska.
[[Category:Wp/mrg]]
3nndm0u4k6n86di40taul5jr2a5ytx2
7252672
7252671
2026-07-16T10:48:34Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252672
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
[[Category:Wp/mrg]]
3er9qjqx4zcjz8nyvxr0mi04h8ywsul
7252673
7252672
2026-07-16T10:49:08Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252673
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka.
[[Category:Wp/mrg]]
hqmxzt4rum30yeymthk45ywiksrnb6g
7252674
7252673
2026-07-16T10:49:23Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252674
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai.
[[Category:Wp/mrg]]
0gi6ighq7cacmyc7ynymt9vd2t7f7u4
7252675
7252674
2026-07-16T10:49:54Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252675
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka.
[[Category:Wp/mrg]]
54s6hn1n2gjnj50ejergsxx77hib3z9
7252676
7252675
2026-07-16T10:50:07Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252676
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
[[Category:Wp/mrg]]
3965wxxvxl7dji5hj4a2576e9fq9zlc
7252677
7252676
2026-07-16T10:50:47Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252677
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí.
[[Category:Wp/mrg]]
qxqe9rip3ayar1es5ddrf18ihe0v22f
7252678
7252677
2026-07-16T10:51:10Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252678
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka.
[[Category:Wp/mrg]]
b4yptwrmcnhc49ctm41m984de1wnxoh
7252679
7252678
2026-07-16T10:51:45Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252679
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
[[Category:Wp/mrg]]
4xq4eo3s9eeifejk098o20i1ujyihyn
7252680
7252679
2026-07-16T10:52:29Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252680
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí.
[[Category:Wp/mrg]]
h0yyewjj526lu0g4lynex1rnq81cx4u
7252681
7252680
2026-07-16T10:52:44Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252681
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
[[Category:Wp/mrg]]
hy9vq37jxrlkwlmk1si2axrcziymrjr
7252682
7252681
2026-07-16T10:52:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252682
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai. Réngam ager gernam : A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai.
[[Category:Wp/mrg]]
md0egp2ulcis2ggc3j0tl7b3aduncc2
7252683
7252682
2026-07-16T10:53:48Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252683
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang.
[[Category:Wp/mrg]]
7tjab6n3mdadxlt1ejy5wbw9wkmqvf5
7252684
7252683
2026-07-16T10:53:56Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252684
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
[[Category:Wp/mrg]]
ed2zn7c6g6hhtdrn3e220brln3mdyvh
7252685
7252684
2026-07-16T10:54:25Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252685
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang.
[[Category:Wp/mrg]]
b73qny859i9elyxbbxs79w4ahb4wffg
7252686
7252685
2026-07-16T10:54:32Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252686
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
8nc328j6ywwghj6c18au3gdt4logd38
7252687
7252686
2026-07-16T10:54:52Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252687
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
4efyatv52n0gxqfqpmu5zathco9sfff
7252689
7252687
2026-07-16T10:59:30Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252689
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
9qfsgzce45sbgwmlney74iyjhwzvbx8
7252690
7252689
2026-07-16T10:59:44Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252690
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
53vj03m6q4lsh6roblx247pj0iocmff
7252691
7252690
2026-07-16T10:59:59Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252691
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
8n4sftbc542zocd8qwxl8ryvi3jvluv
7252692
7252691
2026-07-16T11:00:13Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252692
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka. Horen bulu.<ref name=":1" />
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
jfxibq1xkl9ohqrxsc4at80l9ynkq0p
7252693
7252692
2026-07-16T11:00:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252693
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
fcsmy2i44jmzckvmluqdp3mg1m44ilw
7252694
7252693
2026-07-16T11:00:50Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252694
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.<ref name=":1" />
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
lc8j02v8t3t4oefacbz7cfvimfsjux4
7252695
7252694
2026-07-16T11:01:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252695
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.<ref name=":1" />
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
fon10o7ghuh5gktbnmjgcw99h25ua8t
7252696
7252695
2026-07-16T11:01:22Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252696
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.<ref name=":1" />
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
n266ztz1uv8thq2o396v3xaex5ttn89
7252697
7252696
2026-07-16T11:01:36Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252697
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.<ref name=":1" />
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
60yl8ajrhbjtlqpbn3qtldq9ahcfpoz
7252755
7252697
2026-07-16T11:21:33Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252755
wikitext
text/x-wiki
'''Baneswor Mili''' bí Mising réngam ara:lokké Rediyo:lo ni:tomém mopo:nédé. Dikhoumukhlok Alimur do:lu:do onam Baneswor Mili:bí DSP, Íyí:né Asam Beteliyonlok Kamandent, CID odokké Pulis Suparintendentpé migom agerém gerka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=76-77|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Sibsagor mo:dumdo du:né Dikhoumukh mo:tagdok Alimur do:lu:do 1926 dítagdo Baneswor Mili:mé otagai. Bíkké abudok aminém Bali Mili odokké anédok aminém Rangoli Pa:yeng Mili émtagai. Bali Mili:ké ommangkídí:dé– Baneswor, Boluram, Konok, Budhor, Domon la: Gudami Mili bulu.<ref name=":1" />
== Porinam ==
Baneswor Mili:bí aíké do:lu:do du:né 58 No. Alimur Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Sibsagor M.V. Iskuldo porika. Lédupé Sibsagor Hai Iskuldo porila édé pokodokké metrig ankangém bila pa:ska. Jurhatlok Jogonnath Boruah Kolejdokké I.A.dém pokurnam lédupé bí Shilonglo praibetpé porila B.A.dém pa:ska. B.A. pa:snam lédupé Baneswor Mili:bí APSC ankangém bila pa:ska. Mising réngam ara:sokké APS pa:spo:nédé Baneswor Mili:bí.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Baneswor Mili:bí Forest pe:le:do migom agerém kerani:pé gerropka. Édé adído Ohomsok Ru:boné migom du:téngé Shilonglo dungai. Baneswor Mili:bí aipé porilí:né amikai. Migom agerém gerra du:tu:la bí APSC ankangém bila pa:ska. APSC ankangém pa:snam lédupé bí 1964 do DSPpé migom agerém pangka. Lédupé Beteliyanlok Kamandent, CID la: SPpé ila bí Tura, Kokrajhar, Guwahati Kahiliparalo migom agerém gerka. Adí a:la 1984 dítagdo Baneswor Mili:bí migom agerém gertérsuka.<ref name=":1" />
== Midang ==
Baneswor Mili:bí né:ngém annyiko langka. La:po:nam né:dé Kolpona Pa:yeng Mili:bí. Bínyikké ommangkídí:dé Sondon la: Bharoti bínyi. Shilonglo agerém gerra du:dodo Khasiya omé Jirimé ka:líksula bí langka. Bínyikké ao aumko odokké ommé appi:kai. Aokídí:dé– Mrinal, Anup la: Horen bulu.<ref name=":1" />
== Mopun Baneswor Mili ==
Mising réngam ara: lokké Rediyo:lo ni:tom molíkpo:nédé Mopun Baneswor Mili:bí. Bí 1948 dítagdo Shilong Rediyo Sentarlo Mising ni:tomém molíkka. Odok po:pé Rediyo:lo Mising ni:tom molígnamé kamangai.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
A:né ru:ying do:lu:lok onam Baneswor Mili:ké sí:sa:dodém Bharotsé Ingrajlok alaglo dungai. Aíké motusunamém pa:nam légangé mimag ésaré sarra dungko ara:do Baneswor Mili:bí:sin réngam lédulo gímínna, réngam agerém gerdungai. Migom agerém pa:nam lédupé bí mo:ma:pé iropkang. Lédupé Migom agerém gerra du:tu:lai Guwahati Mising réngam lédulo gímínna aíké réngamsok agom, dírbí légangé bí ardapé agerém gerboka.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:nam lédupé Baneswor Mili:bí réngam lédulo gímín-germín la:tokumang. 1991 dítagdok 1 Epril longédo sé Do:ng amo:sém mépagla bí Ui amo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
9cw6bj6echbksg653nuakwkvbggilx6
Wp/mrg/Dehiram Dole:
0
3790620
7252698
2026-07-16T11:05:20Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
Created page with "Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. [[Category:Wp/mrg]]"
7252698
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka.
