Wikipedia
lgwiki
https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka
MediaWiki 1.47.0-wmf.2
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Shamirah Nabadda
0
10885
51356
35808
2026-05-17T13:32:56Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51356
wikitext
text/x-wiki
'''Shamirah Nabadda''' (yazaalibwa 26 September 1991) ddiifiri [[Omupiira ogw'ebigere|w'omupiira ogw'ebigere]] mu ggwanga [[Uganda]]. <ref>https://int.soccerway.com/referees/shamirah-nabadda/834725/</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Nabadda yazaalibwa n'akulira mu [[:en:Mbarara|kibuga Mbarara]] [[Yuganda|mu Uganda]] . Nabadda mwana wakusatu ku baana mukaaga ab'omwami Quraish Mutagubya n'omukyala Mastula Birungi. <ref>https://observer.ug/lifestyle/58023-shamirah-nabadda-scaling-heights-as-elite-fifa-referee</ref>
Nabadda yasomera mu Masaka SS gye yamalira siniya ey'omukaada era nafuna [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] . Yali mu ttiimu y’omupiira eyessomero era yazannyanga ng’omuzibizi ku ludda olwa kkono mu biseera bye ebya siniya. <ref name=":1">https://observer.ug/lifestyle/58023-shamirah-nabadda-scaling-heights-as-elite-fifa-referee</ref>
Oluvannyuma Nabadda yeegatta ku [[:en:Western_United_FC|Western United]] eyazannyira mu [[:en:Women's_League_Soccer|liigi y’abakyala]] (FWEL) ey’oku ntikko. Olugendo lwe olw’obwa ddiifiri lwatandika bweyalamula mu ngeri eyasikiriza Abbas Sendyowa eyali [[:en:Delegate_(American_politics)|omukungu]] wa [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|FUFA]] mu Mbarara era nga ono mukwano gwa famire Nabadda mwasibuka ow’oku lusegere. Ono oluvanyuma yasemba Nabadda okugenda okusoma mu kkoosi ennyimpi ey’obwa ddiifiri ku FUFA Technical Centre e [[:en:Njeru|Njeru]] .
Mu 2018, yafuna [[:en:FIFA_badge|Baaji ya Fifa]] . Nabadda yalamula omupiira gwe ogwasooka ku ddaala lyensi yonna mu mpaka ez'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka za African Women's Championship era nga omuzannyo gwali wakati wa [[South Africa|South Afrika]] ne [[Lesotho]] .
== Ebyafaayo ==
Nabadda yalondebwa okubeera omu kuba ddiifiri abaalamula mu mizannyo gya [[:en:Paris_Olympics|Olympics]] mu kibuga [[Paris]] mu mwaka 2024. Era nga baddiifiri 21, n'abayambi baabwe 42, kwossa abakugu mu kwekenneenya obutambi bwa vidiyo 20 ne baddiifiri 6 abayambi bebeetaba mu mpaka zino. Banno abaakola omugatte gwabantu 86 baava mu mawanga 45 okwetoloola ensi era nga kubbi 10 bokka bebaava ku lukalu lw'omuddugavu baava [[Afrika]] era nga yekka eyava mu [[Uganda]] ekyamufuula omukyala asooka okuva mu ggwanga Uganda okulamula [[:en:Olympic_Games_2024|emizannyo gya Olympics]] . Mu mpaka zino ye ne ba ddiffiri abalala basatu okuva mu Africa baakola nga ba ddifiiri abayambi<ref name=":0">{{Cite web |url=https://sportsnation.co.ug/2024/07/26/olympics-shamirah-nabadda-continues-to-break-barriers/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-05 |archive-date=2024-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806010804/https://sportsnation.co.ug/2024/07/26/olympics-shamirah-nabadda-continues-to-break-barriers/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://nilepost.co.ug/sports/195253/shamirah-nabadda-appointed-as-referee-for-paris-olympics</ref> <ref>https://www.pulsesports.ug/football/story/ugandan-female-referee-nabadda-to-officiate-at-paris-2024-olympics-2024040317165520886</ref>
Mu 2022, yalondebwa ekibiina ekiddukanya omupiira mu [[Afirika]] ki [[:en:CAF_Champions_League|CAF]] okubeera omu ku ba ddiifiri 40 abaalamula mu mpaka zabakyala ez'omupiira ku lukalu lwa Afirika eziyitibwa [[:en:Women's_Africa_Cup_of_Nations|Africa Women Cup of Nations]] ezaali e [[Morocco]] era yalondebwa ne mu mpaka za African Women’s Champions League eza 2023 ezaali mu [[Ivory Coast|Cote d’Ivoire]] wakati wa 5th ne 19th November. <ref>{{Cite web |url=https://sportsnation.co.ug/2022/06/18/shamirah-nabadda-selected-for-women-afcon/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-05 |archive-date=2025-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250126225121/https://sportsnation.co.ug/2022/06/18/shamirah-nabadda-selected-for-women-afcon/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://swiftsportsug.com/2023/11/07/fifa-referee-nabadda-selected-for-caf-womens-champions-league/</ref>
== Byatuuseeko nga Ddiifiri ==
Nabadda yasoma obwa ddiifiri ku FUFA Technical Center e Njeru era nga gye yatandikira olugendo lwe olw’okulamula nga alamula mu mpaka [[Omupiira ogw'ebigere|z’omupiira]] ku mitendera egya wansi.
Nabadda yatandika okusuumusibwa mu mwaka 2016 bwe yalondebwa okulamula empaka z’amasomero ezisinga obuganzi mu Uganda ezimanyiddwa nga Copa Coca-Cola. Oluvannyuma nalondebwa nga ddiifiri eyasinga abalala mu mpaka z’emipiira gw’amasomero ez’abawala.
Nabadda yafuna [[:en:FIFA_badge|bbaagi ya Fufa]], omutendera ogusinga okuba ogwawaggulu mu baddiifiri e Uganda era n'asumuusibwa okutandika okulamula empaka eziddirira liigi ya Uganda enkulu eziyitibwa [[:en:FUFA_Big_League|FUFA Big League]] . Wano weyava oluvannyuma lwokwolesa omutindo omulunji okutandika okulamula mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .
Nabadda okutwalibwa mu mizannyo gya Olympics e Paris nakyo kya byafaayo kuba kyamufuula ddiifiri Munnayuganda owookubiri okulamula mu mizannyo gino nga eyasooka yali Ali Tomusange, eyalamula ezaali e [[:en:Sydney|Sydney]], [[:en:Australia|Australia]], mu mwaka 2000. Kino era kyamufuula ddiifiri munnayuganda omukyala eyasooka okulamula mu Olympics zonna.
Nabadda era yalondebwa [[:en:FIFA|FIFA]] ng'omu ku bakungu abagenda agenda okulamula mu mpaka z'ensi yoona ezabawala abali wansi w'emyaka 17 zi [[:en:FIFA_U-17_Women's_World_Cup_Dominican_Republic_2024|FIFA U-17 Women's World Cup]] e [[:en:Dominican_Republic|Dominican Republic]] nga 6th October okutuuka nga 3rd November 2024. <ref>https://nbssport.co.ug/2024/08/30/ugandan-referee-shamirah-nabadda-selected-for-fifa-u-17-womens-world-cup/</ref>
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
kr7vkxmhmn6adv47e53a4mtczr999ch
Travis Mutyaba
0
11053
51422
45780
2026-05-17T15:00:37Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51422
wikitext
text/x-wiki
'''Travis Mutyaba''' (yazaalibwa 7 Ogwomunaana 2005) <ref name="Sepuya Agency profile">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sepuyaincagency.com/player_details/26 |access-date=2024-10-02 |archive-date=2022-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220118183021/http://www.sepuyaincagency.com/player_details/26 |url-status=dead }}</ref> Munnayuganda omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w'omupiira]] nga mu kaseera kano azzannyira kiraabu ya [[:en:CS_Sfaxien|CS Sfaxien]] mu Tunisia<ref>https://www.newvision.co.ug/category/sports/travis-mutyaba-joins-tunisias-cs-sfaxien-on-t-NV_214268?fbclid=IwQ0xDSwMIctBjbGNrAwhygGV4dG4DYWVtAjExAAEeQnqn5yDrKM71D8aocdl8b7gABCAe2RK3POKfuY0jbhNYYUTMXKkLGhoo8N0_aem_ZW8TNXr4RkC8qlAku-zzbw&sfnsn=wa</ref>. Yazanyirako [[:en:FC_Girondins_de_Bordeaux|FC Girondins de Bordeaux]] mu ggwanga lya [[Bufalansa]] ku lukalu lwa Bulaaya sso nga ne ttiimu y'eggwanga lya [[Uganda]] eya ''[[:en:Uganda_national_football_team|The Cranes]]'' ajizannyira.<ref name=":0">https://kawowo.com/2024/10/01/travis-mutyaba-uganda-cranes-playmaker-joins-fc-girondins-de-bordeaux-in-france/</ref>
== Kiraabu z'azzannyidde ==
Travis Mutyaba ku myaka 19 gyokka azzannyidde omupiira ku '''kiraabu''' eziwerako kwossa ne '''''ttiimu''''' ez'enjawulo (ekigambo kiraabu kikozeseddwa okutegeeza ezo ezizannyira mu bibinja ebiteketeeke ebiri ku mutendera gwebibiina ebifuga omuzannyo gw'omupiira mu nsi eyo ate '''<nowiki/>'ttiimu'''' nekikozesebwa okutegeeza ezo ezizannya mu mpaka ezimanyiddwa naye nga si ntongoze nga bibinja bya mupiira ebirondoolwa ebibiina by'omupiira)
* '''[[Kilaabu ya SC Villa|SC VILLA]]'''
Mutyaba yeggatta ku kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] mu mwezi Gwomunaana mu mwaka 2021 n'assa omukono ku ndagaano ya myaka esatu. <ref>https://www.pmldaily.com/sports/2021/08/villa-sign-youngster-mutyaba.html</ref>Villa erina ebikopo bya liigi ya Uganda ey'okuntikko 17 y'emu ku kiraabu ezamaanyi mu Uganda era Mutyaba okwegatta ku kiiraabu ennene ku myaka 16 kali kabonero akalaga nti y'omu ku bazannyi abatunuuliddwa ennyo. w'eyegattira ku Villa yali atuunuuliddwa nnyo kirabu endala ezaamanyi okuli Vipers, Police FC, UPDF FC<ref>https://observer.ug/index.php/sports/81402-sc-villa-why-title-no-17-is-sweetest</ref> <ref name="signs for Sports Club Villa">https://kawowo.com/2021/08/23/travis-mutyaba-uganda-cubs-play-maker-signs-for-sports-club-villa/
</ref> <ref>{{Cite web |url=https://sportsnation.co.ug/2024/05/18/sc-villa-win-record-extending-17th-upl-title-after-20-year-wait/ |title=Archive copy |access-date=2024-10-02 |archive-date=2024-05-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240524141800/https://sportsnation.co.ug/2024/05/18/sc-villa-win-record-extending-17th-upl-title-after-20-year-wait/ |url-status=dead }}</ref> Mutyaba yayabulira kiraabu ya Villa mu Gwomunaana omwaka 2023 ye ne kiraabu ya ''Jogo'' bwebakaanya okusazaamu endagano ye nga ekyabulako omwaka mulamba. Mu sizoni ye eyasembayo ku Villa Mutyaba yazannya emipiira gya liigi ya Uganda 14 gyokka kw'egyo 28 Villa gyeyazannya<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/the-curious-case-of-travis-mutyaba-s-transfer-4474638</ref>
* '''[[:en:Zamalek_SC|ZAMALEK SC]]'''
Mutyaba bweyava ku Kiraabu ya Villa yegenda mu ggwanga lya Misiri neyegatta ku kiraabu ya Zamalek SC. Ku kiraabu ya Zamelek yagendayo mu mwezi Ogusooka omwaka 2024 era naweebwa endagaano ya myaka ena n'ekitundu. <ref>https://kawowo.com/2024/02/05/egyptian-giants-zamalek-unveil-travis-mutyaba/</ref><ref>https://swiftsportsug.com/2024/08/09/revealed-why-travis-mutyaba-has-decided-to-part-ways-with-zamalek/</ref>Wabula yadde Zamalek yawa Mutyaba endagaano empanvu ono teyalwa ku Kiraabu eno omwezi Ogwekkumi mu mwaka 2024 gugenda okutuuka nga Mutyaba yamaliriza dda okusazaamu endagaano ye ne Kiraabu eno gyeyawangulira ekikopo kya [[:en:CAF_Confederation_Cup|CAF Confederations Cup]] era nga ye munna [[Uganda]] yekka eyali awangudde ku kikopo kino. <ref>https://swiftsportsug.com/2024/05/20/travis-mutyaba-makes-history-as-zamalek-win-caf-confederation-cup/</ref><ref>https://www.goal.com/en/lists/caf-confederation-cup-zamalek-crowned-champions-after-securing-comeback-win-over-rs-berkane/bltb8098c5ffef85c57</ref>
* [[:en:FC_Girondins_de_Bordeaux|FC GIRONDINS DE BORDEAUX]]
Mutyaba Kiraabu eno yagyegattako mu mwezi Ogwekkumi 2024 era nassa omukono ku ndagaano ya myaka esatu.<ref>https://chimpreports.com/mutyaba-joins-girondins-de-bordeaux-in-france/</ref><ref name=":0" /> kino kyakasa envuvuumo ezaali ziraga nti Mutyaba yali asazizzaamu endagaano ye ne Zamalek olw'okuba waaliwo kiraabu ezamaanyi ku lukalu lwa Bulaaya ezaali zimwetaaga azizannyire omupiira. Mutyaba okwegatta ku tiimu endala yali ayina kusazaamu ndagaano ye ne Zamalek engeri gyekyali nti mu budde obwo Zamalek yaliko ekkoligo eryali lijikugira okugula oba okutunda abazannyi mu katale ate nga yayina endagaano empanvu<ref>https://swiftsportsug.com/2024/08/09/revealed-why-travis-mutyaba-has-decided-to-part-ways-with-zamalek/</ref> Girondins De Bordeaux kiraabu esangibwa mu ggwanga lya Bufalansa ku lukalu lwa [[Bulaaya]]. Yadde nga eno mu budde buno ezzannyira mu kibinja kyakuna mu nsengeka ya liigi z'omupiira e Bufalansa, y'emu ku kiraabu ez'ebyefaayo era nabazannyi abamannya nga Zinedine Zidane bajizannyirako. Kiraabu eno era ebikopo bya liigi ya Bufalansa ey'okuntikko mukaaga mulamba.<ref>https://www.cbssports.com/soccer/news/french-soccer-club-bordeaux-former-team-of-zinedine-zidane-give-up-pro-status-could-they-fold-next/</ref><ref>https://www.transfermarkt.com/fc-girondins-bordeaux/erfolge/verein/40</ref><ref>https://www.squawka.com/en/features/forgotten-bordeaux-players/</ref> Mutyaba ye muzannyi munna Uganda owokubiri okuzannyira mu gwanga lya Bufalansa nga eyasooka yali omugenzi [[:en:Majid_Musisi|Majid Musisi]] eyazannira Stede Rennes mu 1992<ref>https://kawowo.com/2015/12/22/the-legends-magid-musisi-the-greatest-striker-of-his-generation/</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/news/1111033/magic-majid-musisi-dead</ref>
* '''Awalala wazannyidde'''
Nga tanegatta ku Villa, yazannyirako ttiimu z'amasomero okuli St. Mary's Kitende ne St. Andrew Kaggwa Gombe High School . Tiimu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] eyabato ne kiraabu Synergy FC eya [[:en:Futsal_Association_of_Uganda#Futsal_Super_League|Futsal Super League]] nayo yajizannyirako era. Mu mpaka z'aMasaza ga [[Buganda]] namwo yazannyiramu ku tiimu eya Bulemeezi<ref name=":0" />
== Ku ttimu y'eggwanga ==
Mu mwaka 2019 Mutyaba yali mu ttiimu ya Uganda ento ezzannyirwamu abali wansi w’emyaka 15 eyawangula empaka za [[:en:2019_CECAFA_U-15_Championship|CECAFA U-15 Championship eza 2019]] empaka zino zazzanyibwa mu ggwanga lya [[Eritrea]].<ref>https://www.fufa.co.ug/cecafa-u15-tournament-uganda-junior-team-leaves-eritrea/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://www.africanews.com/2019/08/16/ethiopia-u-15-make-history-with-cecafa-tourney-in-eritrea//#:~:text=Eritrea%20is%20hosting%20ten%20other,to%20end%20in%20early%20September. |title=Archive copy |access-date=2024-10-02 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007090459/https://www.africanews.com/2019/08/16/ethiopia-u-15-make-history-with-cecafa-tourney-in-eritrea//#:~:text=Eritrea%20is%20hosting%20ten%20other,to%20end%20in%20early%20September. |url-status=dead }}</ref>Mu mupiira gwa ttiimu ya Uganda ogw'okubiri mu kibinja, Mutyaba yateeba ggoolo bbiri zokkabwetyo Uganda newangula tiimu ya [[Tanzania]]. <ref name="brace">https://www.pmldaily.com/sports/2019/08/cecafa-u15-travis-mutyabas-brace-sinks-hard-fighting-tanzania.html</ref> Mu mupiira ogwakamalirizo Uganda gwe yazannya ne [[Kenya]], Mutyaba y'omu ku bateeba ku goolo 4 Uganda zeyakuba Kenya. <ref name="Uganda thrashes Kenya">https://www.pmldaily.com/sports/2019/08/cecafa-u15-uganda-thrashes-kenya-to-win-cecafa-u15.html</ref> Mu mpaka z'abali wansi w'emyaka 20 eza [[:en:2020_CECAFA_U-17_Championship|CECAFA U-17 Championship 2020]] ezaali mu ggwanga lya [[Rwanda]] Mutyaba yalondebwa ng'omuzannyi eyasinga okwolesa omutindo mu mpaka zonna era nga Uganda yawangula empaka zino. <ref>https://www.fufa.co.ug/uganda-cubs-successfully-defend-cecafa-u-17-trophy-with-comprehensive-victory-over-tanzania/</ref>
Mutyaba yayitibwa ku ttiimu y'eggwanga enkulu [[:en:Exhibition_match|mupiira gw'omukwano]] ne [[:en:Tanzania_national_football_team|Tanzania]] ku myaka 16. <ref name="senior cranes call">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsleo.com/news/2021/12/travis-mutyaba-awaits-senior-cranes-debute/ |access-date=2024-10-02 |archive-date=2022-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220118183105/https://sportsleo.com/news/2021/12/travis-mutyaba-awaits-senior-cranes-debute/ |url-status=dead }}</ref> Mu mupiira gwe ogwasooka Uganda yawangula goolo 2:0 <ref name="NFT profile">https://www.national-football-teams.com/player/84936/Travis_Mutyaba.html</ref> Mu mwezi Ogusooka 2022 yaddamu okuyitibwa ku tiimu ya Uganda bweyali egenda okuzannya emipiira egy'omukwano ne ttiimu z'amawanga okuva ku lukalu lwa [[Bulaaya]] ne mu [[Asia]] okwali [[Buturuki|Turkey]], [[:en:Iraq|Iraq]], ne [[:en:Bahrain|Bahrain]] . Mutyaba yakazannyira tiimu ya [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda enkulu]] emipiira 17 nateeba goolo 2 <ref name="Friendlies in Europe, Asia">https://chimpreports.com/uganda-cranes-micho-summons-45-man-squad-for-friendlies-in-europe-asia/</ref><ref name="NFT profile"/>
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
[[Category:Omupira gwa Uganda]]
[[Category:WAKISO]]
pdoxq79s9o6e0v37hnex9fybohxi2f9
Asaba Jumah
0
11103
51502
51306
2026-05-17T19:46:17Z
Todduka
10803
/* Music */
51502
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Asaba Jumah''' (born 23 September 2005) is a [[Yuganda|Ugandan]] actor, and [[:en:musician|musician]]. He debuted his acting career in [[:en:November Tear|November Tear]]
as Felix. He is known for his roles in movies, TV Shows and his music hits “Am Feelinng Lonely“ and “My Love“.
He has appeared in several independent films and continues to develop his career in both film and digital media. His debut music single, “Am Feelinng Lonely” and ”My Love", was released in 2026 and is available on major streaming platforms.
== Early life ==
[[File:Asaba Jumah.png|thumb|Asaba Jumah in 2026]]
Asaba Jumah was born on 23 September 2005 in Hoima, Uganda. Growing up in Uganda’s vibrant cultural environment, he became interested in storytelling, film, and music at a young age. His early exposure to Uganda’s rapidly growing independent film scene fostered his desire to pursue a career in acting and music.
== Personal life ==
[[File:Asaba Jumah with his wife.png|thumb|Asaba Jumah with his wife Nakanjako Naume]]
He is the son of Mr. Muhumuza Elias and Ms. Balikya Hadijah.
Since April 11, 2025, Asaba Jumah has been married to Nakanjako Naume.
== Career ==
=== Film ===
[[File:Asaba Jumah at IFF awards in 2026.png|thumb|Asaba Jumah at IFF awards in 2026]]
Jumah began acting professionally in 2011. He is known for performances in independent films and emerging productions in Uganda. His work spans action‑driven films and dramatic narratives.
His career gained media recognition as a rising figure in Uganda’s entertainment industry, with outlets noting his impact on the Ugandan film scene.<ref name="howwe.ug">{{Cite web |title=Meet Asaba Jumah: The Rising Ugandan Actor Making Moves in Wakaliwood Films |url=https://www.howwe.ug/news/movies/42702/meet-asaba-jumah-the-rising-ugandan-actor-making-moves-in-wakaliwood-films |access-date=2026-04-25 |website=Howwe Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Music ===
[[File:Asaba Jumah in 2025.png|thumb|Asaba Jumah in 2025]]
In 2026, Jumah expanded into music with the release of his debut single “Am Feelinng Lonely” and “My Love“. The song gained attention on platforms such as Spotify, Apple Music, and Amazon Music, showcasing his range as an artist beyond film.
== Filmography ==
* '''[[:en:Titanic II (film)|Titanic II]]''' (2010) - as Felix
* '''The Return Of Uncle Benon''' (2011) -
as Alex
* '''[[:en:Escape from Uganda|Escape from Uganda]]''' (2013) -
as Moses
* '''Ejjini lye ntwetwe''' (2015) - as Muzafaru
* '''Attack on Nyege Nyege Island''' (Short, 2016) — as Kato
* '''[[:en:Kyenvu|Kyenvu]]''' (Short, 2018) — as Asaba Jumah
* '''[[:en:November Tear|November Tear]]''' - as Felix
* '''Kiss and Kill''' (2020) — as Peter
* '''[[:en:The Girl in the Yellow Jumper|The Girl in the Yellow Jumper]]''' (2020) - as Hakim
* '''Once Upon a Time in Uganda''' (2023) -
as Alex
* '''Eaten Alive in Uganda''' (2026) -
as Moses
* '''Who Killed Captain Alex 2''' (2026) -
as Sound editor
== Discography ==
* '''Am Feelinng Lonely''' (2026)
* '''My Love''' (2026)
== Recognition and awards ==
Asaba Jumah has gained attention in the Ugandan press, with coverage from media outlets highlighting his work in film and music.<ref name="hoima.club1">{{Cite web |title=Ugandan Creative Asaba Jumah Gains Ground |url=https://www.hoima.club/2026/03/ugandan-creative-asaba-jumah-gains_30.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
He was also connected with the Uganda Theatre Excellence Awards 2026, further establishing his presence in the Ugandan entertainment industry.<ref name="hoima.club2">{{Cite web |title=Uganda Theatre Excellence Awards 2026 |url=https://www.hoima.club/2026/03/uganda-theatre-excellence-awards-2026.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
=== Awards ===
* '''Black Films Award''' - 2025
* '''IFF Award - 2026'''
* '''UTE Award''' - 2026
== External links ==
* [http://www.asabajumah.top/ Official Website]
*[https://www.imdb.com/name/nm18243050/ Asaba Jumah] on [[:en:IMDb|IMDb]]
* [https://www.themoviedb.org/person/6077619-asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TMDb|TMDb]]
* [https://music.apple.com/us/artist/asaba-jumah/1894769290/ Asaba Jumah] on [[:en: Apple Music|Apple Music]]
*[https://open.spotify.com/artist/4rneWabSFmcWDEKKsDN2mY/ Asaba Jumah] on [[:en:Spotify|Spotify]]
* [https://music.amazon.com/artists/B0GW8CSKRR/asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Amazon Music|Amazon Music]]
* [https://www.deezer.com/us/artist/383696591/ Asaba Jumah] on [[:en: Deezer|Deezer]]
* [https://tidal.com/artist/77292471/ Asaba Jumah] on [[:en: TIDAL|TIDAL]]
* [https://www.tvguide.com/celebrities/asaba-jumah/3061165443/ Asaba Jumah] on [[:en:TV Guide|TV Guide]]
* [https://musicbrainz.org/artist/4e15ab99-a9bd-4803-a5e3-38f7c3c1d4a1/ Asaba Jumah] on [[:en: MusicBrainz|MusicBrainz]]
* [https://instagram.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Instagram|Instagram]]
* [https://youtube.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: YouTube|YouTube]]
*[https://www.facebook.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Facebook|Facebook]]
* [https://www.twitter.com/asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Twitter|Twitter]]
*[https://www.tikitok.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TikTok|TikTok]]
== References ==
<references/>
ou56cfmjjoua7beyxem4lxnxtmq5trk
51548
51502
2026-05-18T09:16:19Z
~2026-29800-27
11144
/* */
51548
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox vcard" style="float:right; width:270px; border:1px solid #aaa; background:#f9f9f9; font-size:90%;"
|-
! colspan="2" style="text-align:center; font-size:120%; background:#ddd;" | {{{name|Asaba Jumah}}}
|-
| colspan="2" style="text-align:center;" |
[[File:{{{image|Asaba Jumah1.png}}}|frameless|250px|alt={{{alt|{{{name|Asaba Jumah}}}}}}]]
{{#if:{{{caption|}}}|<div style="text-align:center; font-size:85%;">{{{caption}}}</div>}}
|-
! Born
| {{{birth_name|Asaba Jumah}}}<br>{{{birth_date|23 September 2005}}}<br>{{{birth_place|[[:en:Hoima|Hoima]], [[:en:Uganda|Uganda]]}}}
|-
! Citizenship
| {{{citizenship|[[:en:Ugandan|Ugandan]]}}}
|-
! Occupation
| {{{occupation|Musician, actor}}}
|-
! Years active
| {{{years_active|2010-present}}}
|-
! Known for
| {{{known_for|[[:en:Acting|Acting]]}}}
|-
! Website
| {{{website|[https://www.asabajumah.top/ www.asabajumah.top]}}}
|}
'''Asaba Jumah''' (born 23 September 2005) is a [[Yuganda|Ugandan]] actor, and [[:en:musician|musician]]. He debuted his acting career in [[:en:November Tear|November Tear]]
as Felix. He is known for his roles in movies, TV Shows and his music hits “Am Feelinng Lonely“ and “My Love“.
He has appeared in several independent films and continues to develop his career in both film and digital media. His debut music single, “Am Feelinng Lonely” and ”My Love", was released in 2026 and is available on major streaming platforms.
== Early life ==
[[File:Asaba Jumah.png|thumb|Asaba Jumah in 2026]]
Asaba Jumah was born on 23 September 2005 in Hoima, Uganda. Growing up in Uganda’s vibrant cultural environment, he became interested in storytelling, film, and music at a young age. His early exposure to Uganda’s rapidly growing independent film scene fostered his desire to pursue a career in acting and music.
== Personal life ==
[[File:Asaba Jumah with his wife.png|thumb|Asaba Jumah with his wife Nakanjako Naume]]
He is the son of Mr. Muhumuza Elias and Ms. Balikya Hadijah.
Since April 11, 2025, Asaba Jumah has been married to Nakanjako Naume.
== Career ==
=== Film ===
[[File:Asaba Jumah at IFF awards in 2026.png|thumb|Asaba Jumah at IFF awards in 2026]]
Jumah began acting professionally in 2011. He is known for performances in independent films and emerging productions in Uganda. His work spans action‑driven films and dramatic narratives.
His career gained media recognition as a rising figure in Uganda’s entertainment industry, with outlets noting his impact on the Ugandan film scene.<ref name="howwe.ug">{{Cite web |title=Meet Asaba Jumah: The Rising Ugandan Actor Making Moves in Wakaliwood Films |url=https://www.howwe.ug/news/movies/42702/meet-asaba-jumah-the-rising-ugandan-actor-making-moves-in-wakaliwood-films |access-date=2026-04-25 |website=Howwe Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Music ===
[[File:Asaba Jumah in 2025.png|thumb|Asaba Jumah in 2025]]
In 2026, Jumah expanded into music with the release of his debut single “Am Feelinng Lonely” and “My Love“. The song gained attention on platforms such as Spotify, Apple Music, and Amazon Music, showcasing his range as an artist beyond film.
== Filmography ==
* '''[[:en:Titanic II (film)|Titanic II]]''' (2010) - as Felix
* '''The Return Of Uncle Benon''' (2011) -
as Alex
* '''[[:en:Escape from Uganda|Escape from Uganda]]''' (2013) -
as Moses
* '''Ejjini lye ntwetwe''' (2015) - as Muzafaru
* '''Attack on Nyege Nyege Island''' (Short, 2016) — as Kato
* '''[[:en:Kyenvu|Kyenvu]]''' (Short, 2018) — as Asaba Jumah
* '''[[:en:November Tear|November Tear]]''' - as Felix
* '''Kiss and Kill''' (2020) — as Peter
* '''[[:en:The Girl in the Yellow Jumper|The Girl in the Yellow Jumper]]''' (2020) - as Hakim
* '''Once Upon a Time in Uganda''' (2023) -
as Alex
* '''Eaten Alive in Uganda''' (2026) -
as Moses
* '''Who Killed Captain Alex 2''' (2026) -
as Sound editor
== Discography ==
* '''Am Feelinng Lonely''' (2026)
* '''My Love''' (2026)
== Recognition and awards ==
Asaba Jumah has gained attention in the Ugandan press, with coverage from media outlets highlighting his work in film and music.<ref name="hoima.club1">{{Cite web |title=Ugandan Creative Asaba Jumah Gains Ground |url=https://www.hoima.club/2026/03/ugandan-creative-asaba-jumah-gains_30.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
He was also connected with the Uganda Theatre Excellence Awards 2026, further establishing his presence in the Ugandan entertainment industry.<ref name="hoima.club2">{{Cite web |title=Uganda Theatre Excellence Awards 2026 |url=https://www.hoima.club/2026/03/uganda-theatre-excellence-awards-2026.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
=== Awards ===
* '''Black Films Award''' - 2025
* '''IFF Award - 2026'''
* '''UTE Award''' - 2026
== External links ==
* [http://www.asabajumah.top/ Official Website]
*[https://www.imdb.com/name/nm18243050/ Asaba Jumah] on [[:en:IMDb|IMDb]]
* [https://www.themoviedb.org/person/6077619-asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TMDb|TMDb]]
* [https://music.apple.com/us/artist/asaba-jumah/1894769290/ Asaba Jumah] on [[:en: Apple Music|Apple Music]]
*[https://open.spotify.com/artist/4rneWabSFmcWDEKKsDN2mY/ Asaba Jumah] on [[:en:Spotify|Spotify]]
* [https://music.amazon.com/artists/B0GW8CSKRR/asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Amazon Music|Amazon Music]]
* [https://www.deezer.com/us/artist/383696591/ Asaba Jumah] on [[:en: Deezer|Deezer]]
* [https://tidal.com/artist/77292471/ Asaba Jumah] on [[:en: TIDAL|TIDAL]]
* [https://www.tvguide.com/celebrities/asaba-jumah/3061165443/ Asaba Jumah] on [[:en:TV Guide|TV Guide]]
* [https://musicbrainz.org/artist/4e15ab99-a9bd-4803-a5e3-38f7c3c1d4a1/ Asaba Jumah] on [[:en: MusicBrainz|MusicBrainz]]
* [https://instagram.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Instagram|Instagram]]
* [https://youtube.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: YouTube|YouTube]]
*[https://www.facebook.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Facebook|Facebook]]
* [https://www.twitter.com/asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Twitter|Twitter]]
*[https://www.tikitok.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TikTok|TikTok]]
== References ==
<references/>
ei7niqpvs7pdqrst32dkc5qjc5loybs
51554
51548
2026-05-18T09:33:44Z
~2026-29800-27
11144
/* */
51554
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox vcard" style="float:right; width:270px; border:1px solid #aaa; background:#f9f9f9; font-size:90%;"
|-
! colspan="2" style="text-align:center; font-size:120%; background:#ddd;" | {{{name|Asaba Jumah}}}
|-
| colspan="2" style="text-align:center;" |
[[File:{{{image|Asaba Jumah1.png}}}|frameless|250px|alt={{{alt|{{{name|Asaba Jumah}}}}}}]]
{{#if:{{{caption|}}}|<div style="text-align:center; font-size:85%;">{{{caption}}}</div>}}
|-
! Born
| {{{birth_name|Asaba Jumah}}}<br>{{Birth date and age|df=y|2005|09|23}}<br>{{{birth_place|[[:en:Hoima|Hoima]], [[:en:Uganda|Uganda]]}}}
|-
! Citizenship
| {{{citizenship|[[:en:Ugandan|Ugandan]]}}}
|-
! Occupation
| {{{occupation|Musician, actor}}}
|-
! Years active
| {{{years_active|2010-present}}}
|-
! Known for
| {{{known_for|[[:en:Acting|Acting]]}}}
|-
! Website
| {{{website|[https://www.asabajumah.top/ www.asabajumah.top]}}}
|}
'''Asaba Jumah''' (born 23 September 2005) is a [[Yuganda|Ugandan]] actor, and [[:en:musician|musician]]. He debuted his acting career in [[:en:November Tear|November Tear]]
as Felix. He is known for his roles in movies, TV Shows and his music hits “Am Feelinng Lonely“ and “My Love“.
He has appeared in several independent films and continues to develop his career in both film and digital media. His debut music single, “Am Feelinng Lonely” and ”My Love", was released in 2026 and is available on major streaming platforms.
== Early life ==
[[File:Asaba Jumah.png|thumb|Asaba Jumah in 2026]]
Asaba Jumah was born on 23 September 2005 in Hoima, Uganda. Growing up in Uganda’s vibrant cultural environment, he became interested in storytelling, film, and music at a young age. His early exposure to Uganda’s rapidly growing independent film scene fostered his desire to pursue a career in acting and music.
== Personal life ==
[[File:Asaba Jumah with his wife.png|thumb|Asaba Jumah with his wife Nakanjako Naume]]
He is the son of Mr. Muhumuza Elias and Ms. Balikya Hadijah.
Since April 11, 2025, Asaba Jumah has been married to Nakanjako Naume.
== Career ==
=== Film ===
[[File:Asaba Jumah at IFF awards in 2026.png|thumb|Asaba Jumah at IFF awards in 2026]]
Jumah began acting professionally in 2011. He is known for performances in independent films and emerging productions in Uganda. His work spans action‑driven films and dramatic narratives.
His career gained media recognition as a rising figure in Uganda’s entertainment industry, with outlets noting his impact on the Ugandan film scene.<ref name="howwe.ug">{{Cite web |title=Meet Asaba Jumah: The Rising Ugandan Actor Making Moves in Wakaliwood Films |url=https://www.howwe.ug/news/movies/42702/meet-asaba-jumah-the-rising-ugandan-actor-making-moves-in-wakaliwood-films |access-date=2026-04-25 |website=Howwe Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Music ===
[[File:Asaba Jumah in 2025.png|thumb|Asaba Jumah in 2025]]
In 2026, Jumah expanded into music with the release of his debut single “Am Feelinng Lonely” and “My Love“. The song gained attention on platforms such as Spotify, Apple Music, and Amazon Music, showcasing his range as an artist beyond film.
== Filmography ==
* '''[[:en:Titanic II (film)|Titanic II]]''' (2010) - as Felix
* '''The Return Of Uncle Benon''' (2011) -
as Alex
* '''[[:en:Escape from Uganda|Escape from Uganda]]''' (2013) -
as Moses
* '''Ejjini lye ntwetwe''' (2015) - as Muzafaru
* '''Attack on Nyege Nyege Island''' (Short, 2016) — as Kato
* '''[[:en:Kyenvu|Kyenvu]]''' (Short, 2018) — as Asaba Jumah
* '''[[:en:November Tear|November Tear]]''' - as Felix
* '''Kiss and Kill''' (2020) — as Peter
* '''[[:en:The Girl in the Yellow Jumper|The Girl in the Yellow Jumper]]''' (2020) - as Hakim
* '''Once Upon a Time in Uganda''' (2023) -
as Alex
* '''Eaten Alive in Uganda''' (2026) -
as Moses
* '''Who Killed Captain Alex 2''' (2026) -
as Sound editor
== Discography ==
* '''Am Feelinng Lonely''' (2026)
* '''My Love''' (2026)
== Recognition and awards ==
Asaba Jumah has gained attention in the Ugandan press, with coverage from media outlets highlighting his work in film and music.<ref name="hoima.club1">{{Cite web |title=Ugandan Creative Asaba Jumah Gains Ground |url=https://www.hoima.club/2026/03/ugandan-creative-asaba-jumah-gains_30.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
He was also connected with the Uganda Theatre Excellence Awards 2026, further establishing his presence in the Ugandan entertainment industry.<ref name="hoima.club2">{{Cite web |title=Uganda Theatre Excellence Awards 2026 |url=https://www.hoima.club/2026/03/uganda-theatre-excellence-awards-2026.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
=== Awards ===
* '''Black Films Award''' - 2025
* '''IFF Award - 2026'''
* '''UTE Award''' - 2026
== External links ==
* [http://www.asabajumah.top/ Official Website]
*[https://www.imdb.com/name/nm18243050/ Asaba Jumah] on [[:en:IMDb|IMDb]]
* [https://www.themoviedb.org/person/6077619-asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TMDb|TMDb]]
* [https://music.apple.com/us/artist/asaba-jumah/1894769290/ Asaba Jumah] on [[:en: Apple Music|Apple Music]]
*[https://open.spotify.com/artist/4rneWabSFmcWDEKKsDN2mY/ Asaba Jumah] on [[:en:Spotify|Spotify]]
* [https://music.amazon.com/artists/B0GW8CSKRR/asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Amazon Music|Amazon Music]]
* [https://www.deezer.com/us/artist/383696591/ Asaba Jumah] on [[:en: Deezer|Deezer]]
* [https://tidal.com/artist/77292471/ Asaba Jumah] on [[:en: TIDAL|TIDAL]]
* [https://www.tvguide.com/celebrities/asaba-jumah/3061165443/ Asaba Jumah] on [[:en:TV Guide|TV Guide]]
* [https://musicbrainz.org/artist/4e15ab99-a9bd-4803-a5e3-38f7c3c1d4a1/ Asaba Jumah] on [[:en: MusicBrainz|MusicBrainz]]
* [https://instagram.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Instagram|Instagram]]
* [https://youtube.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: YouTube|YouTube]]
*[https://www.facebook.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Facebook|Facebook]]
* [https://www.twitter.com/asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Twitter|Twitter]]
*[https://www.tikitok.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TikTok|TikTok]]
== References ==
<references/>
rp9unc4am7ivhis4kao6wz9ts0qomzc
51555
51554
2026-05-18T09:38:38Z
~2026-29800-27
11144
/* */
51555
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox vcard" style="float:right; width:270px; border:1px solid #aaa; background:#f9f9f9; font-size:90%;"
|-
! colspan="2" style="text-align:center; font-size:120%; background:#ddd;" | {{{name|Asaba Jumah}}}
|-
| colspan="2" style="text-align:center;" |
[[File:{{{image|Asaba Jumah1.png}}}|frameless|250px|alt={{{alt|{{{name|Asaba Jumah}}}}}}]]
{{#if:{{{caption|}}}|<div style="text-align:center; font-size:85%;">{{{caption}}}</div>}}
|-
! Born
| {{{birth_name|Asaba Jumah}}}<br>{{Birth date and age|df=y|2005|09|23}}<br>{{{birth_place|[[:en:Hoima|Hoima]], [[:en:Uganda|Uganda]]}}}
|-
! Citizenship
| {{{citizenship|[[:en:Ugandan|Ugandan]]}}}
|-
! Occupation
| {{{occupation|Musician, actor}}}
|-
! Years active
| {{{years_active|2010-present}}}
|-
! Known for
| {{{known_for|[[:en:Acting|Acting]]}}}
|-
! Spouse
| {{{spouse|Nakanjako Naume}}} (m. {{{marriage_date|2025}}})
|-
! Website
| {{{website|[https://www.asabajumah.top/ www.asabajumah.top]}}}
|}
'''Asaba Jumah''' (born 23 September 2005) is a [[Yuganda|Ugandan]] actor, and [[:en:musician|musician]]. He debuted his acting career in [[:en:November Tear|November Tear]]
as Felix. He is known for his roles in movies, TV Shows and his music hits “Am Feelinng Lonely“ and “My Love“.
