Wikipedia lgwiki https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka MediaWiki 1.47.0-wmf.5 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk 50 (ennamba) 0 2796 53311 19665 2026-06-06T08:18:46Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/467244|50 (alƙalami)]]" 53311 wikitext text/x-wiki {{Databox}}[[File:Número_50.png|link=Fayil:Número_50.png|Lamba 50]]'''50''' ('''ataano''') ye kalaamu, wakati wa [[49 (ennamba)|49]] ne 51. [[Category:Ennamba]] d4rspqb4ua0upqk0c9lz5wsc0fks4s3 53312 53311 2026-06-06T08:19:03Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Amakumi ataano]] to [[50 (ennamba)]] 53311 wikitext text/x-wiki {{Databox}}[[File:Número_50.png|link=Fayil:Número_50.png|Lamba 50]]'''50''' ('''ataano''') ye kalaamu, wakati wa [[49 (ennamba)|49]] ne 51. [[Category:Ennamba]] d4rspqb4ua0upqk0c9lz5wsc0fks4s3 11 (ennamba) 0 2801 53321 19670 2026-06-06T08:25:41Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kkumi n'emu]] to [[11 (ennamba)]] 19670 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 11 |- |} '''Kkumi n'emu (11)''', [[ennamba]] (amakumi n'ensuusuuba). [[Category:Ennamba]] 530vhsyz0olc4me1olsv9rflcnon0dp 21 (ennamba) 0 2803 53319 19679 2026-06-06T08:24:25Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Abiri mu emu]] to [[21 (ennamba)]] 19679 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 21 |- |} '''Abiri mu emu / Amakumi abiri mu emu (21)''', [[ennamba]] (amakumi n'ensuusuuba). [[Category:Ennamba]] 04mj46xf3mzehnhcxi5wnp2n1gcbxjp 53342 53319 2026-06-06T09:05:40Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/466324|21 (alƙalami)]]" 53342 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Zlin_skyscraper_01.jpg|thumb|21.]] '''21''' ('''abiri mu emu''') namba, wakati wa [[Amakumi abiri|20]] ne [[22 (ennamba)|22]]. [[Category:Ennamba]] i9lly3d280x3v0xa0eowdzqi1o49wiz 22 (ennamba) 0 2805 53317 19680 2026-06-06T08:23:48Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Abiri mu bbiri]] to [[22 (ennamba)]] 19680 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 22 |- |} '''Abiri mu bbiri / Amakumi abiri mu bbiri (22)''', [[ennamba]] (amakumi n'ensuusuuba). [[Category:Ennamba]] sxq12zuw7aqiksq6j3k5wsay166n8me 53341 53317 2026-06-06T09:01:55Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/466325|22 (alƙalami)]]" 53341 wikitext text/x-wiki [[File:Regular_quadrilateral_with_22.png|thumb|22.]] {{Databox}}'''22''' ('''abiri mu bbiri''') namba, wakati wa [[21 (ennamba)|21]] ne [[Amakumi abiri mu ssatu|23]]. [[Category:Ennamba]] epews0ejk0bx5ljjjufnvpnn1hj5jna 13 (ennamba) 0 2807 53351 44554 2026-06-06T09:24:06Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/467511|13 (alƙalami)]]" 53351 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''13''' ('''kkumi na ssatu''' oba '''kkumi na ssatu''') namba, wakati wa [[Kkumi na bbiri|12]] ne [[Kkumi na nnya|14]]. [[File:13_rightside_up.png|thumb|nnamba 13]] [[File:Lokschuppen_Bamberg_Nummer_3139581.jpg|thumb|nnamba 13]] [[Category:Ennamba]] a1rwhn2tmop3x6479ho3cn28mo7xh24 6000 (ennamba) 0 2823 53297 19722 2026-06-06T08:03:59Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kakaaga]] to [[6000 (ennamba)]] over redirect 19722 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 6000 |- |} '''Kakaaga (6000)''', [[ennamba]] (nkumi). [[Category:Ennamba]] kh4uiblcryms7v9d63yd4ntgeg6w71k 7000 (ennamba) 0 2824 53299 19723 2026-06-06T08:04:24Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kasanvu]] to [[7000 (ennamba)]] over redirect 19723 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 7000 |- |} '''Kasanvu (7000)''', [[ennamba]] (nkumi). [[Category:Ennamba]] budv19bk2tos3ysmpvsawlq8qi0dbfb 8000 (ennamba) 0 2825 53301 19724 2026-06-06T08:04:39Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kanaana]] to [[8000 (ennamba)]] over redirect 19724 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 8000 |- |} '''Kanaana (8000)''', [[ennamba]] (nkumi). [[Category:Ennamba]] jmykx9k6g8eskw8ti07sq9y24qehhtx 9000 (ennamba) 0 2826 53303 19725 2026-06-06T08:04:56Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kenda]] to [[9000 (ennamba)]] over redirect 19725 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 9000 |- |} '''Kenda (9000)''', [[ennamba]] (nkumi). [[Category:Ennamba]] dtxyr3l9rj32c3u51u3rsn1kg2lvih1 200 (ennamba) 0 2827 53323 19728 2026-06-06T08:26:30Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Bikumi bibiri]] to [[200 (ennamba)]] 19728 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 200 |- |} '''Bikumi bibirici (200)''', [[ennamba]] (bikumi). [[Category:Ennamba]] nc9t6xcr6j55ga9r4zlduh887e4l75n 300 (ennamba) 0 2828 53327 19729 2026-06-06T08:27:26Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Bikumi bisatu]] to [[300 (ennamba)]] 19729 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 300 |- |} '''Bikumi bisatu (300)''', [[ennamba]] (bikumi). [[Category:Ennamba]] cjol69c2scc6xudm3pb5eam24nbiluk 400 (ennamba) 0 2829 53325 19730 2026-06-06T08:27:00Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Bikumi bina]] to [[400 (ennamba)]] 19730 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 400 |- |} '''Bikumi bina (400)''', [[ennamba]] (bikumi). [[Category:Ennamba]] 2oue6zagbg1q4bsv0opx7yn2apb25ij 500 (ennamba) 0 2830 53305 19733 2026-06-06T08:06:02Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Bikumi bitaano]] to [[500 (ennamba)]] 19733 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 500 |- |} '''Bikumi bitaano (500)''', [[ennamba]] (bikumi). [[Category:Ennamba]] 6o3789k78tkttbeio9u248063wb60xp 24 (ennamba) 0 2890 53349 43301 2026-06-06T09:21:30Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Amakumi abiri mu nnya]] to [[24 (ennamba)]] 43301 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Amakumi abiri mu nnya (24)''', [[ennamba]] (amakumi n'ensuusuuba). [[Category:Ennamba]] 3ruq3wskki76tnhsrvoitm9ywk154gd 45 (ennamba) 0 2928 53347 19701 2026-06-06T09:20:54Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Amakumi ana mu ttaano]] to [[45 (ennamba)]] 19701 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 45 |- |} '''Amakumi ana mu ttaano (45)''', [[ennamba]] (amakumi n'ensuusuuba). [[Category:Ennamba]] mb0rxl0zbj2n2fppo4fpxnb2euwlrjl 46 (ennamba) 0 2930 53314 26419 2026-06-06T08:21:08Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Amakumi ana mu mukaaga]] to [[46 (ennamba)]] 26419 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font:10em verdana; background:#ccc;"| 46 |- |} '''Amakumi ana mu mukaaga (46)''', [[ennamba]] (amakumi n'ensuusuuba). [[Category:Ennamba]] 1gwi8nqji5ajb0egenacp4a992bwylj 53316 53314 2026-06-06T08:22:56Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/467463|46 (alƙalami)]]" 53316 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''46''' ('''amakumi ana mu mukaaga''') namba, wakati wa [[Amakumi ana mu ttaano|45]] ne [[47 (ennamba)|47]]. [[File:Botanischer_Volkspark_Blankenfelde-Pankow_II_14.JPG|thumb|nnamba 46]] [[Category:Ennamba]] cfideuqpboo1lci1nv93nzuuhz36n0s Asaba Jumah 0 11103 53296 52746 2026-06-05T18:32:32Z ~2026-33271-66 11237 /* Recognition and awards */ 53296 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="float:right; width:270px; border:1px solid #aaa; background:#f9f9f9; font-size:90%;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font-size:120%; background:#ddd;" | {{{name|Asaba Jumah}}} |- | colspan="2" style="text-align:center;" | [[File:{{{image|Asaba Jumah1.png}}}|frameless|250px|alt={{{alt|{{{name|Asaba Jumah}}}}}}]] {{#if:{{{caption|}}}|<div style="text-align:center; font-size:85%;">{{{caption}}}</div>}} |- ! Born | {{{birth_name|Asaba Jumah}}}<br>{{Birth date and age|df=y|2005|09|23}}<br>{{{birth_place|[[:en:Hoima|Hoima]], [[:en:Uganda|Uganda]]}}} |- ! Origin | {{{origin|[[:en:Hoima|Hoima]], [[:en:Uganda|Uganda]]}}} |- ! Citizenship | {{{citizenship|[[:en:Ugandan|Ugandan]]}}} |- ! Occupation | {{{occupation|Musician, actor, author}}} |- ! Years active | {{{years_active|2010-present}}} |- ! Known for | {{{known_for|[[:en:Acting|Acting]]}}} |- ! Spouse | {{{spouse|Nakanjako Naume}}} (m. {{{marriage_date|2025}}}) |- ! Website | {{{website|[https://www.asabajumah.top/ www.asabajumah.top]}}} |} '''Asaba Jumah''' (born 23 September 2005) is a [[Yuganda|Ugandan]] actor, [[:en:musician|musician]], and [[:en:Author|author]].<ref name="auto2">{{Cite web |title=Asaba Jumah - Age, Net Worth, Movies, Family & Personal Details|url=https://www.webseriesdekho.com/celebrity/asaba-jumah/ |access-date=2026-04-25 |website=Web Series|language=en-US}}</ref><ref name="auto7"></ref> He debuted his acting career in [[:en:November Tear|November Tear]] as Felix. He is known for his roles in movies, TV Shows and his hit songs ''Am Feelinng Lonely'' and ''My Love''. He has appeared in several independent films and continues to develop his career in both film and digital media.<ref name="auto1"></ref> His debut music singles, ''Am Feelinng Lonely'', ''My Love'' and ''Gwe'', was released in 2026 and is available on major streaming platforms. == Early life == [[File:Asaba Jumah.png|thumb|Asaba Jumah in 2026]] Asaba Jumah was born on 23 September 2005 in Hoima, Uganda. Growing up in Uganda’s vibrant cultural environment, he became interested in storytelling, film, and music at a young age. His early exposure to Uganda’s rapidly growing independent film scene fostered his desire to pursue a career in acting and music. == Personal life == [[File:Asaba Jumah with his wife.png|thumb|Asaba Jumah with his wife Nakanjako Naume]] He is the son of Mr. Muhumuza Elias and Ms. Balikya Hadijah. Since April 11, 2025, Asaba Jumah has been married to Nakanjako Naume.<ref name="auto2"></ref> == Career == === Film === [[File:Asaba Jumah at IFF awards in 2026.png|thumb|Asaba Jumah at IFF awards in 2026]] Jumah began acting professionally in 2011. He is known for performances in independent films and emerging productions in Uganda.<ref name="auto1">{{Cite web |title=Asaba Jumah at The talent manager|url=https://www.thetalentmanager.com/talent/238042/asaba-jumah |access-date=2026-04-25 |website=Talent Manager|language=en-US}}</ref> His work spans action‑driven films and dramatic narratives.<ref name="auto3">{{Cite web |title=Asaba Jumah full movies list|url=https://www.fantasyboxofficegame.com/people/tmdb-6077619 |access-date=2026-04-25 |website=Fantasybox|language=en-US}}</ref> His career gained media recognition as a recognized actor in Uganda’s entertainment industry, with outlets noting his impact on the Ugandan film scene.<ref name="howwe.ug">{{Cite web |title=Meet Asaba Jumah: The Rising Ugandan Actor Making Moves in Wakaliwood Films |url=https://www.howwe.ug/news/movies/42702/meet-asaba-jumah-the-rising-ugandan-actor-making-moves-in-wakaliwood-films |access-date=2026-04-25 |website=Howwe Uganda |language=en-US}}</ref> === Music === [[File:Asaba Jumah in 2025.png|thumb|Asaba Jumah in 2025]] In 2026, Jumah expanded into music with the release of his debut singles ''Am Feelinng Lonely'', ''My Love'' and ''Gwe''.<ref name="auto4">{{Cite web |title=Asaba Jumah - All songs|url=https://tidal.com/artist/77292471 |access-date=2026-04-25 |website=TIDAL|language=en-US}}</ref> The song released on platforms such as Spotify, Apple Music, and Amazon Music, showcasing his range as an artist beyond film. == Filmography == * '''[[:en:Titanic II (film)|Titanic II]]''' (2010) - as Felix <ref name="auto2"></ref> * '''The Return Of Uncle Benon''' (2011) - as Alex * '''[[:en:Escape from Uganda|Escape from Uganda]]''' (2013) - as Moses <ref name="auto3"></ref> * '''Ejjini lye ntwetwe''' (2015) - as Muzafaru * '''Attack on Nyege Nyege Island''' (Short, 2016) — as Kato * '''[[:en:Kyenvu|Kyenvu]]''' (Short, 2018) — as Asaba Jumah * '''[[:en:November Tear|November Tear]]''' - as Felix * '''Kiss and Kill''' (2020) — as Peter <ref name="auto3"></ref> * '''[[:en:The Girl in the Yellow Jumper|The Girl in the Yellow Jumper]]''' (2020) - as Hakim <ref name="auto3"></ref> * '''Once Upon a Time in Uganda''' (2023) - as Alex * '''Eaten Alive in Uganda''' (2026) - as Moses <ref name="auto3"></ref> * '''Who Killed Captain Alex 2''' (2026) - as Sound editor == Discography == * '''Am Feelinng Lonely''' (2026) * '''My Love''' (2026) * '''Gwe''' (2026)<ref name="auto4"></ref> == Recognition and awards == Asaba Jumah has gained attention in the Ugandan press, with coverage from media outlets highlighting his work in film and music.