[[Category:Wp/mrg]]
fb9tvdp3lr0kjssxtvuy15tvbh0ycne
7252699
7252698
2026-07-16T11:05:44Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252699
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka.
[[Category:Wp/mrg]]
arvfiu7l5u8pjhibe04196gpj51p8ok
7252700
7252699
2026-07-16T11:05:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252700
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí.
[[Category:Wp/mrg]]
6ytoibdapyy8s8r39bbdhsxq6f8tluh
7252701
7252700
2026-07-16T11:06:09Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252701
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka.
[[Category:Wp/mrg]]
eju5sibi7bp4z37vm4aytdumfo9tyik
7252702
7252701
2026-07-16T11:06:21Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252702
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí.
[[Category:Wp/mrg]]
mmfvsk70j9hv01f0dxrvzqpm16sckad
7252703
7252702
2026-07-16T11:06:33Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252703
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai.
[[Category:Wp/mrg]]
bgqve3mkmtufp9wuocaaxumpl819nnv
7252704
7252703
2026-07-16T11:06:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252704
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
[[Category:Wp/mrg]]
48kh4d4pjsoqoo4hmh76v6f3fvxsy2b
7252705
7252704
2026-07-16T11:07:17Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252705
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo.
[[Category:Wp/mrg]]
amcuc8u99ymfgvha47jtvh01pyzyigc
7252706
7252705
2026-07-16T11:07:25Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252706
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
[[Category:Wp/mrg]]
k2r7r5ccdp7tobrtq01bps1t04rqdy2
7252707
7252706
2026-07-16T11:07:55Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252707
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika.
[[Category:Wp/mrg]]
niiirfbj6757ziy4gcsbb8xhn7kvk78
7252708
7252707
2026-07-16T11:08:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252708
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska.
[[Category:Wp/mrg]]
1bpjorrymzkhti31s3d2ljhywac18yi
7252709
7252708
2026-07-16T11:08:31Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252709
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
[[Category:Wp/mrg]]
mddwb5x23ntl2lv5dq40b0onumjwk4y
7252710
7252709
2026-07-16T11:08:52Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252710
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka.
[[Category:Wp/mrg]]
qeimcus2dqbfqa8nw81124pr78k5r01
7252711
7252710
2026-07-16T11:09:06Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252711
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi.
[[Category:Wp/mrg]]
i1n4bu3x8gtaj094h2lqgqu5zof2h2t
7252713
7252711
2026-07-16T11:09:18Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252713
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
05hjhre1bi3n9kaki5k2ff1k4b82ahg
7252714
7252713
2026-07-16T11:09:30Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252714
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
cs6p9h1y8r9rul624mxw55fdda4xz14
7252716
7252714
2026-07-16T11:09:39Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252716
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
[[Category:Wp/mrg]]
3qf9jauj8rfzec4vtv4et1eyz4xrcqb
7252717
7252716
2026-07-16T11:09:59Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252717
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
8vvx3l7f4qmkkabloke6vfbrxqb513p
7252718
7252717
2026-07-16T11:10:30Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252718
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
sy1ud11h87nytftg3deug3n0sxpn5df
7252720
7252718
2026-07-16T11:10:40Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252720
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
2pcrw05ef9vy6ls1c23t7y76e0j5dyo
7252721
7252720
2026-07-16T11:11:08Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252721
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
ps9t1h0jkj45l8zud0bz0q48us0ld93
7252723
7252721
2026-07-16T11:11:20Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252723
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
4vixuw7lh32vz5ke7d2ihm9b3lboohu
7252724
7252723
2026-07-16T11:11:36Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252724
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
r2mn0xchu70sgazoeegnaksddjb9xhx
7252725
7252724
2026-07-16T11:11:45Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252725
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
kdb4sa1jp9jwwfsyq160il7gcferx2g
7252727
7252725
2026-07-16T11:12:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252727
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
2kvorjp4s63raps72qeyh59jum2rx9b
7252728
7252727
2026-07-16T11:12:26Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252728
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
1rhtovai6gbohhme3dveqvfn4gbzlod
7252729
7252728
2026-07-16T11:13:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252729
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
qn9bv8e8jlrvuz2nf7711nqo6m278uc
7252730
7252729
2026-07-16T11:13:29Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252730
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
1nfu9nzjgtq9zb3osqwvqf6pqgcyy24
7252731
7252730
2026-07-16T11:13:46Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252731
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
cxec6v8nyc66l5grx2rw9av5liipnof
7252732
7252731
2026-07-16T11:14:06Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252732
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí All Assam Tribal Sanghadok Kébang Abu oipé ika.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
3pjoj7bzk68p8eza6qxpv498jgvdtqj
7252733
7252732
2026-07-16T11:14:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252733
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí All Assam Tribal Sanghadok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
[[Category:Wp/mrg]]
1pxijvw1sojhgv19gab5oh44qgg1eub
7252734
7252733
2026-07-16T11:14:40Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252734
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí All Assam Tribal Sanghadok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
stzo88sy3q3jdwarh3h4vij691kikp8
7252735
7252734
2026-07-16T11:15:15Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252735
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
iiplxs9p9c6fgiqw8z3kev6e3uknqkj
7252736
7252735
2026-07-16T11:15:53Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252736
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
okyzi5n3zdxn3b5c2re8yddovcqr3qh
7252738
7252736
2026-07-16T11:16:13Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252738
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
mg09wsi65ac3c713sw9xa4mekveykdu
7252740
7252738
2026-07-16T11:16:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252740
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
haew3kc52nd3e3wx85rcmqwoukgojh7
7252741
7252740
2026-07-16T11:17:23Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252741
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
hhjs6wy1au16nyo6vnzxhkpsdw9fq8h
7252742
7252741
2026-07-16T11:17:43Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252742
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.<ref name=":1" />
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
pbetozx6mvq00qbs5bpykyu3amz7pft
7252743
7252742
2026-07-16T11:18:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252743
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.<ref name=":1" />
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
ity1rkq9cni0i0fcnwoyckcq0w4rahu
7252744
7252743
2026-07-16T11:18:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252744
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.<ref name=":1" />
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.<ref name=":1" />
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
jgghrj2egib0rahi3azu1g7wb1adg3m
7252745
7252744
2026-07-16T11:18:34Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252745
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.<ref name=":1" />
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.<ref name=":1" />
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
0lwpw1y70mcdcmio5pqihcnf8f0so54
7252747
7252745
2026-07-16T11:18:48Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252747
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.<ref name=":1" />
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.<ref name=":1" />
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.<ref name=":1" />
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
8xqfz4s87xpq4ay449oc5192nwsk373
7252748
7252747
2026-07-16T11:19:06Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252748
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.<ref name=":1" />
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.<ref name=":1" />
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.<ref name=":1" />
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
oajzuo53igovzw54q71z1vtw4abzfx3
7252749
7252748
2026-07-16T11:19:20Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252749
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.<ref name=":1" />
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.<ref name=":1" />
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.<ref name=":1" />
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
7f7gdb9v2u77x78cl0jp6nttj8kd7f2
7252751
7252749
2026-07-16T11:19:50Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252751
wikitext
text/x-wiki