He has appeared in several independent films and continues to develop his career in both film and digital media. His debut music single, “Am Feelinng Lonely” and ”My Love", was released in 2026 and is available on major streaming platforms.
== Early life ==
[[File:Asaba Jumah.png|thumb|Asaba Jumah in 2026]]
Asaba Jumah was born on 23 September 2005 in Hoima, Uganda. Growing up in Uganda’s vibrant cultural environment, he became interested in storytelling, film, and music at a young age. His early exposure to Uganda’s rapidly growing independent film scene fostered his desire to pursue a career in acting and music.
== Personal life ==
[[File:Asaba Jumah with his wife.png|thumb|Asaba Jumah with his wife Nakanjako Naume]]
He is the son of Mr. Muhumuza Elias and Ms. Balikya Hadijah.
Since April 11, 2025, Asaba Jumah has been married to Nakanjako Naume.
== Career ==
=== Film ===
[[File:Asaba Jumah at IFF awards in 2026.png|thumb|Asaba Jumah at IFF awards in 2026]]
Jumah began acting professionally in 2011. He is known for performances in independent films and emerging productions in Uganda. His work spans action‑driven films and dramatic narratives.
His career gained media recognition as a rising figure in Uganda’s entertainment industry, with outlets noting his impact on the Ugandan film scene.<ref name="howwe.ug">{{Cite web |title=Meet Asaba Jumah: The Rising Ugandan Actor Making Moves in Wakaliwood Films |url=https://www.howwe.ug/news/movies/42702/meet-asaba-jumah-the-rising-ugandan-actor-making-moves-in-wakaliwood-films |access-date=2026-04-25 |website=Howwe Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Music ===
[[File:Asaba Jumah in 2025.png|thumb|Asaba Jumah in 2025]]
In 2026, Jumah expanded into music with the release of his debut single “Am Feelinng Lonely” and “My Love“. The song gained attention on platforms such as Spotify, Apple Music, and Amazon Music, showcasing his range as an artist beyond film.
== Filmography ==
* '''[[:en:Titanic II (film)|Titanic II]]''' (2010) - as Felix
* '''The Return Of Uncle Benon''' (2011) -
as Alex
* '''[[:en:Escape from Uganda|Escape from Uganda]]''' (2013) -
as Moses
* '''Ejjini lye ntwetwe''' (2015) - as Muzafaru
* '''Attack on Nyege Nyege Island''' (Short, 2016) — as Kato
* '''[[:en:Kyenvu|Kyenvu]]''' (Short, 2018) — as Asaba Jumah
* '''[[:en:November Tear|November Tear]]''' - as Felix
* '''Kiss and Kill''' (2020) — as Peter
* '''[[:en:The Girl in the Yellow Jumper|The Girl in the Yellow Jumper]]''' (2020) - as Hakim
* '''Once Upon a Time in Uganda''' (2023) -
as Alex
* '''Eaten Alive in Uganda''' (2026) -
as Moses
* '''Who Killed Captain Alex 2''' (2026) -
as Sound editor
== Discography ==
* '''Am Feelinng Lonely''' (2026)
* '''My Love''' (2026)
== Recognition and awards ==
Asaba Jumah has gained attention in the Ugandan press, with coverage from media outlets highlighting his work in film and music.<ref name="hoima.club1">{{Cite web |title=Ugandan Creative Asaba Jumah Gains Ground |url=https://www.hoima.club/2026/03/ugandan-creative-asaba-jumah-gains_30.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
He was also connected with the Uganda Theatre Excellence Awards 2026, further establishing his presence in the Ugandan entertainment industry.<ref name="hoima.club2">{{Cite web |title=Uganda Theatre Excellence Awards 2026 |url=https://www.hoima.club/2026/03/uganda-theatre-excellence-awards-2026.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
=== Awards ===
* '''Black Films Award''' - 2025
* '''IFF Award - 2026'''
* '''UTE Award''' - 2026
== External links ==
* [http://www.asabajumah.top/ Official Website]
*[https://www.imdb.com/name/nm18243050/ Asaba Jumah] on [[:en:IMDb|IMDb]]
* [https://www.themoviedb.org/person/6077619-asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TMDb|TMDb]]
* [https://music.apple.com/us/artist/asaba-jumah/1894769290/ Asaba Jumah] on [[:en: Apple Music|Apple Music]]
*[https://open.spotify.com/artist/4rneWabSFmcWDEKKsDN2mY/ Asaba Jumah] on [[:en:Spotify|Spotify]]
* [https://music.amazon.com/artists/B0GW8CSKRR/asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Amazon Music|Amazon Music]]
* [https://www.deezer.com/us/artist/383696591/ Asaba Jumah] on [[:en: Deezer|Deezer]]
* [https://tidal.com/artist/77292471/ Asaba Jumah] on [[:en: TIDAL|TIDAL]]
* [https://www.tvguide.com/celebrities/asaba-jumah/3061165443/ Asaba Jumah] on [[:en:TV Guide|TV Guide]]
* [https://musicbrainz.org/artist/4e15ab99-a9bd-4803-a5e3-38f7c3c1d4a1/ Asaba Jumah] on [[:en: MusicBrainz|MusicBrainz]]
* [https://instagram.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Instagram|Instagram]]
* [https://youtube.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: YouTube|YouTube]]
*[https://www.facebook.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Facebook|Facebook]]
* [https://www.twitter.com/asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Twitter|Twitter]]
*[https://www.tikitok.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TikTok|TikTok]]
== References ==
<references/>
r9rbvdaxormk6u04zixi7e3x15zgttc
Template:Infobox person/doc
10
11240
51511
38068
2026-05-18T08:00:35Z
Todduka
10803
Replaced content with "== Infobox person == This is a standard infobox used for biographical articles. == Usage == <pre> {{Infobox person | name = Example Name | image = Example.jpg | caption = Caption text | birth_name = Full name | birth_date = 2000 | birth_place = Country | occupation = Actor | years_active = 2020–present | known_for = Something }} </pre> == Parameters == * name – Display name * image – Photo * caption – Image description * birth_name – Original name * birt..."
51511
wikitext
text/x-wiki
== Infobox person ==
This is a standard infobox used for biographical articles.
== Usage ==
<pre>
{{Infobox person
| name = Example Name
| image = Example.jpg
| caption = Caption text
| birth_name = Full name
| birth_date = 2000
| birth_place = Country
| occupation = Actor
| years_active = 2020–present
| known_for = Something
}}
</pre>
== Parameters ==
* name – Display name
* image – Photo
* caption – Image description
* birth_name – Original name
* birth_date – Date of birth
* birth_place – Place of birth
* death_date – Date of death
* death_place – Place of death
* nationality – Country
* occupation – Job
* years_active – Career timeline
* known_for – What the person is known for
* notable_work – Important works
* awards – Awards
== Notes ==
This template follows English Wikipedia structure adapted for small wikis.
1bqwue2o9890p9xsgqjnbdnfwegfxlq
Sam Kutesa
0
11663
51353
44451
2026-05-17T13:04:03Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51353
wikitext
text/x-wiki
'''Sam Kahamba Kutesa''' (yazaalibwa 1 February 1949) munnabyabufuzi, musuubuzi era munnamateeka mu [[Yuganda|Uganda]] <ref>https://www.un.org/africarenewal/africaga/he-mr-sam-kahamba-kutesa</ref> eyenyigira mu misango gy’obuli bw’enguzi egiwerako. Ku lw'okufumbirwa kwa muwala we Charlotte Kutesa Muhoozi <ref>https://www.independent.co.ug/museveni-govts-family-tree/</ref> eri [[:en:Muhoozi_Kainerugaba|Muhoozi]] yafuuka ekitundu ku kibiina eky'omunda ekya pulezidenti [[Yoweri Museveni|Museveni]] .
Kutesa yali [[:en:Foreign_minister|Minisita w’ensonga z’ebweru]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], ekifo kye yalimu okuva nga 13 January 2005 era n’akiweelelezaamu ngayita mu nkyukakyuka za kabineti ssatu okutuusa mu May 2021. <ref>https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730</ref> <ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref>
Era yalondebwa ng'[[Parliament of Uganda|omubaka wa Palamenti]] (MP) mu ssaza ly'e Mawogola mu [[Sembabule (disitulikit)|Disitulikiti y'e Sembabule]] . <ref name="There">http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=133&const=Mawogola++County&dist_id=11&distname=Ssembabule</ref> Yali [[:en:President_of_the_United_Nations_General_Assembly|Pulezidenti w’olukiiko lw’amawanga amagatte]] mu [[:en:Sixty-ninth_session_of_the_United_Nations_General_Assembly|lutuula lwalwo olw’omulundi ogwa 69]] mu 2014–2015. <ref>https://www.un.org/pga/69/about-the-president/</ref>
== Obulamu obuto n’okusoma ==
Kutesa yasomera mu somero ly'[[:en:Mbarara_High_School|eMbarara Siniya]] . Alina diguli mu by[[:en:Bachelor_of_Laws|'amateeka]] okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]], <ref>https://flashugnews.com/sam-kahamba-kutesa-biography-education-family/</ref> emabega ettendekero lino bwe lyaari ekitundutundu ku [[:en:University_of_East_Africa|yunivasite y'omubukiikakono bwa Afrika]] . Alina ne [[:en:Postgraduate_Diploma_in_Legal_Practice|diguli eyookubiri mu by'amateeka]] okuva mu kitongole kya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]] mu [[Kampala]]. <ref name="There"/>
== Omulimu ==
Kutesa yakola amateeka g’obwannannyini wakati wa 1973 ne 2001. Yaweereza ng’omubaka wa Palamenti (MP) w'e kitundu ky'omubukiikakono w' [[:en:Mbarara|eMbarara]] okuva mu1980 okutuuka mu 1985 era nga Ssaabawolereza wa Gavumenti okuva mu 1985 okutuuka mu 1986. Wakati wa 1994 ne 1995, yaweereza ng’omubaka mu [[:en:Constituent_Assembly|lukiiko lwa Ssemateeka]] olwawandiika ebbago lya Ssemateeka wa Uganda. Yalondebwa nga omubaka w'essaza lye Mawogola mu 2001 n'addamu okulondebwa mu 2006. Yali Minisita w'eggwanga ow'ebyokusiga ensimbi okuva mu 2001 okutuuka mu 2005. Pulezidenti [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] yalonda Sam Kutesa ku bwa Minisita w'ensonga z'ebweru mu 2005, <ref name="Elected">https://www.bbc.com/news/world-us-canada-27789108</ref> oluvannyuma lw'okufa kwa [[:en:James_Wapakhabulo|James Wapakhabulo]]. <ref name="There"/>
Mmemba w’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] . <ref>{{Cite web |url=https://riyadh.mofa.go.ug/data-smenu-59-Political-Leadership.html |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2022-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220815070017/https://riyadh.mofa.go.ug/data-smenu-59-Political-Leadership.html |url-status=dead }}</ref>
== Obuli bw’enguzi ==
Mu 2011, Kutesa yavunaanibwa ogw'okufuna enguzi mu kunoonyereza kwa palamenti okuva mu kkampuni y’amafuta eya[[:en:Tullow_Oil|Tullow Oil]] eya Ireland. <ref name="RP">{{Cite web |url=http://www.redpepper.co.ug/mps-protest-shs12-9b-reward-to-amama-lawyer/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007100432/https://redpepper.co.ug/mps-protest-shs12-9b-reward-to-amama-lawyer/ |url-status=dead }}</ref> Wadde ababaka ba Palamenti baamusaba alekulire wamu n’abalala abaali bavunaanibwa, munnamateeka, Severino Twinobusingye, yasobola okuwawaabira Ssaabawolereza wa Gavumenti n’ayimiriza emisango era naziyiza emilanga jy'okulekulira kwe
. <ref name="RP" /> Okugobelela okwekengera okwaava ku musango gwa Tullow Oil mu kkooti ne Heritage Oil n'omusolo gwayo ku by'obugagga bya Uganda, akakiiko ka paalamenti ak'ekiseera kaayitibwa okwongera okunoonyereza ku byaali bigambibwa nti waaliwo obuli bw'enguzi. <ref>http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=29073</ref><ref>http://allafrica.com/stories/201303180239.html</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20140801100446/http://independent.co.ug/the-last-word/the-last-word/7607-tullows-alleged-bribe-to-museveni</ref>
Nga 5 December 2018 abalamuzi ba federo mu kibuga New York baasingisa Chi Ping Patrick Ho omusango gw’okusasula enguzi eri abakungu ba Uganda ab’oku ntikko Sam Kutesa ne Yoweri Museveni. Mu May 2016, Ho n’abakulira CEFC China baagenda mu Kampala. Bwe yali nga tannasimbula, Ho yakakasa nti ddoola 500,000 zaasindikibwa ku akawunti Kutesa gye yali yamuwa. Ho era yawa mukama we Ssentebe wa CEFC China amagezi okuwa Pulezidenti Museveni ddoola 500,000 mu kaashi, nga kigambibwa nti zaali za kampeyini, wadde Museveni yali amaze okulondebwa omulundi omulala. Ho yagenderera okukozesa okusasula kuno ng’enguzi okusikiriza Kutesa ne Museveni okukozesa obuyinza bwabwe obutongole okugonza bizinensi eri CEFC China. <ref>https://www.justice.gov/opa/pr/former-head-organization-backed-chinese-energy-conglomerate-convicted-international-bribery</ref>
== Olukiiko lw’amawanga amagatte ==
Olw’okuba Afrika yali egenda kutegeka olukiiko [[:en:Sixty-ninth_session_of_the_United_Nations_General_Assembly|lw’amawanga amagatte olw’omulundi ogwa nkaaga mu mwenda]] olwa pulezidenti (UNGA), olukiiko olufuzi [[:en:African_Union|olw’omukago gwa Afrika]] lwamulonda awatali kuwakanyizibwa okubeera kandideeti waabwe oluvannyuma lw'okulekulira kwa minisita wa Cameroon ow’ensonga z’ebweru [[:en:Pierre_Moukoko_Mbonjo|Pierre Moukoko Mbonjo]] . Okwesimbawo kwe kwakkirizibwa awatali kuwakanyizibwa mu lukiiko lwa baminisita olw’omulundi ogwa 17 olw’ekibiina ekitali mu mukago, olwatuula mu kibuga kya [[:en:Algiers,_Algeria|Algiers, Algeria]] mu May 2013. <ref>https://archive.today/20150227025045/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=656153&CatID=435</ref> Ekibiina kya UNGA ky'amulonda mu butongole nga 11 June 2014. <ref name="Elected"/>
Olw’okuba Kutesa yawolereza etteeka eli wakanya ebisiyaga erya [[:en:Uganda_Anti-Homosexuality_Act,_2014|Uganda Anti-Homosexuality Act, 2014]], ebibiina ebikuuma eddembe ly’obuntu byawulira ng’ekifo kye eky’obwapulezidenti w’ekibiina ky’amawanga amagatte ekyali tekiwagira mpisa ezaali mu kiwandiiko ky'ekibiina ky'amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly'obuntu ekya [[:en:Universal_Declaration_of_Human_Rights|Universal Declaration of Human Rights]] . <ref>https://www.theguardian.com/world/2014/jun/01/uganda-anti-gay-minister-human-rights-kutesa</ref> Ekiwandiiko kyasaba [[:en:United_States_Secretary_of_State|minisita w' Amerika ow’ensonga z’ebweru]] [[:en:John_Kerry|John Kerry]] okusazaamu viza ya Kutesa era alemelerwe okutwala ekifo kya pulezidenti wa UNGA. <ref>http://www.huffingtonpost.com/milton-allimadi/why-ugandas-sam-kutesa-mu_b_5240024.html</ref> Okusaba kuno – okwakung’aanya emikono egisukka mu 15,000 ku mukutu gwa Change.org – kwawandiikibwa Munnayuganda [[:en:Milton_Allimadi|Milton Allimadi]], omuwandiisi wa ''Black Star News'' . Yakulembeza ku buwagizi bwa Kutesa eri ebbago ly’etteeka lya Uganda erirwanyisa ebisiyaga n’ebigambibwa nti yali yalya enguzi. Wadde nga waliwo okwekalakaasa n’okusaba, Kutesa yafuuka pulezidenti. <ref name="Elected"/>
== Enkaayana endala ==
Nga April 27th 2025, emikutu gya yintaneeti gyajjula ebifaananyi by’ekkanisa ennungi eyazimbibwa Kutesa mu disitulikiti y'e Sembabule. Yali yazimbibwa obuwumbi 3 obwa sente z'a Uganda (obusoba mu 820,000 USD ez'Amerika). Ku mukolo gw’okuggulawo ekkanisa eno, Kutesa yategeeza abantu nti ekkanisa yagizimba oluvannyuma lw’okuwona kookolo w’emimiro, oluvanyuma lw'emyezi 6 gye yamala nga ngafuna obujjanjabi e Girimaani mu 2022. Bannayuganda bangi naddala ku mikutu gya yintaneeti nga Twitter ne Facebook, baavumirira akabonero kano nga akaali ak'obusirusiru, nga bakikkaatiriza nti yandizimbyeemu eddwaaliro mu kifo ky’ekkanisa, okusinziira nti yalina kusooka kugenda wabweeru we'ggwanga okufuna obujanjabi kubanga empeereza y'ebyobulamu mu ggwanga yali mbi, era yalina okusaasira Bannayuganda abaavu abatasobola kulinnya nnyonyi okugenda e Germany singa balwaala. <ref>https://ugandatimes.ug/2025/04/27/museveni-commissions-church-built-by-sam-kutesa-after-cancer-recovery/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/20250428/former-minister-sam-kutesa-builds-church-after-cancer-battle-social-media-ask-why-not-a-hospital/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250514171626/https://www.matookerepublic.com/20250428/former-minister-sam-kutesa-builds-church-after-cancer-battle-social-media-ask-why-not-a-hospital/ |url-status=dead }}</ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Sam Kutesa Yali Yafumbirwa Jennifer Nankunda Kutesa eyafa mu 2002 olw'obulwadde obw'ekuusa ku kookolo, <ref>http://www.newvision.co.ug/news/1085960/kuteesa-dead</ref> <ref>http://www.newvision.co.ug/news/1061682/mps-mourn-kutesa</ref> <ref>https://www.independent.co.ug/kutesa-in-paradise/</ref> era yali kizibwe wa [[:en:Janet_Museveni|Janet Museveni]] . <ref>https://www.independent.co.ug/kutesas-dodgy-deals/3/</ref> Bombi awamu baazaala abaana 6 okuli;
* Isaac Kutesa (mutabani) - yafumbirwa Yvette Kamurasi <ref>https://chimpreports.com/minister-kutesas-son-weds-gen-arondas-niece/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://www.mywedding.co.ug/real-stories/201909/minister-kutesas-son-weds-gen-arondas-niece-in-outdoor-wedding.html |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-08-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250809061053/https://www.mywedding.co.ug/real-stories/201909/minister-kutesas-son-weds-gen-arondas-niece-in-outdoor-wedding.html |url-status=dead }}</ref>
* Ishta Asiimwe Kutesa (muwala) .
* [[:en:Shatsi_Musherure_Kutesa|Shatsi Musherure Kutesa]] (muwala) .
* Charlotte Nankunda Kutesa (muwala) - yafumbirwa [[:en:Muhoozi_Kainerugaba|Muhoozi Kainerugaba]] . <ref>{{Cite web |url=https://ugandatoday.co.ug/charlotte-nee-kuteesa-a-portrait-of-strength-and-discipline/amp/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250630144954/https://ugandatoday.co.ug/charlotte-nee-kuteesa-a-portrait-of-strength-and-discipline/amp/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://kenyalogue.com/all-about-charlotte-nankunda-kutesa-muhoozi-kainerugabas-wife/</ref> <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/my-wife-is-the-most-beautiful-woman-on-earth-NV_124545</ref> <ref>https://chimpreports.com/photos-pomp-as-muhoozi-mugume-sabiiti-are-decorated/maj-gen-muhoozi-and-the-wife-arrive-for-the-function/</ref>
* Elizabeth Kutesa (muwala) .
* Inga Kutesa (muwala) .
Oluvannyuma mu 2008, Yawasa Edith Gasana Kutesa nga August 17, 2008. <ref>http://www.newvision.co.ug/news/1183114/kuteesa-weds-official</ref> <ref>https://www.google.com/search?q=sam+kutesa+marries+edith&hl=en-GB</ref> <ref>https://www.congoindependant.com/how-kutesa-wife-edith-solicited-500000-bribe/</ref>
Abamu ku bazzukulu be nabo kuliko;
* Abazzukulu okuva mu Charlotte Nankunda Kutesa ne Muhoozi Kainerugaba kuliko; Kenshuro Kainerugaba, <ref name=":0">https://ultimatepost.dantty.com/post/2037</ref> Namisi Rodney Kefas, <ref>https://mabumbe.com/people/muhoozi-kainerugaba-age-net-worth-and-career-highlights/</ref> Ruhamya Kainerugaba, <ref>{{Cite web |url=https://www.pearltimes.co.ug/first-son-muhoozi-kainerugaba-parades-beloved-son/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250804181938/https://www.pearltimes.co.ug/first-son-muhoozi-kainerugaba-parades-beloved-son/ |url-status=dead }}</ref> Ihunde Kainerugaba. <ref name=":0" />
== Laba ne ==
* [[:en:Foreign_relations_of_Uganda|Enkolagana ya Uganda ebweru w’eggwanga]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://www.un.org/webcast/ga/61/pdfs/uganda-e.pdf Okwogera mu lukiiko lw’amawanga amagatte mu 2006]
* [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Olukalala lwa kabineti mu bujjuvu, May 2011]
* [https://web.archive.org/web/20190329002440/https://www.strtrade.com/news-publications-FCPA-Uganda-Chad-prison-fine-bribery-032919.html?mkt_tok=eyJpIjoiTUdVelptVTNZVFkxT0dFMiIsInQiOiJOZUhwMUt0RjZWTUkwZHJ0MXhhc0J3Y3hxMzdkWHdweXJsSVhjNFBtbEFJWmdqQjU0RVZcL3ppXC9ySHd1ekMrZTZnUEJXMTdtSndzMjJsNFl0NStabkJpZmRxVGhPdFhqTmpyREJIdXdiQzhnUUVMd1AxUWJCZEhobjdjTDJkNVRJIn0%3D FCPA-Uganda-Chad Prison Prison Fine Bribery] Archived 29 March ku Wayback Machine
* [https://www.un.org/africarenewal/africaga/he-mr-sam-kahamba-kutesa Ebikwata ku nsonga eno mu bufunze]
{{s-start}}
{{s-off}}
{{s-bef|before=[[Henry Oryem Okello]]}}
{{s-ttl|title=[[Foreign Minister of Uganda]]|years=19 November 2015 – present}}
{{s-inc}}
{{s-bef|before=[[Tom Butime]]}}
{{s-ttl|title=[[Foreign Minister of Uganda]]|years=13 January 2005 – 16 September 2014}}
{{s-aft|after=[[Henry Oryem Okello]]}}
{{s-break}}
{{s-intgov}}
{{s-bef|before=[[John William Ashe]]}}
{{s-ttl|title=[[President of the United Nations General Assembly]]|years=2014–2015}}
{{s-aft|after=[[Mogens Lykketoft]]}}
{{s-end}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
nb2mv6ux4sb7mrao0rw9yubwfpqv8qa
Ritah Imanishimwe
0
12857
51352
46852
2026-05-17T12:02:53Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51352
wikitext
text/x-wiki
'''Ritah Imanishimwe''' (yazaalibwa nga 12 ogw'omukaaga 1996) muzannyi wa [[:en:Basketball|basketball]] mu ttiimu ya Uganda ey'abakyala ne JKL Lady Dolphins. <ref>{{Cite web |date=1996-06-12 |title=Ritah Imanishimwe |url=https://www.fiba.basketball/en/player/209573/Ritah-Imanishimwe |access-date=2024-03-22 |website=FIBA.basketball}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Antuña names final Gazelles roster for AfroBasket |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_165084 |access-date=2024-03-22 |website=New Vision}}</ref>
== Obulamu obuto ==
Ritah yazaalibwa nga 12 ogw'omukaaga 1996 mu maka ga Jackson Rugwiza ne Evans Nyirakubanza e Karusandara mu [[Kasese]] . <ref>{{Cite web |last=Hidula |first=Fred |date=2017-10-30 |title=Talent has paid for Ritah’s education |url=https://observer.ug/lifestyle/55674-talent-has-paid-for-ritah-s-education |access-date=2024-03-22 |website=The Observer - Uganda}}</ref> Yasomera mu ssomero lya Kilist primary school, Kisugu nga tannagenda mu Crane High School okusoma siniya eyookuna n'eyomukaaga. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<span title="This claim needs references to reliable sources. (April 2024)">[[:en:Wikipedia:Citation_needed|okujuliza kwetaagisa]]</span>'' ]</sup>
Alina [[:en:Bachelor's_degree|diguli eyookubiri]] mu by'amawulire n'empuliziganya okuva mu Yunivasite ya [[Uganda Christian University|Uganda Christian]]. <ref>{{Cite web |last=Ndyamuhaki |first=Emanzi |date=2022-03-12 |title=Imanishimwe eyes sixth crown |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/imanishimwe-eyes-sixth-crown-3745334 |access-date=2024-03-22 |website=Monitor}}</ref>
== Emirimu ==
Olugendo lwe mu basketball lwatandika mu biseera bye eby’okusoma mu siniya Julius Lutwana bwe yamutegerera.
Mu 2014, yayingizibwa mu ttiimu ya UCU Lady Canons oluvannyuma lw’omutindo gwe okwetegerezebwa mu mpaka z’eggwanga eza 2013 ezaali e Mbarara.
Mu kiseera kino azannyira mu ttiimu ya JKL Lady Dolphins. <ref>{{Cite web |last=Kawalya |first=Brian |date=2020-05-06 |title=Rita Imanishimwe: A Day In Life Of A Basketball Star |url=https://sportsnation.co.ug/2020/05/06/rita-imanishimwe-a-day-in-life-of-a-basketball-star/ |access-date=2024-03-22 |website=Live from ground |archive-date=2024-03-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240322025855/https://sportsnation.co.ug/2020/05/06/rita-imanishimwe-a-day-in-life-of-a-basketball-star/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
3682585alxhbczk50rv6gg4uhgtitn4
Soroti Secondary School
0
12945
51388
47310
2026-05-17T13:57:26Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51388
wikitext
text/x-wiki
'''Soroti Secondary School''' ssomero lya siniya erivujjirirwa gavumenti nga lisangibwa mu [[Soroti|kibuga Soroti]] mu buvanjuba [[Yuganda|bwa Uganda]] . Yatandikibwawo mu 1915, y’emu ku matendekero g’ebyenjigiriza agasinga obukadde mu [[:en:Teso_sub-region|kitundu ky’e Teso]] . Essomero lino lisomesa ku ddaala lya O-Level ne A-Level era nga lyawandiisibwa wansi wa minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo nga lirina code ya EMIS 10706. <ref name="EMIS">{{Cite web |title=Government Secondary Schools |url=https://www.education.go.ug/wp-content/uploads/2020/07/SEC-GOVT.pdf |access-date=23 May 2025 |publisher=Ministry of Education and Sports}}</ref>
== Ebyafaayo ==
Essomero lino lyatandikibwawo mu 1915 ku [[Ebyafaayo bya Uganda|mulembe gw’amatwale]] era libadde liweerezza emirembe gy’abayizi okuva mu kitundu ky’e Teso n’okusingawo. Ekiseera bwe kigenze kiyitawo, likulaakulanye ne lifuuka essomero lya gavumenti erimanyiddwa ennyo olwokukola obulungi mu byenjigiriza ssaako n'ebyokwewumumuzaamu. <ref name="KAWA">{{Cite web |title=Soroti Secondary School New Curriculum Implementation, Teaching And Learning Resources, ICT Club, And UCE/UACE Results |url=https://kawa.ac.ug/soroti-secondary-school-uce-uace-results-location-facilities-and-enrollment/ |access-date=23 May 2025 |archive-date=24 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624062910/https://kawa.ac.ug/soroti-secondary-school-uce-uace-results-location-facilities-and-enrollment/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebyensoma ==
Essomero lya Soroti Secondary School ligoberera ensoma y'eggwanga nga bwe yateekebwawo ekitongole kya Uganda ekya National Curriculum Development Centre (NCDC). Eteekateeka abayizi okufuna [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|satifikeeti y’ebyenjigiriza eya Siniya eyookuna]] (UCE) ne [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|satifikeeti y’ebyenjigiriza eya Siniya eyoomukaaga]] (UACE). Essomero lino lyettanira ensoma empya eya siniya eya wansi eyatongozebwa mu 2020, ng’essira eriteeka ku kuyiga okwesigamiziddwa ku busobozi. <ref name="KAWA"/>
== Ebikozesebwa ==
Essomero lino litudde ku kitundu ekigazi era nga lirimu:
* Ebibiina 41
* Laabu za ssaayansi 6
* Etterekero ly’ebitabo 1
* Kaabuyonjo 98 (ez’abalenzi n’abawala) .
Ebikozesebwa bino biyamba abayizi abasukka mu 3,799, nga 3,153 be beewandiisiza mu O-Level ate 646 mu A-Level okutuuka mu 2022. <ref name="KAWA"/>
== Obukulembeze ==
Okuva mu mwaka gwa 2022, essomero lino likulirwa omwami Papa Martin Okiria, era nga ye Ssentebe w’ekibiina ekigatta abakulu b’amasomero ga siniya mu Uganda (ASSHU) mu ggwanga lyonna. <ref name="KAWA"/>
== Abayizi abaaliyo abamanyiddwa ==
* '''[[Christine Amongin Aporu]]''' – Eyali Minisita w’eggwanga ow’ensonga z’e Teso era omubaka wa Palamenti mu Disitulikiti y’e Kumi. <ref name="Amongin">{{Cite web |title=Members of the 10th Parliament |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=69 |access-date=23 May 2025 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
* '''[[:en:Ibrahim_Orit|Ibrahim Orit]]''' – Omuzannyi w’omupiira ow’ekikugu mu Vipers SC ne ttiimu y’eggwanga eya Uganda. <ref name="Orit">{{Cite web |title=Ibrahim Orit Profile |url=https://www.football256.com/player/ibrahim-orit/ |access-date=23 May 2025}}</ref>
* '''[[Hellen Asamo]]''' – Omubaka wa Palamenti akiikirira abantu abaliko obulemu mu buvanjuba bwa Uganda. <ref name="Asamo">{{Cite web |title=Hellen Grace Asamo |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=530 |access-date=23 May 2025 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Enkulaalkulana gye buvuddeko ==
Mu Gwokuna 2025, essomero lya Soroti Secondary School lyasiima abayizi baayo abaasinga okukola obulungi mu bigezo by’eggwanga ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|UCE]] ne [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|UACE]] nga bagaba ebirabo n’okubasiima. Omukulu w’essomero yasiima abayizi n’abakozi olw’okufuba n’empisa mu by’ensoma. <ref name="TNN">{{Cite web |title=Soroti SS Rewards Top UACE, UCE Students and Teaching Staff Luxuriously |url=https://tnnuganda.com/2025/04/17/soroti-ss-rewards-top-uace-uce-students-and-teaching-staff-luxuriously/ |access-date=23 May 2025}}</ref>
== Okunoonyereza n’okusoomoozebwa ==
Okunoonyereza okwakolebwa ku ssomero lino kwalaga engeri obwavu gye butaataganya ensoma y’abayizi. Okunoonyereza kuno kwazuulaebintu ng’okulya obubi, obutaba na bikozesebwa mu ssomero, n’obuyambi obutamala okuva mu bazadde ng’ebintu ebikosa ebiva mu bayizi. <ref name="Research1">{{Cite web |title=Teaching Methods And Students' Performance Of Biology In Secondary Schools: A Case Study Of Soroti Secondary School |url=https://www.researchgate.net/publication/379154313 |access-date=23 May 2025}}</ref> <ref name="Research2">{{Cite web |title=The Effects of Poverty Towards Students' Academic Performance in Secondary Schools: A Case Study on Soroti Secondary School |url=https://www.researchgate.net/publication/374170068 |access-date=23 May 2025}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references>
<ref name="KAWA"/>
<ref name="TNN"/>
<ref name="EMIS"/>
<ref name="Research1"/>
<ref name="Research2"/>
</references>
kdxz33qv5vmsijiky2mlrlczziz0tg2
UNIFAT
0
13010
51557
48041
2026-05-18T09:49:20Z
Solomon Suubi
6901
Ntereezezza mu kiwandiiko
51557
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''UNIFAT''' ssomero lya pulayimale e [[Gulu]], [[Yuganda|Uganda]], eryatandikibwawo Abitimo Odongkara. Erinnya lyayo mu bujjuvu lye li Upper Nile Institute for Appropriate Technology.<ref>{{Cite web |last=Davis |first=Carolyn |date=2014-03-17 |title=Succored in Phila., a child of Uganda's war is growing up |url=https://www.inquirer.com/philly/news/20140317_Succored_in_Phila___a_child_of_Uganda_s_wars_is_growing_up.html |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20260221080201/https://www.inquirer.com/philly/news/20140317_Succored_in_Phila___a_child_of_Uganda_s_wars_is_growing_up.html |archive-date=2026-02-21 |access-date=2026-02-21 |website=Inquirer.com |language=en |quote=They befriended Odongkara and raised money for her school, UNIFAT - the Upper Nile Institute for Appropriate Technology. }}</ref>
Ewa ebyenjigiriza eri:
* Amawanga amatono nga bawalirizibwa okuyingira mu nkambi z’ababundabunda mu lutalo lw’omunda olukambwe.
* Abaana abaawambibwa okufuuka abajaasi n’abaddu b’akaboozi mu ggye ly’abayeekera eriyitibwa [[Lord’s Resistance Army]].
* Bannansi abatiisibwatiisibwa abajaasi ba gavumenti n’abayeekera.
* Abaana nga batambula mayiro nnyingi mu kibuga okwebaka mu bukuumi buli kiro.
* Ekibonyoobonyo kya [[Siriimu|mukenenya]]
Unified for Uganda kibiina kya bayizi ekisangibwa mu Greater [[Cincinnati]] High School nga kyewaayo okumanyisa abantu ku UNIFAT n’okuvujjirira abayizi okusomera ku UNIFAT nga bayita mu mikolo, okutunda, n’okusonda ssente. Amasomero agakwatibwako Mulimu [[Eastern High School (New Jersey)]], [[Moeller High School]], [[Mount Notre Dame High School]], [[Purcell Marian High School]], [[Sycamore High School (Cincinnati, Ohio)]], ne [[Madeira High School]], Anderson High School, Taylor High School, Wyoming High School, n’amalala okuva mu kitundu kya Greater Cincinnati.