<ref name="hoima.club1">{{Cite web |title=Ugandan Creative Asaba Jumah Gains Ground |url=https://www.hoima.club/2026/03/ugandan-creative-asaba-jumah-gains_30.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref> He was also connected with the Uganda Theatre Excellence Awards 2026, further establishing his presence in the Ugandan entertainment industry.<ref name="hoima.club2">{{Cite web |title=Uganda Theatre Excellence Awards 2026 |url=https://www.hoima.club/2026/03/uganda-theatre-excellence-awards-2026.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref> === Awards === * '''Black Films Award''' - 2025 * '''IFF Award''' - 2026 * '''UTE Award''' - 2026<ref name="hoima.club2"></ref> ==Publications== ===Books=== * '''The Last Light of Nambale''' (2026) * '''THE WHISPERS OF KALENGA FOREST''' (2026) * '''The Smiling Man in Room 13''' (2026)<ref name="asabajumah.top1">{{Cite web |title=Asaba Jumah all books|url=https://www.asabajumah.top/books.html |access-date=2026-05-23 |website=Asaba Jumah|language=en-US}}</ref> * '''I am Asaba Jumah: Into the Life of a Musical Virtuoso and Acting''' (2026)<ref name="auto7">{{Cite web |title=I am Asaba Jumah: Into the Life of a Musical Virtuoso and Acting on Google Books|url=https://books.google.co.ug/books/about?id=FV3cEQAAQBAJ&redir_esc=y |access-date=2026-05-24 |website=[[:en:Google Books|Google Books]]|language=en-US}}</ref> * '''THE HOUSE BENEATH BLACK HILL''' (2026) == See also == * [[:en:Nabwana I.G.G.|Nabwana I.G.G.]] * [[:en:November Tear|November Tear]] * [[:en:Kyenvu|Kyenvu]] == References == <references/> == External links == {{DEFAULTSORT:Jumah, Asaba}} [[Category:Actors from Uganda]] [[Category:Male musicians from Uganda]] * [http://www.asabajumah.top/ Official Website] *[https://www.imdb.com/name/nm18243050/ Asaba Jumah] on [[:en:IMDb|IMDb]] * [https://www.themoviedb.org/person/6077619-asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TMDb|TMDb]] * [https://web.archive.org/web/20260426100158/https://music.apple.com/us/artist/asaba-jumah/1894769290 Asaba Jumah] on [[:en: Apple Music|Apple Music]] *[https://open.spotify.com/artist/4rneWabSFmcWDEKKsDN2mY/ Asaba Jumah] on [[:en:Spotify|Spotify]] * [https://music.amazon.com/artists/B0GW8CSKRR/asaba-jumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Amazon Music|Amazon Music]] * [https://www.deezer.com/us/artist/383696591/ Asaba Jumah] on [[:en: Deezer|Deezer]] * [https://tidal.com/artist/77292471/ Asaba Jumah] on [[:en: TIDAL|TIDAL]] * [https://www.tvguide.com/celebrities/asaba-jumah/3061165443/ Asaba Jumah] on [[:en:TV Guide|TV Guide]] * [https://musicbrainz.org/artist/4e15ab99-a9bd-4803-a5e3-38f7c3c1d4a1/ Asaba Jumah] on [[:en: MusicBrainz|MusicBrainz]] * [https://instagram.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Instagram|Instagram]] * [https://youtube.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: YouTube|YouTube]] *[https://www.facebook.com/djfelixpro/ Asaba Jumah] on [[:en: Facebook|Facebook]] * [https://www.twitter.com/asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: Twitter|Twitter]] *[https://www.tikitok.com/@asabajumah/ Asaba Jumah] on [[:en: TikTok|TikTok]] 9q04l3f95zohlfh3bey7o3olx1lfdpi John Ssebuwufu 0 11228 53363 42019 2026-06-06T11:28:09Z Ssebuufu 9882 /* Obuto bwe */ 53363 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=John Ssebuwufu|image=|image_size=|caption=|birth_date={{birth year and age|1947}}|birth_place=[[Uganda]]|death_date=|death_place=|alma_mater='''[[Makerere University]]'''<br/> {{small|([[Bachelor of Science|BSc in Chemistry]])}}<br>{{small|([[Master of Science|MSc in Chemistry]])}}<br/>'''[[Queen's University Belfast]]'''<br/>{{small|([[Doctor of Philosophy|PhD in Chemistry]])}}<br/>{{small|([[Research fellow|Postdoctoral Fellowship in Chemistry]])}}|occupation=[[Chemist]], [[Educator]] and [[Academic administration|Administrator]]|years_active=1979 — present|nationality=[[Uganda]]n|citizenship=[[Uganda]]|known_for=[[Academic|Academics]] and [[Academic administration|Administration]]|networth=|title=}} '''John Pancras Mukasa Lubowa Ssebuwufu''' amanyikiddwa ennyo nga '''John Ssebuwufu''' [[:en:Uganda|Munnayuganda]] [[:en:Chemist|omukugu mu by'eddagala]], [[:en:Academic|musomesa]] era [[:en:Academic_administration|omuddukanya w'emirimu]] . Ono yaliko [[:en:Chancellor_(education)|Ssenkulu]] wa [[:en:Kyambogo_University|Kyambogo University]], yunivasite ya gavumenti ey'okubiri mu Uganda ng'aweereza wakati wa 2014-2022 ng'amaze ebisanja 2. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/education/prof-okedi-replaces-ssebuwufu-as-kyambogo-uni-134093</ref> Yatuuzibwa ku bwa Ssenkulu nga 19 Ogwokubiri 2014, nga y’adda mu bigere bya Eric Tiyo Adriko, eyali amaze ebisanja bye ebibiri. <ref name="New">http://www.newvision.co.ug/news/652742-prof-ssebuwufu-installed-as-kyambogo-chancellor.html</ref> <ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Tear-gas-welcomes-chancellor-Ssebuwufu-to-Kyambogo/-/688334/2213764/-/atwt9bz/-/index.html</ref> Enjatula entuufu ey'amannya ge ag'enkomerero ye ''Ssebuwufu'' . Wabula ebiwandiiko birimu emirundi mingi erinnya mwe liwandiikibwa ne "s" emu. == Obuto bwe == Yazaalibwa mu Ttundutundu lyomumasekkati ga Uganda mu 1947. == Okusoma kwe == Ssebuwufu yasomera mu ttendekero lya [[:en:Namilyango_College|Namilyango College]] mu misomo gye egya siniya mu myaka gya 1960. Yasomera mu [[:en:Makerere_University|Makerere University]], era yatikkirwa Diguli mu sayansi eya [[:en:Bachelor_of_Science|Bachelor of Science]] ne [[:en:Master_of_Science|Master of Science]], zombi mu [[:en:Chemistry|by'eddagala]] . Mu 1974, yawangula sikaala okusoma [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] mu [[:en:Queen's_University_Belfast|Queen’s University Belfast]] mu [[:en:Northern_Ireland|Bukiikakkono bwa Ireland]], gye yatikkirwa mu 1977. Ssebuwufu yamala emyaka emirala ebiri mu Yunivasite ya Queen's ku bbaluwa ya postdoctoral fellowship nayo mu by'eddagala. == Emirimu gye == Ssebuwufu bwe yakomawo mu [[Yuganda|Uganda]] mu 1979, yalondebwa okubeera Lekikyala mu dipaatimenti y'okutabula eddagala mu[[Makerere University, Uganda|Ssettendekero wa Makerere]] . Yaweereza mu kifo ekyo okutuusa mu 1985, lwe yakuzibwa n’afuulibwa lekikyala omukulu. Mu 1987, yafuuka akulira dipaatimenti y'okutabula eddagala mu yunivasite eno. Mu 1990, yalinyisibwa n’atuuka ku ddaala lya [[:en:Professor|pulofeesa]] era n’alondebwa okuba [[:en:Principal_(academia)|omukulu w’ettendekero]] ly’ebyenjigiriza by’abasomesa; kati ekitundu ku [[:en:Kyambogo_University|yunivasite y'e Kyambogo]] . Mu kifo ekyo yaweereza okutuusa mu 1993 lwe yalondebwa okuba [[:en:Vice_chancellor|omumyuka wa Ssenkulu]] wa [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], yunivasite ya gavumenti esinga obukadde mu Uganda era esinga obunene. Yaweereza ng’omumyuka wa Ssenkulu okutuusa ekisanja kye lwe kyaggwaako mu 2004. <ref>https://web.archive.org/web/20140702050507/http://vc.mak.ac.ug/about/history.html</ref> Mu Gwokubiri 2014, [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] yamulonda okuba Ssenkulu wa [[:en:Kyambogo_University|Kyambogo University]] . <ref>https://web.archive.org/web/20140808060432/http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30682:-ssebuwufu-to-resolve-kyambogo-problems</ref> == Obuvunaanyizibwa obulala == Ng’oggyeeko obuvunaanyizibwa bw’alina mu yunivasite y’e Kyambogo, Ssebuwufu mu kiseera kino y’amyuka Ssenkulu wa Yunivasite y’e Kisubi (UniK) eyali emanyiddwa nga ''Kisubi Brothers University College'' (KBUC), ebbanguliro lya [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] nga nalyo yaliweerezaamu ng’omukulu w’essomero. Mu 2013, yalondebwa nga [[:en:Chairperson|Ssentebe]] w'ekibiina kya [[:en:UbuntuNet_Alliance|UbuntuNet Alliance]], omukutu gw’okunoonyereza n’okusomesa mu kitundu kye [[:en:Eastern_Africa|Buvanjuba]] [[:en:Southern_Africa|n'Amasalengeta ga Afrika]] . Emabegako, abaddeko nga Dayirekita wa pulogulaamu z’okunoonyereza mu kibiina ekigatta Yunivasite za Afirika ekya [[:en:Association_of_African_Universities|Association of African Universities]] (AAU) mu [[:en:Ghana|Ghana]] . Ssebuwufu mmemba mu kibiina kya [[:en:World_Bank_Millennium_Science_Initiative|World Bank Millennium Science Initiative]] era y’omu ku bakugu mu by’ekikugu mu Uganda. Akola nga Ssentebe [[:en:Board_of_directors|w’olukiiko olufuzi]] olw’amakampuni ne bizinensi za Uganda: * [[:en:Citibank_Uganda|Citibank Uganda]] - Kkampuni ya [[:en:Citigroup|Citigroup]] esangibwa mu [[:en:New_York_City|kibuga New York]] * Ettendekero lya [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]](UMI) . * Ekitongole ekivunaanyizibwa ku butonde bw’ensi mu ggwanga ekya Uganda (NEMA) * Olukiiko lw’eggwanga olwa Sayansi ne Tekinologiya == Laba ne bino == * [[:en:Education_in_Uganda|Ebyenjigiriza mu Uganda]] * [[:en:Ugandan_university_leaders|Abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]] * [[:en:List_of_universities_in_Uganda|Olukalala lwa yunivasite mu Uganda]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Olukangaga lw'abamyuka Ssenkulu nga bwe baddiringana == {{s-start}} {{succession box||title=Vice chancellor of Makerere University|before=[[Senteza Kajubi]]<br/> 1990-1993|after=[[Livingstone Luboobi]]<br/> 2004-2009|years='''1993-2004'''}} {{s-end}} == Olukangaga lw'aba Ssenkulu ba Kyambogo Yunivasite nga bwe baddiringana == {{s-start}} {{succession box||title=Chancellor of Kyambogo University|before=[[Eric Tiyo Adriko]]<br/> 2005-2014|after=[[Prof. John Yakobo Okedi]]|years='''2014-2022'''}} {{s-end}} == Ebijuliziddwamu eby'ebweru == * [http://www.kyu.ac.ug/ Omukutu gwa Yunivasite y'e Kyambogo] * [http://www.mak.ac.ug/ Omukutu gwa Yunivasite y'e Makerere] * [http://www.umu.ac.ug/ Omukutu gwa Uganda Martyrs University] * [http://www.newvision.co.ug/news/652421-search-for-new-kyambogo-university-chancellor-on.html Noonya Ssenkulu wa Yunivasite y'e Kyambogo omupya] {{authority control}}{{DEFAULTSORT:Ssebuwufu, John}} so4q199mndsg6qi3ox7vk3ibtj21cgv Zerubabel Nyiira 0 12935 53292 53291 2026-06-05T12:02:04Z Ssebuufu 9882 /* Laba ne */ 53292 wikitext text/x-wiki   '''Zerubabel Mijumbi Nyiira''' mukugu mu by'obulimi era munnabyabufuzi,Munnayuganda .Yaweereza mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] nga Minisita omubeezi ow'ebyobulimi okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuusa nga 1 Ogwokusatu 2015 <ref name="Cabinet">{{cite web |author=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=24 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> era nga Minisita w'ebyobuvubi okuva nga 1 Ogwokusatu mu mwaka gwa 2015 <ref name="Shuffle">{{cite web |author=Uganda State House |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=4 March 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> okutuusa nga 6 Ogwomukaaga mu 2016. Zerubabel Nyiira era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'Essaza lye Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y'e Masindi]] .