Ingraj alaglo Bharotsé du:do adído Mising réngam ara:lokké ako-annyiko kolej poriné lenna migom agerém gerka. Édé arangí:dok ako-annyiko réngam ager gernésin lenka. Ako-annyikoné réngam agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra okum kumka. Kolej poge:la réngam léga:pé agerém gerge:la:sin ko:réd ager gerra tadgénam amin pa:né amikai Dehiram Dole:bí. Koton Kolejlo porila du:dodém 1947 dítagdo ‘Miri Nas’ so:nam taru:do Dehiram Dole:bí lu:pi tupka. Obhiram Komanbí tu:lung mutka. Suniram Ba:síngbí Oi-ni:tomém moka. Dumdum manka Dimbeswor Borabí. Odo mímbírpé ila songka Numol Pe:gubí. Buluk ajon kídí:dé Birason Dole:, Bideswor Medok, Bipin Taku bullai. Lu:pi tubné Dehiram Dole:bí lédupé Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila ardapé agerém gerboka. Ngoluk réngam ara:so ko:réd ager gerjo:nam légangé Dehiram Dole:ké aminé aginpé unna du:yé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=78-80|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Mo:rumsok tadgénam Majuli boglo:dok Ahotguri mouja:dok Korotipar Bhekelimukh do:lu:do Dehiram Dole:mé otagai 1927 dítagdo. Bík abudok aminém Dupor Dole: odokké anédok aminém Numoli Dole: émtagai. Dehiram Dole:bí atér auwai.<ref name=":1" />
== Porinam ==
1932 dítagdo Dehiram Dole:bí Korotipar Pobug Pokodo ponamém poropka. Pobug ponamém pongabge:la bí Komolabari M.E. Iskuldo 1941 dítagdo:pé porika. H.S. ponamém Jurhat Gobt. Boys Hai Iskuldo porila 1946 dítagdo metrigdém pa:ska. Guwahati:lok Koton Kolejdokké 1948 dítagdo I.A. pa:sge:la 1950 dítagdo:pé bí oddung B.A. porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Dehiram Dole:bí 1954 dítagdo Majuli Besamora do:lu:dok Lombudor Pe:guké la: Nibuli Pe:guké omé Bisitra Pe:gumé midangém mola langka. Bínyikké omma:ngé appi:kai. Ao annyidé– Bhobesh la: Hemonto bínyi. Omé annyidé– Nibha la: Lina bínyi. Dehiram Dole:bí Jurhatlok Malouali:do okumém mola du:la réngam agerém, ko:réd agerém gerka. Bíkké ao annyidé:sin abudém gésula bottépé poridogom migom agerém germa:pé ko:réd agerém gerka. Mising réngam sokké Londonlo:pé Daktor porikolo gípongarné mimé Binapani Dole:ké abu Bongshidhor Dole:bí Dehiram Dole:ké alpotiyai.<ref name=":1" />
== Turnané ager ==
Dehiram Dole:bí Koton Kolejlo B.A. porika. Gerrí:ya:mílo bí ainé migom agerém pa:la gerra:yai. Émpige:la bí migom agerém aipé mé:mangai. Dehiram Dole:bí ‘Dergaon-Sikarighat’ pígodo Brohmo putro a:nédém ko:yi-ko:sa:nam légangé mesin ollungém ko:monam agerém gerka. Édé agerdém gerra bí bojéko murkongém pangka. Péya:lok a:m, pétu, pe:redém réla bí pékíng rékamlo kodungai. Sikarighat kérangardo ‘Pa:mghor’ émnam kangkano:né okumko mola odo bí du:dungai. Édé adído bí Sishuram Pe:gumé la: Kartik Dole:mé jonsula pongkog po:rogém dumsung aptalo gídungai. Adíkolo Jurhatlokké Gulaghatlo:pé bí ba:s ga:riyém dugmonam agerém gerka.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Dehiram Dole:bí Kolejlo porila du:dodokké réngam agerém ardapé gerka. Odok po:pélokkéboi bí kélung-kébangém aipé mé:né amikai. Koton Kolejdo porila du:dodém Numol Pe:gumé jonsula ''All Assam Tribal Sangha'', Porin Kéba:lok Ba:sar kéba:lo:pé lénnyi-léumkopé gíka.
Karko Sondro Dole:, Lokhyonath Dole:, Lolit Kr. Dole:, Romesh Muhon Kuli, Mal Sondro Pe:gu buluk lédulo gímínna Mising Ba:né Kébang agerém Dehiram Dole:bí ardapé gerdungai. 1966 dítagdok Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kéba:do bí ager ajonai. Lédupé bí Mising Ba:né Kéba:dok nébíng ajonpé ila agerém gerka.
''All Assam Tribal Sangha''dok ager ajonpé Dehiram Dole:bí dungka 1975 dítagdokké 1977 dítagdo:pé. Lédupé bí ''All Assam Tribal Sangha''dok Kébang Abu oipé ika. 1978 dítagdokké 1979 dítagdo:pé bí Jurhat Jila Tribal Sanghadok Kébang abupé du:la agerém gerboka.
Dehiram Dole:bí 1979 dítagdo Ahotguri mouja: dok Korotipar Gau Ponsayot dok kaonsilarpé ila agerém gerka. 1985 dítagdok Jurhatlo ba:nam Mising Agom Kéba:dok Ba:tég Ba:jar Kéba:do Boríg Kéba:dok bí Kébang Abbai. Boríg kéba:dok Kébang abupé ila bí kangkano:pé kéba:dém ba:ledboka.<ref name=":1" />
== Rajniti ager gernam ==
Dehiram Dole:bí ajjou dokkébo kongres ope: agerém gerdungai. Bí 1978 dítag do Majuli:lokké balennamdo kongres Ru:bonépé sangka. Odo bí pa:la:tomang. Odokké bí rajniti agerémsin po:pé lokkémpé ardapé gertokumang.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la 2004 dítagdok 28 Ju:n longédo Dehiram Dole:bí Ui amo:pé gíkangku. Bíkké amírdém réngamé kumtérsula Jurhat Mising Ago golu:do mésíngka.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
<references />
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
plxpcsj0ghjeg22e1ezbekwqh5a3qrv
Wt/bug/Meremehkan
0
3790621
7252712
2026-07-16T11:09:10Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-a-|id}} #[[Wt/bug/aré-aré|aré-aré]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252712
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-a-|id}}
#[[Wt/bug/aré-aré|aré-aré]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
lc5nw0oa19qlda931mlv58ejxtanro2
7252715
7252712
2026-07-16T11:09:37Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
7252715
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/aré-aré|aré-aré]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
6s277j61xtq7jjtvkujn0fksngpoh0v
Wt/bug/Menuju
0
3790622
7252719
2026-07-16T11:10:35Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/mangaro|mangaro]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252719
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/mangaro|mangaro]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
bkwura0x4b63qiyi6y5oqs92me8mi3q
Wt/bug/Merang
0
3790623
7252722
2026-07-16T11:11:19Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/aro|aro]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252722
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/aro|aro]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
ssdrzgj2ytlzmvnakcjycdl10g3lmkx
Wt/bug/Delapan
0
3790624
7252726
2026-07-16T11:12:16Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/arua|arua]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252726
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/arua|arua]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
fii1hf1aeh95w78b961dwc6ri65n7fv
7252750
7252726
2026-07-16T11:19:45Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
7252750
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/arella|arella]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
9gh33kj5qrab3i9mrzfng5vqla6vrk9
7252752
7252750
2026-07-16T11:20:14Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
7252752
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/8|8]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
kojdapumcs4lfth55huj3bst10pmewc
Wt/bug/aropek
0
3790625
7252737
2026-07-16T11:16:07Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "=={{Wt/bug/bug}}== {{Wt/bug/head|bug}} {{Wt/bug/-n-|bug}} {{Wt/bug/-n-|id}} #kasar [[Category:Wt/bug]] [[Category:Wt/bug/Ada aseŋna bicara Ugi]]"
7252737
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/bug/bug}}==
{{Wt/bug/head|bug}}
{{Wt/bug/-n-|bug}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#kasar
[[Category:Wt/bug]]
[[Category:Wt/bug/Ada aseŋna bicara Ugi]]
nltl0erowrn59rfh65g3p2sf34acunf
7252739
7252737
2026-07-16T11:16:30Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
7252739
wikitext
text/x-wiki
=={{Wt/bug/bug}}==
{{Wt/bug/head|bug}}
{{Wt/bug/-n-|bug}}
#kasar
[[Category:Wt/bug]]
[[Category:Wt/bug/Ada aseŋna bicara Ugi]]
o0bsgugzxytftqcpu7jg7sam4xwb7vy
Wt/bug/erat
0
3790626
7252746
2026-07-16T11:18:45Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/arek|arek]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252746
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/arek|arek]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
k0zsbmpqw9xbpn7fzacna2f8l77rard
Wt/bug/rangrang
0
3790627
7252753
2026-07-16T11:20:24Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/arella|arella]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252753
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/arella|arella]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
9gh33kj5qrab3i9mrzfng5vqla6vrk9
Wt/bug/arloji
0
3790628
7252754
2026-07-16T11:21:17Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/arêloji|arêloji]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252754
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/arêloji|arêloji]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
n1jjod490prwjo2j02wk3nneikkz6cl
Wt/bug/tunas
0
3790629
7252756
2026-07-16T11:21:50Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/ari|ari]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252756
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/ari|ari]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
ac44r3jruibwul4tcqr0bo4l6jk6r34
Wt/bug/kurap
0
3790630
7252757
2026-07-16T11:22:23Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/ari|ari]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252757
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/ari|ari]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
ac44r3jruibwul4tcqr0bo4l6jk6r34
Wt/bug/lapisan
0
3790631
7252758
2026-07-16T11:22:53Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/ari|ari]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252758
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/ari|ari]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
ac44r3jruibwul4tcqr0bo4l6jk6r34
Wp/mrg/Kulodhor Pa:it
0
3790632
7252759
2026-07-16T11:23:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
Created page with "== Onam == Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. [[Category:Wp/mrg]]"
7252759
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai.