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
djkvzx4r1o6kuc5r5d1ch9uywii6xbg
Silas Aogon
0
13265
51370
49505
2026-05-17T13:45:44Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51370
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>
'''Silas Aogon''' (yazaalibwa 17 Ogwekkuminoogumu 1976) musajja Munnayuganda omubalirizi w'ebitabo era [[:en:Member_of_parliament|mubaka wa Paalamenti]] mu Munisipaali y'e Kumi, [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y'e Kumi]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Parliament of Uganda |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=218 |access-date=2021-04-04 |website=www.parliament.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-06-11 |title=Kumi health centre IV theatre lies idle 10 years after construction |url=https://nilepost.co.ug/2020/06/11/kumi-health-centre-iv-theatre-lies-idle-10-years-after-construction/ |access-date=2021-04-04 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-10-30 |title=Teso clergy help candidates to make peace before campaigns |url=https://www.independent.co.ug/teso-clergy-help-candidates-to-make-peace-before-campaigns/ |access-date=2021-04-04 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Aweereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'ekkumi n'emu nga [[:en:Independent_politician|munnabyabufuzi eyeetongodde]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |title=Aogon Silas - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/jul-2019-nebbi-district-chairperson-by-election/candidates/aogon-silas-7832/ |access-date=2021-04-04 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-02-12 |title=Government spent money on speculation, there are no locusts in Kumi; every coin must be accounted for – Silas Aogon, MP Kumi Municipality |url=https://www.matookerepublic.com/2020/02/12/government-spent-money-on-speculation-there-are-no-locusts-in-kumi-every-coin-must-be-accounted-for-silas-aogon-mp-kumi-municipality/ |access-date=2021-04-04 |website=Matooke Republic |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Aogon Silas - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/aogon-silas-7832/ |access-date=2023-02-09 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Silas Aogon |url=https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8d7b1fe4-f7e3-4577-bc0a-bf79c084fde9/ |access-date=2023-02-09 |website=theyworkforyou.github.io}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Silas yazaalibwa nga 17 Ogwekkuminoogumu 1976. Mu 1991, yamaliriza ekigezo kye ekya Primary Leaving okuva ku Kumi Primary School oluvannyuma ne yeegatta ku Wiggins Secondary School mu 1995 okusoma [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|siniya eyokuna]].<ref name=":0" /> Yaweebwa satifikeeti ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu 1998 okuva ku Elgon High School - Mbale.<ref name=":0" /> Silas alina Dipuloma y’okuddukanya amaterekero okuva ku [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] (2000) ne satifikeeto y'okubala ebitabo okuva ku ICPAU (2013).<ref name=":0" />
== Emirimu gye nga tanayingira byabufuzi ==
Nga tannaba kwegatta ku [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] [[:en:Member_of_Parliament|ng’omubaka wa Paalamenti]], Silas yaweebwa omulimu okukola nga Accounts Assistant (2006-2009), Stores Assistant (2006) ne Senior Accounts Assistant (2009-2015) ku gavumenti z'ekibundu mu Disitulikiti y’e Bukedea.<ref name=":0" /> Era yakolera mu Gavumenti ez’ebitundu mu Disitulikiti y’e Kumi nga Stores Assistant mu mwaka gwa 2002 ne 2006.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |last=NAMULOKI |first=JOSEPHINE |title=Aogon: I will not let down youth, women and elderly |url=https://observer.ug/news-headlines/47144-aogon-i-will-not-let-down-youth-women-and-elderly |access-date=2021-04-04 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Abadde [[:en:Member_of_Parliament|mubaka wa Paalamenti]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] okuva mu 2016 n’okutuusa kati mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ey’ekkumi n’emu.<ref name=":0" />
Aweereza ku kibiina kya ICPAU nga omukwanaganya.<ref name=":0" /> Ye mmemba w’akakiiko akavunaanyizibwa ku kubala ebitabo bya gavumenti n’akavunaanyizibwa ku by’obutonde.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |title=Hon. Aogon Silas |url=https://www.mpscanug.com/profile/aogonsilas/ |access-date=2021-04-04 |website=MPScan Uganda |language=en-US}}</ref> Ye Memba omubeezi wa UWOPA.<ref>{{Cite web |title=UWOPA Associate Members {{!}} Uganda Women Parliamentary Association |url=http://uwopa.or.ug/content/uwopa-associate-members |access-date=2021-04-04 |website=uwopa.or.ug |archive-date=2021-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210509082739/http://uwopa.or.ug/content/uwopa-associate-members |url-status=dead }}</ref>
Ono y’omu ku babaka 4 okuva mu kitundu kya Teso eyasubiiza okwediima singa gavumenti eremererwa okugaba emmere kyenkanyi.<ref>{{Cite web |title=TESO MPs issue ultimatum on food delivery – Parliament Watch |url=https://parliamentwatch.ug/teso-mps-issue-ultimatum-on-food-delivery/ |access-date=2021-04-04 |website=parliamentwatch.ug}}</ref> Mu kiseera ky'ekirwadde kya COVID-19, yagamba nti Bannayuganda abasinga obungi basisinkana ebizibu by’ebyenfuna olw’okuggala kwa bizinensi n’asaba gavumenti okuggulawo eggwanga abantu basobole okusuubula.<ref>{{Cite web |title=Cabinet directs Health Ministry to review Covid SOPs |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/cabinet-directs-health-ministry-to-review-covid-sops-3318060 |access-date=2021-04-04 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Mufumbo.<ref name=":0" /> Ebintu by’ayagala ennyo kwe kulaba omupiira, okutambula, okuzannya puulu n’okusoma empapula z’amawulire.<ref name=":0" /> Ayagala nnyo okubuulirira n’okusonda ssente.<ref name=":0" /> Nga tannaba kwegatta ku byobufuzi, yaliko omwogezi w'emikolo (MC) era nga maneja w’emikolo ku mikolo egy’enjawulo.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Ye mmemba w’olukiiko lwa Paalamenti olukola ku nsonga z’abakadde.<ref name=":1" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]]
* [[:en:Member_of_Parliament|Omubaka wa Paalamenti]]
== Ebijuliziddwamu wabweru wa Wikipidiya ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
== Ebijuliziddwamu ==
{{div col}}
{{Reflist}}
{{div col end}}{{DEFAULTSORT:Aogon, Silas}}
4dpzbt8zn4b8pt0gmqzbvg5frdoatm3
Sophia Karen Edem Ackuaku
0
13272
51384
50289
2026-05-17T13:54:31Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51384
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q61694703}}
'''Sophia Karen Edzem Ackuaku''' munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu Paalamenti ya Ghana ey'omusanvu ng'akiikirira ekitundu kya Domeabra-Obom mu Greater Accra Region ku kaadi y'ekibiina kya National Democratic Congress.<ref>{{Cite web |url=https://www.parliament.gh/mps?mp=105 |title="Parliament of Ghana" |access-date=2026-05-06 |archive-date=2023-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230424005210/https://www.parliament.gh/mps?mp=105 |url-status=dead }}</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Ackuaku yazaalibwa nga 7 Janwali 1972.<ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20230424005210/https://www.parliament.gh/mps?mp=105 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Retrieved 9 March 2019.</ref> Ava mu Anyarko mu kitundu kya Volta mu Ghana.<ref name=":0" /> Ackuaku yafuna ddiguli ye mu mateeka okuva mu MountCrest University College ne satifikeeti mu nkolagana n'abantu, okulanga n'okutunda okuva mu Ghana Institute of Journalism.<ref name=":0" /> Era alina dipulooma mu by'obwannakyewa okuva mu School of Social Work mu Osu-Accra ne satifikeeti mu Ludaaki okuva mu Zadkine College mu Rotterdam, Holland.<ref name=":0" /> Ackuaku era alina satifikeeti mu by'obukulembeze, eddembe ly'obuntu n'akawuka ka siriimu okuva mu Ark Foundation mu [[Ghana]].<ref name=":0" />
== Ebyobufuzi ==
Sophia yavuganya era n'awangula ekifo ky'omubaka wa palamenti mu konsitituwensi ya Domeabra-Obom mu kulonda kwa Ghana okwa bonna okwa 2016. Yavuganya n'abalala bana okuli Darison Barba Mohammed owa New Patriotic Party, Ekow Jones Mensah owa Conventions People's Party, Gideon Dudu owa Progressive People's Party ne Pius Kwame Fiakuna eyali yeetongodde.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20191026023537/http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/greateraccra/123/index.php "Ghana Election 2016 Results - Domeabra / Obom Constituency"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 14 March 2019.</ref> Yawangula okulonda ng'afunye obululu 14,301 ku 21,506 obwakubibwa, ng'ebitundu 68.3 ku buli kikumi ku bululu obwakubibwa bwali buwandiike.<ref>[https://www.graphic.com.gh/elections/constituency-details/2016/obom-domeabra "Ghana Election obom-domeabra Constituency Results"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 14 March 2019.</ref> Yaweereza ng'omubaka ku kakiiko k'eby'emmere, obulimi n'obutonde bw'ensi n'akakiiko k'okukendeeza obwavu.<ref name=":0" />
=== Okulonda kwa 2020 ===
Ackuaku yaddamu n'alondebwa ng'omubaka wa paalamenti owa Domeabra- Obom (Ghana parliament constituency) ku kaadi ya National Democratic Congress mu kulonda kwa [[Ghana]] okwa bonna okwa 2020 n'obululu 22,083 obwali ebitundu 60.46% eby'obululu bwonna. Yalondebwa ku kaadi ya National Democratic Congress ng'awangudde Philip E. K Doe owa New Patriotic Party, eyafuna obululu 13,989 ebyali ebitundu 38.30% ate eyeesimbyewo ku kaadi ya Progressive People's Party Duodu Gideon n'afuna obululu 454 ebyali ebitundu 1.24% eby'obululu bwonna.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20231003205633/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/greateraccra/domeabra_obom/ "Domeabra / Obom Constituency Results - Election 2020"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Retrieved 12 November 2023.</ref><ref>[https://electiondatacenter.theghanareport.com/election-results/2020-2/greater-accra-region/domeabra-obom/ "Domeabra/Obom – Election Data Center – The Ghana Report"]. Retrieved 12 November 2023.</ref><ref>[https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/ghanaelection2020/elections.constituency.results.php?ID=151&mode=parliamentary "Parliamentary Results for Domeabra-obom"]. ''mobile.ghanaweb.com''. Retrieved 12 November 2023.</ref>
== Emirimu ==
Ng'omubaka mu lukiiko lw'eggwanga lya Ghana, aweerezza ku kakiiko akakola ku by'emmere, eby'obulimi n'ebikwata ku Cocoa era n'akakiiko akakola ku by'okukendeeza obwavu mu lukiiko lw'eggwanga.<ref>[https://web.archive.org/web/20210109131816/https://ukgcc.com.gh/category/politics-and-governance/political-committees/food-agriculture-and-cocoa-affairs-committee/ "Food, Agriculture and Cocoa Affairs committee Archives"]. ''UK-Ghana Chamber of Commerce''. Retrieved 9 March 2019.</ref><ref name=":0" />Nga tannaba kufuuka mmemba wa paalamenti ya Ghana, yakolako nga omumyuka w'akulira ekitongole ekivunaanyizibwa ku mirimu mu Ghana National Service Scheme, okuva mu 2013 okutuuka mu 2016.<ref name=":1">UKGCC (10 July 2018). [https://ukgcc.com.gh/hon-sophia-karen-edem-ackuaku/ "HON. SOPHIA KAREN EDEM ACKUAKU"]. ''UK-Ghana Chamber of Commerce''. Retrieved 9 March 2019.</ref><ref name=":0" /> Okuva mu 2004 okutuuka mu 2013 yakolako nga akulira ekitongole kya Eligreen/Amsos Ghana Limited.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Nga tannaba kufuuka mukyala oyo, yaweerezaako ng'omukwanaganya w'ekibiina kya Federation of Business Women Entrepreneurs okuva mu 2001 okutuuka mu 2010. <ref name=":0" /><ref name=":1" />
== Obulamu bwe ==
Sophia Karen Edem Ackuaku mufumbo era alina abaana basatu.<ref name=":0" />Yeemanyiiza ddiini ya kikristaayo.<ref name=":0" />
=== Ebirabo ===
Sophia Karen Edzem Ackuaku alangiriddwa ng'omuwanguzi w'ekirabo ky'omukyala omubaka wa paalamenti ow'omwaka 2023.
Yafuuka omuwanguzi w'ekirabo ky'abakyala ababaka ba paalamenti ab'omwaka 2023 mu bakyala abangi okuva ku ssemazinga oluvannyuma lw'okuyita mu mitendera gy'okulonda, okusunsulamu n'okulonda.<ref>[https://ghanamps.com/sophia-ackuaku-wins-african-iconic-female-parliamentarian-award/ "Sophia Ackuaku Wins African Iconic Female Parliamentarian Award"]. ''Ghana MPS''. 25 April 2023. Retrieved 18 March 2024.</ref>
=== Okuyingira ===
Sophia Karen Edzem Akuaku yatuuzibwa ku ntebe nga nkosuoheneba<ref>Bob-Milliar, George M. (2009). [https://www.jstor.org/stable/40388419 "Chieftaincy, Diaspora, and Development: The Institution of Nkosuohene in Ghana".] ''African Affairs''. '''108''' (433): 541–558. ISSN 0001-9909</ref> (omumbejja w'enkulaakulana) owa Adenkrebi<ref>[https://sites.google.com/view/ghanaplacenames-eastern/nsawam-adoagyiri/adenkrebi "Eastern - Adenkrebi"]. ''sites.google.com''. Retrieved 15 June 2025.</ref> mu Eastern Region of Ghana nga 16 December 2014.Yaweebwa ekitiibwa kya Nana Afia Amponsah Ackuaku<ref>[https://www.graphic.com.gh/news/general-news/deputy-nss-director-installed-developmental-queen-of-adenkrebi-brekusu.html "Deputy NSS Director installed Developmental Queen of Adenkrebi-Brekusu"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. 16 December 2014. Retrieved 15 June 2025.</ref>Yaweebwa ekitiibwa kino olw'obumalirivu bwe mu kuyamba enkulaakulana mu Adenkrebi.<ref>[https://web.archive.org/web/20220925233858/https://citifmonline.com/2014/12/ndcs-sophia-ackuaku-crowned-nkosuohenebea-adenkrebi/ "NDC's Sophia Ackuaku crowned Nkosuohenebea of Adenkrebi"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. 15 December 2014. Retrieved 15 June 2025.</ref> Nga wayise emyaka mingi mu bufuzi bwe akyagenda mu maaso n'okukola okulaba ng'ekitundu kikulaakulana.
== Ebijuliziddwa ==
sqpretqdngue3mh0qi5xod8gyx89dzc
Sarah Bireete
0
13287
51354
49950
2026-05-17T13:15:54Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51354
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sarah Bireete''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] nga [[:en:Lawyer|munnamateeka]] [[:en:Human_rights_defender|omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu]] era [[:en:Activism|omulwanirizi w’ebyobufuzi]] nga ye mutandisi era [[:en:Executive_director|akulira]] ekitongole ki Center for Constitutional Governance (CCG), [[:en:Non-governmental_organization|ekibiina ekitali kya gavumenti]] (NGO), era ye [[:en:Chair_(officer)|Ssentebe]] w’ekibiina ekirabirira eby’okulonda ki East and Horn of Africa Elections Observers Network.<ref name=":0">{{Cite web |date=2022-09-13 |title=DR. BIREETE SARAH |url=https://www.frontlinedefenders.org/en/profile/dr-bireete-sarah |access-date=2025-04-14 |website=Front Line Defenders |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-11-02 |title=Sarah Bireete |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sarah-bireete-4005966 |access-date=2025-04-14 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |title=Sarah Bireete |url=https://ehorn.org/team/andrew-bowe/ |access-date=2025-04-14 |website=E-HORN |language=en-US |archive-date=2025-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250427001833/https://ehorn.org/team/andrew-bowe/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=2025-02-18 |title=Women Activists Demand Urgent Medical Care for Dr. Besigye as Health Deteriorates |url=https://softpower.ug/women-activists-demand-urgent-medical-care-for-dr-besigye-as-health-deteriorates/ |access-date=2025-04-15 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Zbona |first=Ana |title=HRD Interview: Sarah Bireete, executive director of the Center for Constitutional Governance (CCG), Uganda |url=https://www.business-humanrights.org/en/latest-news/interview-with-sarah-bireete-executive-director-of-the-center-for-constitutional-governance-ccg/ |access-date=2025-04-15 |website=Business & Human Rights Resource Centre |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Atukunda |first=Rogers |date=2022-05-07 |title=Dr Sarah Bireete Elected Chairperson of East and Horn of Africa Election Observers Network |url=https://softpower.ug/dr-sarah-bireete-elected-chairperson-of-east-and-horn-of-africa-election-observers-network/ |access-date=2025-04-15 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Mu kiseera kino Bireete ye [[:en:Executive_director|Executive Director]] wa Centre for Constitutional Governance (CCG). Yaliko omumyuka w’omukulembeze w’ekibiina ekyo okuva mu 2011 okutuuka mu 2019. Bireete akola nga [[:en:Chair_(officer)|Ssentebe]] w’ekitongole ki East and Horn of Africa Elections Observers Network. Yaweereza ng'omukwanaganya w'eggwanga mu lukungaana lw'ensi yonna lu [[:en:International_Conference_on_the_Great_Lakes_Region|International Conference of the Great Lakes Region]] wansi wa [[Minisitule Evunaanyizibwa Kunsonga z'Ebweru w'Eggwanga lya Uganda|minisitule y'ensonga z'ebweru]] . Nga 2011 tannatuuka, yakolako [[:en:Public_defender|ng’omuwolereza w’olukale]] mu kibiina ekigatta abawolereza ku bwerere ekya Public Defenders Association of Uganda. [[:en:Human_rights_activist|Mulwanirizi w’eddembe ly’obuntu]], [[:en:Lawyer|munnamateeka]] era akola wamu ne kkampuni ya Dickens Kamugisha and Co. Advocates e [[Kampala]], Uganda. Ono [[:en:Panelist|muteesa]] ku pulogulaamu y’ebyobufuzi eya [[Uganda Broadcasting Corporation]] (UBC) eyitibwa ''UBC Behind The Headlines'' ate era ne ku ttivvi ya Civic Space ku ''Chat Show UG.''<ref name=":0"/><ref name=":1"/><ref name=":2"/>
Ye mmemba ku bukiiko bw’ebibiina obuwerako wamu n’obukiiko obufuga amasomero n’ebibiina by’abayizi. Ssentebe w’omukago gw’eggwanga oguvunaanyizibwa ku mbeera z’abantu mu Uganda, era mmemba mu kibiina ky’ensi yonna ekilwanirira eddembe ly’obuntu ekimanyiddwa nga Vuka Allies for Uganda. Alina okumanya n’okutegeera kungi ku nsonga [[:en:Governance|z’enfuga]], n'addala mu bitundu by’enfuga ya [[:en:Constitutionalism|ssemateeka]], eddembe ly’obuntu, Civic Space, [[:en:Representative_democracy|demokulasiya w’ebyokulonda]], eddembe ly’ettaka, okunoonyereza n’okubunyisa amawulire, [[:en:Public_interest_law|emisango g’yabantu abateesobola]], wamu n’okugonjoola enkaayana.<ref name=":0"/><ref name=":1"/>
== Enkaayana ==
Bireete yavunaanibwa kkooti elwanyisa enguzi omusango [[:en:Embezzlement|gw'okubulankanya]] n'okukozesa [[:en:Abuse|obubi ofiisi]] mu 2009 mu kifo kye ng'omukwanaganya w'olukiiko lw'ensi yonna lu International Conference of the Great Lake Regions mu [[:en:Ministry_of_foreign_affairs|minisitule y'ensonga z'ebweru]]. Omulamuzi wa kkooti enkulu yamusalira ekibonerezo kya kusibwa emyaka kkumi. Yajulira mu [[:en:Court_of_Appeal_(England_and_Wales)|kkooti ejulirwamu.]]<ref name=":3">{{Cite web |date=2023-07-21 |title=Dr. Sarah Bireete on Fighting For Democracy in Uganda |url=https://mwanzotv.com/dr-sarah-bireete-on-fighting-for-democracy-in-uganda/?cn-reloaded=1 |access-date=2025-04-15 |website=Mwanzo TV |language=en-US}}</ref>
Mu 2016, [[:en:Appellate_court|kkooti ejulirwamu]] yamwejjeereza ku musango gw’okukozesa obubi ofiisi kyokka n’asigala ng’asingisibwa omusango gw’okubulankanya ssente. Bireete olwo n’ajulira ku nsala eno mu [[:en:Supreme_court|kkooti ensukkulumu]], gye bamwejjeereza awatali kuwakanya omusango gw’okubulankanya ssente. <ref name=":3"/> Mu kusalawo okwasinga obungi okw'abalamuzi bana ku omu, Prof. Lillian Tibatemwa-Ekirikubinza, Eldad Mwangusya, Rubby Opio-Aweri, ne Paul Mugamba baasalawo nti omusango ogwali gumuvunaanibwa tegwali gwa maanyi, naddala olw'okuba tewaaliwo bujulizi bulaga nti yali afunye ssente ezo. N’olwekyo awatali kuwakana ne bamwejjeereza omusango gw’okubulankanya ssente.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NELSON MANDELA {{!}} PML Daily |date=2020-05-12 |title=Supreme Court acquits ex-Foreign Affairs official Bireete - PML Daily |url=https://www.pmldaily.com/news/2020/05/supreme-court-acquits-ex-foreign-affairs-official-bireete.html#google_vignette |access-date=2025-04-15 |language=en-US}}</ref>
Nga 30 Ogwekkumineebiri 2025, Sarah Bireete yakwatibwa n’azzibwa mu kkomera e Luzira ku misango gy’okufuna n’okulaga ebikwata ku National Voters’ Register mu ngeri emenya amateeka.<ref>{{Cite web |date=31 December 2025 |title=Detention of Dr. Bireete Puts Uganda's 2026 Election Credibility in Focus – Parliament Watch |url=https://parliamentwatch.ug/news-amp-updates/rights-lawyer-arrested-as-uganda-nears-high-stakes-2026-polls/ |access-date=2026-01-07 |website=parliamentwatch.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-07 |title=Fanon App for Knowing Your Polling Station in Uganda: Founder Were Salim Arrested - Nymy Net |url=https://nymynet.com/fanon-app-for-knowing-your-polling-station-in-uganda-founder-were-salim-arrested/ |access-date=2026-01-07 |language=en-GB}}</ref>
Nga 28 Ogusooka 2026, Sarah Bireete yakkirizibwa Omulamuzi wa kkooti y’e Buganda Road okweyimirirwa oluvannyuma lw’okusindikibwa mu kkomera e Luzira.<ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2026-01-28 |title=Sarah Bireete granted bail |url=https://www.independent.co.ug/sarah-bireete-granted-bail/ |access-date=2026-01-29 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Agather Atuhaire]]
* [[Sheila Kawamara-Mishambi|Sheila Kawamala Mishabi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
75i1kyq4n038y2c9cdvs1ovy6l8k7c5
Vinand Nantulya
0
13321
51424
50317
2026-05-17T15:44:20Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51424
wikitext
text/x-wiki
'''Vinand Mukatabala Nantulya''', munnaUganda, [[:en:Physician|omusawo w’endwadde]], omunoonyereza ku by’obujjanjabi, [[:en:Entrepreneur|musuubuzi]] era [[:en:Academic_administrator|omuddukanya w'eby’ensoma]], okuva nga 3 omwezi gwomwenda 2017, akola nga [[Chancellor|Chansala]] wa [[Busitema University]], yunivasite ya gavumenti mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|Buvanjuba bwe ttundutundu lya Uganda]] .<ref name="1R">{{Cite web |last=Busitema University |date=3 October 2017 |title=The Chancellor of Busitema University: Professor Vinand Nantulya |url=http://www.busitema.ac.ug/the-chancellor/ |access-date=6 November 2019 |publisher=[[Busitema University]]}}
</ref>
== Obuto bwe n’obuyigirize ==
Nantulya yazaalibwa nga 15omwezi ogwolubereberye 1949 ku kyalo Bulayila, mu [[Kibuku (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kibuku]] leero, mutabani wa Brenda Kirangi ne Paulo Mukatabala.<ref name="2R">{{Cite web |last=The Gupta Report |date=30 May 2018 |title=Biography And Inspiring Life of Professor Vinand Nantulya |url=http://theguptareport.blogspot.com/2018/05/biography-and-inspiring-life-of-prof.html |access-date=6 November 2019 |publisher=The Gupta Report}}
</ref>
Okusoma yatandikira mu Bulangira Roman Catholic School okuva mu kibiina ekisooka 1 okutuuka mu kibiina ekyokuna. Oluvannyuma yakyuka n’agenda mu Kachomo Primary okuvva mu kyokutaano n'ekyomukaaga. Yasomera mu [[St. Peter's College Tororo|St. Peter’s College Tororo]], kumutendera ogusookal n’oluvannyuma n’agenda mu [[Ntare School]] e [[:en:Mbarara|Mbarara]], gye yamalira emisomo gye egya siniya eyomukaga. Yatikkirwa e Ntare n'afuna [[:en:High_School_Diploma|Dipulooma ya Siniya]] . Yakkirizibwa mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]], mu Tanzania, okusoma diguli mu busawo bw’abantu.<ref name="2R" />
Nantulya yatikkirwa diguli yo busawo mu dagala okuva mu yunivasite y’e Dar es Salaam.<ref name="1R" /><ref name="2R" /> Oluvannyuma lw'okutendekebwa mu [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]], ng'akomyewo mu [[Yuganda|Uganda]] gy'azaalibwa, Nantulya yawangula sikaala okusoma ebweru w'eggwanga n'okukuguka mu [[:en:Immunology|by'obusimu obuziyiza endwadde]] . Yewandiisa [[:en:Doctor_of_Philosophy|diguli eyookubiri mu by'obufirosoofo]] mu [[:en:University_of_Nairobi|yunivasite y'e Nairobi]] . Ng’omu ku kutendekebwa kwe, yakola okunoonyereza mu busimu obuziyiza endwadde ezisiigibwa mu [[Switzerland]] . Oluvannyuma, yaweebwa ekitiibwa kya [[:en:Royal_College_of_Pathologists|Fellow of the Royal College of Pathologists]] .<ref name="1R" /><ref name="2R" /><ref name="3R">{{Cite web |last=Thrive Organization Uganda |date=2019 |title=Vinand Nantulya, MD, PhD, FRCPath |url=http://thrive.or.ug/conference/speakers/prof-vinand-nantulya/ |access-date=6 November 2019 |publisher=Thrive Organization Uganda |place=Kampala}}
</ref>
== Emilimu gye ==
Oluvannyuma lw’okutendekebwa mu ddwaaliro e Mulago, Nantulya yakozesebwa ng’omuyambi w’omusomesa mu [[:en:Makerere_University_School_of_Medicine|Makerere University School of Medicine]] . Oluvannyuma lw’okusoma diguli eyookubiri mu yunivasite y’e Nairobi, yapangisibwa ng’omunoonyereza mu [[:en:International_Livestock_Research_Institute|International Laboratory for kundwadde nebisolo]] (ILRAD), e Nairobi. Bwe yali eyo, yatandika okusomesa mu yunivasite ya Harvard. Yafuuka siniya omukulu mu kunoonyereza mu [[:en:International_health|by'obulamu mu nsi yonna]] mu [[:en:Harvard_School_of_Public_Health|Harvard School of Public Health]] . Era yaweerezaako nga pulofeesa w’ebyobulamu n’enkolagana n’ensi yonna mu [[:en:University_of_Geneva|yunivasite y’e Geneva]] era nga ye mukulu mu [[:en:University_of_the_Sciences|yunivasite ya Sayansi]] e Philadelphia. Mu 2002 yalondebwa ng’omuwabuzi omukulu ku by’obulamu mu kitongole kya [[:en:The_Global_Fund_to_Fight_AIDS,_Tuberculosis_and_Malaria|The Global Fund to Fight AIDS, Tuberculosis and Malaria]], e Geneva. <ref name="1R" /> <ref name="2R" />
okuva mu 2010 okutuuka mu 2016, Nantulya yawereza nga Sentebbe wa [[Uganda AIDS Commission]].<ref name="1R" /><ref name="4R">{{Cite web |last=Raymond Baguma |date=17 October 2012 |title=Conflicting Messages Affect AIDS Campaign |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1308756/conflicting-messages-affect-aids-campaign |access-date=6 November 2019 |place=Kampala}}
</ref> Yalekulira ekiffo ekyo mu mwezi gwe'kkumineebiri 2016.<ref name="5R">{{Cite web |last=Daily Monitor |date=27 November 2017 |title=Power Fights In Uganda Aids Commission Forced Me To Quit |url=https://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/Power-fights-Uganda-Aids-Commission-Prof-Vinand-Nantulya/689844-4202468-x11lpxz/index.html |access-date=6 November 2019 |place=Kampala}}
</ref> Nga 3 omwezi gwomwenda 2017, Professor Vinand Mukatabala Nantulya yatikkirwa ngomumyuka wa Ssabachansala owookubiri owa Busitema Univasite,ng'adda mubigere bya Ssabachansala eyatandikawo, Pulofeesa [[Francis Omaswa]], eyali amaze emyaka ekkumi mubuwereza.<ref name="1R" />
Nantulya yaweereza ku kakiiko akasunsulamu akaalonda [[:en:Peter_Sands_(banker)|Peter Sands]] okudda mu bigere bya [[:en:Mark_Dybul|Mark Dybul]] ku bwakulira ekitongole kya [[:en:The_Global_Fund_to_Fight_AIDS,_Tuberculosis_and_Malaria|Global Fund to Fight AIDS, Tuberculosis and Malaria]] (GFATM) mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20220308023652/https://www.theglobalfund.org/board-decisions/b37-dp10/ GF/B37/DP10, approved by the Board on 4 May 2017: Appointment of the 2017 Executive Director Nomination Committee Membership] [[:en:Global_Fund_to_Fight_AIDS,_Tuberculosis_and_Malaria|Global Fund to Fight AIDS, Tuberculosis and Malaria]] (GFATM).</ref>
Nantulya yakola eddagala erigema eriyitibwa ''Kuku Star'', eritangira [[:en:Virulent_Newcastle_disease|obulwadde bwa New Castle Disease]] mu nkoko. Eddagala lino alikola mu kkampuni ye eya '''Brentec Vaccine Limited''', eyatuumibwa erinnya lya nnyina, Brenda Kirangi.<ref name="1R" /> <ref name="2R" /> Kkampuni ye endala, '''Astel Diagnostics Limited''', ekola ebikebera amangu endwadde eziwerako. Akola nga omuwabuzi omukulu ku by'okugema n'eddagala eri [[President of Uganda|Pulezidenti wa Uganda]]. <ref name="1R" />
Mu mwezi gw'omukaga 2020, ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]'' yategeeza nti emu ku laboratory za Nantulya yali ekola enteekateeka y’okukebera akawuka [[:en:COVID-19|ka COVID-19]] mu bantu nga kazza ebyavaamu mu ddakiika ttaano okusinga eddakiika 45 oba essaawa ssatu nga bakozesa enkola endala. Enkola empya ey’okugezesa egenda mu maaso n’okukkirizibwa okwetaagisa okuva mu mateeka nga tennakeberebwa mu bungi mu nnimiro.<ref name="7R">{{Cite web |last=Tonny Abet |date=11 June 2020 |title=Ugandan Makes Covid-19 Test Kits |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Ugandan-makes-Covid19-test-kits-NDA-team-GeneXpert/688334-5574832-3f1ilp/index.html |access-date=29 June 2020}}
</ref> <ref name="8R">{{Cite web |last=Tonny Abet |date=25 June 2020 |title=Makerere Approves Local Covid-19 Testing Kit |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Makerere-approves-local-Covid-19-testing-kit/688334-5582922-5etw4ez/index.html |access-date=29 June 2020}}
</ref>
== Obulamu bwe ==
Nantulya mufumbo ne Dr. Florence Nakimwero Nantulya, omusawo w’abaana, akolera mu [[Eddwaaliro e Nakasero|ddwaliro e Nakasero]], mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Bombi awamu bazadde b’abaana bataano abakulu.<ref name="2R" /> <ref name="6R">{{Cite web |last=Paul Ampurire |date=9 August 2016 |title=Breastfeeding: What Risks Does It Bear On Mother And Child? |url=https://chimpreports.com/breastfeeding-what-risks-does-it-bear-on-mother-and-child/ |access-date=6 November 2019 |publisher=CimpReports}}
</ref>
== Laba ne ==
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]]
* [[Olukalala lw'abakulira Yunivaasite mu Uganda|Olukalala lw'abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]]
* [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Ettendekero lya Makerere University College of Health Sciences]]
== Ebijuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
i59ff165c33ejb3vvcz6mh6cm52t97n
Trough zither
0
13323
51423
50319
2026-05-17T15:02:08Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51423
wikitext
text/x-wiki
'''Trough zithers''' kibinja kya [[:en:Stringed_instruments|bivuga eby’enkoba]] oba [[:en:Chordophones|chordophones]] ez’Afirika nga ebitundu byabyo bifaanana ebibya eby’embaawo, ebibbo, essowaani oba emifulejje emimpi nga girina emiguwa emiwanvu okubuna omumwa. Ekika kya [[:en:Zither|zither]], ebivuga biyinza okuba ebisirifu, okusinziira ku nkula [[:en:Bowl|y’ebbakuli]] oba ekikwaso ky’emiguwa. Eddoboozi litera okunywezebwa nga bongerako ekintu ekiyitibwa gourd resonator. <ref name="grove" /> Ebikozesebwa bibadde bisengekeddwa mu bika bitaano eby’enjawulo, okusinziira ku nkula.
[[:en:Resonator_mandolin|Resonator]] esinga kuba ya ndeku, naye n’ebibbo by’amabaati bibadde bikozesebwa.
Ekivuga eky’obuvanjuba n’amasekkati ga Afrika, okusinga Rwanda ne Burundi. Ebitundu bya [[:en:Democratic_Republic_of_Congo|Democratic Republic of Congo]] awamu ne Tanzania , okumpi n’ensalo za [[:en:Rwanda|Rwanda]] ne [[:en:Burundi|Burundi]] .
== Ebika ==
Ulrich Wegner (1984) agabanyaamu ebikuta by’ebisusunku eby’obuvanjuba bwa Afrika mu bibinja bitaano okusinziira ku nkula yaabyo. <ref name="Wegner">{{Cite book |last=Ulrich Wegner |date=1984 |title=Afrikanische Saiteninstrumente. Veröffentlichungen des Museums für Völkerkunde Berlin. Neue Folge 41. Abteilung Musikethnologie V (translation: African string instruments. Publications of the Museum for Ethnology, Berlin. New series 41, Department of Ethnic Music V |publisher=Staatliche Museen Preußischer Kulturbesitz |location=Berlin}}</ref><gallery>
File:Zither_-_Shi,_Zaire_-_Royal_Museum_for_Central_Africa_-_DSC06976.JPG|alt=Enganga. Type A six-string zither tied to a calabash. Shi language group around Bukavu in eastern Congo. Royal Museum for Central Africa| Enganga. Ekika Zither ey’emiguwa mukaaga esibiddwa ku ndeku. Ekibiina [[:en:Shi_language|ky'olulimi Shi]] okwetoloola [[:en:Bukavu|Bukavu]] mu buvanjuba [[:en:Republic_of_the_Congo|bwa Congo]]. Royal Museum for Central Africa
File:Afrikaabteilung_in_Ethnological_Museum_Berlin_56.JPG|alt=Center: six-string bowl zither (ligombo) of type B from the Nyamwezi in Central Tanzania. Missing gourd resonator.| Wakati: zither y’ebbakuli ey’emiguwa mukaaga (ligombo) ey’ekika kya B okuva mu [[:en:Nyamwezi_people|Nyamwezi]] mu Central [[:en:Tanzania|Tanzania]] . Missing gourd resonator.
File:Trough_zither_in_the_MIM_Brussels_-_from_Rwanda.jpg| unnamed type C trough zither from Rwanda
File:Richard_Buchta_-_Acholi_musical_instruments.jpg|alt=South Sudan or Northern Uganda. Acholi people, type D trough zither (center back), arched harp (left), unnamed flute (right). Circa 1880. The zither is a nanga or possibly kinanda.| [[:en:South_Sudan|South Sudan]] oba Northern [[:en:Uganda|Uganda]] . [[:en:Acholi_people|Acholi people]], type D trough zither (center back ), [[:en:Arched_harp|ennanga eriko arched]] (ku kkono), entongooli etamanyiddwa mannya (ku ddyo). Circa 1880. Zither ye ''nanga'' oba nga kiyinzika okuba ''nga kinanda'' .
File:Trough_Zither,_Democratic_Republic_of_Congo,_late_19th_century.jpg|alt=Unidentified type E trough zither, Democratic Republic of Congo, late 19th century. 13 x 6 in. (33 x 15.2 cm). Type E.| Ekika kya E ekitali kimanyiddwa, [[:en:Democratic_Republic_of_Congo|Democratic Republic of Congo]], ku nkomerero y’ekyasa eky’ekkumi n’omwenda. 13 x 6 yinsi (33 x 15.2 cm). Ekika kya E.
</gallery>
=== Ekika kya A ===
Inanga y’ekitundu ky’ennyanja ey’omu makkati ng’erina enkula y’ebbakuli empanvu, empanvu n’empenda eza wansi eri mu kika kya A. Mu mbeera eno, omuguwa gumu ogw’emiguwa guddukanyizibwa obutasalako okwetooloola ebituli ku mabbali amafunda ameetooloovu. <ref name="Wegner"/>
=== Ekika kya B ===
Ligombo ey’ekika kya B emanyiddwa olw’enkula enfunda ennyo, empanvu nga ekendeera ng’eyolekera wakati mu mabbali. Omuguwa guliisibwa nga guyita mu bituli ebiri ku mabbali amafunda. Ng’oggyeeko [[:en:Hehe_people|Hehe]], ekika kino kiva mu [[:en:Kinga_people|Wakinga]] mu [[:en:Njombe_Region|Njombe Region]] mu bukiikaddyo wa Tanzania, [[:en:Sangu_people|Sangu]] mu [[:en:Mbeya_Region|Mbeya Region]] mu bukiikaddyo bw'obugwanjuba, [[:en:Bena_people|Bena]] mu [[:en:Iringa_Region|Iringa Region]] ne mu [[:en:Kaguru_people|Kaguru]] mu buvanjuba bw’eggwanga. <ref name="Wegner"/>
Enkyusa empya eya ligombo erimu emiguwa musanvu mu [[:en:Safwa_people|Safwa]] ababeera mu kitundu [[:en:Sangu_people|Sangu]] mu [[:en:Mbeya_Region|Kitundu ky’e Mbeya]] eyitibwa sumbi.