<ref name="Profile">{{cite web |date=2011 |title=Profile of Zerubabel Mijumbi Nyiira, Member of Parliament, Buruuli County, Masindi District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=725&const=Buruuli++County&dist_id=60&distname=Masindi |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Obuvo n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]], [[:en:Western_Region,_Uganda|mu Bugwanjuba bwayuganda]] , nga 29 omwezi Ogw'okubiri mu mwaka gwa 1940. Yasomera pulayimale ye awamu ne siniya ye mu masomero gabulijo ku kyalo. Mu mwaka gwa 1964, ku myaka 24, yatikkirwa mu ttendekero erya [[:en:City_of_Westminster_College|Paddington Technical College]] mu [[:en:England|Bungereza]], n’afuna [[:en:Science|satifikeeti mu by'obulamu ne Tekinologiya]] . Yafuna [[:en:Agriculture|ddiguli esooka mu ssaayansi w'eby'obulimi]] okuva mu yunivasite ya [[:en:California_Polytechnic_State_University|Califonia Polytechnic State University]] mu [[:en:San_Luis_Obispo,_California|San Luis Obispo, mu Bungereza]], mu mwaka gwa 1968. Yakomawo mu Uganda naagenda mu maaso n’emisomo gye ku [[:en:Makerere_University|yunivasite ye Makerere]], naatikkirwa [[:en:Master_of_Science|ddiguli eyokubiri mu ssaayansi w'ebyobulimi]] mu mwaka gwa 1970. [[:en:Doctor_of_Philosophy|Ddiguli ye eyokusatu mu by'obulimi]] ( Doctor of Philosopy in Agriculture ) yafunibwa mu 1975 okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y'e Nairobi]]. <ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Emirimu gwe egy’ekiseera ekiwanvu mu buweereza bwa gavumenti gyatandika mu mwaka gwa 1972, bwe yatandika okukola ne Minisitule ya Uganda ey’ebyobulimi ng’akulira okunoonyereza [[:en:Entomology|ku biwuka n’obuzaale bwabyo]] awamu [[:en:Nematology|n'eryekenneenya ensiringanyi,]] n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 1978. Okuva mu mwaka gwa 1978 okutuusa mu mwaka gwa 1981, yalondebwa ng’akulira okunoonyereza ku by’obulimi mu Minisitule y'eby'obulimi. Okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu mwaka gwa 1983, yali munoonyereza mukulu mu [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|kitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku nkola y’emmere]] (IFPRI), mu kiseera ekyo ekyamanyibwa nga Ekitongole ky'ensi yonna ekinoonyereza kuby'obulimi (ISNAR). Okuva mu mwaka gwa 1983 okutuuka mu mwaka gwa 1985, yali mussaayansa omukulu mubyo'kunoonyereza mu [[:en:International_Centre_of_Insect_Physiology_and_Ecology|kitongole ky’ensi yonna ekikola ku by’obutonde bw’ebiwuka n’obutonde bw’ensi]] (ICIPE), Mukibuga ekikulu eky'e Kenya . Okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu mwaka gwa 1990, yeeyali Dayirekita w’ekibiina ky'obwegassi n’okutendeka mu nsi yonna mu ICIPE. Mu mwaka gwa 1992, yakomawo mu Uganda n’alondebwa okuba omuwandiisi omukulu ku kakiiko akakulu aka Uganda akeby'obulamu ne tekinologiya, n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2005. Okuva mu mwaka gwa 2005 okutuuka mu mwaka gwa 2010, yakola ng’omuwi w’amagezi mu [[:en:United_Nations|kibiina ky’Amawanga Amagatte]] era ng’omuwabuzi ku by'obulamu n’ebyenfuna mu [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]. Okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu mwaka gwa 2010, era yakola nga Omuwereza omukulu ow’ekitongole kyebyo'kunonyereza mugwanga ekikulu awamu Neby'enkulakulana. Okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka mu mwaka gwa 2011, yaliko [[:en:Chairperson|Ssentebe]] wa'[[:en:Gulu_University|kakyiko akalonde aka yunivasite y'e Gulu]] .<ref name="Profile" /> Mu mwaka gwa 2011, yalondebwa ku kifo ky'omubaka wa paalamenti ow'essaza ly’e Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]] . <ref name="Profile" /> Mu gwokutaano 2011, yalondebwa nga Minisita omubeezi ow’ebyobulimi, <ref name="Cabinet" /> ng’adda mu bigere bya [[:en:Henry_Bagiire|Henry Bagiire]], eyasuulibwa okuva ku Kabineti. Nga 1 ogwokussatu mu mwaka gwa 2015, yakyusibwa n’atwalibwa mu kitongole ky’ebyobuvubi, nga Minisita omubeezi. <ref name="Shuffle" /> == Ebirala eby'okulowoozaako == Zerubabel Nyiira mufumbo. Wa kibiina ky’ebyobufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ye wa nzikiriza ya [[:en:Anglican|Kikulisitaayo / kipulotesitante]] .<ref name="Profile" /> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda May 2011] q97auvpzq39dkorn6oddzf2ful1w3wi 53344 53292 2026-06-06T09:13:07Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo n'okusoma kwe */ 53344 wikitext text/x-wiki   '''Zerubabel Mijumbi Nyiira''' mukugu mu by'obulimi era munnabyabufuzi,Munnayuganda .Yaweereza mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] nga Minisita omubeezi ow'ebyobulimi okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuusa nga 1 Ogwokusatu 2015 <ref name="Cabinet">{{cite web |author=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=24 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> era nga Minisita w'ebyobuvubi okuva nga 1 Ogwokusatu mu mwaka gwa 2015 <ref name="Shuffle">{{cite web |author=Uganda State House |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=4 March 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> okutuusa nga 6 Ogwomukaaga mu 2016. Zerubabel Nyiira era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'Essaza lye Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y'e Masindi]] .<ref name="Profile">{{cite web |date=2011 |title=Profile of Zerubabel Mijumbi Nyiira, Member of Parliament, Buruuli County, Masindi District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=725&const=Buruuli++County&dist_id=60&distname=Masindi |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Obuvo n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]], [[:en:Western_Region,_Uganda|mu Bugwanjuba bwayuganda]] , nga 29 omwezi Ogw'okubiri mu mwaka gwa 1940. Yasomera pulayimale ye awamu ne siniya ye mu masomero gabulijo ku kyalo. Mu mwaka gwa 1964, ku myaka 24, yatikkirwa mu ttendekero erya [[:en:City_of_Westminster_College|Paddington Technical College]] mu [[:en:England|Bungereza]], n’afuna [[:en:Science|satifikeeti mu by'obulamu ne Tekinologiya]] . Yafuna [[:en:Agriculture|ddiguli esooka mu ssaayansi w'eby'obulimi]] okuva mu yunivasite ya [[:en:California_Polytechnic_State_University|Califonia Polytechnic State University]] mu [[:en:San_Luis_Obispo,_California|San Luis Obispo, mu Bungereza]], mu mwaka gwa 1968. Yakomawo mu Uganda naagenda mu maaso n’emisomo gye ku [[:en:Makerere_University|yunivasite ye Makerere]], naatikkirwa [[:en:Master_of_Science|ddiguli eyokubiri mu ssaayansi w'ebyobulimi]] mu mwaka gwa 1970. [[:en:Doctor_of_Philosophy|Ddiguli ye eyokusatu mu by'obulimi]] ( Doctor of Philosopy in Agriculture ) yafunibwa mu 1975 okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y'e Nairobi]]. <ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Emirimu gwe egy’ekiseera ekiwanvu mu buweereza bwa gavumenti gyatandika mu mwaka gwa 1972, bwe yatandika okukola ne Minisitule ya Uganda ey’ebyobulimi ng'akulira okunoonyereza ku biwuka n'enkwatagana yaabyo n'omuntu, obutonde n'ebitonde ebirala awamu n'ensiriȠȠanyi n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 1978. Okuva mu mwaka gwa 1978 okutuusa mu mwaka gwa 1981, yalondebwa ng’akulira okunoonyereza ku by’obulimi mu Minisitule y'eby'obulimi. Okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu mwaka gwa 1983, yali munoonyereza mukulu mu [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|kitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku nkola y’emmere]] (IFPRI), mu kiseera ekyo ekyamanyibwa nga Ekitongole ky'ensi yonna ekinoonyereza kuby'obulimi (ISNAR). Okuva mu mwaka gwa 1983 okutuuka mu mwaka gwa 1985, yali mussaayansa omukulu mubyo'kunoonyereza mu [[:en:International_Centre_of_Insect_Physiology_and_Ecology|kitongole ky’ensi yonna ekikola ku by’obutonde bw’ebiwuka n’obutonde bw’ensi]] (ICIPE), Mukibuga ekikulu eky'e Kenya . Okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu mwaka gwa 1990, yeeyali Dayirekita w’ekibiina ky'obwegassi n’okutendeka mu nsi yonna mu ICIPE. Mu mwaka gwa 1992, yakomawo mu Uganda n’alondebwa okuba omuwandiisi omukulu ku kakiiko akakulu aka Uganda akeby'obulamu ne tekinologiya, n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2005. Okuva mu mwaka gwa 2005 okutuuka mu mwaka gwa 2010, yakola ng’omuwi w’amagezi mu [[:en:United_Nations|kibiina ky’Amawanga Amagatte]] era ng’omuwabuzi ku by'obulamu n’ebyenfuna mu [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]. Okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu mwaka gwa 2010, era yakola nga Omuwereza omukulu ow’ekitongole kyebyo'kunonyereza mugwanga ekikulu awamu Neby'enkulakulana. Okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka mu mwaka gwa 2011, yaliko [[:en:Chairperson|Ssentebe]] wa'[[:en:Gulu_University|kakyiko akalonde aka yunivasite y'e Gulu]] .<ref name="Profile" /> Mu mwaka gwa 2011, yalondebwa ku kifo ky'omubaka wa paalamenti ow'essaza ly’e Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]] . <ref name="Profile" /> Mu gwokutaano 2011, yalondebwa nga Minisita omubeezi ow’ebyobulimi, <ref name="Cabinet" /> ng’adda mu bigere bya [[:en:Henry_Bagiire|Henry Bagiire]], eyasuulibwa okuva ku Kabineti. Nga 1 ogwokussatu mu mwaka gwa 2015, yakyusibwa n’atwalibwa mu kitongole ky’ebyobuvubi, nga Minisita omubeezi. <ref name="Shuffle" /> == Ebirala eby'okulowoozaako == Zerubabel Nyiira mufumbo. Wa kibiina ky’ebyobufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ye wa nzikiriza ya [[:en:Anglican|Kikulisitaayo / kipulotesitante]] .<ref name="Profile" /> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda May 2011] 2gw13ivdg40znx3t9rt9hf7mtmpy2al 53352 53344 2026-06-06T09:29:02Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 53352 wikitext text/x-wiki   '''Zerubabel Mijumbi Nyiira''' mukugu mu by'obulimi era munnabyabufuzi,Munnayuganda .Yaweereza mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] nga Minisita omubeezi ow'ebyobulimi okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuusa nga 1 Ogwokusatu 2015 <ref name="Cabinet">{{cite web |author=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=24 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> era nga Minisita w'ebyobuvubi okuva nga 1 Ogwokusatu mu mwaka gwa 2015 <ref name="Shuffle">{{cite web |author=Uganda State House |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=4 March 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> okutuusa nga 6 Ogwomukaaga mu 2016. Zerubabel Nyiira era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'Essaza lye Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y'e Masindi]] .<ref name="Profile">{{cite web |date=2011 |title=Profile of Zerubabel Mijumbi Nyiira, Member of Parliament, Buruuli County, Masindi District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=725&const=Buruuli++County&dist_id=60&distname=Masindi |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Obuvo n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]], [[:en:Western_Region,_Uganda|mu Bugwanjuba bwayuganda]] , nga 29 omwezi Ogw'okubiri mu mwaka gwa 1940. Yasomera pulayimale ye awamu ne siniya ye mu masomero gabulijo ku kyalo. Mu mwaka gwa 1964, ku myaka 24, yatikkirwa mu ttendekero erya [[:en:City_of_Westminster_College|Paddington Technical College]] mu [[:en:England|Bungereza]], n’afuna [[:en:Science|satifikeeti mu by'obulamu ne Tekinologiya]] . Yafuna [[:en:Agriculture|ddiguli esooka mu ssaayansi w'eby'obulimi]] okuva mu yunivasite ya [[:en:California_Polytechnic_State_University|Califonia Polytechnic State University]] mu [[:en:San_Luis_Obispo,_California|San Luis Obispo, mu Bungereza]], mu mwaka gwa 1968. Yakomawo mu Uganda naagenda mu maaso n’emisomo gye ku [[:en:Makerere_University|yunivasite ye Makerere]], naatikkirwa [[:en:Master_of_Science|ddiguli eyokubiri mu ssaayansi w'ebyobulimi]] mu mwaka gwa 1970. [[:en:Doctor_of_Philosophy|Ddiguli ye eyokusatu mu by'obulimi]] ( Doctor of Philosopy in Agriculture ) yafunibwa mu 1975 okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y'e Nairobi]]. <ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Emirimu gwe egy’ekiseera ekiwanvu mu buweereza bwa gavumenti gyatandika mu mwaka gwa 1972, bwe yatandika okukola ne Minisitule ya Uganda ey’ebyobulimi ng'akulira okunoonyereza ku biwuka n'enkwatagana yaabyo n'omuntu, obutonde n'ebitonde ebirala awamu n'ensiriȠȠanyi n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 1978. Okuva mu mwaka gwa 1978 okutuusa mu mwaka gwa 1981, yalondebwa ng’akulira okunoonyereza ku by’obulimi mu Minisitule y'eby'obulimi. Okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu mwaka gwa 1983, yali munoonyereza mukulu mu [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|kitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku nkola y’emmere]] (IFPRI), mu kiseera ekyo ekyamanyibwa nga Ekitongole ky'ensi yonna ekinoonyereza ku by'obulimi (ISNAR). Okuva mu mwaka gwa 1983 okutuuka mu mwaka gwa 1985, yali munoonyereza munasaayansi mukulu ku kitongole ki [[:en:International_Centre_of_Insect_Physiology_and_Ecology|International Centre of Insect Physiology and Encology]] (ICIPE), mu Nairobi Kenya . Okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu mwaka gwa 1990, yeeyali Dayirekita w’ekibiina ky'obwegassi n’okutendeka mu nsi yonna mu ICIPE. Mu mwaka gwa 1992, yakomawo mu Uganda n’alondebwa okuba omuwandiisi omukulu ku kakiiko akakulu aka Uganda akeby'obulamu ne tekinologiya, n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2005. Okuva mu mwaka gwa 2005 okutuuka mu mwaka gwa 2010, yakola ng’omuwi w’amagezi mu [[:en:United_Nations|kibiina ky’Amawanga Amagatte]] era ng’omuwabuzi ku by'obulamu n’ebyenfuna mu [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]. Okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu mwaka gwa 2010, era yakola nga Omuwereza omukulu ow’ekitongole kyebyo'kunonyereza mugwanga ekikulu awamu Neby'enkulakulana. Okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka mu mwaka gwa 2011, yaliko [[:en:Chairperson|Ssentebe]] wa'[[:en:Gulu_University|kakyiko akalonde aka yunivasite y'e Gulu]] .