[[Category:Wp/mrg]]
7dh5qk23tvn6olvlxhjdaiij4ut3nsv
7252761
7252759
2026-07-16T11:25:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252761
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu.
[[Category:Wp/mrg]]
gx2du4hvfbvycqvkxay2eoefgddire2
7252762
7252761
2026-07-16T11:25:12Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252762
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
[[Category:Wp/mrg]]
maqc6aauzunxregzc8dyvnn0pey045r
7252763
7252762
2026-07-16T11:26:13Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252763
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo.
[[Category:Wp/mrg]]
snffikbwb7o04shenisj7ny6ugb5v9z
7252764
7252763
2026-07-16T11:26:25Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252764
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo.
[[Category:Wp/mrg]]
h16ynl1q3bouzeajp830c44bd75pylu
7252765
7252764
2026-07-16T11:26:38Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252765
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo.
[[Category:Wp/mrg]]
ilt493vd3rlc1m8keo5sfl6pcfr4eom
7252766
7252765
2026-07-16T11:26:51Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252766
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka.
[[Category:Wp/mrg]]
eadp212ncrj9s4qhh4l5t98m6lpkro8
7252767
7252766
2026-07-16T11:27:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252767
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo.
[[Category:Wp/mrg]]
iv3ppt5y8mppblcr18s3965og6holfw
7252768
7252767
2026-07-16T11:27:16Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252768
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku.
[[Category:Wp/mrg]]
iwl7wfytpr7g32q0ouv5s99m8a73147
7252770
7252768
2026-07-16T11:27:30Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252770
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku.
[[Category:Wp/mrg]]
p4ucn1jhtcsqtqkaf21q085zlnfl36k
7252771
7252770
2026-07-16T11:28:28Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252771
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
2q6p1u4poecycuckqvknkhbxr45wjzg
7252772
7252771
2026-07-16T11:28:54Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252772
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé.
[[Category:Wp/mrg]]
knsanr7mua6i6j1u26c92epzvw5lifj
7252773
7252772
2026-07-16T11:29:10Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252773
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku.
[[Category:Wp/mrg]]
c9mqhe8qfi5hcjzhy5jonfsi590ctv1
7252774
7252773
2026-07-16T11:29:24Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252774
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
7j0ofekyr1j4izt1rpbeoil6ai03rhv
7252775
7252774
2026-07-16T11:29:37Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252775
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
tbrayzwfmmals6gepocyz1s3k238x86
7252776
7252775
2026-07-16T11:29:46Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252776
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí Upper Kherkatia Miri M.E. Schooldo Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok All Assam Miri H.E. Schooldo. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok George Institutedo. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
[[Category:Wp/mrg]]
01a13gipb32godoqv0s6sjrog7wdgwz
7252778
7252776
2026-07-16T11:30:46Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252778
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
[[Category:Wp/mrg]]
h130i5h8lqnuekhmnzgvbqan1x8vb63
7252780
7252778
2026-07-16T11:31:26Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252780
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika.
[[Category:Wp/mrg]]
9c94g7o8av6sj0z3shzl5ljaerj4tc7
7252781
7252780
2026-07-16T11:31:39Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252781
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
[[Category:Wp/mrg]]
hna9v13uzpc5v63neqexywj6jx23qvu
7252783
7252781
2026-07-16T11:32:07Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252783
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai.
[[Category:Wp/mrg]]
bl08wp1g5rap9g425foxyvaquephph6
7252784
7252783
2026-07-16T11:32:26Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252784
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
[[Category:Wp/mrg]]
e6nq3t9g2sy6n0ojpd3ug0boefn7iv2
7252786
7252784
2026-07-16T11:33:12Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252786
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí.
[[Category:Wp/mrg]]
gw4mmzq98g2uxg8ua2aj3k3j654gy9d
7252787
7252786
2026-07-16T11:33:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252787
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka.
[[Category:Wp/mrg]]
mg0iukffyfisoiovvrap975f7k8415w
7252788
7252787
2026-07-16T11:33:54Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252788
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka.
[[Category:Wp/mrg]]
1gzm4znn5p2bf9z2eiqlz9dnztv5qsm
7252789
7252788
2026-07-16T11:34:10Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252789
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo Dibrugarh Tribal Rest House kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika.
[[Category:Wp/mrg]]
kpyxtvuku9o4rnqouwvogcnstcz5hiq
7252791
7252789
2026-07-16T11:34:24Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252791
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo Dibrugarh Tribal Rest House kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí All Assam Tribal Sanghalok kébang abu oipé agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
socs9ejp7r2qew27dywf529i1j84qnu
7252792
7252791
2026-07-16T11:34:33Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252792
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo Dibrugarh Tribal Rest House kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí All Assam Tribal Sanghalok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
[[Category:Wp/mrg]]
mz0e3vkeghcaf4g0yplz265a8euzz2s
7252794
7252792
2026-07-16T11:35:04Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252794
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
[[Category:Wp/mrg]]
fg50njgc4fmidmx7fpy3debswjo6z88
7252796
7252794
2026-07-16T11:35:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252796
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai.
[[Category:Wp/mrg]]
9z76lmeigzxcjhfusj8k879lgkiroxa
7252798
7252796
2026-07-16T11:36:18Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252798
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka.
[[Category:Wp/mrg]]
5ha1rv8t9gi7aqd2sg06cnvhus1567s
7252799
7252798
2026-07-16T11:36:32Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252799
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí Dhemaji Tribal Development Boardlok Chairmanpé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok Project Implementation Committee dok Chairmanpé ika.
[[Category:Wp/mrg]]
lam26vpy8m8273ko1famexb8btx09lw
7252801
7252799
2026-07-16T11:36:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252801
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí Dhemaji Tribal Development Boardlok Chairmanpé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok Project Implementation Committee dok Chairmanpé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok Chairmanpé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, Land Advisory Boardlok ajonpé du:la agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
2mwsukqoebt6m6cmltdy98m8i4rp3fa
7252802
7252801
2026-07-16T11:37:36Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252802
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
[[Category:Wp/mrg]]
pyp7ug0j38ui70wvoyklojvlke9ydho
7252803
7252802
2026-07-16T11:38:12Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252803
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé.
[[Category:Wp/mrg]]
4bhffvw28j1g20x5l5uormgognc1jsg
7252804
7252803
2026-07-16T11:38:24Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252804
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai.
[[Category:Wp/mrg]]
cxzfb69gjqqs7dzltqb3px8zbeaowse
7252806
7252804
2026-07-16T11:38:41Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252806
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
[[Category:Wp/mrg]]
hhbng8iq0ilrbu5eg6jmdwonengameu
7252807
7252806
2026-07-16T11:38:59Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252807
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé.