=== Ekika kya C ===
Ekika kya C kyanjawulo okuva ku kika kya B nti kirina enkula ya semi-tubular enzito n’ebisenge ebiwanvu ebigolokofu. Kisangibwa mu bukiikakkono bw'ekitundu ekisaasaanyizibwa eky'ekika kya B naddala mu [[:en:Gogo_people|Gogo]] mu kitundu ky'amasekkati ga Tanzania ekya [[:en:Dodoma|Dodoma]], mu [[:en:Turu_people_(Tanzania)|Turu]] mu [[:en:Singida_Region|kitundu kya Singida]], nga [[:en:Sandawe_people|Sandawe]] mu [[:en:Kondoa_District|Disitulikiti y'e Kondoa]] ne [[:en:Isanzu_people|Isanzu]] mu [[:en:Iramba_district|disitulikiti y'e Iramba]] ( [[:en:Singida_Region|Singida Region]] ). <ref name="Wegner"/> <ref>{{Cite web |title=Inanga, Inventory number 1987.031-01 |url=https://carmentis.kmkg-mrah.be:443/eMP/eMuseumPlus?service=ExternalInterface&module=collection&objectId=95426&viewType=detailView |publisher=Museum Kunst & Geschiedenis |quote=[This instrument matches the description of the type C instrument, with a half-tube body and straight walls. The web page has multiple views of instrument on the bottom of the page.]}}</ref>
=== Ekika kya D ===
Ekika kya D nate kiwanvu ate nga kifunda,naye kirina wansi awagolokofu ate nga n’ebisenge eby’ebbali bigolokofu ku nkoona entuufu ku kyo. Ekitundu kyayo we kisaasaanyizibwa kiri ku lubalama lw'ebuvanjuba ne [[:en:Zaramo_people|Zaramo]] ne [[:en:Kwere_people|Kwere]] mu [[:en:Pwani_Region|kitundu kya Pwani]] ate n'eyongera mu bukiikaddyo ne [[:en:Makonde_people|Makonde]] . <ref name="Wegner"/>
=== Ekika kya E ===
Mu [[:en:Makonde_people|Makonde]] n'abogezi ba [[:en:Ngulu_people|Nguru]] (Ngulu) mu buvanjuba bw’amasekkati [[Tanzania|ga Tanzania]], ekika kya E nga kiriko enkula y’ebbakuli empanvu enneekulungirivu ate wansi nga ngolokofu nakyo kyalabibwa. <ref name="Wegner"/>
== Okuzannya ==
=== Inanga ===
Omuyimbi akuba inanga n’emikono gyombi. Ekivuga kiwummuzibwa mu kifuba ky’omuzannyi oba ku mabbali gaabwe ku ludda olwa kkono. Ng’akutte waggulu w’ekivuga n’engalo ento eya kkono, omuzannyi asika emiguwa egy’okungulu egy’ekivuga n’engalo endala. Ku ddyo yalina plucks emiguwa egya wansi, egy’ennukuta ezisinga wansi. <ref name="Enanga1">{{Cite web |last=Jos Gansemans |title=Enanga |url=http://music.africamuseum.be/instruments/english/uganda/enanga.html |publisher=department of Ethnomusicology of the Royal Museum for Central Africa at Tervuren |quote=...used by four groups in Ankole: the Kiga, Hima, Kunta and the Ziba.; [http://music.africamuseum.be/instruments/pic/uganda/field/enanga_b.jpg Photo of a player, showing how the instrument is held while being played.]}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Wade Paterson |title=Enanga (enuma) |url=https://www.youtube.com/watch?v=J4QXeSSgZ3U |access-date=26 January 2021 |website=youtube.com |quote=Enanga (zither). Song title is Enuma. Performed by Herbert Bakesigaki and recorded by Wade Patterson, Glendon Jones and Chris Zimmerman outside of Kabale, Uganda in late 1994.}}</ref>
Inanga Burundi owa Burundi azannyisa obukodyo obw’enjawulo. Ekivuga akituuza ku kifuba kye ng’atunudde wala okuva gy’ali. Akuba enkoba eza wansi okuva ku luuyi n’omukono gumu, n’atuuka okuva waggulu n’omulala okukuba enkoba ez’okungulu, ng’awanirira ekivuga n’omukono gwe ogw’omu maaso. <ref>{{Cite web |last=Olympe Niragira |title=Iragwa Ntinyagira Torobeka Joseph full |url=https://www.youtube.com/watch?v=rO-wfzBtEaU |access-date=26 January 2021 |website=youtube.com |quote=}}</ref>
Era abadde akwatibwa ng’agalamizza ekivuga kino nga bugolokofu ku mmeeza, ng’atuuka emitala n’emikono gyombi okuva waggulu, ng’asika emiguwa. <ref>{{Cite web |last=Olympe Niragira |title=Bigoro vy'Imigabo" ivugijwe na Torobeka Joseph_Inanga_Burundi |url=https://www.youtube.com/watch?v=VXiFKjq4xt0 |access-date=26 January 2021 |website=youtube.com |quote=}}</ref>
Ebivuga tebikozesebwa kukuba chords. Omusono ogw’ennyimba, ogw’ennyimba gukubiddwa era ne guddibwamu. Okuyimba kukolebwa mu kuzannya. Ebivuga bwe biba bituukiddwa nga tebinnaba kuzannyibwa ennyimba zisobola okusitulwa nga zikubwa, ng'onyiga wansi ku nkomerero y’olukoba ng’osika n’omukono omulala. <ref name="Enanga1"/>
Mu buli kika mulimu obulombolombo ku ani ayinza okukuba ekivuga. Okugeza, mu Kunta ne Ziba, abasajja be baakubanga ekivuga, ate mu ba Hima bakyala be baakubanga ekivuga ekyo. Mu Bakiba, abasajja be baakulemberanga okuyimba, kyokka n’abakazi baakuba ekivuga. <ref name="Enanga1"/>
=== Ligombo ===
Ekifaananyi kya Ulrich Wegner kiraga Ligombo ng’ezannyibwa. Omuyimbi yakwata ekivuga ekyo nakyetunuzaamu, ng’asika (ayinza okuba) enkoba n’engalo ze ensajja. Ekikuta ky’ekivuga ekyo kyali kisobola okukozesebwa ng’ekivuga eky’ennyimba; Wegner yagamba nti bwe kiba nti omuntu owookubiri mu kifaananyi yali "amuwerekera mu ngeri ya rhythmically ku resonator" n'emikono gye emyereere.<ref>{{Cite web |title=5268 Der Hebe-Musiker Msigibuluma beim Spiel auf der ligombo-Schalenzither mit seinem ihn auf dem Resonator rhythmisch begleitenden Enkel |url=https://www.univie.ac.at/muwidb/dias/diaansicht.php?id_dia=5030 |quote=African Stringed Instruments by Ulrich Wegner, p. 70}}</ref>
=== Nanga ===
Engeri emu ab'Acholi gye bakuba ekivuga kino eri ng’ekivuga eky’amangu, nga bateeka wansi ekivuga eky’ennyimba eziddiŋŋana eri abazinyi. <ref name="Acholidance">{{Cite web |last=DirePRwotAwich |date=17 October 2010 |title=Acholi traditonal [sic] Nanga |url=https://www.youtube.com/watch?v=RGethSuNwXA |access-date=30 January 2021 |website=youtube.com |quote=[Video. First 24 seconds show the instrument playing a dance rhythm.}}</ref> Nga batudde ku ttaka, abayimbi basika emiguwa n’engalo zaabwe ensajja. <ref name="Ogwang">{{Cite web |last=Scandal Studios |date=30 March 2015 |title=Ogwang Clipper - Too pa Lakoya |url=https://www.youtube.com/watch?v=KvPetDeSfnk |access-date=30 January 2021 |website=youtube.com |quote=[Video. Ogwang Clipper plays 'nanga', a traditional instrument with seven nylon strings in a wooden box... He performs together with his wife Sabina Lawino.}}</ref> <ref name="Acholidance" />
== Obubunero ==
Omubiri oba ebbakuli y’ekivuga eyinza okuba essowaani etali nnene, nga Inanga; wabula era esobola okuba ennene era empanvu ekimala okubeera ekitanda ky’omwana. Ebivuga bitera okukolebwa okuva mu mbaawo zezimu nga ku nkomerero waayo waliwo ebituli. Enkula okutwalira awamu eyinza okuba eya ssiringi oba nga nneekulungirivu. <ref name="cyclo">{{Cite book |date=1997 |title=Musical Instruments of the World |publisher=Sterling Publishing company, Inc. |isbn=0806998474 |editor-last=Ruth Midgley |page=216}}</ref> <ref name="MIOA">{{Cite book |last=Betty Warner Dietz |date=1965 |title=Musical Instruments of Africa |last2=Michael Babatunde Olatunji |publisher=John Day Company |isbn=0-381-97013-2 |location=New York |pages=87–89 |quote=...Bajandi tribesmen of Central Africa call it a bandju...people of Tanganyika call it a nanga zither or a ligombo zither...}}</ref>
Emiguwa mu byafaayo gyali gya bintu bya butonde, gamba ng'ebiwuzi by'enva endiirwa oba "cow sinew". <ref name="Enanga1"/> Ekitundu kimu ekiwanvu eky’omuguwa kiteekebwa mu bituli, nga kidda emabega okuva ku nkomerero okutuuka ku nkomerero, ne kitondawo ebitundu by’emiguwa egy’enjawulo. <ref name="MIOA"/> <ref name="Enanga1" />
Enkomerero y’omuguwa eyinza okukwatibwa mu kifo, nga zizingiddwa ku kikondo ky’embaawo, nga zisibira omuguwa. Omuguwa gulongoosebwa nga gunywezeddwa oba nga gusumululwa; enkola eno erimu ebitundu by’ennyiriri ebiwerako, kubanga ekitundu bwe kitereezebwa, kikwata kw'ebyo bye kiyungiddwa. <ref name="Enanga1"/>
Sharp, sawtooth notches" ziyamba okufuga omuguwa, okukwata omuguwa. <ref name="Bebey">{{Cite book |last=Francis Bebey |date=1975 |title=African Music A People's Art |publisher=Lawrence Hill Books |isbn=1-55652-128-6 |location=Brooklyn, New York |pages=47–48 |translator-last=Josephine Bennett}}</ref> Okugatta kwekyo, omuggo gw’embaawo guyinza okukozesebwa okutereeza okusika kw’emiguwa, nga bagisiba wansi w’emiguwa ku buli nkomerero.
<ref name="groveinanga">{{Cite web |last=K.A. Gourlay |last2=Ferdinand J. de Hen |year=2011 |title=Inanga |url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.L2214671 |publisher=Oxford Music Online, Grove Music Online |doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.L2214671 |quote=Amongst the Bembe of the Maniema region the variant term nanga ...the Shi call this instrument langa and the Hutu and Fuliru lulanga. Ikivuvu and indimbagazo are alternative names for the Rundi zither.}}</ref>
Ebivuga ebimu birina ebituli mu kifo ky’ebituli ebinyooleddwa.
Endeku ziyinza okusibirwa wansi w’ekivuga okuyita mu bituli ku mabbali oba wansi w’ekivuga wansi mu w'ebituli by'ekivuga. Endeku ekola nga resonator okulongoosa eddoboozi. Wansi w’ebbakuli nayo eyinza okubaamu ebituli by’amaloboozi. Omuti gwa zither bwe gukala ne gukaddiwa, gusobola okwatika; enjatika zino zibadde ziddaabirizibwa nga banyweza ebitundu wamu n’ebbaati n’emisumaali, oba nga bazinga ekivuga n’omuguwa ne banyweza ebitundu. <ref name="Enanga1"/>
== Okusaansaanya ==
Trough zithers buyiiya bwa Afrika. Mu buvanjuba bwa Afrika zisangibwa mu Tanzania yonna ne mu kitundu ekiri wakati w’ennyanja (wakati [[:en:Lake_Victoria|w’ennyanja Nalubaale]], [[:en:Lake_Kivu|Ennyanja Kivu]] n’ennyanja [[:en:Lake_Tanganyika|Tanganyika]] ), Uganda, Rwanda, Burundi, n’obuvanjuba bwa Congo.
== Olukalala lw’ebyafaayo ebiyitibwa trough zithers ==
Olukalala luno olwa trough zithers lugezaako okukwataganya amannya ga trough zithers agamanyikiddwa n’abantu oba ebifo ebikwatagana ne trough zithers wansi w’amannya ago. Mu mbeera ezimu, amawulire siganjawulo nnyo okusinga mu nsonda ezaasooka. Ensonda eyinza okutuuma erinnya ly’eggwanga erimu mu kifo ekimu, naye olukalala luno terukuuma bibiri wamu. Ekyokulabirako: Abahutu be Rwanda baawandiikibwa ng'abazannya inanga. Kisoboka okuba nti ebibinja by’Abahutu byonna tebazannya Inanga, era n’amawanga gonna mu Rwanda tegakuba kivuga.
Ekirala ky’olina okutunulira, amannya. Amannya agali ku lukalala gaawandiikibwa abantu abaakung’aanya ekivuga, oba abantu abaagula ekivuga ekyo. Obutuufu buyinza okuba ensonga. Ate era, singa amannya ago gaali gawandiikiddwa bulungi, erinnya eryaweebwa liyinza okwetaaga okutunulwamu; okugeza erinnya liyinza okutegeeza ekivuga eky'enjawulo oba ebivuga byonna eby’enkoba oba ebivuga okutwaliza awamu. Ekibinja ekimu kiyinza okukozesa erinnya lye limu mu ngeri ey’enjawulo okusinga ebibinja ebirala. Okugeza Ngombi asobola okutegeeza oba [[:en:Zande_people|Zande]] trough zither oba ennanga (eya [[:en:Pygmie|Pygmies]], [[:en:Mbaka_people|Mbaka]], [[:en:Mbati_language|Isongo]], [[:en:Mbati_language|Ngbaka]], [[:en:Mitsogo_people|Mitshogho]] ne [[:en:Fang_people|Fang]] ), lamellaphone eya [[:en:Gbandi_people|Gbandi]], oba endongo eya slit eya [[:en:Boa_people|Boa]] .
Enkyukakyuka mu nnono. Amawulire wano gaakuŋŋaanyizibwa okuva mu bitabo eby’omu kaddiyizo n’ebitabo eby’omu kyasa eky’amakumi abiri.
{| class="wikitable"
!Vernacular name
!Description
!Ethnic Connections
!Town / Region
!Picture
|-
|Bangwe<ref name="search">{{Cite web |title=Simple search for instruments, search term Trough Zither |url=http://music.africamuseum.be/english/index.html |publisher=Ethnomusicological Sound Archive of the Royal Museum for Central Africa |quote=[The website compiles a list of instruments when a simple search is done for Trough zither. List gives entries for which the museum hasn't created a web page.]}}</ref><ref name="malawi">{{Cite web |title=Trough zither Malawi |url=https://mimo-international.com/MIMO/doc/IFD/MINIM_UK_40758 |publisher=Musical Instrument Museums Online (MIMO)}}</ref>
|The name bangwe is also used in Malawi for a board zither.<ref>{{Cite web |title=Bangwe |url=https://digitalcollections.lib.uct.ac.za/collection/islandora-20221 |publisher=University of Cape Town |quote=Hornbostel-Sachs number: 314.121 True board zithers with resonator bowl, Place of production: Malawi}}</ref>
|Mang'anja<ref name="search" />
|Malawi<ref name="search" />
|[[File:Malawi_or_Tanzania_trough_zither,_late_19th_century,_The_Crosby_Brown_Collection_of_Musical_Instruments.png|thumb|200x200px|[[Malawi]] or [[Tanzania]]. Possibly a bangwe, late 19th century. Originally sat on gourd resonator. 17 11/16 × 4 5/16 × 1 3/4 in. (45 × 11 × 4.5 cm)]]
[[File:Traditional_Yao_musical_instruments,_Lake_Malawi_Museum.jpg|thumb|200x200px|(Top): Manwe board zither, (bottom) kaligo bowed lute. Yao people (East Africa), near Lake Malawi.]]
|-
|Enanga<ref name="Mul">{{Cite journal |last=M. Mulokozi |date=1983 |title=The Nanga Bards of Tanzania: Are They Epic Artists? |url=https://www.jstor.org/stable/3819155 |journal=Research in African Literatures |publisher=Indiana University Press |volume=14 |issue=3 |pages=283–287, 307 |jstor=3819155 |quote=Enanga or (nanga<sup>1</sup>) is a seven-stringed trough zither that the Bahaya and other interlacustrine people of East Africa play as they recite, sing or chant songs, ballads, panegyrics and epics... 1. Enanga and nanga mean the same thing. The e in enanga is a nominal class prefix that in certain contexts may be dropped.}}</ref><ref name="AFMus">{{Cite web |title=Trough zither |url=http://music.africamuseum.be/instruments/english/congo%20drc/enanga.html |publisher=Royal Museum for Central Africa (RMCA) and the Université Libre de Bruxelles and Ghent University}}</ref><ref name="search" />
|Same as the inanga. Has approximately 7 strings.<ref name="Mul" /><ref name="groveenanga" /> Pictures of the instrument show as many as 9 strings.<ref name="Mul" />
The instrument was associated with "a wide range of oral literature genres," sung by professional singers at royal courts in Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Birgitta Farelius |date=1993 |title=Where does the Hamite belong? |journal=Nomadic Peoples |page=115}}</ref>
Among the Bahaya and Banyambo of Kagera, the enanga has been an instrument of professional bards, who recite epic poetry and play while the song and recite. After Tanzania's independence, and kings were abolished, patronage to the bards has ceased, and in 1983 it appeared the profession was dying out. Besides the enangas (epic poetry), singers sang ballads and ''ebizina'' songs for the common people.<ref name="Mul" />
|Banyambo,<ref name="Mul" /> Haya,<ref name="Mul" /><ref name="groveenanga">{{Cite web |last=Gerhard Kubik |year=2001 |title=Tanzania |url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.27485 |publisher=Oxford Music Online, Grove Music Online |doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.27485}}</ref> Nande<ref name="search" /> Kiga,<ref name="Enanga1"/> Hima,<ref name="Enanga1" /> Kunta,<ref name="Enanga1" /> Ziba<ref name="Enanga1" />
|
Burundi<ref name="Bebey"/>
Democratic Republic of the Congo<ref name="AFMus" /><ref name="search" />
Rwanda<ref name="Bebey" />
Tanzania<ref name="groveenanga" />
Uganda
: Ankole<ref name="Enanga1" />
|[[File:Shi-Cithare_en_bouclier-Musée_royal_de_l'Afrique_centrale.jpg|thumb|Enanga]]
|-
|Enzenze<ref name="AFMus" /><ref name="search" />
|
|Nande<ref name="search" />
|
Democratic Republic of the Congo<ref name="search" />
Uganda
|
|-
|Ganoon<ref name="search" />
|
|Swahili,<ref name="search" /> Ta Arab<ref name="search" />
|Tanzania<ref name="search" />
|
|-
|Ikivuvu<ref name="grinell">{{Cite web |title=Inanga |url=http://finearts.grinnell.edu/FMPro?-db=world_music_room.fp5&-lay=entry&-sortfield=name&-sortfield=inventory_id&use_on_web=yes&collection=world&category=chordophone&-max=10&-skip=29&-find=&-Format=/instruments/format_files/early/inst_record.html&-max=1&-skip=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100623040842/http://finearts.grinnell.edu/FMPro?-db=world_music_room.fp5&-lay=entry&-sortfield=name&-sortfield=inventory_id&use_on_web=yes&collection=world&category=chordophone&-max=10&-skip=29&-find=&-Format=/instruments/format_files/early/inst_record.html&-max=1&-skip=29 |archive-date=23 June 2010 |publisher=Grinnell College Musical Instrument Collection |quote=Inanga...An eight-string trough zither of the Rundi people of Rwanda, Burundi, and parts of Democratic Republic of the Congo, alternately known as ikivuvu and indimbagazo...Related instruments include the Shi langa and the Hutu and Fuliru lulanga.}}</ref><ref name="groveinanga"/>
|alternate name for Inanga.<ref name="grinell" /> Associated with cult of Biheko (also known as Nyabingi) in northern Kivu. Biheko (or Nyabingi<ref>{{Cite journal |last=Jim Freedman |year=1974 |title=Ritual and History: the Case of Nyabingi |url=https://www.persee.fr/doc/cea_0008-0055_1974_num_14_53_2668 |journal=Cahiers d'Études africaines |volume=14 |issue=53 |page= |quote=They believe in the powers of Nyabingi alternatively known as Biheko...}}</ref>) was a princess who survived when her family was slaughtered, using magic or by miracle.<ref name="grinell" /> The tale has given the inanga "sorcerous connotations."<ref name="grinell" /> Through a traditional mediator (Mugirwa) who is in a trance and possessed by the spirit, citizens can ask questions of the spirit. The inanga is considered to be the ideal instrument for attracting the mind's attention through its music.<ref>{{Cite book |last=Jos goose Emans |date=1988 |title=Les Instruments de Musique Du Rwanda |publisher=Leuven University Press |location=Leuven |page=164}}</ref>
|Rundi<ref name="groveinanga" />
|Democratic Republic of the Congo<ref name="grinell" />
: Northern Kivu
|
|-
|Indimbagazo<ref name="grinell" /><ref name="groveinanga" />
|alternate name for Inanga<ref name="grinell" /> Eight string version is the Indimbagazo.<ref name="groveindimbagazo">{{Cite web |last=Ferdinand J. de Hen |year=2011 |title=Inanga |url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.L2214676 |publisher=Oxford Music Online, Grove Music Online |doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.L2214676}}</ref> Inanga version has "9 or 12 strings."<ref name="groveindimbagazo" />
|Rundi<ref name="groveindimbagazo" /><ref name="groveinanga" />
|Burundi<ref name="groveindimbagazo" />
|
|-
|Inanga<ref name="AFMus" /><ref name="search" />
|The body of the inanga is carved from a long rectangular block of wood and shaped into a thin-walled boat shape or "platter." The outer dimension is 75 to 115 centimeters in length and 25 to 30 centimeters in width. The opening of the bowl is somewhat smaller due to the wide, inwardly bulging edges on the two narrow sides. 6-9 grooves are cut into the ends at equal intervals. A single string, made of gut or vegetable fibers, is pulled lengthways across the instrument through the holes and tied at the ends to wooden pegs so that several parallel strings result, which can be tuned by adjusting the tension. Changing the pitch of one "influences" the pitch of other string lengths. Tuned with "anhemitonic pentatonic scale" Not all grooves have to be used.<ref name="AFMus" />
Inanga are decorated with burnt-in geometric motifs on the sides and cross-shaped incisions in the middle of the base.
The inanga is the most famous musical instrument of Burundi and is also widespread in the surrounding areas - in Rwanda, in the Kivu region in eastern Congo and in the south of Lake Victoria on the island of Ukerewe.
|Bakiga<ref name="nanda1">{{Cite web |last=James K. Makubuya |title=ORGANOLOGY (IN EAST AFRICA) |url=http://persweb.wabash.edu/facstaff/makubuya/Research.html |quote=nanga – angular zither of the Acholi of northern Uganda [http://persweb.wabash.edu/facstaff/makubuya/Acholi%20zither.jpg Drawing of an Acholi ''nanga'' trough zither] [http://persweb.wabash.edu/facstaff/makubuya/Nanga-Choli.jpg Drawing of an Acholi ''nanga'' trough zither.] [http://persweb.wabash.edu/facstaff/makubuya/Enanga-Kiga.jpg Drawing of an Enanga-kicunga (trough zither of the Bakiga)]}}</ref> Lega people,<ref name="AFMus" /><ref name="search" /> Rundi people<ref name="AFMus" /><ref name="search" /><ref name="grinell" /> ([[Burundi|Burundians]] who speak Kirundi, Kinubi,<ref name="AFMus" /> Hutu,<ref name="AFMus" /><ref name="search" /><ref>{{Cite web |title=Inanga, Inventory number 2014.404.006 |url=https://carmentis.kmkg-mrah.be:443/eMP/eMuseumPlus?service=ExternalInterface&module=collection&objectId=194148&viewType=detailView |publisher=Museum Kunst & Geschiedenis |quote=314.11 Actual plank zither without resonator...Culture Hutu...Place of production: [[Mugera]]...Height: 88.5cm, Width: 32cm, Depth: 14cm}}</ref> Tutsi<ref>{{Cite web |title=Inanga, Inventory number MMO-2007-01-04 |url=https://carmentis.kmkg-mrah.be:443/eMP/eMuseumPlus?service=ExternalInterface&module=collection&objectId=183554&viewType=detailView |publisher=Museum Kunst & Geschiedenis |quote=315.1 Trough zithers without resonator...Culture Tutsi...Place of production: Rwanda...Length: 73 cm, Width: 21,5 cm, Height: 6,5 cm}}</ref> Twa Pygmies<ref name="groveinanga" />
|Eastern part of African Great Lakes region:
Burundi,<ref name="AFMus" /><ref name="grinell" /><ref name="groveinanga" />
Democratic Republic of the Congo,<ref name="AFMus" /><ref name="search" />
: Kivu,<ref name="groveinanga" />
Rwanda<ref name="groveinanga" /><ref name="search" />
Uganda (southwest)<ref name="nanda1" />
|[[File:Inanga,traditional_Rwandan_instrument_during_the_introduction_wedding_in_Kigali,_Rwanda.jpg|thumb|Inanga at a wedding in Kigali, Rwanda.]]
|-
|Kinanda<ref name="kinanda">{{Cite web |title=Kinanda, Inventory number 1982.013 |url=https://carmentis.kmkg-mrah.be:443/eMP/eMuseumPlus?service=ExternalInterface&module=collection&objectId=95380&viewType=detailView |publisher=Museum Kunst & Geschiedenis |quote=315.2 Trough zither with resonator...Culture Holoholo...Place of production: Congo, Democratic Republic of}}</ref><ref name="kinanda2">{{Cite web |title=Kinanda, Inventory number 3083 |url=https://carmentis.kmkg-mrah.be:443/eMP/eMuseumPlus?service=ExternalInterface&module=collection&objectId=94802&viewType=detailView |publisher=Museum Kunst & Geschiedenis |quote=315.2 Trough zither with resonator...Culture unknown...Place of production (historical): Belgian Congo (Democratic Republic of Congo)...Dimensions Length: 43.8 cm, Width: 21.5 cm, Height: 16 cm}}</ref>
|At lead two styles: one version from the Democratic Republic of the Congo is similar to inanga.<ref name="kinanda2" /> The other (from Tanzania) is similar or same instrument as Acholi's ''nanga''.<ref>{{Cite web |title=1942.1.424 Trough-zither |url=http://objects.prm.ox.ac.uk/pages/PRMUID20457.html |publisher=Pitt Rivers Museum}}</ref><ref>{{Cite web |title=1942.1.399 Trough-zither |url=http://objects.prm.ox.ac.uk/pages/PRMUID20456.html |publisher=Pitt Rivers Museum}}</ref>
|Holoholo<ref name="kinanda" />
|Democratic Republic of the Congo
|
|-
|Langa<ref name="grinell" /><ref name="groveinanga" />
|instrument related to Inanga<ref name="grinell" /><ref name="groveinanga" />
|Shi<ref name="grinell" /><ref name="groveinanga" />
|
|
|-
|Ligombo<ref name="MIOA"/><ref name="Wegner"/>
|An approximately one meter long, slender wooden string carrier, which is thin-walled to form a flat groove. The ends are slightly wider than the middle. One long string divided into six parallel strings, fed through holes on each end. A resonator calabash is tied onto one end (about 30 mm diameter with 10 mm diameter opening). The string vibrations are transmitted to the calabash through direct contact with the string holder. The top of the instrument has a thin round extension; may be sculpted into female figure and clothed in areas where the Sukuma people live.
The string cord is fixed at one end with a cross piece of wood and is tied to the stem extension at the other end. The different tensions of the individual strings is maintained by frictional resistance on the narrow loops leading through two holes. Strings were traditionally made of intestines or animal tendons.
|Hehe,<ref name="groveligombo">{{Cite web |last=Gerhard Kubik |year=2014 |title=Ligombo |url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.L2255670 |publisher=Oxford Music Online, Grove Music Online |doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.L2255670 |quote=Trough zither of the Hehe people of western Tanzania, also...the Safwa in the Mbeya region..Sangu informants claim that it was originally a Sangu instrument...}}</ref> Wakinga, Sangu,<ref name="groveligombo" /> Bena, Kaguru, Safwa,<ref name="groveligombo" /> Sukuma, Zaramo<ref>{{Cite web |title=Ligombo, Inventory number 1988,020 |url=https://carmentis.kmkg-mrah.be:443/eMP/eMuseumPlus?service=ExternalInterface&module=collection&objectId=95442&viewType=detailView |publisher=Museum Kunst & Geschiedenis |quote=315.2 Trough zither with resonator...Culture Zaramo...Place of production: Tanzania...Height: 17 cm, Width: 36 cm, Depth: 94 cm}}</ref>
|Tanzania:<ref name="groveligombo" />
: Njombe Region
: Mbeya Region<ref name="groveligombo" />
: Iringa Region
|[[File:Ligomo,_trough_zither,_Tanzania,_19th_century.jpg|thumb|Ligomo, Tanzania, 19th century]]
|-
|Lulanga<ref name="AFMus" /><ref name="search" />
|instrument related to Inanga<ref name="grinell" /><ref name="groveinanga" />
|Fuliru,<ref name="grinell" /><ref name="groveinanga" /> Hutu,<ref name="grinell" /><ref name="groveinanga" /> Shi<ref name="AFMus" /><ref name="search" /><ref name="grinell" />
|Democratic Republic of the Congo<ref name="AFMus" /><ref name="search" />
|
|-
|Molo<ref name="search" />
|there is also a lute called a molo
|Eggon<ref name="search" />
|Nigeria
|
|-
|Nanga<ref name="MIOA" />
|This word has been used for the ligombo.<ref name="MIOA" /> and the inanga<ref name="Mul" />
Name used by the Acholi for their trough zither.<ref name="nanda1" /><ref>{{Cite web |title=Acholi musicians |url=http://web.prm.ox.ac.uk/southernsudan/details/1998.203.1.25/index.html |quote=A posed group of three seated Acholi musicians playing harps and flute. The instrument to the right is a trough zither known as nanga.}}</ref><ref>{{Cite web |title=Kenneth Gourlay Uganda Collection, Acholi song with zither |url=https://sounds.bl.uk/World-and-traditional-music/Ken-Gourlay-Uganda/025M-C0105X0010XX-0100V0 |publisher=British Museum |quote=Practice recording of Acholi song with 7-string trough zither (Nanga) |access-date=2026-05-08 |archive-date=2022-09-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929152044/https://sounds.bl.uk/World-and-traditional-music/Ken-Gourlay-Uganda/025M-C0105X0010XX-0100V0 |url-status=dead }}</ref>
The Acholi instrument is a rectangular instrument, about 51.5 cm (20.25 in) long with seven nylon strings.<ref name="acholinanga">{{Cite web |title=Trough zither. Pre 1965 Northern Uganda/Uganda |url=https://mimo-international.com/MIMO/doc/IFD/MINIM_UK_UEDIN_2039 |publisher=University of Edinburgh (through the Musical Instrument Museums Online)}}</ref> The instrument has a "bridge" at each end.<ref name="acholinanga" /> Images of the modern instrument show that a wood top has been added, converting the trough zither to a box zither.<ref name="Ogwang"/><ref name="Acholidance"/>
There are at least two pentatonic tunings used by the Acholi.<ref name="acholinanga" />
|Acholi,<ref name="nanda1" /><ref name="BMNanda">{{Cite web |title=Zither, museum number Af1902,0714.190 |url=https://www.britishmuseum.org/collection/object/E_Af1902-0714-190 |publisher=British Museum |quote=Production ethnic group Made by: Acholi [see photo]}}</ref> Banyoro<ref name="AFMus" /> Bembe<ref name="groveinanga" />
|
Democratic Republic of the Congo<ref name="AFMus" />
: Maniema<ref name="groveinanga" />
Tanzania<ref name="MIOA" />
Uganda<ref name="nanda1" />
|[[File:Acholi_musical_instruments,_circa_1877-1880.jpg|thumb|Acholi musical instruments, circa 1877-1880, arched harp in left, nanga trough zither center]]
|-
|Ngombi<ref name="AFMus" /><ref name="search" /> same as Segwirunibia
|Segwirunibia is also a board zither
|Zande people<ref name="search" />
|Democratic Republic of the Congo<ref name="search" />
|
|-
|Segaba
: ''segankuru''
: ''sekgobogobo''
: ''setseketseke''
|a bowed trough zither the trough forming a neck; a wooden body attached to a tin can resonator, with a single metal string played with a bow.
|Tswana people,<ref name="grovesegaba" /> Pedi people<ref name="grovesegaba" />
|[[Botswana]],<ref name="grovesegaba" /> Southern Africa<ref name="grovesegaba" />
|
|-
|Sumbi
|
|Safwa
|Tanzania:
: Mbeya Region
|
|}
== Laba ne ==
* [[:de:Ligombo|Ligombo]] ku Wikipedia y'Olugirimaani
* [[:de:Segankuru|Segankuru]] ku Wikipedia y'Olugirimaani
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wiki ==
* [https://sanzabl01a.files.wordpress.com/2012/07/afd03-2358307736.jpg?w=1100 Ekika kya B ekiyumba ekiyitibwa zither]
* [https://sanzabl01a.files.wordpress.com/2012/07/edc98-2985345576.jpg?w=1100 Ekika kya B ekiyumba ekiyitibwa zither]
* [https://sanzabl01a.wordpress.com/2012/07/22/cithares-zithers-from-tanzanie-tanzania/ Ekika kya B ekiyumba ekiyitibwa zither]
* [https://mimo-international.com/MIMO/doc/IFD/SPK_BERLIN.DE_EM_OBJID_209098 Ekika kya C trough zither, Tanzania.]
* [https://africamusica04.files.wordpress.com/2006/08/4dd82-dyn005_original_234_800_pjpeg_2557829_12752455b766ac0ccaf235552dde587d.jpg Type C trough zither, okuva mu bantu ba Wagogogo oba Gogo, Tanzania.]
* [https://mimo-international.com/MIMO/doc/IFD/OAI_RMAH_95426_NL Ekika kya C trough zither, e Rwanda]
* [https://sanzabl01a.files.wordpress.com/2012/07/5d238-2548038665.jpg?w=351 Ekika kya C ekiyumba ekiyitibwa zither]
* [https://sanzabl01a.files.wordpress.com/2012/07/9657d-565560231.jpg?w=351 Ekika D Zither ya Trough]
* [https://sanzabl01a.files.wordpress.com/2012/07/c1134-3807501104.jpg?w=351 Ekika kya D ekiyumba ekiyitibwa zither]
* [https://carmentis.kmkg-mrah.be/eMP/eMuseumPlus?service=ExternalInterface&module=collection&objectId=94807&viewType=detailView Ligombo, ekika kya D ekiyumba ekiyitibwa zither, obuwangwa bwa Hehe.]
* [https://mimo-international.com/MIMO/doc/IFD/SPK_BERLIN.DE_EM_OBJID_209301 Ekika kya E trough zither okuva e Malawi.]
* [https://sanzabl01a.wordpress.com/2012/07/22/cithares-zithers-from-tanzanie-tanzania/ Omuko oguliko ebifaananyi by’ebifo ebiyitibwa trough zithers eby’e Tanzania, ebiwandiikiddwa abantu, omuli Gogo, Hehe, Kaguru, Luguru, Zaramo, Kwere, ne Zigua.]
* [https://www.britishmuseum.org/collection/object/E_Af1924-1218-91 Abantu ba Sandawe, trough zither mu British Museum, Kondoa (Disitulikiti), Dodoma (ekitundu)]
* [https://www.britishmuseum.org/collection/object/E_Af1902-0714-190 Abantu ba Acholi, likodi ya trough zither eyafunibwa British Museum]
* [https://www.britishmuseum.org/collection/object/E_Af1979-01-2629 Abantu ba Isese, trough zither mu British Museum, okuva e Tanzania]
* [https://mimo-international.com/MIMO/doc/IFD/MINIM_UK_40758 Abantu b’e Kamanga, Malawi.]
* [http://www.antiques.com/classified/Antiques/Regional---Ethnic-Antiques/Antique-A-Vintage-Zither--Zigua-People-Tanzania--Africa Abantu b’e Zigua, Tanzania]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
cpk3tyxqqgkolcasabcgnp69ijlewpw
Ssekajugo Elvis
0
13751
51395
51248
2026-05-17T14:03:16Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
51395
wikitext
text/x-wiki
'''Ssekajugo Elvis''' muzannyi wa mupiira munna Uganda nga omuzannyi ow’omu makkati . <ref name=":0">{{Cite web |date=2024-08-16 |title=Youngster Elvis Ssekajugo joins Express FC |url=https://swiftsportsug.com/2024/08/16/youngster-elvis-ssekajugo-joins-express-fc/ |access-date=2025-07-25 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mabuka |first=Dennis |date=2024-10-04 |title=Uganda Hippos final squad named ahead of CECAFA Zone Qualifiers - Africa Top Sports |url=https://en.africatopsports.com/2024/10/04/uganda-hippos-final-squad-named-ahead-of-cecafa-zone-qualifiers/ |access-date=2025-07-25 |language=en-US |archive-date=2024-12-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241204140255/https://en.africatopsports.com/2024/10/04/uganda-hippos-final-squad-named-ahead-of-cecafa-zone-qualifiers/ |url-status=dead }}</ref> Yali kapiteeni wa ttiimu y'eggwanga eya Uganda ey'abali wansi w'emyaka kuminamusanvu(U17). Era yali omu ku ttiimu y'abali wansi w'emyaka kuminamunaana (U-18) eyawangula empaka za [[:en:CECAFA|CECAFA]] ez'abali wansi w'emyaka kuminamunaana mu 2023 e Kenya.. <ref name=":0" /> Mu kiseera kino azannyira Ssingo mu massaza Cup ne [[BUL Jinja FC|BUL FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|Liigi ya Uganda (Premier League]]). <ref name=":0" /> <ref>{{Cite web |date=2025-07-21 |title=Ssingo cruises to 3-0 win over Kooki |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/ssingo-cruises-to-3-0-win-over-kooki-5126182 |access-date=2025-07-25 |website=NTV Uganda |language=en |archive-date=2025-07-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250727120511/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/ssingo-cruises-to-3-0-win-over-kooki-5126182 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite news|title=Meet the BUL FC squad {{!}} BeSoccer|url=https://www.besoccer.com/team/squad/bul-fc|archive-url=https://web.archive.org/web/20241122000726/https://www.besoccer.com/team/squad/bul-fc|archive-date=2024-11-22|access-date=2025-07-25|language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |title=elvis ssekajugo stats and transfer history - AiScore |url=https://www.aiscore.com/player-elvis-ssekajugo/jek33iepd60i2ko |access-date=2025-07-26 |website=www.aiscore.com}}</ref>
== Outobwe n’omulimu gw’obuvubuka ==
Elvis omupiira yagutandikira mu ttendekero lya [[:en:Rays_of_Grace_Academy|Rays of Grace Academy]] gye yali omu ku mulembe ogwasitula ekitiibwa ky’ettendekero lino ng’awaayo abazannyi abawera mu ttiimu z’eggwanga ez’abato eza Uganda. <ref>{{Cite web |date=2025-01-16 |title=Rays of Grace Academy sets high standards |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/rays-of-grace-academy-sets-high-standards-4891738 |access-date=2025-07-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2021-02-28 |title=Three Rays of Grace Academy Player Make Cut For Uganda U17 AFCON Final Squad {{!}} Rays of Grace Academy |url=https://raysofgraceacademy.org/three-rays-of-grace-academy-player-make-cut-for-uganda-u17-afcon-final-squad/ |access-date=2025-07-25 |language=en-US}}</ref> Amanyiddwa nnyo olw'okuzannyira mu tiimu ya Bukedea Comprehensive School ne [[Express FC]] . Mu 2021, Ssekajugo yalondebwa mu ttiimu ya Uganda esembayo mu mpaka za Afrika eza bali wansi wemyaka kuminamusanvu (U17), ezategekebwa e Morocco. <ref name=":1" />
== Omulimu gwa kiraabu ==
Ssekajugo yava mu kutendekebwa kwe mu mupiira gw'abato n'agenda mu mupiira gwa pulofeesono mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda (Uganda Premier League]]). Sizoni ya 2023–24 yazannyira mu BUL FC ng’esangibwa Jinja. <ref name=":2"/>Lipoota ez’enjawulo ez’emipiira egy’omulundi ku mulundi wamu n’ebitabo ebirondoola abazannyi bikakasa nti yeetaba mu mipiira gya liigi nga azannya ng'Omuzannyi ow’omu makkati mu sizoni eyo .