<ref name="Profile" /> Mu mwaka gwa 2011, yalondebwa ku kifo ky'omubaka wa paalamenti ow'essaza ly’e Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]] . <ref name="Profile" /> Mu gwokutaano 2011, yalondebwa nga Minisita omubeezi ow’ebyobulimi, <ref name="Cabinet" /> ng’adda mu bigere bya [[:en:Henry_Bagiire|Henry Bagiire]], eyasuulibwa okuva ku Kabineti. Nga 1 ogwokussatu mu mwaka gwa 2015, yakyusibwa n’atwalibwa mu kitongole ky’ebyobuvubi, nga Minisita omubeezi. <ref name="Shuffle" /> == Ebirala eby'okulowoozaako == Zerubabel Nyiira mufumbo. Wa kibiina ky’ebyobufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ye wa nzikiriza ya [[:en:Anglican|Kikulisitaayo / kipulotesitante]] .<ref name="Profile" /> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda May 2011] mchd150si8nnh5y0aie4h7kaiudnqq3 53354 53352 2026-06-06T09:38:29Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 53354 wikitext text/x-wiki   '''Zerubabel Mijumbi Nyiira''' mukugu mu by'obulimi era munnabyabufuzi,Munnayuganda .Yaweereza mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] nga Minisita omubeezi ow'ebyobulimi okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuusa nga 1 Ogwokusatu 2015 <ref name="Cabinet">{{cite web |author=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=24 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> era nga Minisita w'ebyobuvubi okuva nga 1 Ogwokusatu mu mwaka gwa 2015 <ref name="Shuffle">{{cite web |author=Uganda State House |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=4 March 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> okutuusa nga 6 Ogwomukaaga mu 2016. Zerubabel Nyiira era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'Essaza lye Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y'e Masindi]] .<ref name="Profile">{{cite web |date=2011 |title=Profile of Zerubabel Mijumbi Nyiira, Member of Parliament, Buruuli County, Masindi District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=725&const=Buruuli++County&dist_id=60&distname=Masindi |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Obuvo n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]], [[:en:Western_Region,_Uganda|mu Bugwanjuba bwayuganda]] , nga 29 omwezi Ogw'okubiri mu mwaka gwa 1940. Yasomera pulayimale ye awamu ne siniya ye mu masomero gabulijo ku kyalo. Mu mwaka gwa 1964, ku myaka 24, yatikkirwa mu ttendekero erya [[:en:City_of_Westminster_College|Paddington Technical College]] mu [[:en:England|Bungereza]], n’afuna [[:en:Science|satifikeeti mu by'obulamu ne Tekinologiya]] . Yafuna [[:en:Agriculture|ddiguli esooka mu ssaayansi w'eby'obulimi]] okuva mu yunivasite ya [[:en:California_Polytechnic_State_University|Califonia Polytechnic State University]] mu [[:en:San_Luis_Obispo,_California|San Luis Obispo, mu Bungereza]], mu mwaka gwa 1968. Yakomawo mu Uganda naagenda mu maaso n’emisomo gye ku [[:en:Makerere_University|yunivasite ye Makerere]], naatikkirwa [[:en:Master_of_Science|ddiguli eyokubiri mu ssaayansi w'ebyobulimi]] mu mwaka gwa 1970. [[:en:Doctor_of_Philosophy|Ddiguli ye eyokusatu mu by'obulimi]] ( Doctor of Philosopy in Agriculture ) yafunibwa mu 1975 okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y'e Nairobi]]. <ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Emirimu gwe egy’ekiseera ekiwanvu mu buweereza bwa gavumenti gyatandika mu mwaka gwa 1972, bwe yatandika okukola ne Minisitule ya Uganda ey’ebyobulimi ng'akulira okunoonyereza ku biwuka n'enkwatagana yaabyo n'omuntu, obutonde n'ebitonde ebirala awamu n'ensiriȠȠanyi n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 1978. Okuva mu mwaka gwa 1978 okutuusa mu mwaka gwa 1981, yalondebwa ng’akulira okunoonyereza ku by’obulimi mu Minisitule y'eby'obulimi. Okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu mwaka gwa 1983, yali munoonyereza mukulu mu [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|kitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku nkola y’emmere]] (IFPRI), mu kiseera ekyo ekyamanyibwa nga Ekitongole ky'ensi yonna ekinoonyereza ku by'obulimi (ISNAR). Okuva mu mwaka gwa 1983 okutuuka mu mwaka gwa 1985, yali munoonyereza munasaayansi mukulu ku kitongole ki [[:en:International_Centre_of_Insect_Physiology_and_Ecology|International Centre of Insect Physiology and Encology]] (ICIPE), mu Nairobi Kenya . Okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu mwaka gwa 1990, yeeyali Dayirekita w’ekibiina ky'obwegassi n’okutendeka mu nsi yonna mu ICIPE. Mu mwaka gwa 1992, yakomawo mu Uganda n’alondebwa okuba omuwandiisi omukulu ku kakiiko k'eggwanga Uganda aka ssayansi ne tekinologiya (Uganda National Council for Science and Technology ) n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2005. Okuva mu mwaka gwa 2005 okutuuka mu mwaka gwa 2010, yakola ng’omuwi w’amagezi mu [[:en:United_Nations|kibiina ky’Amawanga Amagatte]] era ng’omuwabuzi ku by'obulamu n’ebyenfuna mu [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]. Okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu mwaka gwa 2010, era yakola nga Omuwereza omukulu ow’ekitongole kyebyo'kunonyereza mugwanga ekikulu awamu Neby'enkulakulana. Okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka mu mwaka gwa 2011, yaliko [[:en:Chairperson|Ssentebe]] wa'[[:en:Gulu_University|kakyiko akalonde aka yunivasite y'e Gulu]] .<ref name="Profile" /> Mu mwaka gwa 2011, yalondebwa ku kifo ky'omubaka wa paalamenti ow'essaza ly’e Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]] . <ref name="Profile" /> Mu gwokutaano 2011, yalondebwa nga Minisita omubeezi ow’ebyobulimi, <ref name="Cabinet" /> ng’adda mu bigere bya [[:en:Henry_Bagiire|Henry Bagiire]], eyasuulibwa okuva ku Kabineti. Nga 1 ogwokussatu mu mwaka gwa 2015, yakyusibwa n’atwalibwa mu kitongole ky’ebyobuvubi, nga Minisita omubeezi. <ref name="Shuffle" /> == Ebirala eby'okulowoozaako == Zerubabel Nyiira mufumbo. Wa kibiina ky’ebyobufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ye wa nzikiriza ya [[:en:Anglican|Kikulisitaayo / kipulotesitante]] .<ref name="Profile" /> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda May 2011] gzncj3htzd8dgsjl4thnyt7qe4ynb7o 53355 53354 2026-06-06T09:42:28Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 53355 wikitext text/x-wiki   '''Zerubabel Mijumbi Nyiira''' mukugu mu by'obulimi era munnabyabufuzi,Munnayuganda .Yaweereza mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] nga Minisita omubeezi ow'ebyobulimi okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuusa nga 1 Ogwokusatu 2015 <ref name="Cabinet">{{cite web |author=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=24 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> era nga Minisita w'ebyobuvubi okuva nga 1 Ogwokusatu mu mwaka gwa 2015 <ref name="Shuffle">{{cite web |author=Uganda State House |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=4 March 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> okutuusa nga 6 Ogwomukaaga mu 2016. Zerubabel Nyiira era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'Essaza lye Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y'e Masindi]] .<ref name="Profile">{{cite web |date=2011 |title=Profile of Zerubabel Mijumbi Nyiira, Member of Parliament, Buruuli County, Masindi District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=725&const=Buruuli++County&dist_id=60&distname=Masindi |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Obuvo n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]], [[:en:Western_Region,_Uganda|mu Bugwanjuba bwayuganda]] , nga 29 omwezi Ogw'okubiri mu mwaka gwa 1940. Yasomera pulayimale ye awamu ne siniya ye mu masomero gabulijo ku kyalo. Mu mwaka gwa 1964, ku myaka 24, yatikkirwa mu ttendekero erya [[:en:City_of_Westminster_College|Paddington Technical College]] mu [[:en:England|Bungereza]], n’afuna [[:en:Science|satifikeeti mu by'obulamu ne Tekinologiya]] . Yafuna [[:en:Agriculture|ddiguli esooka mu ssaayansi w'eby'obulimi]] okuva mu yunivasite ya [[:en:California_Polytechnic_State_University|Califonia Polytechnic State University]] mu [[:en:San_Luis_Obispo,_California|San Luis Obispo, mu Bungereza]], mu mwaka gwa 1968. Yakomawo mu Uganda naagenda mu maaso n’emisomo gye ku [[:en:Makerere_University|yunivasite ye Makerere]], naatikkirwa [[:en:Master_of_Science|ddiguli eyokubiri mu ssaayansi w'ebyobulimi]] mu mwaka gwa 1970. [[:en:Doctor_of_Philosophy|Ddiguli ye eyokusatu mu by'obulimi]] ( Doctor of Philosopy in Agriculture ) yafunibwa mu 1975 okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y'e Nairobi]]. <ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Emirimu gwe egy’ekiseera ekiwanvu mu buweereza bwa gavumenti gyatandika mu mwaka gwa 1972, bwe yatandika okukola ne Minisitule ya Uganda ey’ebyobulimi ng'akulira okunoonyereza ku biwuka n'enkwatagana yaabyo n'omuntu, obutonde n'ebitonde ebirala awamu n'ensiriȠȠanyi n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 1978. Okuva mu mwaka gwa 1978 okutuusa mu mwaka gwa 1981, yalondebwa ng’akulira okunoonyereza ku by’obulimi mu Minisitule y'eby'obulimi. Okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu mwaka gwa 1983, yali munoonyereza mukulu mu [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|kitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku nkola y’emmere]] (IFPRI), mu kiseera ekyo ekyamanyibwa nga Ekitongole ky'ensi yonna ekinoonyereza ku by'obulimi (ISNAR). Okuva mu mwaka gwa 1983 okutuuka mu mwaka gwa 1985, yali munoonyereza munasaayansi mukulu ku kitongole ki [[:en:International_Centre_of_Insect_Physiology_and_Ecology|International Centre of Insect Physiology and Encology]] (ICIPE), mu Nairobi Kenya . Okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu mwaka gwa 1990, yeeyali Dayirekita w’ekibiina ky'obwegassi n’okutendeka mu nsi yonna mu ICIPE. Mu mwaka gwa 1992, yakomawo mu Uganda n’alondebwa okuba omuwandiisi omukulu ku kakiiko k'eggwanga Uganda aka ssayansi ne tekinologiya (Uganda National Council for Science and Technology ) n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2005. Okuva mu 2005 okutuuka mu 2010, yakola ng’eyeebuzibwako eri [[:en:United_Nations|Ekitongole ky'amawnga amagatte]] ( United Nations) era ng’omuwabuzi ku by'obulamu n’ebyenfuna mu [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]. Okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu mwaka gwa 2010, era yakola nga Omuwereza omukulu ow’ekitongole kyebyo'kunonyereza mugwanga ekikulu awamu Neby'enkulakulana. Okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka mu mwaka gwa 2011, yaliko [[:en:Chairperson|Ssentebe]] wa'[[:en:Gulu_University|kakyiko akalonde aka yunivasite y'e Gulu]] .<ref name="Profile" /> Mu mwaka gwa 2011, yalondebwa ku kifo ky'omubaka wa paalamenti ow'essaza ly’e Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]] . <ref name="Profile" /> Mu gwokutaano 2011, yalondebwa nga Minisita omubeezi ow’ebyobulimi, <ref name="Cabinet" /> ng’adda mu bigere bya [[:en:Henry_Bagiire|Henry Bagiire]], eyasuulibwa okuva ku Kabineti. Nga 1 ogwokussatu mu mwaka gwa 2015, yakyusibwa n’atwalibwa mu kitongole ky’ebyobuvubi, nga Minisita omubeezi. <ref name="Shuffle" /> == Ebirala eby'okulowoozaako == Zerubabel Nyiira mufumbo. Wa kibiina ky’ebyobufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ye wa nzikiriza ya [[:en:Anglican|Kikulisitaayo / kipulotesitante]] .<ref name="Profile" /> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda May 2011] 6etfuvszwdf9fimoz9dl70q1oovd8on 53356 53355 2026-06-06T09:47:27Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 53356 wikitext text/x-wiki   '''Zerubabel Mijumbi Nyiira''' mukugu mu by'obulimi era munnabyabufuzi,Munnayuganda .Yaweereza mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] nga Minisita omubeezi ow'ebyobulimi okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuusa nga 1 Ogwokusatu 2015 <ref name="Cabinet">{{cite web |author=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=24 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> era nga Minisita w'ebyobuvubi okuva nga 1 Ogwokusatu mu mwaka gwa 2015 <ref name="Shuffle">{{cite web |author=Uganda State House |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=4 March 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> okutuusa nga 6 Ogwomukaaga mu 2016. Zerubabel Nyiira era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'Essaza lye Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y'e Masindi]] .