[[Category:Wp/mrg]]
07mxv7v76kovzjlsnnlellmxt8vd9a0
7252808
7252807
2026-07-16T11:39:17Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252808
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka.
[[Category:Wp/mrg]]
9yvatbhcl9ytu704znh124n3lwnirsj
7252809
7252808
2026-07-16T11:39:25Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252809
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
[[Category:Wp/mrg]]
joubyhsf34ecw6uyk7sjq6f6rr8y9k9
7252811
7252809
2026-07-16T11:40:06Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252811
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang.
[[Category:Wp/mrg]]
08pzkwr89jfjnzkock5kn4602v6oucm
7252812
7252811
2026-07-16T11:40:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252812
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
5hsvir2rx48g1yvb39bhtpvby42bqx7
7252814
7252812
2026-07-16T11:40:34Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252814
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
6bcu1nxcv4h9ziz8irhfbu2x7o3qdjj
7252816
7252814
2026-07-16T11:41:26Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252816
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
abplajeka8f0tkei0cxopcz77r80h7q
7252818
7252816
2026-07-16T11:41:43Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252818
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
99n257juxqs5hw7wqu03yuy2c76i2d0
7252819
7252818
2026-07-16T11:41:57Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252819
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
bggqbeqym91cyelzivf0iwe2i6d39t2
7252820
7252819
2026-07-16T11:42:14Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252820
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
lftrn0raey7b9n9zck1bqtn4393adiq
7252821
7252820
2026-07-16T11:42:31Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252821
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.<ref name=":1" />
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
e39oljkruahphzqazvfxiaj5szoxeuh
7252823
7252821
2026-07-16T11:42:46Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252823
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.<ref name=":1" />
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
i59omqub8a99sbus1z3uoj3bqu31ord
7252825
7252823
2026-07-16T11:43:03Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252825
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.<ref name=":1" />
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
bouat57g14p2crtvh8y7sowokecbx5z
7252826
7252825
2026-07-16T11:43:22Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252826
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.<ref name=":1" />
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
9p5zqtl5szvfubtc7hoitjrntg9kp4r
7252827
7252826
2026-07-16T11:43:42Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252827
wikitext
text/x-wiki
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Paik Mohol mouja:dok lekeké Ubhota Pa:it do:lu:do Kulodhor Pa:itmé 1927 dítagdok Nobembor po:lodo otagai. Bík abudok aminém Gumdhor Pa:it odokké anédok aminém Purnaboti Kuli Pa:it émtagai. Gumdhor Pa:itké ommang kídí:dok aminé– Kulodhor, Uleng, Dinonath, Upen la: Sworno bulu. Ubhota Pa:it do:lu:dokké gi:pagla lédupé Kulodhor Pa:itbí Jonai mo:tumdok Dekapam mo:taglok Amlokhi Pa:it do:lu:do okum kumna dungka.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=81-84|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Porinam ==
Kulodhor Pa:itbí 109 No. Ubhota Pa:it Pobug Pokodo poropka 1935 dítagdo. Édé pokodokké pubug ponamém 1939 dítagdo pongabge:la bí ''Upper Kherkatia Miri M.E. School''do Ape: IV dém porika 1940 do. 1941-42 dítagdo bí Ape: V la: VI dém porika Burisuti M.E. Iskuldo. 1943-44 dítagdo Ape: VII la: VIII dém porika Matmora Kherkotamukhdok ''All Assam Miri H.E. School''do. 1945-46 dítagdo Kulodhor Pa:itbí Ape: IX la: X dém porika Dibrugorhlok ''George Institute''do. Édé pokodokké bí 1947 dítagdo metrigdém pokurka. Metrig dém pokurnam lédupé 1947 dítagdo I.A. ponam légangé aminém adlíkka Dibrugorh Kolejdo. 1948 do I.A. pongabnam dítagdém pola du:dodém kolejdok aminém Dibrugorh Honumanboks Surojmol Kanoi Kolej émkaku. Édé dítagdo pu:mu assé la: aima:né kinamé a:la I.A. ponamém pongabma:pé bí okumpé gílatkaku. 1955 dítagdo Injiniyaring porilí:la bí Guwahati:lo ankangém bila aipé aidopé pa:ska. Pu:mu asi ngasodé bík édé polí:nam ma:nyí:dém Do:ng amo:so pa:mo tomang. 1961 dítagdo bí DHS Kanoi Kolejdo polangkula 1963 do I.A.dém pa:ska. Bí édé kolejí:do B.A.do aminém adlígdogom pokurma:pé migom agerém gerka.<ref name=":1" />
== Migom ager gernam ==
Kulodhor Pa:itbí B.A. ponamém mépagla Mothura Bali M.E. Iskuldok Ru:tum poyirnépé ika 1951 dokké 1955 dítagdo:pé. Lédupé édé pokodok aminém Dibrugorh Miri M.E. Iskul émna minkaku. Kulodhor Pa:itbí poyirné agerém mépagla 1957 dokké 1959 dítagdo:pé Lokhimpur mo:dumdok Dibrugorh mo:tumdok Paik Mohol Rurel Ponsayotlok Sekettori:pé agerém gerka. 1960 dokké 1964 dítagdo:pé bí Jonai la: Sodiya Murkongselek Maltiparpas Blogdok U.D.A. (Progress Assistant)pé migom agerém gerka. Réngam ager gerrí:né Kulodhor Pa:itbí édé migom agerdém topaksula réngam agerém ardapé gerropka.<ref name=":1" />
== Midang ==
1964 dítagdok 8 Me: longédo Deurighat do:lu:dok Kanuram Dole:ké la: Mirasi Dole:ké omé Purnoibala Dole:mé érangé da:ro midangém da:la Kulodhor Pa:itképé la:bika. Bínyikké ao annyiko– Jotin la: Dipendro bínyi. Omé appi:dé– Doyaboti, Dipamoni, Kolpona la: Minoti bulu.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Aíké réngamlok pu:pojarponam ma:nyíngém ma:né Kulodhor Pa:itbí édé adído aíké amindém ‘Mising Kulodhor Pa:it’ émna addungai. Aíké réngam légangé ager gerné buluk ope:déi édémpé ‘Migang’ émma:pé ‘Mising’ émna atpomka.
1952 dítagdo ‘Dibrugorh Jila Mising Kristi Kébang’ émnam kébangko ba:lenka. Édé kéba:dok ba:len boné kéba: nébíng ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1955 dítagdo ba:lenka ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ émnam kébangko. Édé kéba:do Kulodhor Pa:itbí 1956 dítagdokké 1972 dítagdo:pé kéba: nébí:pé du:la gaerém gerboka. Édé kéba:dokképé ila 1955 dítagdok 10 Epril longédo Dr. Numol Pe:gu bulu Deurighaddém kangkolo gíné Ru:tum Mirung Bishnuram Medhi:mé Ali-a:ye Lígang longédém yodnam longépé tolígdopé do:riyém biyangka. 1956 dítagdo ''Dibrugarh Tribal Rest House'' kanggabné ope:dok bí nébí:pé ika. 1966 dítagdo Silapotharlok Kulajando ba:nam Mising Ba:né Kébang Boríg kéba:dok goggurné ajonai Kulodhor Pa:itbí. 1973- 74 dítagdo bí ''All Assam Tribal Sangha''lok kébang abu oipé agerém gerka. 1965 dítagdo Dhemaji Kolejdok la:lenboné ka:sí:né ajon, 1989 dítagdo Posim Jonai Kolejdok la:lenboné ka:sí:né abupé bí du:la kolej annyidok ainam légangé agerém gerboka.<ref name=":1" />
== Rajniti: ager gernam ==
1967 dok balennamdo aí suapé Kulodhor Pa:itbí Dhemaji Ru:bang mo:tagdokké Ru:bonépé sa:la pa:manggom réngam ager gernamém gernga sumangai. 1969-74 dítagdo bí Dhemaji Ansolik Ponsayot dok abupé ika. Bíkké do:ri biya:namém pa:la 15 Agosto 1970 dítagdo mo:tumlokké Dhemaji:dém mo:dumpé migomé tolíkka. 1977 dokké 1979 dítagdo:pé bí ''Dhemaji Tribal Development Board''lok ''Chairman''pé du:la bojéko ainé agerém gerboka. 1986-1988 dítag ara:do bí Dhemaji-Jonailok ''Project Implementation Committee'' dok ''Chairman''pé ika. 1989 dítagdo bí Dhemaji-Jonailok ITDPdok ''Chairman''pé agerém gerka. Édé dítagí:do Dhemaji DDC Selekson Bord, ''Land Advisory Board''lok ajonpé du:la agerém gerka.<ref name=":1" />
== Dírbí légangé ager gernam ==
Bojéko bangkí bangkí agerém gerdogom Kulodhor Pa:itké aminé Mising réngam ara:lo unnyarra du:yé dírbí légangé ager gernam légangé. 1941-42 dítagdo buluk ope:dé do:sog ila yaru mopomka. Kulodhor Pa:itmé abaya:pé né:ng amipé imola yaru momodungai. Lékoném bí milbong amipésin ila yaru modungai. Édé adído Numol Pe:gubí do:sog, ni:tomém adya:dungai. Kulodhor Pa:itbí:sin ni:tomém addungai. 1955 dítagdok Sisi Tongani:do ba:nam Dibrugorh Mising Kristi Ba:né Kéba:dok mogur ni:tomdém bí moka.