== Omulimu gw’ensi yonna ==
[[File:Bika_football.jpg|thumb|Kapiteeni w' Engabi, Vianney Ssekajugo (ku kkono) ng’akwasa jjajja w’ekika, Ssaalongo Aloysius Magandaazi engabo gye baawangudde mu mizannyo gy’ekika.]]
Ttiimu ya Ugandaey'abali wansi w'emyaka kuminamusanvu (U17) yamussaamu ng’omu ku ttiimu yaayo okwetaba mu mpaka za AFCON ey'abali wansi w'emyaka kuminamusanvu (U17) ezaali mu Morocco mu mwaka gwa 2021. <ref name=":1"/> <ref>{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=2021-02-27 |title=Uganda Cubs Final Squad for U-17 AFCON Named |url=https://chimpreports.com/uganda-cubs-final-squad-for-u-17-afcon-named/ |access-date=2025-07-26 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Ttiimu ya Uganda ey'abali wansi w'emyaka abiri (U20) yamulonda ku lukalala lwayo olusembayo okuvuganya mu mpaka za AFCON ey'abali wansi w'emyaka abiri ( U20) [[:en:CECAFA|CECAFA]] Zonal Qualifiers ezaali e [[:en:Dar_es_Salaam|Dar es Salaam]] [[Tanzania]] mu October 2024. <ref>{{Cite web |last=Marsha |first=Ahmed |date=2024-10-04 |title=Uganda Hippos Final Squad Named for AFCON U20 Zonal Qualifiers |url=https://www.fufa.co.ug/uganda-hippos-final-squad-named-for-afcon-u20-zonal-qualifiers/ |access-date=2025-07-26 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
Okuva Omwezigwokutaano 24, 2025:
{| class="wikitable"
!Ebiro
! Kiraabu
! Liigi
! Okulabika
! Goolo
|-
| 2024–25
| BUL FC
| Uganda Premier League
| 12.
| 0.
|-
| 2024–25
| BUL FC
| Ekikopo kya Uganda
| 1. 1.
| 0.
|-
| '''Okugatta'''
| –
| –
| '''13'''
| '''0.'''
|}
== Ebijuliziddwa ==
jw0efkj77z1300hues0z49gbdk1sfin
Solome Nakaweesi Kimbugwe
0
13755
51559
51286
2026-05-18T09:51:46Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51559
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Yasomera mu [[Abajulizi ba Uganda]] Namugongo okusoma pulayimale, Gombe Secondary School, oluvannyuma n'amaliriza siniya mu [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
gkz122k9dykiminetwfqdzbtu2m5gw1
51560
51559
2026-05-18T09:53:12Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51560
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Yasomera mu [[Abajulizi ba Uganda]] Namugongo okusoma pulayimale, Gombe Secondary School, oluvannyuma n'amaliriza siniya mu [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite y’e East Anglia, Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">{{Cite web |title=Solome Nakaweesi – Board Member |url=https://fowode.org/our_board/111/ |access-date=2026-03-25 |website=Forum for Women in Democracy}}</ref>
7o2x60o7okvzfoqjzu1u2k7c3ywhbog
51562
51560
2026-05-18T09:56:05Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51562
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Yasomera mu [[Abajulizi ba Uganda]] Namugongo okusoma pulayimale, Gombe Secondary School, oluvannyuma n'amaliriza siniya mu [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[:en:University_of_East_Anglia|University of East Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
bt5o8b4tsk65s846m0bg4lb6x41l6e2
51563
51562
2026-05-18T09:56:22Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51563
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Yasomerako mu [[Abajulizi ba Uganda]] Namugongo okusoma pulayimale, Gombe Secondary School, oluvannyuma n'amaliriza siniya mu [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[:en:University_of_East_Anglia|University of East Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
3vzqd6x7xok7z1v9s1yi3gj3vhgqs33
51564
51563
2026-05-18T09:57:07Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51564
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Yasomerako mu ssomero lya [[Abajulizi ba Uganda]] Namugongo okusoma pulayimale, Gombe Secondary School, oluvannyuma n'amaliriza siniya mu [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[:en:University_of_East_Anglia|University of East Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
eexac9rrfjw04p0e4caoaau8qn5y2a0
51566
51564
2026-05-18T09:59:26Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51566
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[:en:Uganda_Martyrs|Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomera ku Gombe Secondary School, naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[:en:University_of_East_Anglia|University of East Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
2da7e1efdx4bfajt705yrcieqqvkl1y
51570
51566
2026-05-18T10:06:30Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51570
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
9pv3dj21tnb2z43p7jov4yt8u4av3qp
51571
51570
2026-05-18T10:06:55Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51571
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
q34cu5i1ze92j19d39kwacgfao66o2r
51584
51571
2026-05-18T10:39:46Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51584
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
78vs8g8vm303amv6dz7scinf66iedvo
51587
51584
2026-05-18T10:45:28Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51587
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko mu kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Ng’afumiitiriza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula ebbidde ly’okwekalakaasa” era n’eteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, naye ate yawaliriza emboozi eyetaagisa mu lujjudde ku by’okwegatta n’okufuga kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">{{Cite book |last=Nakaweesi Kimbugwe |first=Solome |year=2006 |title=Women Navigate Power: Stories of Rights Work |url=https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf |publisher=Just Associates / ActionAid |chapter=Staging The Vagina Monologues in Kampala}}</ref>
bx351qzpe1ztio4fhw2mbi04nvr992j
51588
51587
2026-05-18T10:45:58Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51588
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa mu kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Ng’afumiitiriza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula ebbidde ly’okwekalakaasa” era n’eteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, naye ate yawaliriza emboozi eyetaagisa mu lujjudde ku by’okwegatta n’okufuga kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">{{Cite book |last=Nakaweesi Kimbugwe |first=Solome |year=2006 |title=Women Navigate Power: Stories of Rights Work |url=https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf |publisher=Just Associates / ActionAid |chapter=Staging The Vagina Monologues in Kampala}}</ref>
0gqy6pb2i9uhg7ksb5zdqmcn4zhprrf
51589
51588
2026-05-18T10:46:50Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51589
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Ng’afumiitiriza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula ebbidde ly’okwekalakaasa” era n’eteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, naye ate yawaliriza emboozi eyetaagisa mu lujjudde ku by’okwegatta n’okufuga kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">{{Cite book |last=Nakaweesi Kimbugwe |first=Solome |year=2006 |title=Women Navigate Power: Stories of Rights Work |url=https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf |publisher=Just Associates / ActionAid |chapter=Staging The Vagina Monologues in Kampala}}</ref>
dk7mndgzp2r1vucjtpms4y8c2rmppz2
51593
51589
2026-05-18T10:49:44Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51593
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula ebbidde ly’okwekalakaasa” era n’eteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, naye ate yawaliriza emboozi eyetaagisa mu lujjudde ku by’okwegatta n’okufuga kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">{{Cite book |last=Nakaweesi Kimbugwe |first=Solome |year=2006 |title=Women Navigate Power: Stories of Rights Work |url=https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf |publisher=Just Associates / ActionAid |chapter=Staging The Vagina Monologues in Kampala}}</ref>
5vlt4oao0ijx3nolh2t3rmhahkkn5ke
51599
51593
2026-05-18T10:53:13Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51599
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, naye ate yawaliriza emboozi eyetaagisa mu lujjudde ku by’okwegatta n’okufuga kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
8a6kl2pwlzfky2brujbyeyt5rzfaj5g
51601
51599
2026-05-18T10:56:03Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51601
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
rewvnnmogtjdqk0hbgaw8s0qe40ljpx
51602
51601
2026-05-18T10:56:32Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51602
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
8db6cqp8bwsjoi7tj9svzidu7vrtqcq
51603
51602
2026-05-18T11:00:25Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51603
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekibiina ky’abakyala ekya pan‐African ekitebe kyabwe e London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogeddeko ng’okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Akina Mama wa Afrika appoint new ED |url=https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed |access-date=2026-03-25 |website=Pambazuka News}}</ref>
nqylwf67njtyhy2sjfx6nkfenxw8pd0
51604
51603
2026-05-18T11:02:41Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51604
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogeddeko ng’okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Akina Mama wa Afrika appoint new ED |url=https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed |access-date=2026-03-25 |website=Pambazuka News}}</ref>
l6pc3el1gd0j9fbg81rfgeyv1mvz8h4
51605
51604
2026-05-18T11:03:02Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51605
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Akina Mama wa Afrika appoint new ED |url=https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed |access-date=2026-03-25 |website=Pambazuka News}}</ref>
kl11t80qaf599c2d2u77idkmjno1rxe
51606
51605
2026-05-18T11:03:30Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51606
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Akina Mama wa Afrika appoint new ED |url=https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed |access-date=2026-03-25 |website=Pambazuka News}}</ref>
tg9iv1wne884prwrrj7vee7kzr0y7cy
51607
51606
2026-05-18T11:04:56Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51607
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
ixz2bvvlcl8wpa5odur599cg4fzhyws
51608
51607
2026-05-18T11:05:16Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51608
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Our Team: Solome Nakaweesi |url=https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/ |access-date=2026-03-25 |website=Afya na Haki}}</ref>
gys6mtgssx0msxu21j7d7au0ggjju69
51609
51608
2026-05-18T11:11:06Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51609
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Our Team: Solome Nakaweesi |url=https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/ |access-date=2026-03-25 |website=Afya na Haki}}</ref>
65cp9g5vfp2zu8im3u1ikbs5k1bozpq
51610
51609
2026-05-18T11:14:59Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51610
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Our Team: Solome Nakaweesi |url=https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/ |access-date=2026-03-25 |website=Afya na Haki}}</ref>
moukeo8m2w8ihf0v7p3k279n8ner86a
51611
51610
2026-05-18T11:15:34Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51611
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
1wyy4iwu1obdj6j6uqkovxajz0fcx7n
51612
51611
2026-05-18T11:16:00Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51612
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
71gky2045qplf7qznjyonwgoqo1gzc2
51613
51612
2026-05-18T11:21:20Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51613
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]] . Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">{{Cite web |title=Nabagereka Foundation Out to Curb Teenage Pregnancy |url=https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732 |access-date=2026-03-25 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Nabagereka Foundation to Focus on Teenage Pregnancies |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508 |access-date=2026-03-25 |website=The Monitor}}</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’ekyokulabirako n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>{{Cite web |title=Girls Connect with Role Models at Imara Festival |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433 |access-date=2026-03-25 |website=New Vision}}</ref>
188lxl80869lfj1w4s5t7toiftsojey
51614
51613
2026-05-18T11:24:38Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51614
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">{{Cite web |title=Nabagereka Foundation Out to Curb Teenage Pregnancy |url=https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732 |access-date=2026-03-25 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Nabagereka Foundation to Focus on Teenage Pregnancies |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508 |access-date=2026-03-25 |website=The Monitor}}</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’ekyokulabirako n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>{{Cite web |title=Girls Connect with Role Models at Imara Festival |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433 |access-date=2026-03-25 |website=New Vision}}</ref>
pxirq97cll08kxnn2dr4agosgmtgb88
51615
51614
2026-05-18T11:27:06Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51615
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">{{Cite web |title=Nabagereka Foundation Out to Curb Teenage Pregnancy |url=https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732 |access-date=2026-03-25 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Nabagereka Foundation to Focus on Teenage Pregnancies |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508 |access-date=2026-03-25 |website=The Monitor}}</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’ekyokulabirako n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>{{Cite web |title=Girls Connect with Role Models at Imara Festival |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433 |access-date=2026-03-25 |website=New Vision}}</ref>
e2u7albx6d27geu2k05iscwu2wb13t2
51616
51615
2026-05-18T11:37:38Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51616
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">{{Cite web |title=Nabagereka Foundation Out to Curb Teenage Pregnancy |url=https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732 |access-date=2026-03-25 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Nabagereka Foundation to Focus on Teenage Pregnancies |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508 |access-date=2026-03-25 |website=The Monitor}}</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>{{Cite web |title=Girls Connect with Role Models at Imara Festival |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433 |access-date=2026-03-25 |website=New Vision}}</ref>
7zc63ws4mzey90akqp0ktwzzo2i4sdn
51617
51616
2026-05-18T11:39:51Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51617
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>{{Cite web |title=Nabagereka Foundation to Focus on Teenage Pregnancies |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508 |access-date=2026-03-25 |website=The Monitor}}</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>{{Cite web |title=Girls Connect with Role Models at Imara Festival |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433 |access-date=2026-03-25 |website=New Vision}}</ref>
jx3u5s88635tb5dw9s69g1057j13114
51618
51617
2026-05-18T11:40:23Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51618
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>{{Cite web |title=Girls Connect with Role Models at Imara Festival |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433 |access-date=2026-03-25 |website=New Vision}}</ref>
fmt4rfzmgtd1azpllztqdh6qqy4aa9j
51619
51618
2026-05-18T11:42:29Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51619
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433</ref>
ff7kz3zbvz5z9b6ukd6bs2g7dy53pjj
51620
51619
2026-05-18T11:43:34Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51620
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">{{Cite web |title=Career almost cost Nakaweesi her family |url=https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family |access-date=2026-03-25 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family "Career almost cost Nakaweesi her family"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 March</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433</ref>
=== Okwebuuza, okusomesa n’obukulembeze obulimu okulowooza ===
kiixtdb2t49yuivcojs9h8606k78tcc
51621
51620
2026-05-18T11:53:49Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51621
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433</ref>
=== Okwebuuza, okusomesa n’obukulembeze obulimu okulowooza ===
Okuva lwe yava mu mirimu gy’obukulembeze obukulu, Nakaweesi abadde akola ng’omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna eyeetongodde, ng’atadde essira ku kuzimba enteekateeka z’embeera z’abantu ezibatwala mu maaso, okubaga enkola, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu. <ref>{{Cite web |date=2022-07-14 |title=Solome Nakaweesi-Kimbugwe – PSI |url=https://www.psi.org/sctg-leadership/solome-nakaweesi-kimbugwe/ |access-date=2026-03-25 |website=PSI |language=en-US}}</ref> Yaweereza ng’omukiise w’eggwanga mu Robert Bosch Stiftung, ng’akola ku pulojekiti z’okutumbula abakyala mu kusalawo mu bitongole bya gavumenti. <ref name="Bosch">{{Cite web |title=Country Analysis: Leadership for Advancing Women's Rights in Public Decision-Making Processes |url=https://www.bosch-stiftung.de/en/publication/country-analysis-leadership-advancing-womens-rights-public-decision-making-pocesses |access-date=2026-03-25 |website=Robert Bosch Stiftung}}</ref>
8nzr4vxi4fhoj5zh2fkmty28j6k22mv
51622
51621
2026-05-18T11:54:16Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51622
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433</ref>
=== Okwebuuza, okusomesa n’obukulembeze obulimu okulowooza ===
Okuva lwe yava mu mirimu gy’obukulembeze obukulu, Nakaweesi abadde akola ng’omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna eyeetongodde, ng’atadde essira ku kuzimba enteekateeka z’embeera z’abantu ezibatwala mu maaso, okubaga enkola, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu. <ref>{{Cite web |date=2022-07-14 |title=Solome Nakaweesi-Kimbugwe – PSI |url=https://www.psi.org/sctg-leadership/solome-nakaweesi-kimbugwe/ |access-date=2026-03-25 |website=PSI |language=en-US}}</ref> Yaweereza ng’omukiise w’eggwanga mu Robert Bosch Stiftung, ng’akola ku pulojekiti z’okutumbula abakyala mu kusalawo mu bitongole bya gavumenti. <ref name="Bosch">{{Cite web |title=Country Analysis: Leadership for Advancing Women's Rights in Public Decision-Making Processes |url=https://www.bosch-stiftung.de/en/publication/country-analysis-leadership-advancing-womens-rights-public-decision-making-pocesses |access-date=2026-03-25 |website=Robert Bosch Stiftung}}</ref>
bx7al7evrm2ye4s29hyxmnmlgo9po0k
51623
51622
2026-05-18T11:54:50Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51623
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433</ref>
=== Okwebuuza, okusomesa n’obukulembeze obulimu okulowooza ===
Okuva lwe yava mu mirimu gy’obukulembeze obukulu, Nakaweesi abadde akola ng’omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna eyeetongodde, ng’atadde essira ku kuzimba enteekateeka z’embeera z’abantu ezibatwala mu maaso, okubaga enkola, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu. <ref>{{Cite web |date=2022-07-14 |title=Solome Nakaweesi-Kimbugwe – PSI |url=https://www.psi.org/sctg-leadership/solome-nakaweesi-kimbugwe/ |access-date=2026-03-25 |website=PSI |language=en-US}}</ref> Yaweereza ng’omukiise w’eggwanga mu kitongole kya Robert Bosch Stiftung, ng’akola ku pulojekiti z’okutumbula abakyala mu kukola okusalawo mu bitongole bya gavumenti. <ref name="Bosch">{{Cite web |title=Country Analysis: Leadership for Advancing Women's Rights in Public Decision-Making Processes |url=https://www.bosch-stiftung.de/en/publication/country-analysis-leadership-advancing-womens-rights-public-decision-making-pocesses |access-date=2026-03-25 |website=Robert Bosch Stiftung}}</ref>
43cmd3q43vy5cwo29lucmxd0vb7cyam
51624
51623
2026-05-18T11:55:55Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51624
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433</ref>
=== Okwebuuza, okusomesa n’obukulembeze obulimu okulowooza ===
Okuva lwe yava mu mirimu gy’obukulembeze obukulu, Nakaweesi abadde akola ng’omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna eyeetongodde, ng’atadde essira ku kuzimba enteekateeka z’embeera z’abantu ezibatwala mu maaso, okubaga enkola, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu. <ref>{{Cite web |date=2022-07-14 |title=Solome Nakaweesi-Kimbugwe – PSI |url=https://www.psi.org/sctg-leadership/solome-nakaweesi-kimbugwe/ |access-date=2026-03-25 |website=PSI |language=en-US}}</ref> Yaweereza ng’omukiise w’eggwanga mu kitongole kya [[Robert Bosch Stiftung]], ng’akola ku pulojekiti z’okutumbula abakyala mu kukola okusalawo mu bitongole bya gavumenti. <ref name="Bosch">{{Cite web |title=Country Analysis: Leadership for Advancing Women's Rights in Public Decision-Making Processes |url=https://www.bosch-stiftung.de/en/publication/country-analysis-leadership-advancing-womens-rights-public-decision-making-pocesses |access-date=2026-03-25 |website=Robert Bosch Stiftung}}</ref>
tbbb2pksjt7dzxrekcrutfn10y43mec
51625
51624
2026-05-18T11:57:01Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51625
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433</ref>
=== Okwebuuza, okusomesa n’obukulembeze obulimu okulowooza ===
Okuva lwe yava mu mirimu gy’obukulembeze obukulu, Nakaweesi abadde akola ng’omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna eyeetongodde, ng’atadde essira ku kuzimba enteekateeka z’embeera z’abantu ezibatwala mu maaso, okubaga enkola, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu. <ref>https://www.psi.org/sctg-leadership/solome-nakaweesi-kimbugwe/</ref> Yaweereza ng’omukiise w’eggwanga mu kitongole kya [[Robert Bosch Stiftung]], ng’akola ku pulojekiti z’okutumbula abakyala mu kukola okusalawo mu bitongole bya gavumenti. <ref name="Bosch">{{Cite web |title=Country Analysis: Leadership for Advancing Women's Rights in Public Decision-Making Processes |url=https://www.bosch-stiftung.de/en/publication/country-analysis-leadership-advancing-womens-rights-public-decision-making-pocesses |access-date=2026-03-25 |website=Robert Bosch Stiftung}}</ref>
t3ktd2qkfz39m71onnlb15z4r0fqa0d
51626
51625
2026-05-18T11:58:39Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349666854|Solome Nakaweesi Kimbugwe]]"
51626
wikitext
text/x-wiki
'''Solome Nakaweesi Kimbugwe''' Munnayuganda omulwanirizi w’abakyala, omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna, era omukulembeze w’endowooza ng’alina obumanyirivu obusoba mu makumi asatu mu kutumbula eddembe ly’abakyala, obwenkanya mu kikula ky’abantu, n’obwenkanya mu bantu okwetoloola Africa. Abaddeko mu bifo by’obukulembeze mu bibiina ebinene ebirwanirira eddembe ly’abakyala era ne mu kukola enkola, okuzimba okutambula, n’okusomesa abakyala. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Solome Nakaweesi Kimbugwe yazaalibwa Sarah Naiga‐Muwayira n’omugenzi Gaster Muwayire‐Nakana Kimbugwe. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Pulayimale yagisomera ku ssomero lya [[Uganda Martyrs]] Namugongo, Siniya naagisomerako ku Gombe Secondary School, era naagimaliririza ku [[Trinity College Nabbingo]] . <ref name="NewVisionProfile" />
Yafuna diguli esooka eya [[Bachelor of Social Science]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1997 ne diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana okuva mu yunivasite ya [[University of East Africa Anglia]], Norwich, Bungereza, mu 2000. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref name="FOWODE">https://fowode.org/our_board/111/</ref>
== Omulimu gwe ==
=== Emirimu egyasooka ne UWONET ===
Nakaweesi yatandika okulwanirira eddembe mu myaka gya 1990. Yaliko omukwanaganya w’ekibiina kya Uganda Women’s Network (UWONET), omukago ogukulembedde mu kulwanirira abakyala n’okubanoonyeza emikisa mu Uganda. Mu kifo ekyo, yasiimibwa olw’okugaziya enkolagana ng’ayita mu nkolagana n’emikutu gy’amawulire n’okuddukanya abantu oluusi abaali abazibu bookukolagana nabo n’obukugu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://allafrica.com/stories/200501280669.html</ref>
Yafuuka muttutumufu okusingawo mu 2006, ngali wamu n’ekibinja ky’abakyala abalwanirizi b’eddembe, baayanjula era ne balwanirira nnyo omuzannyo ogwasooka mu Uganda ogwa ''The Vagina Monologues'' – omuzannyo ogukwata ku butabanguko mu by’okwegatta ku bakyala. Okufulumya kuno kwawerebwa olukiiko lw’amawulire, kyokka kampeyini eno yaleetawo okukubaganya ebirowoozo okunene ku ddembe ly’abakyala mu by’okwegatta n’obutabanguko obwekuusa ku kikula ky’abantu. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> Nga yeefumiitirizza ku kitundu ekyo, oluvannyuma Nakaweesi yawandiika nti kampeyini eno “yasumulula omuwendo gw'okuwakanyizibwa omunene” era n’eguteeka akabi ak’amaanyi eri ekibiina ky’abakyala, wabula ate kyawaliriza emboozi eyali yeetaagisa mu bantu ku by’okwegatta n’okufugibwa kw’abakyala. <ref name="JustAssociates">https://justassociates.org/wp-content/uploads/2022/02/women_navigate_power-stories_of_rights_to_work.pdf</ref>
=== Akina Maama wa Afrika ===
Ku ntandikwa ya 2007, Nakaweesi yalondebwa okuba Executive Director w'ekitongole kya [[Akina Maama wa Afrika|Akina Mama wa Afrika]], ekitongole ekigatta abakyala ba African nga ekitebe kyabwe ekikulu kiri London (oluvannyuma ne kigenda e Kampala). Ono ye mukyala Munnayuganda eyasooka okukwata ekifo kino, kye yayogerako ng’ekyalimu okuvuganya okw’amaanyi. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://pambazuka.org/governance/akina-mama-wa-afrika-appoint-new-ed</ref>
Mu kiseera kye, yakulembera enteekateeka mu kukulaakulanya obukulembeze bw’abakyala, okubunyisa enkola, n’okuzimba entambula okwetoloola ssemazinga. Era yawagira emirimu gya ofiisi ya Akina Mama ey’ekitundu eyali mu Kampala, ng’agenda mu maaso n’okufuga emirimu gy’eddembe ly’abakyala mu Uganda. <ref name="NewVisionProfile">https://www.newvision.co.ug/news/1172090/career-cost-nakaweesi-family</ref> <ref>https://www.afyanahaki.org/team/solome-nakaweesi/</ref>
=== Ekitongole kya Nabagereka Development Foundation ===
Oluvannyuma Nakaweesi yaweereza ng’akulira ekitongole kya Nabagereka Development Foundation, ekyatandikibwawo nga kiri wansi w'okulungamizibwa kwa [[Nnaabagereka wa Buganda|Nnabagereka wa Buganda]], [[Sylvia Nagginda]]. Mu kifo kino, yalabirira pulogulaamu ezikwata ku kugonjoola ensonga y'okufuna embuto mu bavubuka, okusomesa abawala, n’okutumbula amaka. <ref name="URN_Teenage">https://ugandaradionetwork.net/story/nabagereka-foundation-out-to-curb-teenage-pregnancy?districtId=732</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nabagereka-foundation-to-focus-on-teenage-pregnancies-1574508</ref> Omulimu gwe gwalagibwa mu mikutu gy’amawulire mu Uganda, omuli kaweefube w’okuyunga abawala n’abantu be beegomba n’okusiga empisa mu bavubuka. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/girls-connect-with-role-models-at-imara-festi-NV_170433</ref>
=== Okwebuuza, okusomesa n’obukulembeze obulimu okulowooza ===
Okuva lwe yava mu mirimu gy’obukulembeze obukulu, Nakaweesi abadde akola ng’omuwi w’amagezi ku nkulaakulana y’ensi yonna eyeetongodde, ng’atadde essira ku kuzimba enteekateeka z’embeera z’abantu ezibatwala mu maaso, okubaga enkola, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu. <ref>https://www.psi.org/sctg-leadership/solome-nakaweesi-kimbugwe/</ref> Yaweereza ng’omukiise w’eggwanga mu kitongole kya [[Robert Bosch Stiftung]], ng’akola ku pulojekiti z’okutumbula abakyala mu kukola okusalawo mu bitongole bya gavumenti. <ref name="Bosch">https://www.bosch-stiftung.de/en/publication/country-analysis-leadership-advancing-womens-rights-public-decision-making-pocesses</ref>
gn0x4yy2d0wu81v0o3lnp6td2sbzc11
Naana Eyiah Quansah
0
13761
51355
2026-05-17T13:31:44Z
MEvalyn
9841
Created page
51355
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
slnmrw4wdge4cenesfkj2wpzo0gyr0s
51357
51355
2026-05-17T13:34:13Z
MEvalyn
9841
51357
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
00lno0k135wyualeeyfwdidk3j84le9
51358
51357
2026-05-17T13:35:02Z
MEvalyn
9841
51358
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Ebyobufuzi ==
kksexxylj3w3kqaml5q6nlrf3dmsubr
51359
51358
2026-05-17T13:35:49Z
MEvalyn
9841
51359
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
fvokj6g1fr287nmbzjm56fyoke0ac57
51360
51359
2026-05-17T13:37:01Z
MEvalyn
9841
51360
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
41lnbh5kus6i47rsyt0dshuh4lk1sew
51361
51360
2026-05-17T13:38:28Z
MEvalyn
9841
51361
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
5mlxbl1r1p3ifcmur1yu1xdks04is7z
51362
51361
2026-05-17T13:40:03Z
MEvalyn
9841
51362
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu
=== Obukiiko ===
taphpqqa6qhubbaj47o7mnlt1arvj1z
51363
51362
2026-05-17T13:40:18Z
MEvalyn
9841
51363
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
ps9bgv1hjsemb4fcmbbct5tmpktyzb3
51364
51363
2026-05-17T13:41:40Z
MEvalyn
9841
/* Obukiiko */
51364
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
fyhyhuvfpu6fofjpsah1xtk7stm0jz8
51365
51364
2026-05-17T13:42:09Z
MEvalyn
9841
51365
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
9epsvdem5lh5a8y5yqgdrq933gpadfe
51367
51365
2026-05-17T13:44:57Z
MEvalyn
9841
51367
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
== Ebyokulabirako ==
gc22npdg43larbsteva2ad8pw0gbb31
51368
51367
2026-05-17T13:45:19Z
MEvalyn
9841
51368
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
== Ebyokulabirako ==
3b4cv3dp44oghifeifvocvtjx2qch5y
51369
51368
2026-05-17T13:45:36Z
MEvalyn
9841
51369
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
jp2bsziqlhqdtnph67vcrelsqx6j23o
51371
51369
2026-05-17T13:46:47Z
MEvalyn
9841
Added reference
51371
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
8mzh4ks0mfywqq74lhotltfejbr1i5z
51372
51371
2026-05-17T13:47:15Z
MEvalyn
9841
51372
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
6i3qsmcr3m6ur0ctyl7m08b43i60xqn
51373
51372
2026-05-17T13:47:48Z
MEvalyn
9841
51373
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
17dafcfukw9ukecxcwwr4quogd59j1h
51374
51373
2026-05-17T13:48:21Z
MEvalyn
9841
51374
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
f24ovqvbgsrmyktfpbx1lenush7nymh
51375
51374
2026-05-17T13:48:51Z
MEvalyn
9841
51375
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
0puqd803pqi6jy6dz1ekveeprkin23e
51376
51375
2026-05-17T13:49:38Z
MEvalyn
9841
Added reference
51376
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
fi4fnl9mocu4pil9ft9vwxwskeizrft
51377
51376
2026-05-17T13:50:16Z
MEvalyn
9841
Added reference
51377
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
s1bcil3kjz8sdt0ef27ltb3x0mbmkzs
51378
51377
2026-05-17T13:50:51Z
MEvalyn
9841
51378
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
4adek04r7o58acdnozs2z1xk9pajq4c
51379
51378
2026-05-17T13:51:32Z
MEvalyn
9841
51379
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
a9ds34fxy9scsr29si2100o55umo4uh
51380
51379
2026-05-17T13:52:04Z
MEvalyn
9841
Added reference
51380
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
2dh3x154t6smgcknca8g4gf8u1s9jbn
51381
51380
2026-05-17T13:52:50Z
MEvalyn
9841
51381
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
eg6gx5ynw8m7lw0arkvn55r3jbjgbi7
51382
51381
2026-05-17T13:53:18Z
MEvalyn
9841
51382
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
qqyfa1i3v7nlkeds6f7jtr7a4nhs7ih
51383
51382
2026-05-17T13:53:56Z
MEvalyn
9841
51383
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
fpjyupkcodpylxqmt64djnkcyy4wlc6
51385
51383
2026-05-17T13:54:47Z
MEvalyn
9841
51385
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
9bhbaahtqrxrrjtpm7vdubb1ng2fk2h
51386
51385
2026-05-17T13:55:45Z
MEvalyn
9841
51386
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
obkfs0ciwbz5r4k1clwu69ldrdtgqh2
51387
51386
2026-05-17T13:56:33Z
MEvalyn
9841
51387
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
<references />
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
5f99vqve832wpehe315ul93wtue0i2c
51389
51387
2026-05-17T13:57:44Z
MEvalyn
9841
51389
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
<references />
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
1zybf3vnlqdbxdggyyibt878xv6x3l3
51390
51389
2026-05-17T13:59:49Z
MEvalyn
9841
51390
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
hhcu3c7vi4zuq884orwfx9y7kkwa0k7
51391
51390
2026-05-17T14:00:32Z
MEvalyn
9841
51391
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.
== Ebyokulabirako ==
e32nth7xqlz2ck4ujzkk4031k1g2ycy
51392
51391
2026-05-17T14:01:05Z
MEvalyn
9841
51392
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
isd5yanxt673qfrl9nkxmfrki69mmfm
51393
51392
2026-05-17T14:02:12Z
MEvalyn
9841
51393
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central". ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
1bsteitlofnv4z060mwffzz9uat0zcm
51394
51393
2026-05-17T14:03:02Z
MEvalyn
9841
/* Ebyokulabirako */
51394
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
2lprct58gc7rrxjxe3je63d56zt2lot
51396
51394
2026-05-17T14:03:37Z
MEvalyn
9841
51396
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>"MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana". ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
4940zyjx8tvxeytgc7fd8subciwdqgl
51397
51396
2026-05-17T14:04:15Z
MEvalyn
9841
51397
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>"Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister". ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
cuc7jgwnyq63stxr9pcte77f3mvdmlz
51398
51397
2026-05-17T14:05:49Z
MEvalyn
9841
51398
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees". ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
7vu83orcesgo9oe8z0hnrhuo3q0h11i
51399
51398
2026-05-17T14:06:21Z
MEvalyn
9841
/* Ebyokulabirako */
51399
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). "British Royal Army member donates equipment to GNFS". ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
eknmglh6hm4bw734oq24cjau1hvyig9
51400
51399
2026-05-17T14:06:54Z
MEvalyn
9841
51400
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>"Parliament of Ghana". ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
d9n48n51z1m8fkxvp93vic74r00i2mm
51402
51400
2026-05-17T14:07:22Z
MEvalyn
9841
51402
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>"Parliament of Ghana". ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
kk7w5oolvx94ifkit2jl96l4ht7c97u
51403
51402
2026-05-17T14:07:58Z
MEvalyn
9841
51403
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>"MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly". ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
nji7ulhjos81tlls91k9xqe0ir0rsn2
51404
51403
2026-05-17T14:08:27Z
MEvalyn
9841
51404
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE". ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
qudlblfwnsazn7pd35oj6daq1ol1xb7
51405
51404
2026-05-17T14:08:57Z
MEvalyn
9841
51405
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). "Central Region gets six women Parliamentarians". ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
90hv7g1pcqdtd7p1lzz2fuu2oyjaavw
51406
51405
2026-05-17T14:10:08Z
MEvalyn
9841
51406
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com". ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
6xe6v6ua31vwa40i9yu3l39r5bh9heh
51407
51406
2026-05-17T14:10:47Z
MEvalyn
9841
51407
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
mm5gkcgpg03nkxlr6fopwtxdcc2uly3
51408
51407
2026-05-17T14:11:23Z
MEvalyn
9841
51408
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results". ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
46t48s14pswqgef5ebbqegswroofed4
51409
51408
2026-05-17T14:12:21Z
MEvalyn
9841
51409
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>"Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana". ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
fwrokswfn09h953pyrp2tas6p5pw5hv
51410
51409
2026-05-17T14:13:12Z
MEvalyn
9841
51410
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>"Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style". ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
bk012whkv6trlcvdpmc98abbm5ya99v
51411
51410
2026-05-17T14:13:52Z
MEvalyn
9841
51411
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>"MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals". ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
eyyb5qa8p44jczgtrpbcoc4nx8whfy2
51412
51411
2026-05-17T14:16:00Z
MEvalyn
9841
51412
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -". Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
07u2cbjbbuzml7v26juwklfznghlyo1
51413
51412
2026-05-17T14:16:53Z
MEvalyn
9841
51413
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>"120 needy students in Gomoa Central get support from MP". ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
732y7sjn1wxmbgkxolsnv8y6esauxe1
51414
51413
2026-05-17T14:18:08Z
MEvalyn
9841
51414
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>[16]
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[17]
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[http://www.ghanadistricts.com/Home/ReaderDistrict/6426ed9-5218-4c73-a4 "120 needy students in Gomoa Central get support from MP"]. ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
b4f9a6ib7v6cwga5svaqv2n2wq0f6qe
51415
51414
2026-05-17T14:18:42Z
MEvalyn
9841
51415
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref>[1][2][3] Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref>[9][10] Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[http://www.ghanadistricts.com/Home/ReaderDistrict/6426ed9-5218-4c73-a4 "120 needy students in Gomoa Central get support from MP"]. ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
9451ehxb1n8dafa0t8c1i89spki3c5f
51416
51415
2026-05-17T14:20:49Z
MEvalyn
9841
51416
wikitext
text/x-wiki
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[http://www.ghanadistricts.com/Home/ReaderDistrict/6426ed9-5218-4c73-a4 "120 needy students in Gomoa Central get support from MP"]. ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
9qwom0u55tg9g913xg92meuvsweux0x
51417
51416
2026-05-17T14:22:40Z
MEvalyn
9841
Added infobox
51417
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|infobox=Q58175406}}
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[http://www.ghanadistricts.com/Home/ReaderDistrict/6426ed9-5218-4c73-a4 "120 needy students in Gomoa Central get support from MP"]. ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
1m0bjnndefsbkuzbjw8ilvvzjf2mbvi
51418
51417
2026-05-17T14:25:09Z
MEvalyn
9841
Added infobox
51418
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q58175406}}
Naana Eyiah munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of Ghana.<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[http://www.ghanadistricts.com/Home/ReaderDistrict/6426ed9-5218-4c73-a4 "120 needy students in Gomoa Central get support from MP"]. ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
2p4e1y9avslr1brah042e7pstp9cj5j
51419
51418
2026-05-17T14:25:51Z
MEvalyn
9841
51419
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q58175406}}
'''Naana Eyiah''' munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of [[Ghana]].<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[http://www.ghanadistricts.com/Home/ReaderDistrict/6426ed9-5218-4c73-a4 "120 needy students in Gomoa Central get support from MP"]. ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
dqtht5k7rlwj98wcnjt6kg40e314wue
51420
51419
2026-05-17T14:30:10Z
MEvalyn
9841
51420
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q58175406}}
'''Naana Eyiah''' munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of [[Ghana]].<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[http://www.ghanadistricts.com/Home/ReaderDistrict/6426ed9-5218-4c73-a4 "120 needy students in Gomoa Central get support from MP"]. ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
2iggb56bplioiynyt6u4h1yfvwxsnej
51421
51420
2026-05-17T14:34:26Z
MEvalyn
9841
51421
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q58175406}}
'''Naana Eyiah''' munnabyabufuzi Omuganda era mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party. Yali mubaka wa palamenti owa Gomoa Central Constituency mu Central Region of [[Ghana]].<ref>Nkrumah, Benedict Kweku. [https://www.modernghana.com/news/854369/mp-advocates-for-girl-child-education-in-gomoa-central.html "MP Advocates For Girl-Child Education In Gomoa Central"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>Agbey, Gilbert Mawuli. [https://www.graphic.com.gh/news/politics/naana-eyiah-supports-gomoa-obuasi-health-centre.html "Naana Eyiah supports Gomoa Obuasi Health Centre"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2018-11-02.</ref><ref>[https://www.newsghana.com.gh/mp-settles-bills-of-55-gyaman-shs-students/ "MP settles bills of 55 Gyaman SHS students | News Ghana"]. ''NewsGhana''. Retrieved 2018-11-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ensonga z'omunda.<ref>[https://www.mint.gov.gh/police-ladies-association-calls-on-interior-deputy-minister/ "Police Ladies Association calls on Interior Deputy Minister"]. ''Ministry of the Interior│Republic of Ghana''. July 30, 2021. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Agyeman, Nana Konadu (19 June 2021). [https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-news-parliament-approves-second-batch-deputy-ministerial-appointees.html# "Parliament approves second batch deputy ministerial appointees"]. ''Daily Graphic''. Accra, Ghana. Retrieved 2 December 2022.</ref><ref>GTonline (2022-09-09). [https://www.ghanaiantimes.com.gh/british-royal-army-member-donates-equipment-to-gnfs/ "British Royal Army member donates equipment to GNFS"]. ''Ghanaian Times''. Accra, Ghana. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Naana Eyiah yazaalibwa nga 14 Ogwokubiri 1963 era ava mu Gomoa Lome mu Masekkati ga Ghana. Yalina dipulooma mu by'okuddukanya pulojekiti mu 2017.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''www.parliament.gh''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2024-08-29.</ref>
== Emirimu ==
Eyiah ye yali akulira Naaba Company Limited.<ref>[https://web.archive.org/web/20230328052154/https://parliament.gh/mps?mp=26 "Parliament of Ghana"]. ''parliament of ghana''. Archived from the original on 2023-03-28. Retrieved 2022-12-02. </ref>
== Ebyobufuzi ==
Naana Eyiah mmemba mu kibiina kya New Patriotic Party.<ref>[https://www.modernghana.com/news/842561/mp-commends-president-akufo-addo-for-creating-gomoa-central.html "MP Commends President Akufo Addo for creating Gomoa Central District Assembly"]. ''Modern Ghana''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>Allotey, Godwin Akweiteh (2016-10-07). [https://citifmonline.com/2016/10/npps-gomoa-central-candidate-cant-unseat-appoh-dce/ "NPP's Gomoa Central candidate can't unseat Appoh – DCE"]. ''Citi 97.3 FM - Relevant Radio. Always''. Retrieved 2022-12-02.</ref> Yali omumyuka wa minisita w'ebyettaka n'ebyobugagga eby'omu ttaka.<ref>Agyeman, Adwoa (2020-12-14). [https://www.adomonline.com/central-region-gets-six-women-parliamentarians/ "Central Region gets six women Parliamentarians"]. ''Adomonline.com''. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[https://www.myjoyonline.com/deputy-minister-of-lands-and-natural-resources-breaks-ground-for-6-unit-classroom-block/ "Deputy Minister of Lands and Natural Resources breaks ground for 6-unit classroom block - MyJoyOnline.com"]. ''www.myjoyonline.com''. 2020-09-10. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2016 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2016 mu Ghana, yawangula ekifo ky'omubaka wa paliyamenti owa Gomoa Central Constituency n'obululu 14,178 ekyamufuula ebitundu 51.6% ku bululu bwonna obwakubibwa, ng'omubaka wa paliyamenti owa NDC Rachel Florence Appoh yalina obululu 12,858 ekyamufuula ebitundu 46.8% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate omubaka wa paliyamenti owa CPP Emmanuel Appoh Mensah yalina obululu 280 ekyamufuula ebitundu 1.0% ku bululu bwonna obwakubibwa ate omubaka wa paliyamenti owa PPP Grace Ignophia Appiah yalina obululu 174 ekyamufuula ebitundu 0.6% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002034/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/central/gomoa_central/ "2016 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Okulonda kwa 2020 ===
Mu kulonda kwa bonna okwa 2020 mu Ghana, yaddamu n'awangula ekifo kya paalamenti ekya Gomoa Central Constituency n'obululu 20,527 ekyamufuula ebitundu 56.81% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDC Jonamoah Moses Jehu-Appiah yalina obululu 14,568 ekyamufuula ebitundu 42.32% ku bululu bwonna obwakubibwa, ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya GUM Hannah Chrissam yalina obululu 561 ekyamufuula ebitundu 1.6% ku bululu bwonna obwakubibwa ate nga eyeesimba ku kifo kya paalamenti ekya NDP Frank Otchere Painstil yalina obululu 476 ekyamufuula ebitundu 1.3% ku bululu bwonna obwakubibwa.<ref>FM, Peace. [https://web.archive.org/web/20230513002250/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/central/gomoa_central/ "2020 Election - Gomoa Central Constituency Results"]. ''Ghana Elections - Peace FM''. Archived from the original on 2023-05-13. Retrieved 2022-12-02.</ref>
=== Obukiiko ===
Quansah ali ku kakiiko ka Gavumenti akakakasa n'akakiiko k'ebyobulamu.