<ref name="Profile">{{cite web |date=2011 |title=Profile of Zerubabel Mijumbi Nyiira, Member of Parliament, Buruuli County, Masindi District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=725&const=Buruuli++County&dist_id=60&distname=Masindi |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Obuvo n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]], [[:en:Western_Region,_Uganda|mu Bugwanjuba bwayuganda]] , nga 29 omwezi Ogw'okubiri mu mwaka gwa 1940. Yasomera pulayimale ye awamu ne siniya ye mu masomero gabulijo ku kyalo. Mu mwaka gwa 1964, ku myaka 24, yatikkirwa mu ttendekero erya [[:en:City_of_Westminster_College|Paddington Technical College]] mu [[:en:England|Bungereza]], n’afuna [[:en:Science|satifikeeti mu by'obulamu ne Tekinologiya]] . Yafuna [[:en:Agriculture|ddiguli esooka mu ssaayansi w'eby'obulimi]] okuva mu yunivasite ya [[:en:California_Polytechnic_State_University|Califonia Polytechnic State University]] mu [[:en:San_Luis_Obispo,_California|San Luis Obispo, mu Bungereza]], mu mwaka gwa 1968. Yakomawo mu Uganda naagenda mu maaso n’emisomo gye ku [[:en:Makerere_University|yunivasite ye Makerere]], naatikkirwa [[:en:Master_of_Science|ddiguli eyokubiri mu ssaayansi w'ebyobulimi]] mu mwaka gwa 1970. [[:en:Doctor_of_Philosophy|Ddiguli ye eyokusatu mu by'obulimi]] ( Doctor of Philosopy in Agriculture ) yafunibwa mu 1975 okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y'e Nairobi]]. <ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Emirimu gwe egy’ekiseera ekiwanvu mu buweereza bwa gavumenti gyatandika mu mwaka gwa 1972, bwe yatandika okukola ne Minisitule ya Uganda ey’ebyobulimi ng'akulira okunoonyereza ku biwuka n'enkwatagana yaabyo n'omuntu, obutonde n'ebitonde ebirala awamu n'ensiriȠȠanyi n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 1978. Okuva mu mwaka gwa 1978 okutuusa mu mwaka gwa 1981, yalondebwa ng’akulira okunoonyereza ku by’obulimi mu Minisitule y'eby'obulimi. Okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu mwaka gwa 1983, yali munoonyereza mukulu mu [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|kitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku nkola y’emmere]] (IFPRI), mu kiseera ekyo ekyamanyibwa nga Ekitongole ky'ensi yonna ekinoonyereza ku by'obulimi (ISNAR). Okuva mu mwaka gwa 1983 okutuuka mu mwaka gwa 1985, yali munoonyereza munasaayansi mukulu ku kitongole ki [[:en:International_Centre_of_Insect_Physiology_and_Ecology|International Centre of Insect Physiology and Encology]] (ICIPE), mu Nairobi Kenya . Okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu mwaka gwa 1990, yeeyali Dayirekita w’ekibiina ky'obwegassi n’okutendeka mu nsi yonna mu ICIPE. Mu mwaka gwa 1992, yakomawo mu Uganda n’alondebwa okuba omuwandiisi omukulu ku kakiiko k'eggwanga Uganda aka ssayansi ne tekinologiya (Uganda National Council for Science and Technology ) n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2005. Okuva mu 2005 okutuuka mu 2010, yakola ng’eyeebuzibwako eri [[:en:United_Nations|Ekitongole ky'amawnga amagatte]] ( United Nations) era ng’omuwabuzi ku bya ssaayansi (Science) n’ebyenfuna mu [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]. Okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu mwaka gwa 2010, era yakola nga Omuwereza omukulu ow’ekitongole kyebyo'kunonyereza mugwanga ekikulu awamu Neby'enkulakulana. Okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka mu mwaka gwa 2011, yaliko [[:en:Chairperson|Ssentebe]] wa'[[:en:Gulu_University|kakyiko akalonde aka yunivasite y'e Gulu]] .<ref name="Profile" /> Mu mwaka gwa 2011, yalondebwa ku kifo ky'omubaka wa paalamenti ow'essaza ly’e Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]] . <ref name="Profile" /> Mu gwokutaano 2011, yalondebwa nga Minisita omubeezi ow’ebyobulimi, <ref name="Cabinet" /> ng’adda mu bigere bya [[:en:Henry_Bagiire|Henry Bagiire]], eyasuulibwa okuva ku Kabineti. Nga 1 ogwokussatu mu mwaka gwa 2015, yakyusibwa n’atwalibwa mu kitongole ky’ebyobuvubi, nga Minisita omubeezi. <ref name="Shuffle" /> == Ebirala eby'okulowoozaako == Zerubabel Nyiira mufumbo. Wa kibiina ky’ebyobufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ye wa nzikiriza ya [[:en:Anglican|Kikulisitaayo / kipulotesitante]] .<ref name="Profile" /> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda May 2011] qqiifmjj0en24ad085bnia4tlzrsc95 53357 53356 2026-06-06T10:08:13Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 53357 wikitext text/x-wiki   '''Zerubabel Mijumbi Nyiira''' mukugu mu by'obulimi era munnabyabufuzi,Munnayuganda .Yaweereza mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] nga Minisita omubeezi ow'ebyobulimi okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuusa nga 1 Ogwokusatu 2015 <ref name="Cabinet">{{cite web |author=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=24 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> era nga Minisita w'ebyobuvubi okuva nga 1 Ogwokusatu mu mwaka gwa 2015 <ref name="Shuffle">{{cite web |author=Uganda State House |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=4 March 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> okutuusa nga 6 Ogwomukaaga mu 2016. Zerubabel Nyiira era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'Essaza lye Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y'e Masindi]] .<ref name="Profile">{{cite web |date=2011 |title=Profile of Zerubabel Mijumbi Nyiira, Member of Parliament, Buruuli County, Masindi District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=725&const=Buruuli++County&dist_id=60&distname=Masindi |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Obuvo n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]], [[:en:Western_Region,_Uganda|mu Bugwanjuba bwayuganda]] , nga 29 omwezi Ogw'okubiri mu mwaka gwa 1940. Yasomera pulayimale ye awamu ne siniya ye mu masomero gabulijo ku kyalo. Mu mwaka gwa 1964, ku myaka 24, yatikkirwa mu ttendekero erya [[:en:City_of_Westminster_College|Paddington Technical College]] mu [[:en:England|Bungereza]], n’afuna [[:en:Science|satifikeeti mu by'obulamu ne Tekinologiya]] . Yafuna [[:en:Agriculture|ddiguli esooka mu ssaayansi w'eby'obulimi]] okuva mu yunivasite ya [[:en:California_Polytechnic_State_University|Califonia Polytechnic State University]] mu [[:en:San_Luis_Obispo,_California|San Luis Obispo, mu Bungereza]], mu mwaka gwa 1968. Yakomawo mu Uganda naagenda mu maaso n’emisomo gye ku [[:en:Makerere_University|yunivasite ye Makerere]], naatikkirwa [[:en:Master_of_Science|ddiguli eyokubiri mu ssaayansi w'ebyobulimi]] mu mwaka gwa 1970. [[:en:Doctor_of_Philosophy|Ddiguli ye eyokusatu mu by'obulimi]] ( Doctor of Philosopy in Agriculture ) yafunibwa mu 1975 okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y'e Nairobi]]. <ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Emirimu gwe egy’ekiseera ekiwanvu mu buweereza bwa gavumenti gyatandika mu mwaka gwa 1972, bwe yatandika okukola ne Minisitule ya Uganda ey’ebyobulimi ng'akulira okunoonyereza ku biwuka n'enkwatagana yaabyo n'omuntu, obutonde n'ebitonde ebirala awamu n'ensiriȠȠanyi n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 1978. Okuva mu mwaka gwa 1978 okutuusa mu mwaka gwa 1981, yalondebwa ng’akulira okunoonyereza ku by’obulimi mu Minisitule y'eby'obulimi. Okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu mwaka gwa 1983, yali munoonyereza mukulu mu [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|kitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku nkola y’emmere]] (IFPRI), mu kiseera ekyo ekyamanyibwa nga Ekitongole ky'ensi yonna ekinoonyereza ku by'obulimi (ISNAR). Okuva mu mwaka gwa 1983 okutuuka mu mwaka gwa 1985, yali munoonyereza munasaayansi mukulu ku kitongole ki [[:en:International_Centre_of_Insect_Physiology_and_Ecology|International Centre of Insect Physiology and Encology]] (ICIPE), mu Nairobi Kenya . Okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu mwaka gwa 1990, yeeyali Dayirekita w’ekibiina ky'obwegassi n’okutendeka mu nsi yonna mu ICIPE. Mu mwaka gwa 1992, yakomawo mu Uganda n’alondebwa okuba omuwandiisi omukulu ku kakiiko k'eggwanga Uganda aka ssayansi ne tekinologiya (Uganda National Council for Science and Technology ) n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2005. Okuva mu 2005 okutuuka mu 2010, yakola ng’eyeebuzibwako eri [[:en:United_Nations|Ekitongole ky'amawnga amagatte]] ( United Nations) era ng’omuwabuzi ku bya ssaayansi (Science) n’ebyenfuna mu [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]. Okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu mwaka gwa 2010, n'era yaweerezaako nga Ssenkulu w’ekitongole ky'eggwanga eky'okunonyereza n'enkulakulana (National Foundation for Research and Development). Okuva mu 2001 okutuuka mu 2011, yali [[:en:Chairperson|Ssentebe]] w'akakiiko ka [[:en:Gulu_University|Yunivasite y'e Gulu akagaba emirimu]].<ref name="Profile" /> Mu mwaka gwa 2011, yalondebwa ku kifo ky'omubaka wa paalamenti ow'essaza ly’e Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]] . <ref name="Profile" /> Mu gwokutaano 2011, yalondebwa nga Minisita omubeezi ow’ebyobulimi, <ref name="Cabinet" /> ng’adda mu bigere bya [[:en:Henry_Bagiire|Henry Bagiire]], eyasuulibwa okuva ku Kabineti. Nga 1 ogwokussatu mu mwaka gwa 2015, yakyusibwa n’atwalibwa mu kitongole ky’ebyobuvubi, nga Minisita omubeezi. <ref name="Shuffle" /> == Ebirala eby'okulowoozaako == Zerubabel Nyiira mufumbo. Wa kibiina ky’ebyobufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ye wa nzikiriza ya [[:en:Anglican|Kikulisitaayo / kipulotesitante]] .<ref name="Profile" /> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda May 2011] 6acwdw7lq3yw5zabsowgzf5eyn05n2m 53358 53357 2026-06-06T10:15:11Z Ssebuufu 9882 /* Laba ne */ 53358 wikitext text/x-wiki   '''Zerubabel Mijumbi Nyiira''' mukugu mu by'obulimi era munnabyabufuzi,Munnayuganda .Yaweereza mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] nga Minisita omubeezi ow'ebyobulimi okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuusa nga 1 Ogwokusatu 2015 <ref name="Cabinet">{{cite web |author=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=24 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> era nga Minisita w'ebyobuvubi okuva nga 1 Ogwokusatu mu mwaka gwa 2015 <ref name="Shuffle">{{cite web |author=Uganda State House |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=4 March 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> okutuusa nga 6 Ogwomukaaga mu 2016. Zerubabel Nyiira era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'Essaza lye Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y'e Masindi]] .