1955 dítagdok 25 Phebuari longédo ‘Hodou Ohom Kristi Mising Ba:né Kébang’ém bangka Pisolamukhdo. Adi-Mising Kristi, Yelamém mosí:nam léga:pé ba:lennam édé kéba:do NEFAlokké Matin Dai la: Daying Ering bínyik gímínnamdé ménggabla lé:pénam agomé. Mal Sondro Pe:guké kébang abupé du:la ba:lennam édé kéba:dok kébang abupé Lokhyonath Dole:mé la: kéba: nébí:pé Lolit Kr. Dole:mé agerém tolíkka. 1956 dítagdo Okajan Patirisukdo ba:nam édé kéba:dok Ba:sar kéba:do abupé Mising Kaluram Pa:it odokké nébí:pé Mising Kulodhor Pa:itmé tolíkka.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Mising réngam pu:po-jarponam légangé ardapé ager gerné amidé aso: aso:pé atér térangkang. Bíkké ager gerjon ajoné amigé migjémamkang. Do:nyi oang ayirdo oa:né Do:nyimé asinang onam abung ru:yi:dokké ka:lang ka:la 2015 dítagdok 4 Septembor longédo Mising Kulodhor Pa:itbí réngamém mépagla Do:nyi-Po:loké amo:lo:pé gíkangku.<ref name=":1" />
== Ka:yi:sunam ==
[[Category:Wp/mrg]]
[[Category:Wp/mrg/Mising tani]]
sz4b59uxf5zk9z6oobq3n002aguiw6f
Wt/bug/anyam
0
3790633
7252760
2026-07-16T11:23:21Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/aripik|aripik]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252760
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/aripik|aripik]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
q65m9tw3ulea1kq2lhy0t89ltzb4p01
Wt/bug/panau
0
3790634
7252769
2026-07-16T11:27:24Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/ariseng|ariseng]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252769
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/ariseng|ariseng]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
ga1bmrk6xidtk4tuf1rdmd3vhx2bcbi
Wt/bug/bahaya
0
3790635
7252777
2026-07-16T11:30:29Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abala|abala]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252777
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abala|abala]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
iyzcacukmmykadzm44z91ho0jjqmc1u
Wt/bug/berbahaya
0
3790636
7252779
2026-07-16T11:31:07Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/akkabala|akkabala]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252779
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/akkabala|akkabala]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
ijpf36l4i8buccnj1v3l7anvqlqkls9
Wt/bug/buang
0
3790637
7252782
2026-07-16T11:31:54Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abbéang|abbéang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252782
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abbéang|abbéang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
ivuhz0yn7tcfpcjjml43s86zky2tawb
Wt/bug/membuang
0
3790638
7252785
2026-07-16T11:32:28Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/mabbeang|mabbeang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252785
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/mabbeang|mabbeang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
fubrnm1jgmi9xwspzlnh0qkvdnez8vi
Wt/bug/mencampak
0
3790639
7252790
2026-07-16T11:34:20Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/mabbeang|mabbeang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252790
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/mabbeang|mabbeang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
fubrnm1jgmi9xwspzlnh0qkvdnez8vi
Wt/bug/melempar
0
3790640
7252793
2026-07-16T11:34:57Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/mabbeang|mabbeang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252793
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/mabbeang|mabbeang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
fubrnm1jgmi9xwspzlnh0qkvdnez8vi
Wt/bug/membuangkan
0
3790641
7252795
2026-07-16T11:35:52Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/makkabbeang|makkabbeang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252795
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/makkabbeang|makkabbeang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
2u0jvor7wbhmexhnesj0tffyn1f37kx
Wt/bug/menghilangkan
0
3790642
7252797
2026-07-16T11:36:14Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/makkabbeang|makkabbeang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252797
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/makkabbeang|makkabbeang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
2u0jvor7wbhmexhnesj0tffyn1f37kx
Wt/bug/mencampakkan
0
3790643
7252800
2026-07-16T11:36:39Z
Sekar Jarwo Soekarno
2626870
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/makkabbeang|makkabbeang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252800
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/makkabbeang|makkabbeang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
2u0jvor7wbhmexhnesj0tffyn1f37kx
Wt/bug/pembuangan
0
3790644
7252805
2026-07-16T11:38:32Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/akkabbeangeng|akkabbeangeng]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252805
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/akkabbeangeng|akkabbeangeng]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
qpe1590nm6c83s80q8fgwk4mxnw65tt
Wt/bug/giat
0
3790645
7252810
2026-07-16T11:39:41Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abbu|abbu]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252810
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abbu|abbu]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
5vx5pj9wxetzo2r6cru3dyfmdelnd7o
Wt/bug/berkuat
0
3790646
7252813
2026-07-16T11:40:28Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abbu|abbu]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252813
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abbu|abbu]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
5vx5pj9wxetzo2r6cru3dyfmdelnd7o
Wt/bug/kerjakeras
0
3790647
7252815
2026-07-16T11:40:54Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abbu|abbu]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252815
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abbu|abbu]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
5vx5pj9wxetzo2r6cru3dyfmdelnd7o
Wt/bug/empas
0
3790648
7252817
2026-07-16T11:41:38Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-v-|id}} #[[Wt/bug/abbusuang|abbusuang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252817
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-v-|id}}
#[[Wt/bug/abbusuang|abbusuang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
cg0r1m2mvuqmswdo7r6lmauirate27o
Wt/bug/kebiasaan
0
3790649
7252822
2026-07-16T11:42:43Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abiasang|abiasang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252822
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abiasang|abiasang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
qdry4kg8xbunq5v7p0fzlwiu2ev754l
Wt/bug/kelaziman
0
3790650
7252824
2026-07-16T11:43:02Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abiasang|abiasang]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252824
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abiasang|abiasang]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
qdry4kg8xbunq5v7p0fzlwiu2ev754l
Wt/bug/kiri
0
3790651
7252828
2026-07-16T11:43:46Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abeo|abeo]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252828
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abeo|abeo]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
psdree80oho0psi3jcoeai1nsq7nv5l
Wt/bug/kidal
0
3790652
7252829
2026-07-16T11:44:25Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/kabeo-beo|kabeo-beo]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252829
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/kabeo-beo|kabeo-beo]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
n6aczi4xht7hwzob3kmayvamnz6jqqu
Wt/bug/biasa
0
3790653
7252830
2026-07-16T11:44:59Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/abiasa|abiasa]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252830
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/abiasa|abiasa]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
5g3dmku1p07vpiw5s5fya6vkwcbwzb7
Wt/bug/pintar
0
3790654
7252831
2026-07-16T11:45:31Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/acca|acca]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252831
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/acca|acca]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
eitbrt1n0acv9ggitiw9pcniklic5pp
Wt/bug/perca
0
3790655
7252832
2026-07-16T11:46:11Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/accori-coring|accori-coring]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252832
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/accori-coring|accori-coring]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
6lklseqdj6av12bw8a7tbvf8lqcsirl
Wt/bug/acar
0
3790656
7252833
2026-07-16T11:46:44Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/acarak|acarak]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252833
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/acarak|acarak]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
2yz9nnxz51syg8fzhs43w7j76mzq1cu
Wp/mrg/Dimbeswor Pa:yeng
0
3790657
7252834
2026-07-16T11:47:30Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
Created page with "Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. [[Category:Wp/mrg]]"
7252834
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka.