== Obulamu bw'omuntu ==
Naana Eyiah yeeyita Omukrisitaayo era mufumbo alina omwana omu.<ref>[http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=5375 "Ghana MPs - MP Details - Eyiah, Naana"]. ''GhanaMps''. Retrieved 2018-11-02.</ref>
== Okuyamba ==
Mu Gwokutaano 2019, yawa abakyala abasukka mu 300 mu kitundu kye engoye, emmere n'ebyokunywa.<ref>[https://www.thepublisheronline.com/mothers-day-gomoa-central-mp-celebrates-mothers-in-grand-style/ "Mothers Day: Gomoa Central MP Celebrates Mothers In Grand Style"]. ''The Publisher Online''. 2019-05-15. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokubiri 2020, yawa amalwaliro mu Gomoa Central Constituency ebikozesebwa mu byobulamu n'ebikozesebwa mu ofiisi.<ref>[http://ghanahospitals.org/news/details.php?id=2557 "MP donates items to Health Facilities in Gomoa Central | 7th February, 2020 - Ghana Hospitals"]. ''Ghana hospitals online''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
Mu Gwokuna 2022, yawa abayizi 120 abaatikkirwa mu kitundu kye ebikozesebwa mu masomero nga bayingira mu masomero ga siniya.<ref>hammad (2022-04-17). [https://web.archive.org/web/20221202163916/https://ghanaonlinenews.com/deputy-interior-minister-supports-120-needy-students-in-gomoa-central-2/ "Deputy Interior Minister supports 120 needy students in Gomoa Central -"]. Archived from the original on 2022-12-02. Retrieved 2022-12-02.</ref><ref>[http://www.ghanadistricts.com/Home/ReaderDistrict/6426ed9-5218-4c73-a4 "120 needy students in Gomoa Central get support from MP"]. ''GhanaDistricts''. Retrieved 2022-12-02.</ref>
== Ebyokulabirako ==
ed58zigf8o1eo4y4schtlcqdxztzdu3
Emmanuel Alex Wasswa
0
13762
51366
2026-05-17T13:43:49Z
Musuuza
11013
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343665677|Emmanuel Wasswa]]"
51366
wikitext
text/x-wiki
'''Emmanuel Alex Wasswa''' (yazaalibwa nga 3 Ogwolubereberye 1993) Munnayuganda [[:en:Football_player|omuzannyi w'omupiira]] ow'ekikugu era azannyira mu [[:en:Midfielder|makkati]] mu [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda ey'omupiira]].<ref name="kawowo-join">{{Cite web |last=Kiyingi |first=Ismail Dhakaba |date=27 July 2021 |title=KCCA officially unveils midfielder Emmanuel Wasswa |url=https://kawowo.com/2021/07/27/kcca-officially-unveils-midfielder-emmanuel-wasswa/ |access-date=2 September 2025 |website=Kawowo Sports}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mabuka |first=Dennis |date=2025-06-22 |title=Byekwaso, Muhumuza name CHAN 2024 Uganda Cranes provisional squad - Africa Top Sports |url=https://en.africatopsports.com/2025/06/22/byekwaso-muhumuza-name-chan-2024-uganda-cranes-provisional-squad/ |access-date=2025-09-02 |language=en-US}}</ref>
== Obulamu bwe n’okusoma kwe ==
Wasswa yatandika okuzannya omupiira ogw'okuvuganya ng'ali mu [[Nkumba University]] ne [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]]<ref name="pulse-edu">{{Cite web |date=31 October 2023 |title=Express' Emmanuel Wasswa and his eventful week |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/express-emmanuel-wasswa-and-his-eventful-week-2023103117513070148 |access-date=2 September 2025 |website=Pulse Sports Uganda}}</ref> Yafuna [[:en:Master's_degree|diguli eyookubiri]] mu by’okugula ebintu n’okutambuza ebintu okuva mu yunivasite y’e Nkumba mu mwezi Ogwekkumi 2023, okulaga okwewaayo kwe n'obweyamu eri ebyenjigiriza awamu n'omulimu gwe ogw'omupiira gw'ebigere.<ref name="pulse-edu" />
== Emirimu gye mu kiraabu ==
Wasswa yazannyirako [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] mu mwaka gwa 2021 nga tannaba kwegatta [[Kampala Capital City Authority FC|ku KCCA FC]].<ref name="kawowo-join">{{Cite web |last=Kiyingi |first=Ismail Dhakaba |date=27 July 2021 |title=KCCA officially unveils midfielder Emmanuel Wasswa |url=https://kawowo.com/2021/07/27/kcca-officially-unveils-midfielder-emmanuel-wasswa/ |access-date=2 September 2025 |website=Kawowo Sports}}</ref>
=== KCCA FC ===
Mu Gwomusanvu 2021, yakola endagaano ya myaka esatu ne [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]].<ref name="kawowo-join">{{Cite web |last=Kiyingi |first=Ismail Dhakaba |date=27 July 2021 |title=KCCA officially unveils midfielder Emmanuel Wasswa |url=https://kawowo.com/2021/07/27/kcca-officially-unveils-midfielder-emmanuel-wasswa/ |access-date=2 September 2025 |website=Kawowo Sports}}</ref> Amangu ddala nga yaakagyegattako, yafuna obuvune bw'okwatika kw'omusuwa [[:en:Anterior_cruciate_ligament|ogw’omu maaso mu kitundu ky'ennyama ekigatta amagumba ag'omu vviivi]] mu kiseera nga sizoni tennatandika era n’alongoosebwa mu [[Eddwaaliro ly'e Nsambya|ddwaaliro e Nsambya]].<ref>{{Cite web |date=August 2021 |title=Wasswa undergoes successful surgery |url=https://www.kccafc.co.ug/emmanuel-wasswa-undergoes-successful-surgery/ |access-date=2 September 2025 |website=KCCA FC}}</ref>
=== Okutwalibwa ku bwazike eri Express FC ===
Mu Gwomunaana omwaka gwa 2023, Wasswa yatwalibwa ku bbanja n’agenda mu [[Express FC]] mu sizoni [[:en:Uganda_Premier_League|ya Uganda Premier League]] 2023–24, ng’alina n'akakisa ak'okumuyita okudda oluvannyuma lw'oluzannya olusooka.<ref>{{Cite web |date=1 August 2023 |title=KCCA midfielder joins Express on loan |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/kcca-midfielder-joins-express-on-loan-2023080110521195973 |access-date=2 September 2025 |website=Pulse Sports Uganda}}</ref> <ref>{{Cite web |date=1 August 2023 |title=Kagawa and Wasswa sent on loan |url=https://www.kccafc.co.ug/kagawa-and-wasswa-sent-on-loan/ |access-date=2 September 2025 |website=KCCA FC}}</ref> Yazannya mu mipiira 13 egya liigi, n'ateeba ggoolo nnya n'okuwa asisiti bbiri, era oluusi n'oluusi n'abeera kapiteeni wa ttiimu. Ono era yateeba ggoolo mu mupiira ogwaggwa ne guggweera mu maliri ne [[Kilaabu ya Simba FC|UPDF FC]] ggoolo 1-1.<ref>{{Cite web |date=11 January 2024 |title=Emmanuel Wasswa returns to KCCA |url=https://sportsnation.co.ug/2024/01/11/emmanuel-wasswa-returns-to-kcca/ |access-date=2 September 2025 |website=Sports Nation Uganda}}</ref> <ref name="pulse-edu">{{Cite web |date=31 October 2023 |title=Express' Emmanuel Wasswa and his eventful week |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/express-emmanuel-wasswa-and-his-eventful-week-2023103117513070148 |access-date=2 September 2025 |website=Pulse Sports Uganda}}</ref>
=== Okuddayo mu KCCA ===
KCCA FC yakomyawo Wasswa mu Gwolubereberye gw'omwaka gwa 2024.<ref>{{Cite web |date=10 January 2024 |title=KCCA recall Emmanuel Wasswa from Express loan |url=https://upl.co.ug/kcca-recall-emmanuel-wasswa-from-express-loan/ |access-date=2 September 2025 |website=Uganda Premier League}}</ref> Yawanika obubaka ku mukutu nga yeebaza nnyo abawagizi ba Express olw’obuwagizi bwe baamuwa mu kiseera kye yamala ku bbanja.<ref>{{Cite web |date=10 January 2024 |title=Emmanuel Wasswa pens emotional farewell as he exits Express to make KCCA return |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/emmanuel-wasswa-pens-emotional-farewell-as-he-exits-express-to-make-kcca-return-2024011017564345940 |access-date=2 September 2025 |website=Pulse Sports Uganda}}</ref>
=== Emirimu gye yakola oluvannyuma ===
Mu Gwekkumineebiri 2024, Wasswa ye yateeba ggoolo eyasalawo Express FC bwe yawangula KCCA FC ku ggoolo 1-0 mu Kampala derby.<ref>{{Cite web |date=8 December 2024 |title=Emmanuel Wasswa guides Express past KCCA |url=https://sports.mtn.co.ug/2024/12/08/emmanuel-wasswa-guides-express-past-kcca/ |access-date=2 September 2025 |website=MTN Sports}}</ref>
== Omusono gw’okuzannya ==
Azannyira nnyo mu kifo [[:en:Midfielder|Ky'omu makkati]] oba mu kuziyiza, Wasswa atenderezebwa olw'obwongo bwe n’amagezi ge ag’obukodyo, obukulembeze, n’engeri gyakola ennyo nga azannya.<ref name="pulse-edu">{{Cite web |date=31 October 2023 |title=Express' Emmanuel Wasswa and his eventful week |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/express-emmanuel-wasswa-and-his-eventful-week-2023103117513070148 |access-date=2 September 2025 |website=Pulse Sports Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.pulsesports.ug/football/story/express-emmanuel-wasswa-and-his-eventful-week-2023103117513070148 "Express' Emmanuel Wasswa and his eventful week"]. ''Pulse Sports Uganda''. 31 October 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2 September</span> 2025</span>.</cite></ref>
== Obulamu bwe ==
Wasswa amanyiddwa nnyo olw’okukulembeza ebituukiddwaako mu kusoma n’afuna diguli eyookubiri mu mwaka gwa 2023 ate ng’akuuma omupiira gwe.<ref name="pulse-edu">{{Cite web |date=31 October 2023 |title=Express' Emmanuel Wasswa and his eventful week |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/express-emmanuel-wasswa-and-his-eventful-week-2023103117513070148 |access-date=2 September 2025 |website=Pulse Sports Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.pulsesports.ug/football/story/express-emmanuel-wasswa-and-his-eventful-week-2023103117513070148 "Express' Emmanuel Wasswa and his eventful week"]. ''Pulse Sports Uganda''. 31 October 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2 September</span> 2025</span>.</cite></ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Kiraabu ===
{{Updated|2 September 2025}}
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
!Ebiro
! Kiraabu
! Liigi
! Apps
! Goolo
|-
| 2021. Omuntu w’abantu
| [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa ya Uganda]]
| [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]]
|
|
|-
| 2021–22
| [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]]
| [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]]
|
|
|-
| 2022–23
| KCCA FC
| Uganda Premier League
|
|
|-
| 2023–24
| → [[Express FC]] (ebbanja)
| Uganda Premier League
| 13
| 4. 4.
|-
| 2024–25
| KCCA FC
| Uganda Premier League
|
|
|-
! colspan="3" | Okugatta
! 13+
! 4+
|}
== Laba ne ==
* [[:en:Reagan_Mpande|Reagan Mpande, omusajja omulala]]
* [[:en:Allan_Okello|Allan Okello, omuwandiisi w’ebitabo]]
* [[:en:Denis_Omedi|Denis Omedi, omusajja omulala]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://www.kccafc.co.ug/ Omukutu omutongole ogwa KCCA FC]
* [https://upl.co.ug/ Ebifa mu liigi ya Uganda Premier]
3fd4sfs1txzp8ggraa0wtil3dgovojr
Ssozi Shaka
0
13763
51401
2026-05-17T14:07:21Z
Musuuza
11013
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337200020|Ssozi Shaka]]"
51401
wikitext
text/x-wiki
'''Ssozi Shaka''' (yazaalibwa nga 2 Ogwokubiri 1994) Munnayuganda [[:en:Football_player|omuzannyi w'omupiira]] era azannya nga [[:en:Forward_(association_football)|muteebi]] mu kiraabu y'omupiira [[:en:Heegan_FC|eya Heegan]] mu [[Somalia]] .<ref name=":0">{{Cite web |last=Kawalya |first=Brian |date=15 February 2021 |title=Ssozi Shaka: Busoga New Forward Targets More After Debut Goal |url=https://sportsnation.co.ug/ssozi-shaka-busoga-new-forward-targets-more-after-debut-goal/ |access-date=2 September 2025 |website=SportsNation |language=en}}</ref> <ref name=":3">{{Cite web |title=Ssozi Shaka (Heegan) Stats - Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/player/shaka-ssozi/GWvUae61/ |access-date=17 September 2025 |website=www.flashscore.com |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Ssozi omupiira yagutandikira ku myaka emito. Yeegatta ku Nyaminya soccer academy mu mwaka gwa 2006 n’azannyira ttiimu eno okutuusa mu mwaka gwa 2010. Yazannya ne mu kiraabu ya Nyaminya Football okuva mu mwaka gwa 2011 okutuuka mu 2015. Yeyongera mu maaso n’agenda mu [[BUL Jinja FC|BUL FC]] (2015–2017), [[Kyetume FC|Kyetume Football club]] (2018–2019) ne [[Nyamityobora FC|Nyamityobora]] (Ogwomwenda 2019 – Ogwolubereberye 2021).<ref name=":0">{{Cite web |last=Kawalya |first=Brian |date=15 February 2021 |title=Ssozi Shaka: Busoga New Forward Targets More After Debut Goal |url=https://sportsnation.co.ug/ssozi-shaka-busoga-new-forward-targets-more-after-debut-goal/ |access-date=2 September 2025 |website=SportsNation |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKawalya2021">Kawalya, Brian (15 February 2021). [https://sportsnation.co.ug/ssozi-shaka-busoga-new-forward-targets-more-after-debut-goal/ "Ssozi Shaka: Busoga New Forward Targets More After Debut Goal"]. ''SportsNation''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2 September</span> 2025</span>.</cite></ref>
== Emirimu gye ==
=== BIDCO Uganda Limited Kiraabu y'omupiira e Jinja ===
Ssozi yazannyirako mu kiraabu ya [[BUL Jinja FC|BIDCO Uganda Limited Jinja Football Club]] okuva mu mwaka gwa 2015 okutuuka mu 2018 era yazannya ne mu sizoni y'omwaka gwa 2018–19.<ref name=":2">{{Cite web |date=2 February 1994 |title=Shaka Ssozi |url=https://upl.co.ug/player/shaka-ssozi/ |access-date=4 September 2025 |website=Uganda Premier League - Official Website |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo ku [[Kilaabu ya Simba FC|Simba SC]] mu mwaka gwa 2016 <ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=12 April 2016 |title=Ssozi scores debut strike for BUL in victory over struggling Simba |url=https://kawowo.com/2016/04/12/ssozi-scores-debut-strike-for-bul-in-victory-over-struggling-simba/ |access-date=17 September 2025 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref>
==== KIRAABU Y'OMUPIIRA EYA BUSOGA UNITED ====
Mu mwaka gwa 2020, Ssozi yakyuka n’agenda mu [[Busoga United Football Club|kiraabu y’omupiira eya Busoga United]] n’ateeba ggoolo 4 mu sizoni y’omupiira ey'omwaka gwa 2020–21. Yateeba ggoolo 5 mu sizoni y'omwaka gwa 2021–22 <ref name=":2">{{Cite web |date=2 February 1994 |title=Shaka Ssozi |url=https://upl.co.ug/player/shaka-ssozi/ |access-date=4 September 2025 |website=Uganda Premier League - Official Website |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://upl.co.ug/player/shaka-ssozi/ "Shaka Ssozi"]. ''Uganda Premier League - Official Website''. 2 February 1994<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">4 September</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite news|title=Ssozi Shaka's career {{!}} BeSoccer|url=https://www.besoccer.com/player/career-path/ssozi-shaka-3131111|archive-url=https://web.archive.org/web/20240830122412/https://www.besoccer.com/player/career-path/ssozi-shaka-3131111|archive-date=30 August 2024|access-date=17 September 2025|language=en}}</ref>
Mu mwaka gwa 2023,Shaka yeegatta ku [[:en:Heegan_FC|Heegan]] mu mwaka gwa 2023 n’ateeba ggoolo 4 mu sizoni y'omwaka gwa 2023–24 ne ggoolo 7 mu sizoni y'omwaka gwa 2024–25.<ref name=":3">{{Cite web |title=Ssozi Shaka (Heegan) Stats - Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/player/shaka-ssozi/GWvUae61/ |access-date=17 September 2025 |website=www.flashscore.com |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.flashscore.com/player/shaka-ssozi/GWvUae61/ "Ssozi Shaka (Heegan) Stats - Flashscore.com"]. ''www.flashscore.com''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">17 September</span> 2025</span>.</cite></ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Reagan_Mpande|Reagan Mpande, omusajja omulala]]
* [[Elvis Ngondwe|Omuyimbi Elvis Npondwe]]
* [[:en:Denis_Omedi|Denis Omedi, omusajja omulala]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
kc26vlvcdhucya0cwljihgomydef9rs
Glory Emmanuel Edet
0
13764
51425
2026-05-17T16:22:12Z
MEvalyn
9841
Created page with "Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.[1] Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutand..."
51425
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.[1] Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).
bskkpp9nuys8yjomamep08x8lp8tmvi
51426
51425
2026-05-17T16:22:33Z
MEvalyn
9841
51426
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.[1] Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.
dquh9ri9unwio3hbbr9obt3gdndaxtz
51427
51426
2026-05-17T16:23:49Z
MEvalyn
9841
51427
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.[1] Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.[1] Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.
b48finjh02qg4cdlduklxdw3u49jd8w
51428
51427
2026-05-17T16:25:20Z
MEvalyn
9841
51428
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.[1] Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.[1] Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
1ybf344i1eqkxq8egis67cd08bdojt1
51429
51428
2026-05-17T16:25:39Z
MEvalyn
9841
51429
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.[1] Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.[1] Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.
1f99ziia3ee94cif7mdq6517t5h6vq8
51430
51429
2026-05-17T16:57:00Z
MEvalyn
9841
51430
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref>"We have transformed prostitutes into entrepreneurs". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.[1] Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.
== Ebijuliziddwa ==
00guq2a6925rdhn9unh2p4z6sw966cl
51431
51430
2026-05-17T16:57:29Z
MEvalyn
9841
51431
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref>"We have transformed prostitutes into entrepreneurs". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>"Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.[1] Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.
== Ebijuliziddwa ==
hr5c861urawx9isag2e9kyvw25lhxhl
51432
51431
2026-05-17T16:57:59Z
MEvalyn
9841
51432
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref>"We have transformed prostitutes into entrepreneurs". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>"Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref>"Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government". ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.[1] Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.
== Ebijuliziddwa ==
6ixvprcwr3440d85cj37va1w9dubefd
51433
51432
2026-05-17T16:58:28Z
MEvalyn
9841
51433
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref>"We have transformed prostitutes into entrepreneurs". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>"Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref>"Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government". ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.[1] Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>"Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State". ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.
== Ebijuliziddwa ==
fngv2fhybhz6wb1og467tokfs0mlm1p
51434
51433
2026-05-17T16:58:55Z
MEvalyn
9841
51434
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">"We have transformed prostitutes into entrepreneurs". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>"Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref>"Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government". ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>"Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State". ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.
== Ebijuliziddwa ==
bcfu9mqdvqv8raxot8ykr0xgasfmiss
51435
51434
2026-05-17T16:59:26Z
MEvalyn
9841
51435
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">"We have transformed prostitutes into entrepreneurs". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>"Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">"Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government". ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>"Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State". ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
iude57e1002hveez57x8lix268ohhz1
51436
51435
2026-05-17T16:59:58Z
MEvalyn
9841
51436
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">[https://m.guardian.ng/guardian-woman/we-have-transformed-prostitutes-into-entrepreneurs/ "We have transformed prostitutes into entrepreneurs"]. ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>"Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">"Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government". ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>"Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State". ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
70almrempswox8o2oe9j4zzwvzryn4q
51437
51436
2026-05-17T17:00:29Z
MEvalyn
9841
51437
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">[https://m.guardian.ng/guardian-woman/we-have-transformed-prostitutes-into-entrepreneurs/ "We have transformed prostitutes into entrepreneurs"]. ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>[https://www.vanguardngr.com/2021/03/betta-edu-commissions-university-of-calabar-holding-bay-isolation-center/ "Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">"Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government". ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>"Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State". ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
fqeuz7x30yv7h6ptmcdawm4dytjzb4v
51438
51437
2026-05-17T17:00:58Z
MEvalyn
9841
51438
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">[https://m.guardian.ng/guardian-woman/we-have-transformed-prostitutes-into-entrepreneurs/ "We have transformed prostitutes into entrepreneurs"]. ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>[https://www.vanguardngr.com/2021/03/betta-edu-commissions-university-of-calabar-holding-bay-isolation-center/ "Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20190702020621/https://akwaibomstate.gov.ng/dr-glory-edet/ "Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government"]. ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>"Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State". ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
tl7bodxm76tbw3xstg5nscrxkuw36h1
51439
51438
2026-05-17T17:01:22Z
MEvalyn
9841
51439
wikitext
text/x-wiki
Glory Emmanuel Edet listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">[https://m.guardian.ng/guardian-woman/we-have-transformed-prostitutes-into-entrepreneurs/ "We have transformed prostitutes into entrepreneurs"]. ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>[https://www.vanguardngr.com/2021/03/betta-edu-commissions-university-of-calabar-holding-bay-isolation-center/ "Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20190702020621/https://akwaibomstate.gov.ng/dr-glory-edet/ "Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government"]. ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>[http://www.thenigerianvoice.com/news/222038/her-excellency-martha-emmanuel-and-dr-glory-edet-synergy-th.html "Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State"]. ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
9a73tt3jnfq7kcgo7uakv0i7e8g77di
51440
51439
2026-05-17T17:01:42Z
MEvalyn
9841
51440
wikitext
text/x-wiki
'''Glory Emmanuel Edet''' listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">[https://m.guardian.ng/guardian-woman/we-have-transformed-prostitutes-into-entrepreneurs/ "We have transformed prostitutes into entrepreneurs"]. ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>[https://www.vanguardngr.com/2021/03/betta-edu-commissions-university-of-calabar-holding-bay-isolation-center/ "Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukuŋŋaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20190702020621/https://akwaibomstate.gov.ng/dr-glory-edet/ "Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government"]. ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>[http://www.thenigerianvoice.com/news/222038/her-excellency-martha-emmanuel-and-dr-glory-edet-synergy-th.html "Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State"]. ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
stupwwv1dnfk3mmwj34n84r6yd9q104
51441
51440
2026-05-17T17:04:33Z
MEvalyn
9841
Edited the word
51441
wikitext
text/x-wiki
'''Glory Emmanuel Edet''' listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">[https://m.guardian.ng/guardian-woman/we-have-transformed-prostitutes-into-entrepreneurs/ "We have transformed prostitutes into entrepreneurs"]. ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>[https://www.vanguardngr.com/2021/03/betta-edu-commissions-university-of-calabar-holding-bay-isolation-center/ "Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukungaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20190702020621/https://akwaibomstate.gov.ng/dr-glory-edet/ "Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government"]. ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu Nigeria.<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>[http://www.thenigerianvoice.com/news/222038/her-excellency-martha-emmanuel-and-dr-glory-edet-synergy-th.html "Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State"]. ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
3oogsaa9nw113cce2z02ds7lh7nonxs
51442
51441
2026-05-17T17:04:54Z
MEvalyn
9841
51442
wikitext
text/x-wiki
'''Glory Emmanuel Edet''' listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">[https://m.guardian.ng/guardian-woman/we-have-transformed-prostitutes-into-entrepreneurs/ "We have transformed prostitutes into entrepreneurs"]. ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>[https://www.vanguardngr.com/2021/03/betta-edu-commissions-university-of-calabar-holding-bay-isolation-center/ "Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukungaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20190702020621/https://akwaibomstate.gov.ng/dr-glory-edet/ "Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government"]. ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu [[Nigeria]].<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>[http://www.thenigerianvoice.com/news/222038/her-excellency-martha-emmanuel-and-dr-glory-edet-synergy-th.html "Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State"]. ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
optt5oefvj9hxs6wrpwsi4xlzlczw2u
51443
51442
2026-05-17T17:07:20Z
MEvalyn
9841
Added infobox
51443
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q25915449}}
'''Glory Emmanuel Edet''' listenⓘ muwala wa Kabaka era mulwanirizi w'eddembe ly'abakyala n'abaana. Ye minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom emirundi ebiri.<ref name=":0">[https://m.guardian.ng/guardian-woman/we-have-transformed-prostitutes-into-entrepreneurs/ "We have transformed prostitutes into entrepreneurs"]. ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 11 June 2016. Retrieved 23 February 2022.</ref>Yalondebwa omulundi ogusooka mu 2013, era n'alondebwa mu kifo kye kimu mu 2015 nga Udom Gabriel Emmanuel. Mu 2015, yatandikawo enteekateeka y'okutumbula abannamwandu nga mu bano mwalimu abantu okuva mu buli disitulikiti 31 ez'essaza. Enteekateeka eno yawa abannamwandu ssente okutandikawo bizinensi zaabwe. Mu kuyamba abaana abatalina mwasirizi mu ssaza ly'e Akwa-Ibom, Glory Emmanuel Edet akolaganye ne United States Agency for International Development (USAID) ne Association for Reproductive and Family Health (ARFH).<ref>[https://www.vanguardngr.com/2021/03/betta-edu-commissions-university-of-calabar-holding-bay-isolation-center/ "Betta Edu commissions University of Calabar Holding Bay/Isolation Center"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 17 March 2021. Retrieved 23 February 2022.</ref>
Mukugu mu kukungaanya abakyala, era akoze n'obunyiikivu ku nsonga z'ekikula ky'abantu, abatalina mwasirizi n'abo abali mu bwetaavu. Yaweerezaako ng'omusomesa mu kitongole kya Agricultural Economics and Extension, mu yunivasite y'e Uyo, nga tannalondebwa gavumenti y'eggwanga okuba omukungu. Dr Glory Edet mmemba mu bibiina by'ekikugu eby'enjawulo.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20190702020621/https://akwaibomstate.gov.ng/dr-glory-edet/ "Dr Glory Edet - Akwa Ibom State Government"]. ''Akwa Ibom State Government''. Archived from the original on 2 July 2019. Retrieved 22 May 2018.</ref>
== Obulamu bwe obw'omu buto n'omulimu gwe ==
Glory mukugu mu by'eddembe ly'abakyala n'abaana mu [[Nigeria]].<ref name=":0" />Yalondebwa emirundi ebiri nga minisita w'ensonga z'abakyala n'obulungi bw'abantu mu ssaza ly'e Akwa Ibom.<ref>[http://www.thenigerianvoice.com/news/222038/her-excellency-martha-emmanuel-and-dr-glory-edet-synergy-th.html "Her Excellency Martha Emmanuel And Dr Glory Edet: Synergy That Is Changing The Face Of Women And Social Welfare In Akwa Ibom State"]. ''The Nigerian Voice''. Retrieved 16 July 2016.</ref>
== Okusoma ==
Ng'omuntu eyeetengeredde, Dr. Edet yasalibwawo ng'omuyizi eyasinga okutikkirwa mu Ssetendekero wa Uyo, mu kitongole ky'ebyobulimi, mu kiseera ky'okusoma kwe okw'okufuna diguli esooka.
Oluvannyuma lw'okufuna diguli esooka mu 2003, Edet yeeyongerayo ku Ssetendekero wa Ibadan, gye yafunira M.Sc mu byobulimi n'obulunzi ne Doctor of Philosophy (Ph.D) mu by'obugagga n'ebyobutonde, okuva mu Ssetendekero wa Michael Okpara University of Agriculture, Umudike, Abia State.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
fkrtx8rrcwt2ympgtblfgfawz36wvi8
Remi Sonaiya
0
13765
51444
2026-05-17T18:00:53Z
MEvalyn
9841
Created page with "Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party."
51444
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.
bevqx9lbumyjvjgfsr7u6eswqnmv8dz
51445
51444
2026-05-17T18:01:24Z
MEvalyn
9841
51445
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
rec4rqcunu1bm4i5qfva9am7kywkln1
51446
51445
2026-05-17T18:04:18Z
MEvalyn
9841
51446
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
== Obulamu bwe ==
== Ebijuliziddwa ==
r9tkruc02apg5qttaro010pfga17xif
51447
51446
2026-05-17T18:04:36Z
MEvalyn
9841
51447
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
== Obulamu bwe ==
== Ebijuliziddwa ==
8axbd0f670t9oiomm6e58xhjzxy9162
51448
51447
2026-05-17T18:05:04Z
MEvalyn
9841
51448
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Obulamu bwe ==
== Ebijuliziddwa ==
px6duxgma8ymqxvo7ugjqe8ya2f32d9
51449
51448
2026-05-17T18:07:37Z
MEvalyn
9841
51449
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
== Obulamu bwe ==
== Ebijuliziddwa ==
21rhuunidxyii9cd63kzsb7lq80thd0
51450
51449
2026-05-17T18:07:51Z
MEvalyn
9841
51450
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya
== Obulamu bwe ==
== Ebijuliziddwa ==
9rhh4dawjvrsekq4fn1spwnitmfbbfx
51451
51450
2026-05-17T18:08:31Z
MEvalyn
9841
51451
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
4ozpu3om5r95hdicgtgptdzc2rlfwb7
51452
51451
2026-05-17T18:09:41Z
MEvalyn
9841
51452
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
6lc1m6wpajl4p6blnvx53ttys40x37f
51453
51452
2026-05-17T18:10:19Z
MEvalyn
9841
51453
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
9urkt9k3hwgp223ckc8ebw6shtogguf
51454
51453
2026-05-17T18:10:50Z
MEvalyn
9841
51454
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
16ldl3389i84de80o0fcxz08rd0epm8
51455
51454
2026-05-17T18:11:17Z
MEvalyn
9841
51455
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda. Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
j1r6lxgudjx0rmat0lvmcefsckw0znv
51456
51455
2026-05-17T18:12:44Z
MEvalyn
9841
51456
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party. Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
6htimgs06heisovj4oo6e9kt70gvjm5
51457
51456
2026-05-17T18:13:18Z
MEvalyn
9841
51457
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
i0x5vx14qjnp5fhpstfmj1x1uvke1d2
51458
51457
2026-05-17T18:13:47Z
MEvalyn
9841
51458
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
13zwe836et5ikp0dxgvp5ljzi8ao0yj
51459
51458
2026-05-17T18:14:11Z
MEvalyn
9841
51459
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
et8ed6cz7gswy5irte9itap8uagpaln
51460
51459
2026-05-17T18:14:39Z
MEvalyn
9841
51460
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.[6]
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
kqcfzzpaiksm0hpe0l0usicaxu4t57a
51461
51460
2026-05-17T18:15:12Z
MEvalyn
9841
51461
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
3r15ojk0f0ubogpq0fmz14hor0j3755
51462
51461
2026-05-17T18:16:00Z
MEvalyn
9841
51462
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref>Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.[8][9] Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
hbwqzzx0bjft9dnnonds5ubquf8i6ns
51463
51462
2026-05-17T18:16:44Z
MEvalyn
9841
51463
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref>Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
29lzdktbfs4q1cyq5j5wfmljnrld8gb
51464
51463
2026-05-17T18:17:16Z
MEvalyn
9841
51464
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref>Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.[7]
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
0d69wqeu7yx2ieyj3lc700yog21o3bn
51465
51464
2026-05-17T18:17:31Z
MEvalyn
9841
51465
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
2zkqendohhl7ezbcb28j9you1a3ye0v
51466
51465
2026-05-17T18:18:09Z
MEvalyn
9841
51466
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref>[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
854qmn3oa6ss88vud0mfcw2wexakh39
51467
51466
2026-05-17T18:18:31Z
MEvalyn
9841
51467
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref>[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
n0rkdvtyonk2uy9ooy9q0cspdsva4zs
51468
51467
2026-05-17T18:19:02Z
MEvalyn
9841
51468
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref>[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
kzyr8kd462mzqzxs0w0gpx2x239g3pj
51469
51468
2026-05-17T18:19:26Z
MEvalyn
9841
51469
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref>[10][11][12] Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
f67207qg5slle0rjnh2o7rmeva64y4i
51470
51469
2026-05-17T18:19:42Z
MEvalyn
9841
51470
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
4lgd1zgl7j3hr8m85qvpx6j7v7a6fo0
51471
51470
2026-05-17T18:20:08Z
MEvalyn
9841
51471
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
0zyphzz6nnue2vbs09f3z3gmtqd63dp
51472
51471
2026-05-17T18:20:28Z
MEvalyn
9841
51472
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)[16]
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
n5fgkeetnau43gfhczmgqojk7w0jb8p
51473
51472
2026-05-17T18:20:55Z
MEvalyn
9841
51473
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)[15] <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
bqwccz8098yoahhzccgl6jr5x176nrg
51474
51473
2026-05-17T18:21:24Z
MEvalyn
9841
51474
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
oz0bghj1zke87shfxeo794voawluwny
51475
51474
2026-05-17T18:21:53Z
MEvalyn
9841
51475
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref>"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.