<ref name="Profile">{{cite web |date=2011 |title=Profile of Zerubabel Mijumbi Nyiira, Member of Parliament, Buruuli County, Masindi District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=725&const=Buruuli++County&dist_id=60&distname=Masindi |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Obuvo n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]], [[:en:Western_Region,_Uganda|mu Bugwanjuba bwayuganda]] , nga 29 omwezi Ogw'okubiri mu mwaka gwa 1940. Yasomera pulayimale ye awamu ne siniya ye mu masomero gabulijo ku kyalo. Mu mwaka gwa 1964, ku myaka 24, yatikkirwa mu ttendekero erya [[:en:City_of_Westminster_College|Paddington Technical College]] mu [[:en:England|Bungereza]], n’afuna [[:en:Science|satifikeeti mu by'obulamu ne Tekinologiya]] . Yafuna [[:en:Agriculture|ddiguli esooka mu ssaayansi w'eby'obulimi]] okuva mu yunivasite ya [[:en:California_Polytechnic_State_University|Califonia Polytechnic State University]] mu [[:en:San_Luis_Obispo,_California|San Luis Obispo, mu Bungereza]], mu mwaka gwa 1968. Yakomawo mu Uganda naagenda mu maaso n’emisomo gye ku [[:en:Makerere_University|yunivasite ye Makerere]], naatikkirwa [[:en:Master_of_Science|ddiguli eyokubiri mu ssaayansi w'ebyobulimi]] mu mwaka gwa 1970. [[:en:Doctor_of_Philosophy|Ddiguli ye eyokusatu mu by'obulimi]] ( Doctor of Philosopy in Agriculture ) yafunibwa mu 1975 okuva mu [[:en:University_of_Nairobi|Yunivasite y'e Nairobi]]. <ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Emirimu gwe egy’ekiseera ekiwanvu mu buweereza bwa gavumenti gyatandika mu mwaka gwa 1972, bwe yatandika okukola ne Minisitule ya Uganda ey’ebyobulimi ng'akulira okunoonyereza ku biwuka n'enkwatagana yaabyo n'omuntu, obutonde n'ebitonde ebirala awamu n'ensiriȠȠanyi n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 1978. Okuva mu mwaka gwa 1978 okutuusa mu mwaka gwa 1981, yalondebwa ng’akulira okunoonyereza ku by’obulimi mu Minisitule y'eby'obulimi. Okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu mwaka gwa 1983, yali munoonyereza mukulu mu [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|kitongole ky’ensi yonna ekinoonyereza ku nkola y’emmere]] (IFPRI), mu kiseera ekyo ekyamanyibwa nga Ekitongole ky'ensi yonna ekinoonyereza ku by'obulimi (ISNAR). Okuva mu mwaka gwa 1983 okutuuka mu mwaka gwa 1985, yali munoonyereza munasaayansi mukulu ku kitongole ki [[:en:International_Centre_of_Insect_Physiology_and_Ecology|International Centre of Insect Physiology and Encology]] (ICIPE), mu Nairobi Kenya . Okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu mwaka gwa 1990, yeeyali Dayirekita w’ekibiina ky'obwegassi n’okutendeka mu nsi yonna mu ICIPE. Mu mwaka gwa 1992, yakomawo mu Uganda n’alondebwa okuba omuwandiisi omukulu ku kakiiko k'eggwanga Uganda aka ssayansi ne tekinologiya (Uganda National Council for Science and Technology ) n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2005. Okuva mu 2005 okutuuka mu 2010, yakola ng’eyeebuzibwako eri [[:en:United_Nations|Ekitongole ky'amawnga amagatte]] ( United Nations) era ng’omuwabuzi ku bya ssaayansi (Science) n’ebyenfuna mu [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]. Okuva mu mwaka gwa 2006 okutuuka mu mwaka gwa 2010, n'era yaweerezaako nga Ssenkulu w’ekitongole ky'eggwanga eky'okunonyereza n'enkulakulana (National Foundation for Research and Development). Okuva mu 2001 okutuuka mu 2011, yali [[:en:Chairperson|Ssentebe]] w'akakiiko ka [[:en:Gulu_University|Yunivasite y'e Gulu akagaba emirimu]].<ref name="Profile" /> Mu mwaka gwa 2011, yalondebwa ku kifo ky'omubaka wa paalamenti ow'essaza ly’e Buruuli mu [[:en:Masindi_District|Disitulikiti y’e Masindi]] . <ref name="Profile" /> Mu gwokutaano 2011, yalondebwa nga Minisita omubeezi ow’ebyobulimi, <ref name="Cabinet" /> ng’adda mu bigere bya [[:en:Henry_Bagiire|Henry Bagiire]], eyasuulibwa okuva ku Kabineti. Nga 1 ogwokussatu mu mwaka gwa 2015, yakyusibwa n’atwalibwa mu kitongole ky’ebyobuvubi, nga Minisita omubeezi. <ref name="Shuffle" /> == Ebirala eby'okulowoozaako == Zerubabel Nyiira mufumbo. Wa kibiina ky’ebyobufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ye wa nzikiriza ya [[:en:Anglican|Kikulisitaayo / kipulotesitante]] .<ref name="Profile" /> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda May 2011] jlhuz3qgaxgx058bsnrpghn9r7a6ujv Mathew Rukikaire 0 12948 53362 47654 2026-06-06T11:25:25Z Ssebuufu 9882 /* Awaadi z'eyafuna */ 53362 wikitext text/x-wiki   '''<big>Mathew Rukikaire</big>''', era amanyiddwa nga Canon Mathew Rukikaire (yazaalibwa 14 Ogwekkumi 1938), Munnayuganda, munnabyabufuzi, canon w'abakulisitaayo, era omuddukanya wa yunivasite era akola nga [[:en:Chancellor_(education)|Cansala]] wa [[:en:Kabale_University|Kabale University]] .<ref name=":0">{{Cite web |last=Kanyesigye |first=Nick |date=2026-04-01 |title=Canon Mathew Rukikaire Installed as Kabale University Chancellor |url=https://news.kab.ac.ug/canon-mathew-rukikaire-installed-as-kabale-university-chancellor/ |access-date=2026-04-11 |website=Kabale University News |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Rukikaire's school days and the road to exile under Obote |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/rukikaire-s-school-days-and-the-road-to-exile-under-obote-1860808 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe n'obuyigirize == Rukikaire yazaalibwa nga 14 Ogwekkumi 1938 mu [[:en:Kabale_District|Disitulikiti y’e Kabale]] eri Ernest Nyabagabo ne Enid Kagore. Yasomera ku Kigezi High School, Seseme Primary School ne Nyakatare Primary School mu pulayimale ate [[:en:Ntare_School|Ntare School]] mu siniya. <ref name=":0">{{Cite web |last=Kanyesigye |first=Nick |date=2026-04-01 |title=Canon Mathew Rukikaire Installed as Kabale University Chancellor |url=https://news.kab.ac.ug/canon-mathew-rukikaire-installed-as-kabale-university-chancellor/ |access-date=2026-04-11 |website=Kabale University News |language=en-US}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Rukikaire's school days and the road to exile under Obote |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/rukikaire-s-school-days-and-the-road-to-exile-under-obote-1860808 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yasomera mu [[:en:King's_College,_Budo|King's College Buddo]] mu misomo gye egya siniya ey'omukaaga. Oluvannyuma Rukikaire yeegatta ku [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] . <ref name=":0">{{Cite web |last=Kanyesigye |first=Nick |date=2026-04-01 |title=Canon Mathew Rukikaire Installed as Kabale University Chancellor |url=https://news.kab.ac.ug/canon-mathew-rukikaire-installed-as-kabale-university-chancellor/ |access-date=2026-04-11 |website=Kabale University News |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKanyesigye2026">Kanyesigye, Nick (1 April 2026). [https://news.kab.ac.ug/canon-mathew-rukikaire-installed-as-kabale-university-chancellor/ "Canon Mathew Rukikaire Installed as Kabale University Chancellor"]. ''Kabale University News''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">11 April</span> 2026</span>.</cite></ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Rukikaire's school days and the road to exile under Obote |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/rukikaire-s-school-days-and-the-road-to-exile-under-obote-1860808 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/rukikaire-s-school-days-and-the-road-to-exile-under-obote-1860808 "Rukikaire's school days and the road to exile under Obote"]. ''Monitor''. 11 September 2020<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">11 April</span> 2026</span>.</cite></ref> == Obuto bwe n'obuyigirize == Rukikaire yazaalibwa nga 14 Oggwekkumi mu 1938 mu [[:en:Kabale_District|Disitulikiti y’e Kabale]] nga abazadde be ye Ernest Nyabagabo ne Enid Kagore. Yasomera ku Kigezi High School (ebibiina ebya wansi), Seseme Primary School ne Nyakatare Primary School mu pulayimale ate [[:en:Ntare_School|Ntare School]] mu siniya. <ref name=":0">{{Cite web |last=Kanyesigye |first=Nick |date=2026-04-01 |title=Canon Mathew Rukikaire Installed as Kabale University Chancellor |url=https://news.kab.ac.ug/canon-mathew-rukikaire-installed-as-kabale-university-chancellor/ |access-date=2026-04-11 |website=Kabale University News |language=en-US}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Rukikaire's school days and the road to exile under Obote |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/rukikaire-s-school-days-and-the-road-to-exile-under-obote-1860808 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}</ref> Edaala lya A-level yalisomera ku [[:en:King's_College,_Budo|King's College Buddo]] . Oluvannyuma Rukikaire yeegatta ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]] . <ref name=":0">{{Cite web |last=Kanyesigye |first=Nick |date=2026-04-01 |title=Canon Mathew Rukikaire Installed as Kabale University Chancellor |url=https://news.kab.ac.ug/canon-mathew-rukikaire-installed-as-kabale-university-chancellor/ |access-date=2026-04-11 |website=Kabale University News |language=en-US}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Rukikaire's school days and the road to exile under Obote |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/rukikaire-s-school-days-and-the-road-to-exile-under-obote-1860808 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Emirimu gye == Rukikaire yaliko omuwandiisi w’ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People’s Congress]] era nga ye muwandiisi w’olukiiko lw’amakolero mu buvanjuba bwa Afrika olwa East African Industrial board. Era yaliko omubaka mu Paalamenti y'Essaza ly'e Rujumbura mu [[:en:Rukungiri_District|Disitulikiti y'e Rukungiri]] . Okugatta ku ekyo, yaweereza nga Ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa National Bank of Commerce era yakola nga omukugu mu by’enfuna mu gavumenti, East Africa eri akakiiko k’ebyenfuna mu Bulaaya e [[:en:Brussels|Brussels]].<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Court okays sale of National Bank of Commerce shares |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-04-11 |website=New Vision}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Modest, reserved and principled |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/modest-reserved-and-principled-1513514 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yakola nga maneja w'ebyobusuubuzi mu kitundu mu kkampuni y'amafuta eya [[:en:Shell_International|Shell International]] . Era yalina ebifo byo bwa baminisita omuli Minisita w’okutunda ebintu by’obwannannyini ne Minisita w’ebyensimbi, okuteekateeka n’enkulaakulana y’ebyenfuna. Yalondebwa ku bwa Cansala wa yunivasite y'e Kabale mu Gwekkumi 2025 nga yalondebwa Pulezidenti [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]]. Okugatta ku ekyo, Rukikaire ye [[:en:Author|muwandiisi]] w’ekitabo ''70 Years a Witness'' era aweereza nga Ssentebe wa kkampuni ya Pioneer Easy Bus Company.<ref>{{Cite web |last=Tugume |first=Godfrey |date=2025-10-25 |title=Museveni Appoints Canon Mathew Rukikaire as Chancellor of Kabale University |url=https://chimpreports.com/museveni-appoints-canon-mathew-rukikaire-as-chancellor-of-kabale-university/ |access-date=2026-04-11 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |last=Kanyesigye |first=Nick |date=2026-04-01 |title=Canon Mathew Rukikaire Installed as Kabale University Chancellor |url=https://news.kab.ac.ug/canon-mathew-rukikaire-installed-as-kabale-university-chancellor/ |access-date=2026-04-11 |website=Kabale University News |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Rukikaire's school days and the road to exile under Obote |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/rukikaire-s-school-days-and-the-road-to-exile-under-obote-1860808 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nantaba |first=Lukia |title=Canon Mathew Rukikaire Installed as Kabale University Chancellor |url=https://nilepost.co.ug/index.php/news/331960/canon-mathew-rukikaire-installed-as-kabale-university-chancellor |access-date=2026-04-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Modest, reserved and principled |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/modest-reserved-and-principled-1513514 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=Rukikaire |first=Matthew |date=2019 |title=70 years a witness: from colonialism to resistance and beyond: an autobiography |url=https://openlibrary.org/books/OL44036323M/70_years_a_witness |publisher=Dominant Seven Publishers |isbn=978-9970-9020-1-9 |location=Kampala}}</ref> == Awaadi z'eyafuna == Mathew Rukikaire yaweebwa omudaali ogw'ekitiibwa ogwa Nalubaale medal of honour era n'aweebwa n'omudaali gwa Order of Merit okuva mu [[:en:King's_College,_Budo|King's College Budo]] . <ref name=":2">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Modest, reserved and principled |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/modest-reserved-and-principled-1513514 |access-date=2026-04-11 |website=Monitor |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/modest-reserved-and-principled-1513514 "Modest, reserved and principled"]. ''Monitor''. 11 September 2020<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">11 April</span> 2026</span>.