[[Category:Wp/mrg]]
oxolnk8dajt4h1elyjo0e77o1vdb78g
7252836
7252834
2026-07-16T11:47:59Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252836
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí.
[[Category:Wp/mrg]]
73be2vxn9y9madfoy6bgycvljsrqf1x
7252838
7252836
2026-07-16T11:48:07Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252838
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
[[Category:Wp/mrg]]
oamik68uwf5mhid36jfdhbvju1jbbpa
7252840
7252838
2026-07-16T11:48:38Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252840
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai.
[[Category:Wp/mrg]]
0nagb9yjbbryjme537s153ub6pjx8rk
7252841
7252840
2026-07-16T11:48:49Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252841
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai.
[[Category:Wp/mrg]]
8ldhol1h1admya8bn0oh79gkqpnos08
7252843
7252841
2026-07-16T11:49:32Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252843
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai.
[[Category:Wp/mrg]]
72jaijrgz9lujw1j4gsy15lavmq2is2
7252844
7252843
2026-07-16T11:49:44Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252844
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
[[Category:Wp/mrg]]
1nztjr2ub03il8cva2nis455315uuwt
7252846
7252844
2026-07-16T11:50:13Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252846
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika.
[[Category:Wp/mrg]]
tbmybzassq1761pb6vak5tkjcy9wxte
7252848
7252846
2026-07-16T11:50:29Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252848
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika.
[[Category:Wp/mrg]]
7idfzhw8i5ri7owfv7y8k9uk1tr9f3y
7252849
7252848
2026-07-16T11:50:40Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252849
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
[[Category:Wp/mrg]]
lloxk3tq4lslbkkwxg3mslbj7xomk8o
7252851
7252849
2026-07-16T11:51:02Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252851
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé
[[Category:Wp/mrg]]
blm1yupz70t7o1qal3kpvn7myr3z42k
7252853
7252851
2026-07-16T11:51:31Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252853
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai.
[[Category:Wp/mrg]]
lh8cod200r8syybplloim5b14qgp4f7
7252854
7252853
2026-07-16T11:51:40Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252854
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
[[Category:Wp/mrg]]
53xjxjgrl0ktqfroz0bbydb2r2t59a0
7252855
7252854
2026-07-16T11:52:17Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252855
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika.
[[Category:Wp/mrg]]
oh8ej4fouhge5symwl0coo8cpskznw9
7252856
7252855
2026-07-16T11:52:32Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252856
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai.
[[Category:Wp/mrg]]
llyndrp6c6mq4bv28xrkjluktrn2wl1
7252857
7252856
2026-07-16T11:52:45Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252857
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai.
[[Category:Wp/mrg]]
stnna157h26mc0qcxjas3q3nn1ls8r7
7252858
7252857
2026-07-16T11:52:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252858
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai.
[[Category:Wp/mrg]]
hcvr0zwoi13gwhmjrmbqficep9pp49b
7252859
7252858
2026-07-16T11:53:06Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252859
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
[[Category:Wp/mrg]]
go063j0q9dz1rbmckieqp3xogjho1ip
7252860
7252859
2026-07-16T11:53:35Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252860
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé.
[[Category:Wp/mrg]]
hyxaje8s1gsjkxd3kozlqzqja7pfey1
7252861
7252860
2026-07-16T11:53:49Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252861
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai.
[[Category:Wp/mrg]]
kugqdac9jypexn1crjwg5zox0iz56w6
7252862
7252861
2026-07-16T11:53:58Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252862
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.
[[Category:Wp/mrg]]
2a903jxpx71vxk8uvmj9e9qvftxt6bw
7252863
7252862
2026-07-16T11:54:22Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252863
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.
== Sinam ==
[[Category:Wp/mrg]]
fsrs7ip3djs3xvls3m94dhjjhiui7v5
7252864
7252863
2026-07-16T11:54:39Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252864
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la Dimbeswor Pa:yengbí poyirnépé ila du:dodoi 1981 dítagdo Ghunahuti Simoluguri do:lu:do érangém, réngamém mépagla Ui amo:pé gíkangku.
[[Category:Wp/mrg]]
n0ywgcckpmsti0wxqxdvx1j25d4h5pf
7252866
7252864
2026-07-16T11:54:47Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252866
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la Dimbeswor Pa:yengbí poyirnépé ila du:dodoi 1981 dítagdo Ghunahuti Simoluguri do:lu:do érangém, réngamém mépagla Ui amo:pé gíkangku. Bíkké ardapé poyirnamém la: réngam léga:pé ager gernamém réngamé aginpé mé:pa:la du:yaryé.
[[Category:Wp/mrg]]
e349vz9e385k5fvmxvk6hv596sv0rnf
7252867
7252866
2026-07-16T11:55:19Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252867
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=85-86|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la Dimbeswor Pa:yengbí poyirnépé ila du:dodoi 1981 dítagdo Ghunahuti Simoluguri do:lu:do érangém, réngamém mépagla Ui amo:pé gíkangku. Bíkké ardapé poyirnamém la: réngam léga:pé ager gernamém réngamé aginpé mé:pa:la du:yaryé.
[[Category:Wp/mrg]]
kxhx4iuzuf5w1x3ge7bwghvwao1xva1
7252868
7252867
2026-07-16T11:55:38Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252868
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=85-86|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la Dimbeswor Pa:yengbí poyirnépé ila du:dodoi 1981 dítagdo Ghunahuti Simoluguri do:lu:do érangém, réngamém mépagla Ui amo:pé gíkangku. Bíkké ardapé poyirnamém la: réngam léga:pé ager gernamém réngamé aginpé mé:pa:la du:yaryé.
[[Category:Wp/mrg]]
6ioj1yxvbiqvmu0ypsxd456djkh69j0
7252869
7252868
2026-07-16T11:57:56Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252869
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=85-86|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.<ref name=":1" />
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la Dimbeswor Pa:yengbí poyirnépé ila du:dodoi 1981 dítagdo Ghunahuti Simoluguri do:lu:do érangém, réngamém mépagla Ui amo:pé gíkangku. Bíkké ardapé poyirnamém la: réngam léga:pé ager gernamém réngamé aginpé mé:pa:la du:yaryé.
[[Category:Wp/mrg]]
a7ir1h3tdfa0l2xfei2e3ung56tqoyp
7252870
7252869
2026-07-16T11:58:11Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252870
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=85-86|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.<ref name=":1" />
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la Dimbeswor Pa:yengbí poyirnépé ila du:dodoi 1981 dítagdo Ghunahuti Simoluguri do:lu:do érangém, réngamém mépagla Ui amo:pé gíkangku. Bíkké ardapé poyirnamém la: réngam léga:pé ager gernamém réngamé aginpé mé:pa:la du:yaryé.
[[Category:Wp/mrg]]
coslffx4oqzkrs1ygkxigp4ajt30bx9
7252871
7252870
2026-07-16T11:58:27Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252871
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=85-86|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.<ref name=":1" />
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la Dimbeswor Pa:yengbí poyirnépé ila du:dodoi 1981 dítagdo Ghunahuti Simoluguri do:lu:do érangém, réngamém mépagla Ui amo:pé gíkangku. Bíkké ardapé poyirnamém la: réngam léga:pé ager gernamém réngamé aginpé mé:pa:la du:yaryé.