== Ebijuliziddwa ==
5mwgn0ixe73gfdbn6tk5jz6mu2imbs7
51476
51475
2026-05-17T18:22:07Z
MEvalyn
9841
51476
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>"Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
qfdty1psu7llvuae7r2ywhysx2uhu9k
51477
51476
2026-05-17T18:22:42Z
MEvalyn
9841
51477
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active". ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
9bfgepnj671333f5gzshiq6dwqtk4l8
51478
51477
2026-05-17T18:23:05Z
MEvalyn
9841
51478
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria". ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
cdj5zu46bok61z69g30481cb76mzhs4
51479
51478
2026-05-17T18:23:35Z
MEvalyn
9841
51479
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>"Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate". ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
kalmqk18cp0wk4t3lfkubid176qc7d3
51480
51479
2026-05-17T18:24:00Z
MEvalyn
9841
51480
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate". ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
ih2i8vbodxrri4wfiwr5eploz3zdclv
51481
51480
2026-05-17T18:24:33Z
MEvalyn
9841
51481
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">"Biography". ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
1tteylgu7sdmhlat1wr5931s83i1ixc
51482
51481
2026-05-17T18:25:09Z
MEvalyn
9841
51482
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?". ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
5984rpztefyrjfdd1hncnuob1vigdmv
51483
51482
2026-05-17T18:25:38Z
MEvalyn
9841
51483
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>"OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya". ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
j16wa03du2z585h2js6qm4kh8sskboc
51484
51483
2026-05-17T18:26:07Z
MEvalyn
9841
51484
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
jrslclctb9dekvzg6jtjzv0ufdgj7rh
51485
51484
2026-05-17T18:26:39Z
MEvalyn
9841
51485
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>"Ordinary Citiziens [''sic''] Like Me Can Be President Too – Sonaiya". ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
6z5bucicbhol2bfpwkkxrip5uqlxrn4
51486
51485
2026-05-17T18:27:06Z
MEvalyn
9841
51486
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>"Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos". ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
79652lkhisho3ifn8zqntw6fpr1hnm3
51487
51486
2026-05-17T18:27:34Z
MEvalyn
9841
51487
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians". ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
02pupribnczb2qp56f1goghqarsli2g
51488
51487
2026-05-17T18:28:30Z
MEvalyn
9841
51488
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>"Summary of Results" (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
sxor77vj227pjenpim1itms1je8cgv0
51489
51488
2026-05-17T18:28:56Z
MEvalyn
9841
51489
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women". ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
pdgjk6cq55s82c099pnbzan7q0ouv0g
51490
51489
2026-05-17T18:29:39Z
MEvalyn
9841
51490
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
tufg04flk15do0q61si3clsmhrt2k2j
51491
51490
2026-05-17T18:30:20Z
MEvalyn
9841
51491
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
g27imiagbkezilhrwrr3yvrk58o98k3
51492
51491
2026-05-17T18:31:12Z
MEvalyn
9841
51492
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref>"There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv". ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
882hjd6x2qi9y4hor3lklvndtj9kzpx
51493
51492
2026-05-17T18:32:23Z
MEvalyn
9841
Delated repeated reference
51493
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref>[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010) <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
33rhyh7gghgrj4d816ebp0hef0pyopq
51494
51493
2026-05-17T18:32:41Z
MEvalyn
9841
51494
wikitext
text/x-wiki
Oluremi Comfort Sonaiya (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref name=":2">[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref name=":2" /> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
b56sd4d94nqvembdjecw5nw37xxumky
51495
51494
2026-05-17T18:33:11Z
MEvalyn
9841
51495
wikitext
text/x-wiki
'''Oluremi Comfort Sonaiya''' (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref name=":2">[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref name=":2" /> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
315uoqf9tiovq4wyblm4g8q20a93uqb
51496
51495
2026-05-17T18:34:09Z
MEvalyn
9841
Added infobox
51496
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q25927162}}
'''Oluremi Comfort Sonaiya''' (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref name=":2">[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref>[14][15] olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref name=":2" /> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
5jblyimx96qogqsz1rixfqg0p3if2hj
51497
51496
2026-05-17T18:34:48Z
MEvalyn
9841
51497
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q25927162}}
'''Oluremi Comfort Sonaiya''' (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Ye mukyala yekka eyali yesimbyewo ku bwa Pulezidenti mu kulonda kwa 2015 mu kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref name=":2">[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref name=":2" /> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
abevjt5lcgzpj3b2jkiv8de5q9y03df
51498
51497
2026-05-17T18:37:34Z
MEvalyn
9841
Edited the translated version
51498
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q25927162}}
'''Oluremi Comfort Sonaiya''' (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munnayuganda.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref>Ye mukyala yekka mu Nigeria eyeesimbawo ku bwa pulezidenti mu kulonda kwa bonna okwa 2015 ng'ali ku kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref name=":2">[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref name=":2" /> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
1fjv2dhf2w9drawjcic571r0i86ysly
51499
51498
2026-05-17T18:41:22Z
MEvalyn
9841
Edited nationality
51499
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q25927162}}
'''Oluremi Comfort Sonaiya''' (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munayigiria.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref>Ye mukyala yekka mu Nigeria eyeesimbawo ku bwa pulezidenti mu kulonda kwa bonna okwa 2015 ng'ali ku kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu Amerika, ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref name=":2">[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref name=":2" /> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
gizhw4djzy6cbsq4fowmubf8px1f0dt
51500
51499
2026-05-17T18:43:43Z
MEvalyn
9841
51500
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q25927162}}
'''Oluremi Comfort Sonaiya''' (yazaalibwa nga 2 Ogwokusatu 1955) munnabyabufuzi, munnabyanjigiriza era omuwandiisi Munayigiria.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2015/03/nigerias-first-female-presidential-candidate-done-with-cheerleading/ "Nigeria's first female presidential candidate done with 'cheerleading'"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. March 18, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref>Ye mukyala yekka mu Nigeria eyeesimbawo ku bwa pulezidenti mu kulonda kwa bonna okwa 2015 ng'ali ku kibiina kya KOWA Party.<ref>McBain, Will (March 26, 2015). [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigeria-election-the-countrys-first-ever-female-presidential-candidate-hoping-to-inspire-other-women-10137107.html "Nigeria election: The country's first-ever female presidential candidate hoping to inspire other women to become politically active"]. ''The Independent''. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[http://saharareporters.com/2015/02/07/exclusive-interview-professor-remi-sonaiya-kowa-candidate-president-nigeria "Exclusive Interview With Professor Remi Sonaiya, KOWA Candidate For President of Nigeria"]. ''Sahara Reporters''. New York City, United States. February 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref> Naye gye buvuddeko yaggyibwako Dr. Adesina Fagbenro Byron n'addamu okukiikirira ekibiina mu kulonda kwa 2019.<ref>[https://web.archive.org/web/20181002141911/https://opera.pulse.ng/news/politics/fagbenro-byron-emerges-as-kowa-partys-presidential-candidate-id8920523.html "Fagbenro Byron Emerges as (KOWA) partys President candidate"]. ''Pulse.ng''. Archived from the original on October 2, 2018. Retrieved February 11, 2020.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/287560-2019-kowa-party-announces-presidential-candidate.html Sanni, Kunle (September 30, 2018). "2019: KOWA Party announces presidential candidate"]. ''Premium Times''. Retrieved March 11, 2019.</ref>
== Obulamu bwe obw'obuto n'okusoma kwe ==
Sonaiya yazaalibwa mu Ibadan, ekibuga ekikulu ekya Oyo State, gye yamalira pulayimale ne siniya ku St. Luke's Demonstration School, Ibadan ne St. Anne's School, Ibadan. Mu 1977, yamaliriza diguli ye esooka mu University of Ife (kati Obafemi Awolowo University), gye yasomera Olufalansa.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150109142701/http://www.remisonaiya.com/biography/ "Biography"]. ''remisonaiya.com''. February 14, 2015. Archived from the original on January 9, 2015. Retrieved March 22, 2025.</ref>
Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu French Literature okuva mu Cornell University mu [[Amerika]], ne diguli eyookubiri mu linguistics okuva mu yunivasite emu mu Nigeria mu 1984. Yaddayo mu Cornell mu 1988 okusoma diguli eyookusatu mu Linguistics.<ref name=":0">Varghese, Johnlee (March 12, 2015). [http://m.ibtimes.co.in/nigeria-elections-2015-who-comfort-remi-sonaiya-only-female-presidential-candidate-626032 "Nigeria Elections 2015: Who is Comfort Remi Sonaiya, the Only Female Presidential Candidate?"]. ''International Business Times''. Retrieved July 17, 2016.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1982, yaweebwa omulimu ng'omuyambi w'omusomesa mu kitongole ky'ennimi z'ebweru, Obafemi Awolowo University nga tannalinnya kufuuka pulofeesa w'olulimi Olufalansa n'olulimi olugattabantu mu 2004.<ref>[http://dailytimes.ng/oau-students-jettison-ex-lecturer-sonaiya/ "OAU Students Jettison Ex-Lecturer Sonaiya"]. ''Daily Times of Nigeria''. March 28, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Agbonkhese, Josephine (February 8, 2015). [http://www.vanguardngr.com/2015/02/im-rebuilding-nigeria-nation-works-remi-sonaiya-presidential-candidate/ "I'm rebuilding Nigeria into a nation that works— Remi Sonaiya, presidential candidate"]. ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mmemba mu kibiina kya Alexander von Humboldt Foundation gye yalondebwa okubeera omubaka w'ekitongole kino okuva mu 2008 okutuuka mu 2014.<ref name=":0" />
Mu 2010, yawummula ekifo kye ku Obafemi Awolowo University era n'ayingira ebyobufuzi, n'ayingira ekibiina kya KOWA gye yalondebwa okubeera omukwanaganya w'ekibiina n'abantu, era n'agenda mu maaso n'okubeera omuntu eyeesimbyewo ku bwa pulezidenti mu 2015.<ref>[http://www.channelstv.com/2015/01/07/ordinary-citiziens-like-me-can-be-president-too-sonaiya/ "Ordinary Citiziens [''sic''<nowiki>] Like Me Can Be President Too – Sonaiya"</nowiki>]. ''Channels TV''. January 7, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/179172-soyinka-receives-presidential-candidate-remi-sonaiya-in-lagos.html "Soyinka receives Presidential Candidate, Remi Sonaiya, in Lagos"]. ''Premium Times''. March 26, 2015. Retrieved July 17, 2016.</ref><ref>Odunsi, Wale (May 25, 2016). [https://dailypost.ng/2016/05/25/2019-ignore-apc-pdp-explore-other-options-ex-presidential-candidate-remi-sonaiya-urges-nigerians/ "2019: Ignore APC, PDP, explore other options – Ex-presidential candidate, Remi Sonaiya urges Nigerians"]. ''Daily Post''. Lagos, Nigeria. Retrieved July 17, 2016.</ref> Mu kulonda, Sonaiya yafuna obululu 13,076 era n'akwata ekifo eky'ekkumi n'ebibiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051326/http://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2015/04/summary-of-results.pdf "Summary of Results"] (PDF). Independent National Electoral Commission. p. 1. Archived from the original (PDF) on March 29, 2017. Retrieved July 18, 2016.</ref>
== Ebitabo ==
Sonaiya muwandiisi wa mawulire ku The Niche,<ref>Johnson-Salami, Laila. [https://web.archive.org/web/20160806234214/https://africa.rizing.org/professor-remi-sonaiya-breaking-down-barriers-for-nigerian-women "Professor Remi Sonaiya, breaking down barriers for Nigerian women"]. ''rizing.org''. Archived from the original on August 6, 2016. Retrieved July 19, 2016.</ref><ref name=":2">[http://www.olisa.tv/2015/04/25/worked-jonathan-kowa-partys-remi-sonaiya/ "There was no way I could have worked with Jonathan – KOWA Party's Remi Sonaiya – Olisa.tv"]. ''olisa.tv''. Retrieved July 19, 2016.</ref> olupapula lw'amawulire olw'oku mutimbagano olw'omu Nigeria, Sonaiya afulumizza ebitabo ebiwerako omuli:
* Culture and Identity on Stage: Social-political Concerns and Enactments in Contemporary African Performing Arts (2001) <nowiki>ISBN 9789782015785</nowiki>
* Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism (2007)<ref>Remi Sonaiya (2007). ''[https://books.google.com/books?id=kMcbAQAAIAAJ Language Matters: Exploring the Dimensions of Multilingualism]''. Obafemi Awolowo University Press.</ref>
* A Trust to Earn – Reflections on Life and Leadership in Nigeria (2010)<ref name=":2" /> <nowiki>ISBN 9789115983</nowiki>
* Igniting Consciousness – Nigeria and Other Riddles (2013) <nowiki>ISBN 9785108473</nowiki>
* Daybreak Nigeria – This Nation Must Rise! (2014) ISBN 9789785205732
== Obulamu bwe ==
Mufumbo eri Babafunso Sonaiya, pulofeesa mu by'obulimi bw'ebisolo, era balina omwana omu omulenzi, omu omuwala n'omuzzukulu.<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwa ==
kyiairwafwvbyrq4ejwawrbol3wmoeu
Gideon Odongo
0
13766
51501
2026-05-17T19:32:31Z
24RAY
11014
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343813249|Gideon Odongo]]"
51501
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}'''<big>Gideon Odongo</big>''' (yazaalibwa 20 omwezi Ogwekkuminoogumu mu mwaka gwa 1999) [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Footballer muzannyi wa mupiira] omukugu era munnayuganda azannya [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Defender_(association_football) ng'omuzibizi] wa [[:en:National_Enterprises_Corporation_FC|NEC FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] ne [[:en:Uganda_national_football_team|ttiimu y'eggwanga eya Uganda]].<ref>{{cite web |title=Gideon Odongo |url=https://www.espn.com/soccer/player/_/id/398141/gideon-odongo |access-date=31 August 2025 |website=ESPN}}</ref><ref>{{cite web |title=Gideon Odongo |url=https://www.national-football-teams.com/player/97850/Gideon_Odongo.html |access-date=31 August 2025 |website=National-Football-Teams.com}}</ref>
== Emirimo gye mu kiraabu ==
Odongo yeegatta ku [[:en:National_Enterprises_Corporation_FC|NEC FC]] mu kampeyini yaayo [[:en:FUFA_Big_League|eya FUFA Big League]] mu mwaka gwa 2022 era yali mu ttiimu eno nga kiraabu eno esitukira ku ntikko mu sizoni ya 2023–24.<ref>{{cite web |date=18 December 2024 |title=Four Diehards Selected for Uganda Cranes! |url=https://necfcuganda.com/four-diehards-selected-for-uganda-cranes/ |access-date=31 August 2025 |website=NEC FC (official)}}</ref> Yeenywereza mukifo ky'obuzibizi wa kkono mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi y'omupiira eya Uganda (Premier).]]<ref>{{cite news|last=Isabirye|first=David|title=Vipers, NEC on the road as the round of 64 kicks off (51st Stanbic Uganda Cup)|work=Kawowo Sports|date=9 January 2025|url=https://kawowo.com/2025/01/09/vipers-nec-on-the-road-as-the-round-of-64-kicks-off-51st-stanbic-uganda-cup/|access-date=31 August 2025}}</ref>
Nga 1 omwezi Ogwokusatu 2025, Odongo yateeba mu mupiira gwa NEC FC gwe yawangula Lugazi FC ggoolo 2-0 mu liigi e [[:en:Lugogo,_Kampala|Lugogo]].<ref>{{cite news|title=AS IT HAPPENED: NEC 2–0 Lugazi|work=Kawowo Sports|date=1 March 2025|url=https://kawowo.com/2025/03/01/live-nec-vs-lugazi-2024-2025-upl/|access-date=31 August 2025}}</ref><ref>{{cite web |date=1 March 2025 |title=NEC FC vs Lugazi FC – match page |url=https://www.sofascore.com/football/match/nec-fc-lugazi-fc/vKxcsgxmd |access-date=31 August 2025 |website=Sofascore}}</ref> Empeereza z’ebibalo zimuwandiika ng’omuzibizi/omuzibizi wa kkono mu NEC FC mu sizoni yonna eya 2024–25.<ref>{{cite web |title=Gideon Odongo – player profile |url=https://www.flashscore.com/player/odongo-gideon/GMwfIYmg/ |access-date=31 August 2025 |website=Flashscore}}</ref><ref>{{cite web |title=Profile: G. Odongo (NEC FC) |url=https://www.besoccer.com/player/g-odongo-3455117 |access-date=31 August 2025 |website=BeSoccer}}</ref>
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2025, NEC FC yakakasa okusooka okuzannya mu mpaka za [[:en:CAF_Confederation_Cup|CAF Confederation Cup]], nga Odongo y’omu ku bazannyi abaali mu mpaka za kiraabu eno ku bikwata ku kuzimba kampeyini.<ref>{{cite web |date=17 July 2025 |title=NEC FC's Historic Leap To The Continental Stage |url=https://necfcuganda.com/nec-fcs-historic-leap-to-the-continental-stage/ |access-date=31 August 2025 |website=NEC FC (official)}}</ref><ref>{{cite web |date=20 August 2025 |title=NEC FC confirms date for CAF Confederation Cup First Preliminary Round, Leg 1 |url=https://necfcuganda.com/nec-fc-confirms-date-for-caf-confederation-cup-first-preliminary-round-leg-1/ |access-date=31 August 2025 |website=NEC FC (official)}}</ref>
== Emirimo gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Odongo yafuuna esimu y'enkulu eyasooka okuva eri [[:en:Uganda_national_football_team|Ttimu y'eggwanga]] mu mwaka gwa 2024 okwetaba mu mpaka za [[:en:African_Nations_Championship|African Nations Championship]] (CHAN) ezalizitegekebwa awamu ne regional engagements,<ref>{{cite web |date=22 November 2024 |title=Uganda Cranes Squad for Regional Tour to Rukungiri Named |url=https://www.fufa.co.ug/uganda-cranes-squad-for-regional-tour-to-rukungiri-named/ |access-date=31 August 2025 |website=FUFA (official)}}</ref><ref>{{cite web |date=21 December 2024 |title=CHAN: Uganda Cranes hold first non-residential training |url=https://www.fufa.co.ug/chan-uganda-cranes-hold-first-non-residential-training/ |access-date=31 August 2025 |website=FUFA (official)}}</ref> era yali omu kukabinja akalondebwa mu uganda okw'etaba mu mpaka za [[:en:2024_African_Nations_Championship|CHAN 2024]] (ogwazanyibwa mu mwezi Gwomunaana mu mwaka gwa 2025) ogwategekebwa amawanga ga Afrika omuli [[Kenya]], [[:en:Uganda|Uganda]] ne [[Tanzania]].<ref>{{cite web |date=21 June 2025 |title=CHAN 2024: Uganda Cranes squad released, starts training on Monday |url=https://www.fufa.co.ug/chan-2024-uganda-cranes-squad-released-starts-training-on-monday/ |access-date=31 August 2025 |website=FUFA (official)}}</ref><ref>{{cite web |date=1 July 2025 |title=Uganda names 41-man provisional CHAN squad |url=https://www.cafonline.com/caf-african-nations-championship/news/uganda-names-41-man-provisional-chan-squad/ |access-date=31 August 2025 |website=CAF Online}}</ref>
Yazanyira Uganda mumpaaka za CHAN mukasera ako era yayogerwako nga omuzanyi eyali akoze obulungi mu mawanga gonna mu tournament matches.<ref>{{cite news|title=Peppered by Algeria, Uganda must now rise against Guinea|work=Daily Monitor|date=6 August 2025|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/peppered-by-algeria-uganda-must-now-rise-against-guinea-5144866|access-date=31 August 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Cranes pursue historic successive wins at Chan|work=Daily Monitor|date=11 August 2025|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-pursue-historic-successive-wins-at-chan-5150254|access-date=31 August 2025}}</ref> tiimu Y'egwanga yafulumya olukalala lulamba ku kikopo kya (FIFA-A) mu mwaka gwa 2024 nga lwa Odongo, nga empaka za CHAN nga ziwandikidwa kulwazo.<ref>{{cite web |title=Gideon Odongo |url=https://www.national-football-teams.com/player/97850/Gideon_Odongo.html |access-date=31 August 2025 |website=National-Football-Teams.com}}</ref>
== Ebibalo by'emirimo gye ==
; Mawanga g'ebulaaya
Ebibalo ku tiimu y'omupiira eya National-Football-Teams.com (FIFA ‘A’ emipiira ejisambidwa joka).<ref>{{cite web |title=Gideon Odongo |url=https://www.national-football-teams.com/player/97850/Gideon_Odongo.html |access-date=31 August 2025 |website=National-Football-Teams.com}}</ref>
{| class="wikitable"
!National team
!Omwaka
!Apps
!Ggoolo
|-
|{{UGA|Uganda}}
|2024
|1
|0
|-
!Omuwenndo
!
!1
!0
|}
== Engule ==
* [[:en:National_Enterprises_Corporation_FC|NEC FC]] – Uganda Premier League runners-up: 2024–25.<ref>{{cite web |title=2024–25 Uganda Premier League |url=https://en.wikipedia.org/wiki/2024%E2%80%9325_Uganda_Premier_League |access-date=31 August 2025 |website=Wikipedia |quote=Continentalcup2 Qualifiers: NEC}}</ref>
== Laba ne ==
* [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Denis_Omedi Denis Omedi]
* [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Reagan_Mpande Reagan Mpande]
* [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Okello Allan Okello]
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://necfcuganda.com/ NEC FC official website]
* Gideon Odongo at Flashscore
* Gideon Odongo at BeSoccer
* Gideon Odongo at Sofascore
* Gideon Odongo at ESPN FC
2c8k08eneva5qvpkjs34ynkvs19up4g
Shafik Nana Kwikiriza
0
13767
51503
2026-05-17T22:14:42Z
Sarah sandie
10132
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329434039|Shafik Nana Kwikiriza]]"
51503
wikitext
text/x-wiki
'''Shafik Nana Kwikiriza''' (yazaalibwa 3 Ogw'kusaatu 2004) Munnayuganda era [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa mupiira wa]] omutendeke era azannyira nga [[:en:Forward_(association_football)|omuteebi]] wa [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|mu Uganda Premier League]] ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]].<ref name="KCCA-sign">{{Cite web |date=9 June 2024 |title=Kwikiriza Shafik Nana joins KCCA FC |url=https://www.kccafc.co.ug/kwikiriza-shafik-nana-joins-kcca-fc/ |access-date=22 August 2025 |website=KCCA FC}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-06-10 |title=KCCA confirm first new signings |url=https://kawowo.com/2024/06/10/kcca-confirm-first-new-signings/ |access-date=2025-08-24 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref>
== Omulimu gwe ==
Kwikiriza emipiira yagutandikira mu [[BUL Jinja FC|BUL FC]], yazannyira kiraabu eno wakati w'ebiseera bya [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]] ebya 2022–23 ne 2023–24.<ref name="AfricaTop">{{Cite web |date=18 June 2024 |title=Done deal: Shafik Nana joins KCCA FC from BUL FC |url=https://en.africatopsports.com/2024/06/18/done-deal-shafik-nana-joins-kcca-fc-from-bul-fc/ |access-date=22 August 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref>
Nga 9 Ogw'omukaga 2024, Kwikiriza yakola endagaano ya myaka etaano ne [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]], okubeera mu kiraabu eno okutuusa ebiseera bya 2028–29 byemipiira.<ref name="KCCA-sign">{{Cite web |date=9 June 2024 |title=Kwikiriza Shafik Nana joins KCCA FC |url=https://www.kccafc.co.ug/kwikiriza-shafik-nana-joins-kcca-fc/ |access-date=22 August 2025 |website=KCCA FC}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.kccafc.co.ug/kwikiriza-shafik-nana-joins-kcca-fc/ "Kwikiriza Shafik Nana joins KCCA FC"]. ''KCCA FC''. 9 June 2024<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 August</span> 2025</span>.</cite></ref> Yaweebwa essaati nnamba 19 mu kampeyini ya 2024–25.<ref>{{Cite web |date=11 September 2024 |title=KCCA FC reveal squad numbers for 2024/25 season |url=https://swiftsportsug.com/2024/09/11/kcca-fc-reveal-squad-numbers-for-2024-25-season/ |access-date=22 August 2025 |website=Swift Sports Uganda}}</ref>
Kwikiriza yateeba ggoolo ze ezaasooka mu KCCA, bwe yawangula Mbale Heroes ggoolo 5-0 mu October wa 2024, gye yatebeera ggoolo eddala oluvannyuma nayambako ne munne okuteeba.<ref>{{Cite web |date=14 October 2024 |title=KCCA end winless run with emphatic victory |url=https://upl.co.ug/kcca-end-winless-run-with-emphatic-victory/ |access-date=22 August 2025 |website=Uganda Premier League}}</ref><ref>{{Cite web |date=14 October 2024 |title=Uganda Premier League: KCCA thrash Mbale Heroes |url=https://www.panafricafootball.com/post/uganda-premier-league-kcca-thrash-mbale-heroes-as-bright-stars-pick-point |access-date=22 August 2025 |website=Panafrica Football}}</ref>
== Omulimu gwe mu nsi yonna ==
Mu Ogw'omusanvu 2024, Kwikiriza yayitibwa ogwasooka mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y’eggwanga Uganda ey’omupiira]] nga beetegekera emipiira gy’okusunsulamu [[:en:Africa_Cup_of_Nations|abanetaba mu mpaka za Afrika]] eza 2025 ne South Sudan.<ref>{{Cite web |date=7 October 2024 |title=AFCON 2025Q: 4 KCCA FC players summoned to Uganda Cranes |url=https://www.kccafc.co.ug/afcon-2025-q-4-kcca-fc-players-summoned-to-uganda-cranes/ |access-date=22 August 2025 |website=KCCA FC}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Reagan_Mpande|Reagan Mpande]]
* [[:en:Allan_Okello|Allan Okello]]
* [[:en:Rogers_Ochaki_Torach|Rogers Ochaki Torach]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.kccafc.co.ug/ Omukutu omutongole ogwa KCCA FC]
lzfhglqccjmw1r43m95dbe06fcr3fyy
51504
51503
2026-05-17T22:21:04Z
Sarah sandie
10132
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329434039|Shafik Nana Kwikiriza]]"
51504
wikitext
text/x-wiki
'''Shafik Nana Kwikiriza''' (yazaalibwa 3 Ogw'kusaatu 2004) Munnayuganda era [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa mupiira wa]] omutendeke era azannyira nga [[:en:Forward_(association_football)|omuteebi]] wa [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|mu Uganda Premier League]] ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]].<ref name="KCCA-sign">{{Cite web |date=9 June 2024 |title=Kwikiriza Shafik Nana joins KCCA FC |url=https://www.kccafc.co.ug/kwikiriza-shafik-nana-joins-kcca-fc/ |access-date=22 August 2025 |website=KCCA FC}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-06-10 |title=KCCA confirm first new signings |url=https://kawowo.com/2024/06/10/kcca-confirm-first-new-signings/ |access-date=2025-08-24 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref>
== Omulimu gwe ==
Kwikiriza emipiira yagutandikira mu [[BUL Jinja FC|BUL FC]], yazannyira kiraabu eno wakati w'ebiseera by'emipiira gya [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]] 2022–23 ne 2023–24.<ref name="AfricaTop">{{Cite web |date=18 June 2024 |title=Done deal: Shafik Nana joins KCCA FC from BUL FC |url=https://en.africatopsports.com/2024/06/18/done-deal-shafik-nana-joins-kcca-fc-from-bul-fc/ |access-date=22 August 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref>
Nga 9 Ogw'omukaga 2024, Kwikiriza yakola endagaano ya myaka etaano ne [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]], okubeera mu kiraabu eno okutuusa ebiseera bya 2028–29 byemipiira.<ref name="KCCA-sign" /> Yaweebwa essaati nnamba 19 mu kampeyini ya 2024–25.<ref>{{Cite web |date=11 September 2024 |title=KCCA FC reveal squad numbers for 2024/25 season |url=https://swiftsportsug.com/2024/09/11/kcca-fc-reveal-squad-numbers-for-2024-25-season/ |access-date=22 August 2025 |website=Swift Sports Uganda}}</ref>
Kwikiriza yateeba ggoolo ze ezaasooka mu KCCA, bwe yawangula Mbale Heroes ggoolo 5-0 mu October wa 2024, gye yatebeera ggoolo eddala oluvannyuma nayambako ne munne okuteeba.<ref>{{Cite web |date=14 October 2024 |title=KCCA end winless run with emphatic victory |url=https://upl.co.ug/kcca-end-winless-run-with-emphatic-victory/ |access-date=22 August 2025 |website=Uganda Premier League}}</ref><ref>{{Cite web |date=14 October 2024 |title=Uganda Premier League: KCCA thrash Mbale Heroes |url=https://www.panafricafootball.com/post/uganda-premier-league-kcca-thrash-mbale-heroes-as-bright-stars-pick-point |access-date=22 August 2025 |website=Panafrica Football}}</ref>
== Omulimu gwe mu nsi yonna ==
Mu Ogw'omusanvu 2024, Kwikiriza yayitibwa ogwasooka mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y’eggwanga Uganda ey’omupiira]] nga beetegekera emipiira gy’okusunsulamu [[:en:Africa_Cup_of_Nations|abanetaba mu mpaka za Afrika]] eza 2025 ne South Sudan.<ref>{{Cite web |date=7 October 2024 |title=AFCON 2025Q: 4 KCCA FC players summoned to Uganda Cranes |url=https://www.kccafc.co.ug/afcon-2025-q-4-kcca-fc-players-summoned-to-uganda-cranes/ |access-date=22 August 2025 |website=KCCA FC}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Reagan_Mpande|Reagan Mpande]]
* [[:en:Allan_Okello|Allan Okello]]
* [[:en:Rogers_Ochaki_Torach|Rogers Ochaki Torach]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.kccafc.co.ug/ Omukutu omutongole ogwa KCCA FC]
qc8o5f14719x343bd1mna1z2ky8cjbn
51505
51504
2026-05-17T22:23:55Z
Sarah sandie
10132
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329434039|Shafik Nana Kwikiriza]]"
51505
wikitext
text/x-wiki
'''Shafik Nana Kwikiriza''' (yazaalibwa 3 Ogw'kusaatu 2004) Munnayuganda era [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa mupiira wa]] omutendeke era azannyira nga [[:en:Forward_(association_football)|omuteebi]] wa [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|mu Uganda Premier League]] ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]].<ref name="KCCA-sign">{{Cite web |date=9 June 2024 |title=Kwikiriza Shafik Nana joins KCCA FC |url=https://www.kccafc.co.ug/kwikiriza-shafik-nana-joins-kcca-fc/ |access-date=22 August 2025 |website=KCCA FC}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-06-10 |title=KCCA confirm first new signings |url=https://kawowo.com/2024/06/10/kcca-confirm-first-new-signings/ |access-date=2025-08-24 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref>
== Omulimu gwe ogw'okusaamba omupiira ==
Kwikiriza emipiira yagutandikira mu [[BUL Jinja FC|BUL FC]], yazannyira kiraabu eno wakati w'ebiseera by'emipiira gya [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]] 2022–23 ne 2023–24.<ref name="AfricaTop">{{Cite web |date=18 June 2024 |title=Done deal: Shafik Nana joins KCCA FC from BUL FC |url=https://en.africatopsports.com/2024/06/18/done-deal-shafik-nana-joins-kcca-fc-from-bul-fc/ |access-date=22 August 2025 |website=Africa Top Sports}}</ref>
Nga 9 Ogw'omukaga 2024, Kwikiriza yakola endagaano ya myaka etaano ne [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]], okubeera mu kiraabu eno okutuusa ebiseera bya 2028–29 byemipiira.<ref name="KCCA-sign" /> Yaweebwa essaati nnamba 19 mu kampeyini ya 2024–25.<ref>{{Cite web |date=11 September 2024 |title=KCCA FC reveal squad numbers for 2024/25 season |url=https://swiftsportsug.com/2024/09/11/kcca-fc-reveal-squad-numbers-for-2024-25-season/ |access-date=22 August 2025 |website=Swift Sports Uganda}}</ref>
Kwikiriza yateeba ggoolo ze ezaasooka mu KCCA, bwe yawangula Mbale Heroes ggoolo 5-0 mu October wa 2024, gye yatebeera ggoolo eddala oluvannyuma nayambako ne munne okuteeba.<ref>{{Cite web |date=14 October 2024 |title=KCCA end winless run with emphatic victory |url=https://upl.co.ug/kcca-end-winless-run-with-emphatic-victory/ |access-date=22 August 2025 |website=Uganda Premier League}}</ref><ref>{{Cite web |date=14 October 2024 |title=Uganda Premier League: KCCA thrash Mbale Heroes |url=https://www.panafricafootball.com/post/uganda-premier-league-kcca-thrash-mbale-heroes-as-bright-stars-pick-point |access-date=22 August 2025 |website=Panafrica Football}}</ref>
== Omulimu gwe ogw'okusaamba omupiira mu nsi yonna ==
Mu Ogw'omusanvu 2024, Kwikiriza yayitibwa ogwasooka mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y’eggwanga Uganda ey’omupiira]] nga beetegekera emipiira gy’okusunsulamu [[:en:Africa_Cup_of_Nations|abanetaba mu mpaka za Afrika]] eza 2025 ne South Sudan.<ref>{{Cite web |date=7 October 2024 |title=AFCON 2025Q: 4 KCCA FC players summoned to Uganda Cranes |url=https://www.kccafc.co.ug/afcon-2025-q-4-kcca-fc-players-summoned-to-uganda-cranes/ |access-date=22 August 2025 |website=KCCA FC}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Reagan_Mpande|Reagan Mpande]]
* [[:en:Allan_Okello|Allan Okello]]
* [[:en:Rogers_Ochaki_Torach|Rogers Ochaki Torach]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.kccafc.co.ug/ Omukutu omutongole ogwa KCCA FC]
40m2z043cu2v7nko4oql6cbwof11aw4
Mouammad Mpezamihigo
0
13768
51506
2026-05-18T07:48:39Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51506
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda omukugu mu by'obulimi, Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
gkan7zeq14iwsb5bqehkyn9d0sj4nf8
51507
51506
2026-05-18T07:49:43Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51507
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda omukugu mu by'obulimi, Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
syo2v5mhgfoiduhnm3tktsw93udnr63
51508
51507
2026-05-18T07:55:40Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51508
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
g0w3zizeez53l5m1gachaf4eyqm168o
51509
51508
2026-05-18T07:56:20Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51509
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
pdkiszgd5pbdnc6xemwe7plw4bkn6uv
51510
51509
2026-05-18T07:58:06Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51510
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
5u95tbzwv4dw5eoem1urmsx5nf4078k
51512
51510
2026-05-18T08:01:45Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51512
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
ti1piekplyl6o4jowhwfnrg9db2e78f
51513
51512
2026-05-18T08:02:03Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51513
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
n77xx49f46u71za0kt9cvmrdcdr81u6
51514
51513
2026-05-18T08:04:49Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51514
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
il0j3gr2kmfy60sxp4app7vabc9wn2w
51515
51514
2026-05-18T08:06:07Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51515
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
f5crvzm0kw2dcza4sdeigqob28qomju
51516
51515
2026-05-18T08:07:17Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51516
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
scx98xokzoaiykm2n68kw2qu4mwsgx2
51517
51516
2026-05-18T08:07:57Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51517
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
opjn6xwfhtjy0hfmonsix6b331tlxxo
51518
51517
2026-05-18T08:08:23Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51518
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
8li11bxsmsrcixx75e53rgtadrxjfup
51519
51518
2026-05-18T08:11:40Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51519
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
gd49d2ggkpuk0n90v1vxtu5db1se2f2
51520
51519
2026-05-18T08:12:10Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51520
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
emueo7sraqfkjrbyde3wz20w8pirz9j
51521
51520
2026-05-18T08:14:26Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51521
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
fjpcfyd930uqwthfvt1v4qsk2sf2xo3
51522
51521
2026-05-18T08:15:43Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51522
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
do65zpvloobo6aze7f5s87kg826y9tz
51523
51522
2026-05-18T08:16:12Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51523
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
o56dna4771wsuyp8bwvjacbwpgfck2g
51524
51523
2026-05-18T08:18:55Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51524
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
n7wbbzzzbbsgg6ardjtg28bjmdo1w08
51525
51524
2026-05-18T08:19:21Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51525
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
0ms04hbouynibbuai17pg1sv202003i
51526
51525
2026-05-18T08:20:19Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51526
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
iilo0zgzn3qun9keac70vm8vkzyzqkh
51527
51526
2026-05-18T08:22:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51527
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
qe4p2pmpvnlepdwbmap8pxefsfu5tde
51528
51527
2026-05-18T08:25:04Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51528
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
omqlpga93dsqqnaihdgtie142n0beae
51529
51528
2026-05-18T08:25:34Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51529
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
Mpezamihigo, M. (2014). Management and Leadership Development of Managers of Ugandan Universities- the Carnegie Journey in University Management and Leadership Magazine, National Council for Higher Educations, 1st Edition pp 27–29
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
ph99v8wlivtg2p5amjh4tg8g6jjuj5p
51530
51529
2026-05-18T08:26:09Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51530
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
Mpezamihigo, M. (2014). Management and Leadership Development of Managers of Ugandan Universities- the Carnegie Journey in University Management and Leadership Magazine, National Council for Higher Educations, 1st Edition pp 27–29
Mpezamihigo, M. (2014). Towards strengthening Muslim Education Institutions, a keynote address to a Regional Education Conference on Muslim Education organized by Uganda Muslim Teachers Association (UMTA), 4–7 July 2014.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
2ec1tzz1k66j223ih2kjdt6rl9sqxog
51531
51530
2026-05-18T08:26:38Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51531
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
Mpezamihigo, M. (2014). Management and Leadership Development of Managers of Ugandan Universities- the Carnegie Journey in University Management and Leadership Magazine, National Council for Higher Educations, 1st Edition pp 27–29
Mpezamihigo, M. (2014). Towards strengthening Muslim Education Institutions, a keynote address to a Regional Education Conference on Muslim Education organized by Uganda Muslim Teachers Association (UMTA), 4–7 July 2014.
Mpezamihigo, M. (2007), The Journey in and out of the University, Islamic University Student Union Publication, February 2007
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
nxaaqkg0cz9dr9kqix5ew1nuvdf3y7c
51532
51531
2026-05-18T08:27:02Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51532
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
Mpezamihigo, M. (2014). Management and Leadership Development of Managers of Ugandan Universities- the Carnegie Journey in University Management and Leadership Magazine, National Council for Higher Educations, 1st Edition pp 27–29
Mpezamihigo, M. (2014). Towards strengthening Muslim Education Institutions, a keynote address to a Regional Education Conference on Muslim Education organized by Uganda Muslim Teachers Association (UMTA), 4–7 July 2014.
Mpezamihigo, M. (2007), The Journey in and out of the University, Islamic University Student Union Publication, February 2007
== Ebirala by’olina okulowoozaako ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
e1boc40w99dp23i25ur7stkeeg8yd72
51533
51532
2026-05-18T08:27:42Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51533
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
Mpezamihigo, M. (2014). Management and Leadership Development of Managers of Ugandan Universities- the Carnegie Journey in University Management and Leadership Magazine, National Council for Higher Educations, 1st Edition pp 27–29
Mpezamihigo, M. (2014). Towards strengthening Muslim Education Institutions, a keynote address to a Regional Education Conference on Muslim Education organized by Uganda Muslim Teachers Association (UMTA), 4–7 July 2014.