</cite></ref> == Laba ne == * [[:en:Mondo_Kagonyera|Mondo Kagonyera]] * [[:en:Crispus_Kiyonga|Crispus Kiyonga]] * [[:en:John_Ssebuwufu|John Ssebuwufu]] * [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]] == Ebijuliziddwa == <references /> {{DEFAULTSORT:Rukikaire, Mathew}} eb5h9wtpttvs6apngo4dyay5mq193cu Hussein Kyanjo 0 13181 53359 48959 2026-06-06T10:26:43Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 53359 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Message box/ambox.css"></templatestyles> <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Hajj Hussein Kyanjo''' (1960 – 22 Ogwomusanvu 2023) <ref name=":0">{{Cite web |last=NTV Uganda |date=2023-07-23 |title=Former Makindye West MP Hussein Kyanjo laid to rest |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230724084216/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 |archive-date=24 July 2023 |access-date=2025-08-11 |website=NTV Uganda}}</ref> yali munnabyabufuzi mu Uganda, omukulembeze w'abavubuka era omulwanirizi w'eddembe ly'obuntu.<ref>{{Cite web |last=The Independent Uganda |date=23 July 2023 |title=Hajj Hussein Kyanjo 1960-2023 |url=https://www.independent.co.ug/hajj-hussein-kyanjo-1960-2023/ |access-date=11 August 2025 |website=The Independent Uganda}}</ref> Yaliko [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|omubaka wa Palamenti (MP)]] mu [[:en:Makindye_Division|kitundu kya Makindye West]] mu Kampala [[:en:2006_Ugandan_general_election|okuva mu 2006]] okutuuka [[:en:2016_Ugandan_general_election|mu 2016]], era yali [[:en:Founder_CEO|omu ku batandisi]] era nga [[:en:Secretary_(title)|ye omuwandiisi omukulu]] emeritus mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Justice_Forum|Justice Forum]] (JEEMA).<ref>{{Cite web |last=Derrick Kiyonga |date=2024-11-23 |title=Makindye West braces for Ssewanyana–Luyirika duel |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/makindye-west-braces-for-ssewanyana-luyirika-duel-4833300 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref> Amanyiddwa olw’ennyiriri ze ez’amaanyi ku nsonga ng’enfuga ennungi, okukuuma obutonde bw’ensi, n’okutumbula abavubuka, Kyanjo yali muntu wa maanyi ku ludda oluvuganya gavumenti era nga yali muwagizi wa demokulasiya ow’amaanyi mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Frank Kisakye |date=August 2, 2023 |title=Hussein Kyanjo lived under the shadow of death for 12 years |url=https://observer.ug/news/hussein-kyanjo-lived-under-the-shadow-of-death-for-12-years/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Hussein Kyanjo yazaalibwa mu mwaka gwa 1960.<ref>{{Cite web |last=Flash Uganda Media |date=June 2022 |title=Hussein Kyanjo: Biography, family, age, work of a Ugandan politician |url=https://flashugnews.com/hussein-kyanjo-biography-family-age-work-ugandan-politician/ |access-date=11 August 2025 |website=Flash Uganda Media}}</ref> Yasomera mu ssomero lya Bilal Islamic School e Bwaise, Kako Primary School, ne Masaka Secondary School.<ref name=":0">{{Cite web |last=NTV Uganda |date=2023-07-23 |title=Former Makindye West MP Hussein Kyanjo laid to rest |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230724084216/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 |archive-date=24 July 2023 |access-date=2025-08-11 |website=NTV Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNTV_Uganda2023">NTV Uganda (23 July 2023). [https://web.archive.org/web/20230724084216/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 "Former Makindye West MP Hussein Kyanjo laid to rest"]. ''NTV Uganda''. Archived from [https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 the original] on 24 July 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">11 August</span> 2025</span>.</cite></ref> Oluvannyuma yagenda mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]], gye yatikkirwa mu mwaka gwa 1983 n'afuna diguli ye esooka mu Industrial and Fine Art.<ref>{{Cite web |last=Chimp Corps |date=2023-07-23 |title=Hussein Kyanjo's life was cut short – Besigye |url=https://chimpreports.com/hussein-kyanjos-life-was-cut-short-besigye/ |access-date=2025-08-11 |website=ChimpReports}}</ref> == Emirimu gye == Kyanjo y’omu ku ba mmemba baatandikawo ekibiina kya Justice Forum (JEEMA), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiwanirira ennongoosereza mu demokulasiya n’obwenkanya mu mbeera z’abantu mu Uganda. <ref>{{Cite web |last=Agnes Nantaba |date=2018-12-27 |title=Hajji Hussein Kyanjo on politics of honesty and openness |url=https://www.independent.co.ug/hajji-hussein-kyanjo-on-politics-of-honesty-and-openness/ |access-date=2025-08-11 |website=The Independent Uganda}}</ref><ref>{{Cite web |last=Rogers Atukunda |date=2023-07-22 |title=Former Makindye West MP Hussein Kyanjo Dies |url=https://softpower.ug/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-dies/ |access-date=2025-08-11 |website=SoftPower News}}</ref> Yali mu kifo kya Secretary General emeritus mu kibiina, ng’ayambako mu nteekateeka yaakyo n’enteekateeka y’ebyobufuzi. <ref>{{Cite web |last=Crispus Mugisha |date=2023-07-22 |title=Former MP Kyanjo dies |url=https://nilepost.co.ug/hussein-kyanjo/165683/former-mp-kyanjo-dies |access-date=2025-08-11 |website=Nile Post}}</ref> [[:en:2006_Ugandan_general_election|Mu 2006]], Kyanjo yalondebwa okubeera [[:en:Member_of_parliament|omubaka wa palamenti]] mu Makindye West,<ref>{{Cite web |last=URN |date=2023-07-22 |title=Former Makindye MP Kyanjo dies at Kibuli hospital |url=https://observer.ug/news/former-makindye-mp-kyanjo-dies-at-kibuli-hospital/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu mwaka gwa 2016.<ref>{{Cite web |last=Charles M. Mpagi |date=May 3, 2014 |title=MP Kyanjo opens up on his 'poison' scare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/mp-kyanjo-opens-up-on-his-poison-scare-1571450 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref><ref>{{Cite web |date=18 April 2022 |title=Friends seek Shs105m to save ex-MP |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/friends-seek-shs105m-to-save-ex-mp-kyanjo-3786148 |url-access=subscription |website=Monitor Uganda}}</ref> Mu kiseera kye yamala mu Paalamenti, yali amanyiddwa nnyo olw’okulwanirira ennyo ensonga z’obwerufu, eddembe ly’obuntu, n’okulwanyisa obuli bw’enguzi. Yali avumirira nnyo enkola za gavumenti ze yalowoozanga nti zinyigiriza oba si za bwenkanya. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2025)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Kyanjo era yaweereza nga minisita ow'ekisiikirize ow'ebyomunda mu ggwanga, gyeyeenyigiramu mu kulondoola n'okunenya enkola ezikwata ku magye g'ebyokwerinda aga Uganda n’enfuga y’omunda mu ggwanga.<ref>{{Cite web |last=Chimp Corps |date=2023-07-22 |title=Ex-MP Hussein Kyanjo is dead |url=https://chimpreports.com/ex-mp-hussein-kyanjo-is-dead/ |access-date=2025-08-11 |website=ChimpReports}}</ref> Yawagira ennongoosereza ezandikakasizza okukiikirirwa obwenkanya n'obuvunaanyizibwa munda mu nkola z'ebyokwerinda mu bitongole bya Uganda eby’ebyokwerinda.<ref>{{Cite web |last=NTV Uganda |date=2023-07-22 |title=Family, friends pay tribute to the former MP Hussein Kyanjo |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/family-friends-pay-tribute-to-the-former-mp-hussein-kyanjo-4312596 |access-date=2025-08-11 |website=NTV Uganda}}</ref> == Okubunyisa amawulire n’okulwanirira eddembe ly’obuntu == Mu myaka gye gyonna, Kyanjo yali muwagizi wa maanyi nnyo ow’okukuuma obutonde bw’ensi. Ekisinga okweyoleka, yawakanya enteekateeka za gavumenti ez’okuggya gazeeti mu kibira kya Mabira Forest Reserve okusimba ennimiro z’omuwemba.<ref>{{Cite web |last=Monitor Uganda |date=January 11, 2011 |title=Military police shot people at Kasubi, says MP Kyanjo |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/military-police-shot-people-at-kasubi-says-mp-kyanjo-1484862 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref> Era yali muwagizi wa mpisa z’obuwangwa n’obwetwaze bw’Obwakabaka bwa [[Buganda]] .<ref>{{Cite web |last=URN |date=2023-07-24 |title=Prince Nakibinge breaks Muslim principles to honour Hussein Kyanjo |url=https://observer.ug/news/prince-nakibinge-breaks-muslim-principles-to-honour-hussein-kyanjo/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref> Okulwanirira kwa Kyanjo kwatuukira ddala mu kunyweza abavubuka, gye yaskubiriza enkola n’enteekateeka ezigenderera okutumbula emikisa gy’abavubuka mu Uganda, ng’essira aliteeka ku by’enjigiriza, emirimu, n’okwetaba mu byobufuzi.<ref>{{Cite web |last=Editorial |date=July 26, 2023 |title=Hussein Kyanjo: An epitome of justice and unyielding integrity |url=https://observer.ug/viewpoint/hussein-kyanjo-an-epitome-of-justice-and-unyielding-integrity/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref> == Okufa kwe n'ebyamanyiddwako == Kyanjo yafa nga 22 Ogwomusanvu 2023 mu [[Eddwaliro ly'e Kibuli|ddwaliro ly’Abasiraamu e Kibuli]] mu [[Kampala]] oluvannyuma lw’okulwala ebbanga eddene.<ref>{{Cite web |last=Frank Kisakye |date=July 26, 2023 |title=May Hajji Kyanjo be the last! |url=https://observer.ug/viewpoint/may-hajji-kyanjo-be-the-last/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kin Kariisa |date=July 23, 2023 |title=Kin Kariisa's tribute to the Late Hon Hussein Kyanjo |url=https://nilepost.co.ug/news/165749/kin-kariisas-tribute-to-the-late-hon-hussein-kyanjo |access-date=2025-08-11 |website=Nile Post}}</ref> Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu [[Bukomansimbi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bukomansimbi]], ng’atuukana n’ebyo ab’omu maka bye baayagala. Oluvanyuma lw’okufa kwe, bannabyabufuzi okuli [[:en:Speaker_of_Parliament|Omwogezi wa Palamenti]], [[Anita Among]], n’omumyuka we [[Thomas Tayebwa]] baayogera ebigambo by'okusaasira era ne basiima Kyanjo ky’akoze mu byafaayo bya Uganda eby’amateeka n’okulwanirira obwenkanya.<ref>{{Cite web |last=Monitor Uganda |date=January 14, 2011 |title=Kyanjo's vivid testimony sheds more light on Kasubi shooting |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kyanjo-s-vivid-testimony-sheds-more-light-on-kasubi-shooting-1485034 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref><ref>{{Cite web |last=Derrick Kiyonga |date=July 30, 2023 |title=Kyanjo: The dedicated Buganda servant and firm Opposition leader |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/kyanjo-the-dedicated-buganda-servant-and-firm-opposition-leader-4320078 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Muwada_Nkunyingi|Muwada Nkunyingi]] * Ali Nganda Kasirye Mulyanyama agamba nti * [[Allan Ssewanyana]] * [[Bobi Wine]] * [[David Sejusa|David Tinyefunza]] * Abubaker Kawalya == Ebijuliziddwa == {{reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.newvision.co.ug/category/news/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-dies-a-NV_165621 JEEMA ekungubaga Hussein Kyanjo - Okwolesebwa Okupya] * [https://hicginewsagency.com/2023/07/22/uganda-loses-legislator-who-fought-for-mabira-forest-the-political-life-of-hussein-kyanjo/ Uganda efiiriddwa omubaka wa palamenti eyalwanirira ekibira kya Mabira - Hicgi News Agency] [[Category:Pages with unreviewed translations]] 0rrbj5t30xkd11nt9xt4tw5xjmfgsyq 53360 53359 2026-06-06T10:27:12Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 53360 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Message box/ambox.css"></templatestyles> <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Hajj Hussein Kyanjo''' (1960 – 22 Ogwomusanvu 2023) <ref name=":0">{{Cite web |last=NTV Uganda |date=2023-07-23 |title=Former Makindye West MP Hussein Kyanjo laid to rest |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230724084216/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 |archive-date=24 July 2023 |access-date=2025-08-11 |website=NTV Uganda}}</ref> yali munnabyabufuzi mu Uganda, omukulembeze w'abavubuka era omulwanirizi w'eddembe ly'obuntu.<ref>{{Cite web |last=The Independent Uganda |date=23 July 2023 |title=Hajj Hussein Kyanjo 1960-2023 |url=https://www.independent.co.ug/hajj-hussein-kyanjo-1960-2023/ |access-date=11 August 2025 |website=The Independent Uganda}}</ref> Yaliko [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|omubaka wa Palamenti (MP)]] mu [[:en:Makindye_Division|kitundu kya Makindye West]] mu Kampala [[:en:2006_Ugandan_general_election|okuva mu 2006]] okutuuka [[:en:2016_Ugandan_general_election|mu 2016]], era yali [[:en:Founder_CEO|omu ku batandisi]] era nga [[:en:Secretary_(title)|ye omuwandiisi omukulu]] emeritus mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Justice_Forum|Justice Forum]] (JEEMA).