[[Category:Wp/mrg]]
a8u3ubg0ifmk50wciw0e9k5kdh451is
7252872
7252871
2026-07-16T11:58:44Z
Mg. Hemchandra Mili
2672630
7252872
wikitext
text/x-wiki
Poko okumé, lambé-bédangé, poyirné kamangko adíkídí:do Mising réngam du:té:lo ponamém tani:kídí:dé mé:bopommangai. Aríg-ísíng ila, léko-lakkopé turra du:namém aiya:né kamang émna mé:suko ara:do akoannyipé Mising do:lu:lokkésin poriné lenropka. Édé adído ponamém kene:pé mé:boné ponékai Dimbeswor Pa:yengbí. Dimbeswor Pa:yengbí lédupé poyirnépé ila bojéko poriném lenmonamé la: gomlab légangé gernam ager léga:pé bík amindé ngoluk réngam ara:so aginpé unna du:tíyé.<ref name=":1">{{Wp/mrg/Cite book|author=Dipok Kr. Dole:|title=MITPANLA:MA:NAM MISING TANI:|pages=85-86|publication-date=Disembor, 2020|publisher=Tani K. Publication|publication-place=|url=https://dipokkumardoley.in/Books/Mitpanlamanam%20Mising%20Tani.pdf?v=1781678014661}}</ref>
== Onam ==
Lokhimpur mo:dumdok Obonori a:né rékam Borokhamukh Gorokhiyasuk do:lu:do 1928 dítagdok ainé longékolo Dimbeswor Pa:yengmé otagai. Bík abudok aminém Adaram Pa:yeng odokké anédok aminém Maguni Pa:yeng émtagai. Adaram Pa:yengké auwo appi:kai. Buluk aminé– Boisar, Baparam, Debiram la: Dimbeswor Pa:yeng. Ao oi Dimbeswor Pa:yengmé onam lédupé Adaram Pa:yengbí okum érangém gi:bola Gugamukh Lotag do:lu:do okum kumna dungkang.
== Porinam ==
Lotag Do:lung Pobug Pokodo Dimbeswor Pa:yengbí pobug ponamém porika. 1937 dítagdo pobug ponamém pongabge:la bí Uttor Lokhim pur Gobt. Hai Iskuldo porika. Édé pokodokké bí 1944 dítagdo metrigém bika. Metrig pa:snam lédupé bí Jurhat Normal Iskuldo poyirnélok ponamém porika.<ref name=":1" />
== Midang ==
Ghunahuti:do poyirnépé ila du:dodém bí Tamonsuk do:lu:dok yamném langka. bíkké né:ngé annyikai– Tapem Taid la: Pullak Taid bínyi. Bulukké omma:ngé konangko dungai. Aminkídí:dé- Lekhon, Philim, Joigeswori, Kunjo, Renu, Keteki, Kusum, Podumi la: Romesh Pa:yeng bulu.<ref name=":1" />
== Poyirnépé ager gernam ==
1949 dítagdo Obonori mo:tagdok ko:ka:lok ponam légangé Dimbeswor Pa:yengbí Ghunahuti M.E. Iskuldém la:lenbola odok Ru:tum poyirnépé ika. Dimbeswor Pa:yengbí aipé ardapé poyirnam agerém gerné poyirné abukai. Poko okumlo poyirge:la:sin poné ko:ka:lok ponamém an-go:la okum okumlo:sin gígo:la kanggabdungai. Poné ko:ka:lok kinma:namém okumlo gíla bí poyirra kinmodungai. Édémpé poyirnamém réngamésin aipé mé:dungai. Bíkké ardapé porainamém pa:la mo:tagdokké bojéko poriné ainé taniyé lenkang.<ref name=":1" />
== Réngam ager gernam ==
Dimbeswor Pa:yengké aminé Mising réngam ara:so aginpé unna du:yé 1948 dítagdo ‘Aín-Murkong’ (Aun Murkong) émnam potin dém la:lenbonam légangé. ‘Aín-Murkong’ potindé ni:tom tíkumai. Odo Mising réngam ara:lok tadgénam ni:tom adné la: mopunlok monam ni:tomkídí:dém tíkum sutagai. Mising Agom Kébangém ba:lenma:dodo:bo la:lennam édé potindém Mising agom-gomlablok anu píangém píboné émna lula:dag.<ref name=":1" />
== Sinam ==
Aso: aso:pé ékéré aima:pé iya:la Dimbeswor Pa:yengbí poyirnépé ila du:dodoi 1981 dítagdo Ghunahuti Simoluguri do:lu:do érangém, réngamém mépagla Ui amo:pé gíkangku. Bíkké ardapé poyirnamém la: réngam léga:pé ager gernamém réngamé aginpé mé:pa:la du:yaryé.<ref name=":1" />
[[Category:Wp/mrg]]
h411pcp9vrww1yy2hz80asyov3dbi74
Wt/bug/undur-undur
0
3790658
7252835
2026-07-16T11:47:32Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/acu-acu|acu-acu]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252835
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/acu-acu|acu-acu]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
4p4i19vvy6jvi44bv2sj333puxqna06
Wt/bug/ucapan
0
3790659
7252837
2026-07-16T11:48:04Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/ada|ada]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252837
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/ada|ada]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
rhamfcr16oqpksk46tv17dhkxd1dmqq
Wt/bug/pesan
0
3790660
7252839
2026-07-16T11:48:24Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} #[[Wt/bug/ada|ada]] === Owungenna === * Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252839
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
#[[Wt/bug/ada|ada]]
=== Owungenna ===
* Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
rhamfcr16oqpksk46tv17dhkxd1dmqq
Wt/bug/berucap
0
3790661
7252842
2026-07-16T11:49:23Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} # [[Wt/bug/makkeda|makkeda]] === Owungenna === *Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252842
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
# [[Wt/bug/makkeda|makkeda]]
=== Owungenna ===
*Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
hrw451q538g09qhy38g352959hx1glg
Wt/bug/berbicara
0
3790662
7252845
2026-07-16T11:49:46Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} # [[Wt/bug/makkeda|makkeda]] === Owungenna === *Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252845
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
# [[Wt/bug/makkeda|makkeda]]
=== Owungenna ===
*Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
hrw451q538g09qhy38g352959hx1glg
Wt/bug/mengatai
0
3790663
7252847
2026-07-16T11:50:25Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} # [[Wt/bug/nakkeda-kedai|nakkeda-kedai]] === Owungenna === *Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252847
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
# [[Wt/bug/nakkeda-kedai|nakkeda-kedai]]
=== Owungenna ===
*Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
6b6qrv1wdk3koudoe5zsoul758g5bye
Wt/bug/mengumpat
0
3790664
7252850
2026-07-16T11:50:49Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} # [[Wt/bug/nakkeda-kedai|nakkeda-kedai]] === Owungenna === *Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252850
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
# [[Wt/bug/nakkeda-kedai|nakkeda-kedai]]
=== Owungenna ===
*Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
6b6qrv1wdk3koudoe5zsoul758g5bye
Wt/bug/memarahi
0
3790665
7252852
2026-07-16T11:51:17Z
Wanita Hijrah
2665258
Created page with "== {{Wt/bug/id}} == {{Wt/bug/head|id}} {{Wt/bug/-n-|id}} # [[Wt/bug/nakkeda-kedai|nakkeda-kedai]] === Owungenna === *Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan. [[Category:Wt/bug]]"
7252852
wikitext
text/x-wiki
== {{Wt/bug/id}} ==
{{Wt/bug/head|id}}
{{Wt/bug/-n-|id}}
# [[Wt/bug/nakkeda-kedai|nakkeda-kedai]]
=== Owungenna ===
*Tim Redaksi. (2022). ''[https://repositori.kemendikdasmen.go.id/29004/1/Kamus%20Bugis-Indonesia.pdf Kamus Bahasa Bugis - Indonesia Edisi Revisi]''. Jakarta: Balai Bahasa Provinsi Sulawesi Selatan.
[[Category:Wt/bug]]
6b6qrv1wdk3koudoe5zsoul758g5bye