Mpezamihigo, M. (2007), The Journey in and out of the University, Islamic University Student Union Publication, February 2007
== Ebirala by’olina okulowoozaako ==
Mpezamihigo aweereza ku kakiiko akakulu akagaba sikaala mu [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] ne ku kakiiko akagaba sikaala aka Alimiyya Sajjabi Foundation.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
mt66ywdykq0ly2tqnhbfgsli6ewalp9
51534
51533
2026-05-18T08:28:29Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51534
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
Mpezamihigo, M. (2014). Management and Leadership Development of Managers of Ugandan Universities- the Carnegie Journey in University Management and Leadership Magazine, National Council for Higher Educations, 1st Edition pp 27–29
Mpezamihigo, M. (2014). Towards strengthening Muslim Education Institutions, a keynote address to a Regional Education Conference on Muslim Education organized by Uganda Muslim Teachers Association (UMTA), 4–7 July 2014.
Mpezamihigo, M. (2007), The Journey in and out of the University, Islamic University Student Union Publication, February 2007
== Ebirala by’olina okulowoozaako ==
Mpezamihigo aweereza ku kakiiko akakulu akagaba sikaala mu [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] ne ku kakiiko akagaba sikaala aka Alimiyya Sajjabi Foundation.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
s8yua5kd9yxkd4wth5kp4m3akykw9xi
51535
51534
2026-05-18T08:28:48Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51535
wikitext
text/x-wiki
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
Mpezamihigo, M. (2014). Management and Leadership Development of Managers of Ugandan Universities- the Carnegie Journey in University Management and Leadership Magazine, National Council for Higher Educations, 1st Edition pp 27–29
Mpezamihigo, M. (2014). Towards strengthening Muslim Education Institutions, a keynote address to a Regional Education Conference on Muslim Education organized by Uganda Muslim Teachers Association (UMTA), 4–7 July 2014.
Mpezamihigo, M. (2007), The Journey in and out of the University, Islamic University Student Union Publication, February 2007
== Ebirala by’olina okulowoozaako ==
Mpezamihigo aweereza ku kakiiko akakulu akagaba sikaala mu [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] ne ku kakiiko akagaba sikaala aka Alimiyya Sajjabi Foundation.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
94l27tmyapz5pae4hy1tp9uwfn2twqv
51536
51535
2026-05-18T08:29:31Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341964784|Mouhammad Mpezamihigo]]"
51536
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mouhammad Mpezamihigo''' yazaalibwa (23 Ogwomusanvu 1954) Munnayuganda [[Omukugu mu by'obulim|omukugu mu by'obulimi]], Ssentebe wa Senate era mu kiseera kino ye Amyuka Cansala wa Equator University of Science and Technology mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Kampala International University |date= |title=Mouhammad Mpezamihigo |url=https://kiu.ac.ug/staff.php?i=900&sn=mouhamad-mpezamihigo |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Kigezi High School]] ku ddaala erya O-Level ne A-Level. Mpezamihigo yafuna [[diguli]] mu by’ebibira ne Master of Science mu [[Ebyamalimiro|by’obulimi]], byombi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] e Kampala Uganda. Alina diguli ya Ph.D. mu by'ebimuli n'okulabirira ebifo okuva mu yunivasite y'e Reading mu [[Great Britain|Bungereza]].
== Emirimu gye ==
Mouhammad Mpezamihigo mu kiseera kino ye mumyuka wa Cansala wa Equator University of Science and Technology, Masaka Uganda mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite web |last=KIU |date= |title=The Vice Chancellor Welcomes You |url=https://kiu.ac.ug/about.php?i=the-vice-chancellor-welcomes-you |access-date=March 25, 2020 |publisher=kiu.ac.ug}}</ref> Mu kiseera we yalondebwa, Mpezamihigo yali amaze emyaka 9 (2015-2024) ng’omumyuka wa Cansala wa Kampala International University. Era yaliko Vice Rector ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] okuva mu 2005 okutuuka mu 2015.<ref>{{Cite web |last=The Observer |date=February 20, 2011 |title=Dr Mpezamihigo: IUIU's pillar |url=https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320070235/https://www.observer.ug/education/85-education/12230-dr-mpezamihigo-iuius-pillar |archive-date=20 March 2020 |access-date=March 20, 2020 |website=The Observer |publisher=observer.ug}}
</ref>
Era ye mumyuka wa ssentebe wa Kampala International University eTanzania.<ref>{{Cite web |last=Kampala International University Tanzania |date= |title=University Council |url=https://kiut.ac.tz/about-us/governance/university-council |access-date=March 16, 2020 |publisher=kiu.ac.tz}}</ref>
== Awaadi n'okusiimibwa ==
Mu 2015, Mpezamihigo yafuna awaadi y’obukulembeze bw’ebyenjigiriza wansi wa World Education Congress Global Awards mu kibuga [[Mumbai]] ekya [[Buyindi]].<ref>{{Cite web |last=Mouhammad |first=Mpezamihigo |title=World Education Congress 2015 |url=https://worldeducationcongress.com/aboutpast2015.html |access-date=16 March 2020 |website=World Education Congress}}</ref> Era yafuna engule y’okusiima okuva mu kitongole ky’ebyenjigiriza ekya Uganda National Council of Higher Education (NCHE) mu kiseera 2007–201.
== Ebiwandiiko ebifulumiziddwa mu kyapa ==
Haruna Kigongo ne M. Mpezamihigo (2013).. Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 80 Pages. <ref>{{Cite book |last=Kigongo |first=Haruna |date=July 9, 2013 |title=Factors Affecting Agro-Marketing in Budaka District |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/factors-affecting-agro-marketing-in-budaka-district,-eastern-uganda/isbn/978-3-659-43168-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659431685 |pages=80 |access-date=16 March 2020}}</ref>
Aisha Namukwaya ne M. Mpezamihigo (2013). Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda, LAP Lambert Academic Publishing; Paper back 56 Pages. <ref>{{Cite book |last=Namukwaya |first=Aisha |date=June 12, 2013 |title=Exploring Electronic Learning for Distance Education in Uganda |url=https://www.morebooks.de/store/gb/book/exploring-electronic-learning-for-distance-education-in-uganda/isbn/978-3-659-40750-5 |last2=Mpezamihigo |first2=Mouhammad |publisher=LAP Lambert Academic Publishing |isbn=9783659407505 |pages=56 |access-date=16 March 2020}}</ref>
'''Ebiwandiiko ebirondeddwa'''
Van Reisen, M., Amare, S. Y., Nalugala, R., Taye, G. T., Gebreselassie, T. G., Medhanyie, A. A., Schultes, E. & Mpezamihigo, M. (2023) Federated FAIR principles: Ownership, localisation and regulatory compliance (OLR). In: FAIR Connect, 1 (1), 1-7. IOS Press. DOI: [[doi:10.3233/FC-230506|https://doi.org/10.3233/FC-230506.]]
Van Reisen, M., Oladipo, F., Mpezamihigo, M., Plug, R., Basajja, M., Aktau, A., Purnama Jati, P.H., Nalugala, R., Folorunso, S., Amare, Y.S., Abdulahi, I., Afolabi, O.O., Mwesigwa, E., Taye, G.T., Kawu, A., Ghardallou, M., Liang, Y., Osigwe, O., Medhanyie, A.A., Mawere, M.: Incomplete COVID-19 data: The curation of medical health data by the Virus Outbreak Data Network-Africa. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_e_00166
Van Reisen, M., Oladipo, F., Stokmans, M., Mpezamihigo, M., Folorunso, S., Schultes, E., Basajja, M., Aktau, A., Yohannes Amare, S., Tadele Taye, G., Hadi Purnama Jati, P., Chindoza, K., Wirtz, M., Ghardallou, M., van Stam, G., Ayele, W., Nalugala, R., Abdullahi, I., Osigwe, O., Graybeal, J., Abrha Medhanyie, A., Abubakar Kawu, A., Liu, F., Wolstencroft, K., Flikkenschild, E., Lin, Y., Stocker, J., Musen, M.A. (2021). Design of a FAIR digital data health infrastructure in Africa for COVID-19 reporting and research. In: Advanced Genetics, Volume 2, Issue 2. https://doi.org/10.1002/ggn2.10050
Basajja, M., Suchanek, M., Taye, F.O., Van Reisen, M. & Mpezamihigo, M. (2022) Proof of concept and horizons on deployment of FAIR Data Points in the COVID-19 pandemic. Data Intelligence 4(4) (2022). doi: 10.1162/dint_a_00179
Mpezamihigo, M. (2022) Critical Issues for AU-EU Collaboration on Health and Science Speaking Notes Prof Dr Mouhamed Mpezamihigo Vice Chancellor Kampala International University (KIU) At the occasion of the AU-EU Summit 17 February 2022https://raee.eu/wp-content/uploads/2022/02/Prof-Mouhamad-
Mpezamihigo-VC-KIU-Reverse-Linkages-17-February-2022-.pdf
Mpezamihigo, M. (2017). Ten years of milestones and unfinished business of the Uganda National Council for Higher Education (NCHE): A view from outside the Secretariat: In The National Council for Higher Education (NCHE) and the growth of the university sub-sector in Uganda, 2002 to 2012 by A.B.K. Kasozi with a Chapter by Mouhamad Mpezamihigo
Mpezamihigo M: Challenges of maintaining quality education in private universities in Uganda: A case study of the Islamic University in Uganda. Paper presented 18th Conference of Commonwealth Education Ministers Mauritius, August 28–31. 2012.
Mpezamihigo, M. (2011). A critical Analysis of Environmental Management derived from the Holy Quran: In International Symposium on Quran and Contemporary Issues conference proceedings 4–5 June 2011, Nairobi, pp 260–270
FAIR and GDPR Compliant Population Health Data Generation, Processing and Analytics Conference: 13th International Conference on Semantic Web Applications and Tools for Health Care and Life Sciences t: Leiden, Netherlands (January 2022)
Mpezamihigo, M. and Wardah R. G (2014). Research, Publications and Innovations, in up coming African Universities, a paper presented to the International Network of Research Management Societies (INORMS), 2014. Washington DC, April, 2014
Mpezamihigo, M. (2014). Management and Leadership Development of Managers of Ugandan Universities- the Carnegie Journey in University Management and Leadership Magazine, National Council for Higher Educations, 1st Edition pp 27–29
Mpezamihigo, M. (2014). Towards strengthening Muslim Education Institutions, a keynote address to a Regional Education Conference on Muslim Education organized by Uganda Muslim Teachers Association (UMTA), 4–7 July 2014.
Mpezamihigo, M. (2007), The Journey in and out of the University, Islamic University Student Union Publication, February 2007
== Ebirala by’olina okulowoozaako ==
Mpezamihigo aweereza ku kakiiko akakulu akagaba sikaala mu [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]] ne ku kakiiko akagaba sikaala aka Alimiyya Sajjabi Foundation.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
de8d2w2zpbu0wp6cesf5r28oh90xly6
James PM Ntozi, omubaka wa Uganda
0
13769
51537
2026-05-18T08:41:28Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51537
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okukola ng’omulimi. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiweesa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Professor Ntozi yafudde ku Lwokusatu nga 19 May 2021 mu Kampala mu Uganda.
1bk61uatxsdxf8ewsntuhifliaddu83
51538
51537
2026-05-18T08:46:18Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51538
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
lm1tk9zwh7piht36qxzv4myi048bqam
James PM Ntozi
0
13770
51539
2026-05-18T08:46:45Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51539
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
533hza8qjkrtrfw5o0w145xkf1zzpuk
51540
51539
2026-05-18T08:50:47Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51540
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu by’obusawo mu by’obungi bw’abantu mu 1977 okuva mu yunivasite y’e London . <ref name=":04" /> <ref name=":2" />
3xjnffnwgc0vz090h31i5rmyi8b38sr
51541
51540
2026-05-18T08:52:06Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51541
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu yunivasite y’e London .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
asygnf7wgisvjeqterndptlbrf52nzd
51542
51541
2026-05-18T08:57:05Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51542
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomera mu Bishop School Mukono, Busoga College Mwiri, gye yasisinkanira Katikkiro wa Uganda aliko kati [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne Oxford University .
5j2l2m235bqiho7ssn16ixvkx41yl0r
51543
51542
2026-05-18T09:02:30Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51543
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
byxtwv9x96blfg4ye94t8x0cm3gjo6d
51544
51543
2026-05-18T09:02:45Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51544
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
2ca2nu9xgbepk8ypny75xflaghz2caj
51545
51544
2026-05-18T09:07:09Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51545
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
g6xocfu8l1msjqoiy56norpyomnnouf
51546
51545
2026-05-18T09:11:17Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51546
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
5ln0c8zmtbv0k4co69iw2cqusic5tko
51547
51546
2026-05-18T09:16:04Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51547
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
gvivy45uxo35bd4hc037koezvszudr3
51549
51547
2026-05-18T09:16:49Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51549
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
pd7sgkvrj15vesj7wc68lckoyv7yksj
51550
51549
2026-05-18T09:18:38Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51550
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
3tv1ksyujk5wtnka415b8zy2efxappb
51551
51550
2026-05-18T09:18:54Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51551
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
85f2srfpo9cqizajt15cewlpmryewop
51552
51551
2026-05-18T09:25:56Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51552
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yayigirizanga nga Profesa w'ebyenjigiriza by'abantu, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga profesa w'ebyafaayo by'abantu mu yunivasite ya College of Business and Management Studies era abadde ku kakiiko ka yunivasite mangi.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
evgffl0uy1vbw71w9v5sreu05r2ybrl
51553
51552
2026-05-18T09:31:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51553
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
9jt71pqfopirbfo8e7uvlttijxvmbi8
51556
51553
2026-05-18T09:41:40Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51556
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
tgzqlyfv798nl0nqhxuj8uv3eycpdps
51558
51556
2026-05-18T09:51:30Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51558
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
qy7splshgjmtpjgcixxe74r77o6lqzh
51561
51558
2026-05-18T09:54:10Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51561
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’eby’emiwendo n’okuteekateeka. Emyaka gy’amaze e Makerere, Ntozi ayongedde okutumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya eby’obugagga n’obuyambi eri ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala. <ref name=":04" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
n1xew59wtyetkgtkke7oaznkmcusrjw
51565
51561
2026-05-18T09:59:17Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51565
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
hhro0rzy50nwrvurbep84ooxcr2jrtm
51567
51565
2026-05-18T10:01:12Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51567
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi mu Center for Population and Applied Sciences. <ref name=":2" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
jowju2ql57lgzygf3fqmaj1w5my59c3
51568
51567
2026-05-18T10:01:51Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51568
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
qywx5is4dl51gffa9wm8ddb6dltcf5g
James P. M. Ntozi
0
13771
51569
2026-05-18T10:05:29Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51569
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
n07hczqq87c45mzi2x8b02vlf4jv3cd
51572
51569
2026-05-18T10:07:42Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51572
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu. <ref name=":1" /> Abawandiisi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’Omuwandiisi Omukulu, Omuyambi wa Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala. <ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abawandiisi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards. <ref name=":04" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
pi81pbc0rhjkzs5uyv8pbgu3w07d0a0
51573
51572
2026-05-18T10:12:10Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51573
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abawandiisi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards. <ref name=":04" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
immm19bhzv5xxd79eg5qdhq9ia5u413
51574
51573
2026-05-18T10:13:20Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51574
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
tffndrsmgrqjrxvofr62oha6a0v8w1d
51575
51574
2026-05-18T10:20:53Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51575
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri. <ref name=":42" /> <ref name=":04" /> <ref name=":42" /> Katikkiro yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere. <ref name=":12" /> <ref name=":04" /> Era yasabye Makerere alowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza. <ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebazizza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogw’ensi yonna. <ref name=":04" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
1cvdxf4m30wdujpqn22qxj84mm4qhw1
51576
51575
2026-05-18T10:24:41Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51576
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Katikkiro yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere. <ref name=":12" /> <ref name=":04" /> Era yasabye Makerere alowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza. <ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebazizza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogw’ensi yonna. <ref name=":04" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
akj3wnqb5zxjle9j3xddcabrxeiwwmf
51577
51576
2026-05-18T10:27:24Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51577
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
003p3da9itz98l9eub7djfv6w5vyb08
51578
51577
2026-05-18T10:29:12Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51578
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
5je878t45rjrjy774gjp41qoobplh0z
51579
51578
2026-05-18T10:32:13Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51579
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
m7lxbitwl55bzqioozsi9gv1fyhx15v
51580
51579
2026-05-18T10:32:49Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51580
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
pvf9srn9uqcrmsajfevx5i0juyjasqh
51581
51580
2026-05-18T10:34:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51581
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
0ipqsjmwpu40rpn535cv979epktwc75
51582
51581
2026-05-18T10:35:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51582
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
cbx6v2y6dce60iu8fw4oknfb7vvhnmu
51583
51582
2026-05-18T10:37:50Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51583
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.'' https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yayogera ku lipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti okugenda mu bibuga tekuleeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa obwavu obuliwo mu bibuga. <ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeezezza ku kweyongera kw’abantu. <ref name=":5" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
gud0v0rr2nh7ve71yhtu9ubimmykdy5
51585
51583
2026-05-18T10:41:14Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51585
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
7jjbjtaqno75ylys2gnaw1zmncxdft9
51586
51585
2026-05-18T10:45:02Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51586
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
mgwvr0p4cxi8et5ph9jg6zj4e50dxn6
51590
51586
2026-05-18T10:47:23Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51590
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Enkola ya Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okujja awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti. <ref name=":7" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
4q79avnxwvcii5ismfthp4jeigln9jm
51591
51590
2026-05-18T10:48:48Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51591
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Ekibiina ki Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okukolera awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti.<ref name=":7" />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
ezi6jwb9dw5u5d4c0yi3gsnynfnv6a4
51592
51591
2026-05-18T10:49:20Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51592
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Ekibiina ki Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okukolera awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti.<ref name=":7" />
== Obulamu ku bubwe ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
8uyqi7ngaf0d43wk8tsexyol7866hla
51594
51592
2026-05-18T10:50:01Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51594
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Ekibiina ki Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okukolera awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti.<ref name=":7" />
== Obulamu ku bubwe ==
Ntozi yazaalibwa 25 Ogwomusanvu 1946 mu [[Mbarara (disitulikit)|disitulikiti y’e Mbarara]] mu ssaza ly’e Kashari mu Rwobynje.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
qed3t0mccnuvtrr4h9mxyojyofmy1x2
51595
51594
2026-05-18T10:51:05Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51595
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Ekibiina ki Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okukolera awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti.<ref name=":7" />
== Obulamu ku bubwe ==
Ntozi yazaalibwa 25 Ogwomusanvu 1946 mu [[Mbarara (disitulikit)|disitulikiti y’e Mbarara]] mu ssaza ly’e Kashari mu Rwobynje.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1975, Ntozi yawasa Dokita. Ida Ntozi. Bombi bazaala abaana.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
qutiq7itayfwi7v11a8bsr7b1mfmqjk
51596
51595
2026-05-18T10:51:48Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51596
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Ekibiina ki Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okukolera awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti.<ref name=":7" />
== Obulamu ku bubwe ==
Ntozi yazaalibwa 25 Ogwomusanvu 1946 mu [[Mbarara (disitulikit)|disitulikiti y’e Mbarara]] mu ssaza ly’e Kashari mu Rwobynje.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1975, Ntozi yawasa Dokita. Ida Ntozi. Bombi bazaala abaana.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu Gwokusatu 2021, Ntozi yazuulibwa ne kookolo ow’omutendera ogw’okuna.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
6scy1otnuh9q76awg4q5yqr20wce0bn
51597
51596
2026-05-18T10:52:51Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51597
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Ekibiina ki Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okukolera awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti.<ref name=":7" />
== Obulamu ku bubwe ==
Ntozi yazaalibwa 25 Ogwomusanvu 1946 mu [[Mbarara (disitulikit)|disitulikiti y’e Mbarara]] mu ssaza ly’e Kashari mu Rwobynje.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1975, Ntozi yawasa Dokita. Ida Ntozi. Bombi bazaala abaana.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu Gwokusatu 2021, Ntozi yazuulibwa ne kookolo ow’omutendera ogw’okuna.
Ntozi yafa nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Independent |date=2021-05-20 |title=Celebrated professor James Ntozi succumbs to cancer |url=https://www.independent.co.ug/celebrated-professor-james-ntozi-succumbs-to-cancer/ |access-date=2025-12-09 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Aine |first=Brian |date=2021-05-19 |title=Top Makerere University Academic, Prof James Ntozi is Dead |url=https://softpower.ug/top-makerere-university-academic-prof-james-ntozi-is-dead/ |access-date=2025-12-09 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
57h7qqvf80n02q4ej63f8m2cce3ov9q
51598
51597
2026-05-18T10:53:12Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51598
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Ekibiina ki Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okukolera awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti.<ref name=":7" />
== Obulamu ku bubwe ==
Ntozi yazaalibwa 25 Ogwomusanvu 1946 mu [[Mbarara (disitulikit)|disitulikiti y’e Mbarara]] mu ssaza ly’e Kashari mu Rwobynje.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1975, Ntozi yawasa Dokita. Ida Ntozi. Bombi bazaala abaana.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu Gwokusatu 2021, Ntozi yazuulibwa ne kookolo ow’omutendera ogw’okuna.
Ntozi yafa nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Independent |date=2021-05-20 |title=Celebrated professor James Ntozi succumbs to cancer |url=https://www.independent.co.ug/celebrated-professor-james-ntozi-succumbs-to-cancer/ |access-date=2025-12-09 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Aine |first=Brian |date=2021-05-19 |title=Top Makerere University Academic, Prof James Ntozi is Dead |url=https://softpower.ug/top-makerere-university-academic-prof-james-ntozi-is-dead/ |access-date=2025-12-09 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
bncnzi5l9ksg2ryfddgyuq9jdao0a6c
51600
51598
2026-05-18T10:53:32Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337576611|James P. M. Ntozi]]"
51600
wikitext
text/x-wiki
'''James Patrick Manyenye Ntozi''' yali Munnayuganda eyawummula, omuyivu era omulimi. Yakola ng’omunoonyereza mu by’abantu n’ebibalo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu [[Yuganda|Uganda]], ng’okunoonyereza kwe essira alitadde ku kirwadde kya [[siriimu]] mu [[Afirika]], okuzaala, okubala abantu, n’okukaddiwa n’enzirukanya y’obulamu. Omukugu mu busawo bw’abantu era omukugu mu by’emitindo omutendeke, obukugu bwe buli mu kwekenneenya ebyetaago, okwekenneenya, n’okukola okunoonyereza okusookerwako.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula, yatandika okulima. Mu mwaka gwa 2011, ekitabo ''Demography of Uganda and Selected African Countries'' kyafulumizibwa nga kiwa ekitiibwa ebyo bye yakola mu kunoonyereza. Pulofeesa Ntozi yafa ku Lwokusatu nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.
== Okusoma kwe ==
Ntozi yasomera ku [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] Junior ne High School.<ref name=":2">Ntozi, James. "Professor James P.M. Ntozi Remarks on Launch of a Book Recognizing his Long Services." Makerere University. Makerere Main Hall, Uganda. 23 March 2017.</ref> Mu 1971, Ntozi yafuna diguli ya Bachelor of science mu by’enfuna n’ebibalo okuva mu ttendekero lya Institute of Statistics and Applied Economics mu yunivasite y’e Makerere. Ntozi yafuna diguli ye eya master mu ttendekero lino mu 1973.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Yafuna diguli ye eya PhD mu Medical Demography mu 1977 okuva mu [[yunivasite y’e London]] .<ref name=":04" /><ref name=":2" />
Okuva mu 1977 okutuuka mu 1979, Ntozi yagenda mu [[yunivasite y’e Nairobi]] olw’obutabanguko mu byobufuzi ku mulembe gwa [[Idi Amin]].<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyokka banne bangi baavaayo ku ntandikwa y’obufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1970 ng'asigadde ku yunivasite.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Ntozi era yasomerako ku Bishop School Mukono, [[Busoga College]] Mwiri, gye yasisinkanira eyali Ssabaminisita wa Uganda [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], ne [[Oxford University|Oxford University.]]
== Okunoonyereza ==
Ntozi alina emiko gya ssaayansi egisukka mu 75 egyekenneenyeddwa banne n’empapula ezisoba mu 70 eziyanjuddwa mu nkuŋŋaana. Asunsudde ebitabo ebisoba mu 15.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu myaka egyasooka nga Uganda yakeefuga, ebikwata ku bungi bw’abantu byali bitono. Ntozi yakola ku bikwata ku bungi bw’abantu mu kiseera kino era n’agezaako okutumbula okunoonyereza ku ludda olwo Okunoonyereza kwe mu bikwata ku bungi bw’abantu kubadde kusinga kukwata ku kuzaala, okufa, okusenguka, n’enkulaakulana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1980, Ntozi yali kaminsona w’okubala abantu mu Uganda, ebyavaamu ne biviirako enkyukakyuka mu nkola ne gavumenti okusala ensalo z’ebitundu. Mu myaka gya 1990, Ntozi yakola okunoonyereza ku ngeri abantu gye bafumbiriganwamu, emiwendo gy’abaana abazaalibwa, n’ebyobuwangwa n'ebikwata ku kawuka ka siriimu. Okutandika ku nkomerero y’emyaka gya 1990, Ntozi yatandika okunoonyereza ku kukaddiwa. Okuva olwo, abadde awa emisomo mu nkuŋŋaana z’ensi yonna ku kunoonyereza kwe, asomesa emisomo ku kukaddiwa, n’okubuulirira abayizi basatu aba PhD mu ssomo lino.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Ntozi yayambako okwekenneenya pulojekiti ya PEPFAR mu [[Nigeria]] eri ekitongole kya Amerika ekya National Academy of Sciences (2005-2007).<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Okutandika mu myaka gya 2010, yatandika okunoonyereza ku ngeri akawuka ka siriimu gye kakwata ku bakadde ba Uganda.<ref name=":3">{{Cite web |title=Professor James P Ntozi |url=https://www.ageing.ox.ac.uk/people/view/337 |access-date=8 June 2020 |website=Oxford Institute of Population Ageing |language=en}}</ref>
== Yunivasite y’e Makerere ==
Ntozi yaweereza mu biti ebyenjawulo ku Yunivasite y'e Makerere okuva mu 1979 okutuusa lwe yawalirizibwa okuwummula mu 2016, omuli okubeera omusomesa, omukulembeze w'ekitongole, omukulumbeze w'ensonga z'abayizi, omukiise wa senate ya yunivasite, n'omubaka wa yunivasite.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ntozi yaweereza nga dayirekita w'ekitongole kya Institute of Statistics and Applied Economics okumala emyaka musanvu, era yasomesa nga Pulofesa wa Population Studies, gye yawummula mu 2016.<ref name=":04" /><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yaweereza nga pulofesa wa demographic statistics mu College ya Business and Management Studies era yaliko ku bukiiko bwa yunivasite bungii.<ref name=":04" /><ref name=":1" />
Ntozi yatandika okusomesa e Makerere mu 1971 ng'omuyambi w'omusomesa ng'asoma diguli ye eyookubiri. Mu Gwekkumi1992, yaweebwa obwa pulofeesa obujjuvu, era mu 1995 yatuukiriza ekisaanyizo kya yunivasite ekya bapulofeesa okuwa omusomo ogw’okutongoza ng’ayanjula okunoonyereza kwe ku siriimu.<ref name=":2" /> Kyatwalibwa ng’ekitali kya bulijjo pulofeesa okumaliriza akakwakkulizo kano mu myaka esatu okuva lwe yakuzibwa okutuuka ku bwa pulofeesa obujjuvu.<ref name=":2" /> Mu kiseera kye nga pulofeesa, Ntozi abuuliridde abayizi abawera kkumi aba PhD mu by’obungi bw’abantu era ng’abuulirira abayizi abali mu bitongole ebikwatagana butereevu wamu n’okuva mu bitongole bya geography, sociology, okunoonyereza ku kikula ky’abantu, n’ebyobulamu by’abantu.<ref name=":2" /> Era abaddeko ku bukiiko bwa yunivasite bungi.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":2" />
Ntozi yali mu lukiiko lwa senate olwa yunivasite okumala emyaka egisoba mu 30. Bwe yali ku lukiiko lwa senate, yalwanirira ebitongole bya yunivasite mu bibalo n’okunoonyereza ku bungi bw’abantu. Mu 2016, yava ku kifo kye nga Ssentebe w’ekibiina ekigatta abaweebwa akasiimo ki Makerere University Pensioners' Association (MUPA). Ntozi bwe yali ali mu kifo kino, yalwanirira emiganyulo n'akasiimo k'abawummudde emirimu gya Yunivasite.<ref name=":2" />
Ku yunivasite eno, yatandikawo ekitongole ekinoonyereza ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeyatandikawo pulogulaamu zonna eziriwo okutuuka mu 2017, ku ddaala lya undergraduate ne graduate, mu ssomero ly’ebyebibalo n’okuteekateeka. Emyaka gy’eyamala e Makerere, Ntozi yatumbula okunoonyereza ku bungi bw’abantu n’ebibalo by’abantu mu yunivasite eno era n’akungaanya ebyetaagibwa n'obuyambi eri ekitongolekino okuva mu kitongole kya Rockefeller Foundation, World Bank, International Development Research Center (IDRC), UNFPA, USAID, UNDP, ne Population Council wamu n’ebibiina ebirala.<ref name=":04" />
Wadde nga yaweebwa emirimu ku mutendera gw’ensi yonna, Ntozi yabigaana okusigala weyasomera. Olw'okuba Yunivasite y'e Makerere eyagala bapulofeesa okuwummula ku myaka 70, Ntozi yawummula okusomesa mu 2016 nadda mu kulima.<ref name=":2" /> Wabula bwe yawummula yasaba yunivasite okugenda mu maaso n’okumukkiriza okukola okunoonyereza n’okubuulirira abayizi ku Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":2" />
== ''Omuwendo gw'abantu mu Uganda n'amawanga g'Afirika agasunsuddwa'' ==
Ekitabo eky’emiko 276 ekya ''Demography of Uganda and Selected African Countries: Towards more Sustainable Development Pathways'' kyafulumizibwa mu 2016 okujaguza obuweereza bwa Ntozi eri Makerere University, Uganda, ne Afirika yonna ng’ayita mu kunoonyereza kwe yakola ku bungi bw’abantu.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Ekitabo kino ekyawandiikibwa abamanyi mu kunoonyereza ku bungi bw’abantu n’omuwendo gw’abantu, kyogera ku byetaago by’abantu ba Uganda mu kiseera kino.<ref name=":04" /> Ekwata ku nsonga ezeetoolodde enkulaakulana, okuyimirizaawo, n’omuwendo gw’abantu ate nga era eyanjula ebizuuliddwa okuteesa ku nkyukakyuka mu nkola ne pulogulaamu.<ref name=":1" /> Abasunsuzi kuliko Pulofeesa John Oucho okuva mu Yunivasite y’e Nairobi ng’omusunsuzi omukulu, Associate Pulofeesa Dr. Gideon Rutaremwa, ne Pulofeesa Jockey Baker Nyakaana, n’abalala.<ref name=":04" /> Ekitabo kino kirimu abawandiisi 15 n’abasunsuzi 4 okuva mu mawanga n’ebibiina bingi nga Uganda, Tanzania, Kenya, Nigeria, France, n’ekitongole kya Uganda National Bureau of Standards.<ref name=":04" />
Okutongoza ekitabo kino kwaliwo nga 23 Ogwokusatu 2017 era nga kwategekebwa ettendekero lya Makerere College of Business and Management Sciences wamu n’ekitongole kya Center for Population and Applied Sciences.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Kyali mu kisenge ekikulu ekya Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":42">{{Cite web |last=Mundua |first=Patrick |title=Prime Minister Rugunda salutes Prof. Ntozi for his distinguished service |url=http://opm.go.ug/2017/03/30/prime-minister-rugunda-salutes-prof-ntozi-for-his-distinguished-service/ |access-date=8 June 2020 |website=Office of the Prime Minister |language=en-US}}</ref> [[Ssaabaminisita wa Uganda]] [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] yasiima Ntozi olw’okunoonyereza kwe yakola, n’agamba nti kwayamba ku nkola za Uganda.<ref name=":12">{{Cite web |last= |first= |date=27 March 2017 |title=Retired Makerere Don Honoured |url=https://www.proquest.com/docview/1881304819 |archive-url= |archive-date= |access-date=10 June 2020 |id={{ProQuest|1881304819}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Abasajja bano bombi baali bamaze emyaka 51 nga ba mukwano mu kiseera kino, okuva lwe baali basisinkanye ku Busoga College Mwiri.<ref name=":42" /> Rugunda yategeeza nti emirimu gya Ntozi mu by'ebibalo byayamba Uganda okuva mu bwavu era natendereza Ntozi ng'omulwanirizi w'enkyukakyuka n'enkulaakulana.<ref name=":04" /><ref name=":42" /> Ssaabaminisita yakubiriza abakozi e Makerere okugoberera ebigere bya Ntozi, n'amatendekero amalala okugoberera ekyokulabirako kya Makerere.<ref name=":12" /><ref name=":04" /> Era yasaba Makerere erowooze ku kukozesa bapulofeesa abaawummula, nga Ntozi, okunoonyereza, nga bwe kitera okubeera mu Amerika ne Bungereza.<ref name=":42" /> Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Makerere Pulofeesa John Ddumba-Ssentamu yeebaza Ntozi olw’okusitula ekitiibwa kya yunivasite eno ku mutendera gwa wano n’ogwensi yonna.<ref name=":04" />
Ntozi naye yawa okwogera kwe, nga yeebaza abayizi be n’abawandiisi b’ekitabo kino olw’okumujjukira mu bulamu bwe.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref> Era yeebaza College of Business Management Sciences ne Center for Population and Applied Statistics olw’okufulumya ekitabo kino n’okutegeka omukolo ogwo.<ref name=":04" /> Ntozi yalaga okusiima kwe eri gavumenti ya Uganda olw’okuwagira abanoonyereza.<ref name=":04" /><ref>{{Cite web |title=Author Details {{!}} African Population Studies |url=https://aps.journals.ac.za/pub/search/authors/view?givenName=James%20P.M&familyName=Ntozi&affiliation=Makerere%20University,%20Kampala&country=UG&authorName=Ntozi,%20James%20P.M |access-date=2025-12-09 |website=aps.journals.ac.za}}</ref>
Ntozi yafuna ekipande ku mukolo okuva mu kitongole kya [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS), ekyamukwasibwa Ssenkulu waakyo Ben Paul Mungyereza. Ekipande kino kyamuweebwa okusiima omulimu gwe yakola ku yunivasite y’e Makerere n’okuwagira UBOS. Ssaabaminisita Rugunda ye yakwasa Ntozi ekipande.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Ebituukiddwaako ==
Ntozi yalondebwa mu bifo bingi eby’ensi yonna mu ssetendekero n’amatendekero nga Visiting Scholar era ng'omunonyeereza.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
== Obukuubagano ==
Mu 2011, waaliwo okukubaganya ebirowoozo mu lujjudde ku Planning House mu Kampala okukubaganya ebirowoozo ku kweyongera kw’omuwendo gw’abantu n’ebbula ly’emirimu.<ref name=":5">"Uganda Warned on Population Explosion." ''AllAfrica.com'', 26 October 2011''.''https://allafrica.com/stories/201110281170.html</ref> Alipoota "Demography and Economic Growth in Uganda" yayanjulwa n'enteekateeka y'okwongera ku bibuga okutumbula ebyenfuna n'okukendeeza ku nkula y'abantu.<ref name=":5" /> Ntozi yawakanya alipoota eno mu nteeseganya, n’agamba nti ebibuga tebireeta nkulaakulana mu by’enfuna nga bwe kirabibwa olw'obwavu obuliwo mu bibuga.<ref name=":5" /> Era teyakkiriziganya nti amasannyalaze mu byalo gandikendeeza ku kweyongera kw’abantu.<ref name=":5" />
Mu 2013, Ntozi yasaba wabeewo okubala abantu, ng’agamba nti kyetaagisa nnyo okukola enteekateeka y’enkulaakulana.<ref name=":6">{{Cite web |last=Musoke |first=Ronald |date=28 June 2013 |title=Planning in the dark |url=https://www.independent.co.ug/planning-in-the-dark/ |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.independent.co.ug}}</ref> Yawakanya abanoonyereza abaali bakola enteekateeka z'enkulaakulana mu Uganda nga basinziira ku kubala kw'abantu okwasembayo mu 2002.<ref name=":6" />
Ekibiina ki Makerere Retirement Benefits Scheme (MURBS) yatiisatiisa okwediima mu 2014 nga bawakanya yunivasite eno olw’okulwawo okubasasula.<ref name=":7">{{Cite web |last=Kamugisha |first=Samuel |date=25 March 2014 |title=Uganda: Makerere Staff Threaten to Strike Over Pension Arrears |url=https://allafrica.com/stories/201403260221.html |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=AllAfrica}}</ref> Makerere yali eremereddwa okusasula ssente z’okuwummula okuggyako nga etwaliddwa mu kkooti, n’olwekyo MURBS yali eggudde emisango ku yunivasite eno okuva mu 2008.<ref name=":7" /> Ntozi yakubiriza abawummudde okukolera awamu n’okusaba emiganyulo gyabwe okuva ewa Makerere mu kkooti.<ref name=":7" />
== Obulamu ku bubwe ==
Ntozi yazaalibwa 25 Ogwomusanvu 1946 mu [[Mbarara (disitulikit)|disitulikiti y’e Mbarara]] mu ssaza ly’e Kashari mu Rwobynje.<ref name=":1">{{Cite web |last=Okoth |first=Cecilia |date= |title=Retired Makerere Don honoured |url=https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured |archive-url= |archive-date= |access-date=18 June 2020 |website=www.newvision.co.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFOkoth">Okoth, Cecilia. [https://www.newvision.co.ug/news/1449569/retired-makerere-honoured "Retired Makerere Don honoured"]. ''www.newvision.co.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">18 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu 1975, Ntozi yawasa Dokita. Ida Ntozi. Bombi bazaala abaana.<ref name=":04">{{Cite web |date=28 March 2017 |title=Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi |url=https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi |access-date=8 June 2020 |website=Makerere University News Portal |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://news.mak.ac.ug/2017/03/scholarly-book-launched-immortalize-prof-james-patrick-manyenye-ntozi "Scholarly Book launched to immortalize Prof. James Patrick Manyenye Ntozi"]. ''Makerere University News Portal''. 28 March 2017<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2020</span>.</cite></ref>
Mu Gwokusatu 2021, Ntozi yazuulibwa ne kookolo ow’omutendera ogw’okuna.
Ntozi yafa nga 19 Ogwokutaano 2021 mu Kampala, Uganda.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Independent |date=2021-05-20 |title=Celebrated professor James Ntozi succumbs to cancer |url=https://www.independent.co.ug/celebrated-professor-james-ntozi-succumbs-to-cancer/ |access-date=2025-12-09 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Aine |first=Brian |date=2021-05-19 |title=Top Makerere University Academic, Prof James Ntozi is Dead |url=https://softpower.ug/top-makerere-university-academic-prof-james-ntozi-is-dead/ |access-date=2025-12-09 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
c2pwlqdq9r6dq03zat6wg3cuzrds16p