<ref>{{Cite web |last=Derrick Kiyonga |date=2024-11-23 |title=Makindye West braces for Ssewanyana–Luyirika duel |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/makindye-west-braces-for-ssewanyana-luyirika-duel-4833300 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref> Amanyiddwa olw’ennyiriri ze ez’amaanyi ku nsonga ng’enfuga ennungi, okukuuma obutonde bw’ensi, n’okutumbula abavubuka, Kyanjo yali muntu wa maanyi ku ludda oluvuganya gavumenti era nga yali muwagizi wa demokulasiya ow’amaanyi mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Frank Kisakye |date=August 2, 2023 |title=Hussein Kyanjo lived under the shadow of death for 12 years |url=https://observer.ug/news/hussein-kyanjo-lived-under-the-shadow-of-death-for-12-years/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Hussein Kyanjo yazaalibwa mu mwaka gwa 1960.<ref>{{Cite web |last=Flash Uganda Media |date=June 2022 |title=Hussein Kyanjo: Biography, family, age, work of a Ugandan politician |url=https://flashugnews.com/hussein-kyanjo-biography-family-age-work-ugandan-politician/ |access-date=11 August 2025 |website=Flash Uganda Media}}</ref> Yasomera mu ssomero lya Bilal Islamic School e Bwaise, Kako Primary School, ne Masaka Secondary School.<ref name=":0">{{Cite web |last=NTV Uganda |date=2023-07-23 |title=Former Makindye West MP Hussein Kyanjo laid to rest |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230724084216/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 |archive-date=24 July 2023 |access-date=2025-08-11 |website=NTV Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNTV_Uganda2023">NTV Uganda (23 July 2023). [https://web.archive.org/web/20230724084216/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 "Former Makindye West MP Hussein Kyanjo laid to rest"]. ''NTV Uganda''. Archived from [https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-laid-to-rest--4313472 the original] on 24 July 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">11 August</span> 2025</span>.</cite></ref> Oluvannyuma yagenda mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]], gye yatikkirwa mu mwaka gwa 1983 n'afuna diguli ye esooka mu Industrial and Fine Art.<ref>{{Cite web |last=Chimp Corps |date=2023-07-23 |title=Hussein Kyanjo's life was cut short – Besigye |url=https://chimpreports.com/hussein-kyanjos-life-was-cut-short-besigye/ |access-date=2025-08-11 |website=ChimpReports}}</ref> == Emirimu gye == Kyanjo y’omu ku ba mmemba abaatandikawo ekibiina kya Justice Forum (JEEMA), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiwanirira ennongoosereza mu demokulasiya n’obwenkanya mu mbeera z’abantu mu Uganda. <ref>{{Cite web |last=Agnes Nantaba |date=2018-12-27 |title=Hajji Hussein Kyanjo on politics of honesty and openness |url=https://www.independent.co.ug/hajji-hussein-kyanjo-on-politics-of-honesty-and-openness/ |access-date=2025-08-11 |website=The Independent Uganda}}</ref><ref>{{Cite web |last=Rogers Atukunda |date=2023-07-22 |title=Former Makindye West MP Hussein Kyanjo Dies |url=https://softpower.ug/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-dies/ |access-date=2025-08-11 |website=SoftPower News}}</ref> Yali mu kifo kya Secretary General emeritus mu kibiina, ng’ayambako mu nteekateeka yaakyo n’enteekateeka y’ebyobufuzi. <ref>{{Cite web |last=Crispus Mugisha |date=2023-07-22 |title=Former MP Kyanjo dies |url=https://nilepost.co.ug/hussein-kyanjo/165683/former-mp-kyanjo-dies |access-date=2025-08-11 |website=Nile Post}}</ref> [[:en:2006_Ugandan_general_election|Mu 2006]], Kyanjo yalondebwa okubeera [[:en:Member_of_parliament|omubaka wa palamenti]] mu Makindye West,<ref>{{Cite web |last=URN |date=2023-07-22 |title=Former Makindye MP Kyanjo dies at Kibuli hospital |url=https://observer.ug/news/former-makindye-mp-kyanjo-dies-at-kibuli-hospital/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu mwaka gwa 2016.<ref>{{Cite web |last=Charles M. Mpagi |date=May 3, 2014 |title=MP Kyanjo opens up on his 'poison' scare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/mp-kyanjo-opens-up-on-his-poison-scare-1571450 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref><ref>{{Cite web |date=18 April 2022 |title=Friends seek Shs105m to save ex-MP |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/friends-seek-shs105m-to-save-ex-mp-kyanjo-3786148 |url-access=subscription |website=Monitor Uganda}}</ref> Mu kiseera kye yamala mu Paalamenti, yali amanyiddwa nnyo olw’okulwanirira ennyo ensonga z’obwerufu, eddembe ly’obuntu, n’okulwanyisa obuli bw’enguzi. Yali avumirira nnyo enkola za gavumenti ze yalowoozanga nti zinyigiriza oba si za bwenkanya. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2025)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Kyanjo era yaweereza nga minisita ow'ekisiikirize ow'ebyomunda mu ggwanga, gyeyeenyigiramu mu kulondoola n'okunenya enkola ezikwata ku magye g'ebyokwerinda aga Uganda n’enfuga y’omunda mu ggwanga.<ref>{{Cite web |last=Chimp Corps |date=2023-07-22 |title=Ex-MP Hussein Kyanjo is dead |url=https://chimpreports.com/ex-mp-hussein-kyanjo-is-dead/ |access-date=2025-08-11 |website=ChimpReports}}</ref> Yawagira ennongoosereza ezandikakasizza okukiikirirwa obwenkanya n'obuvunaanyizibwa munda mu nkola z'ebyokwerinda mu bitongole bya Uganda eby’ebyokwerinda.<ref>{{Cite web |last=NTV Uganda |date=2023-07-22 |title=Family, friends pay tribute to the former MP Hussein Kyanjo |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/family-friends-pay-tribute-to-the-former-mp-hussein-kyanjo-4312596 |access-date=2025-08-11 |website=NTV Uganda}}</ref> == Okubunyisa amawulire n’okulwanirira eddembe ly’obuntu == Mu myaka gye gyonna, Kyanjo yali muwagizi wa maanyi nnyo ow’okukuuma obutonde bw’ensi. Ekisinga okweyoleka, yawakanya enteekateeka za gavumenti ez’okuggya gazeeti mu kibira kya Mabira Forest Reserve okusimba ennimiro z’omuwemba.<ref>{{Cite web |last=Monitor Uganda |date=January 11, 2011 |title=Military police shot people at Kasubi, says MP Kyanjo |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/military-police-shot-people-at-kasubi-says-mp-kyanjo-1484862 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref> Era yali muwagizi wa mpisa z’obuwangwa n’obwetwaze bw’Obwakabaka bwa [[Buganda]] .<ref>{{Cite web |last=URN |date=2023-07-24 |title=Prince Nakibinge breaks Muslim principles to honour Hussein Kyanjo |url=https://observer.ug/news/prince-nakibinge-breaks-muslim-principles-to-honour-hussein-kyanjo/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref> Okulwanirira kwa Kyanjo kwatuukira ddala mu kunyweza abavubuka, gye yaskubiriza enkola n’enteekateeka ezigenderera okutumbula emikisa gy’abavubuka mu Uganda, ng’essira aliteeka ku by’enjigiriza, emirimu, n’okwetaba mu byobufuzi.<ref>{{Cite web |last=Editorial |date=July 26, 2023 |title=Hussein Kyanjo: An epitome of justice and unyielding integrity |url=https://observer.ug/viewpoint/hussein-kyanjo-an-epitome-of-justice-and-unyielding-integrity/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref> == Okufa kwe n'ebyamanyiddwako == Kyanjo yafa nga 22 Ogwomusanvu 2023 mu [[Eddwaliro ly'e Kibuli|ddwaliro ly’Abasiraamu e Kibuli]] mu [[Kampala]] oluvannyuma lw’okulwala ebbanga eddene.<ref>{{Cite web |last=Frank Kisakye |date=July 26, 2023 |title=May Hajji Kyanjo be the last! |url=https://observer.ug/viewpoint/may-hajji-kyanjo-be-the-last/ |access-date=2025-08-11 |website=The Observer}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kin Kariisa |date=July 23, 2023 |title=Kin Kariisa's tribute to the Late Hon Hussein Kyanjo |url=https://nilepost.co.ug/news/165749/kin-kariisas-tribute-to-the-late-hon-hussein-kyanjo |access-date=2025-08-11 |website=Nile Post}}</ref> Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu [[Bukomansimbi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bukomansimbi]], ng’atuukana n’ebyo ab’omu maka bye baayagala. Oluvanyuma lw’okufa kwe, bannabyabufuzi okuli [[:en:Speaker_of_Parliament|Omwogezi wa Palamenti]], [[Anita Among]], n’omumyuka we [[Thomas Tayebwa]] baayogera ebigambo by'okusaasira era ne basiima Kyanjo ky’akoze mu byafaayo bya Uganda eby’amateeka n’okulwanirira obwenkanya.<ref>{{Cite web |last=Monitor Uganda |date=January 14, 2011 |title=Kyanjo's vivid testimony sheds more light on Kasubi shooting |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kyanjo-s-vivid-testimony-sheds-more-light-on-kasubi-shooting-1485034 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref><ref>{{Cite web |last=Derrick Kiyonga |date=July 30, 2023 |title=Kyanjo: The dedicated Buganda servant and firm Opposition leader |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/kyanjo-the-dedicated-buganda-servant-and-firm-opposition-leader-4320078 |url-access=subscription |access-date=2025-08-11 |website=Monitor Uganda}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Muwada_Nkunyingi|Muwada Nkunyingi]] * Ali Nganda Kasirye Mulyanyama agamba nti * [[Allan Ssewanyana]] * [[Bobi Wine]] * [[David Sejusa|David Tinyefunza]] * Abubaker Kawalya == Ebijuliziddwa == {{reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.newvision.co.ug/category/news/former-makindye-west-mp-hussein-kyanjo-dies-a-NV_165621 JEEMA ekungubaga Hussein Kyanjo - Okwolesebwa Okupya] * [https://hicginewsagency.com/2023/07/22/uganda-loses-legislator-who-fought-for-mabira-forest-the-political-life-of-hussein-kyanjo/ Uganda efiiriddwa omubaka wa palamenti eyalwanirira ekibira kya Mabira - Hicgi News Agency] [[Category:Pages with unreviewed translations]] jpyc1xl7iojigmoqmt0absv8llmjeh4 Halid Lwaliwa 0 13905 53293 2026-06-05T17:45:29Z 24RAY 11014 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1265678483|Halid Lwaliwa]]" 53293 wikitext text/x-wiki '''<big>Halid Lwalwa</big>''' (yazaalibwa nga 22 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 1996) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] omukugu era Munnayuganda, azannya nga [[:en:Centre-back|omuzibizi wa wakati]] mu kiraabu [[:en:Saudi_First_Division_League|ya Saudi First Division League eya]] [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|Al-Ain]] ne [[:en:Uganda_national_football_team|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]].<ref>{{soccerway|halid-lwaliwa/437059}}</ref> == Emirimu gye mu kiraabu == Yazaalibwa [[Iganga]],<ref name="NFT">{{NFT player|75970|accessdate=2 March 2021}}</ref> Lwaliwa yasomera ku St. Mary's Boarding Secondary School e [[Kitende]] nga tannatandika mulimu gw'okusamba omupiira ku kiraabu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] gye yakuzibwa n'agenda mu ttiimu y'abakulu mu mwaka gwa 2014.<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=November 8, 2019 |title=Vipers current team creating a Déjà vu of 2014-15 season |url=https://kawowo.com/2019/11/08/vipers-current-team-creating-a-deja-vu-of-2014-15-season/ |website=Kawowo Sports}}</ref><ref name="auto">{{Cite web |date=August 27, 2018 |title=Halid Lwaliwa finally confirms Vipers stay with 3 new year deal |url=https://kawowo.com/2018/08/27/halid-lwaliwa-signs-new-vipers-contract/ |website=Kawowo Sports}}</ref> Yassa omukono ku ndagaano ey'okwongezaayo mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018.<ref name="auto" /> Mu mwaka gwa 2022, Halid yeegatta ku [[:en:FK_Bregalnica_Štip|FK Bregalnica Strip]] e North Macedonia.<ref>{{Cite web |last=Булатовиќ |first=Владимир |title=Засилување и со репрезентативецот на Уганда, Халид Лвалива на дефанзивните позиции |url=http://www.fkbregalnica.mk/vest-statija/99129/zasiluvanje-i-so-reprezentativecot-na-uganda-halid-lvaliva-na-defanzivnite-pozicii?fbclid=iwar3ev1thdyvmhoi6j74z-tlxjmjikjgdzflrqtfr7csyesd9pwoc2eawfeo |access-date=2022-09-09 |website=fkbregalnica.mk |language=mk}}</ref> Nga 15 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Lwaliwa yeegatta ku kiraabu ya Saudi Arabia [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|eya Al-Ain]].<ref>{{cite web |title=الأوغندي خالد لواليوا صخرة الدفاع العيناوي |url=https://x.com/alain_ksa/status/1824112050190143948}}</ref> == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Yasooka kuzannya mu nsi yonna nga 21 omwezi Ogwomwenda mu mwaka gwa 2019 bwe yawangula [[:en:Burundi_national_football_team|Burundi]] ggoolo 3-0 mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/2020_African_Nations_Championship_qualification mpaka z'okusunsulamu abalizannya empaka z'amawanga ga Afrika eza 2020].<ref name="NFT" /> == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * Halid Lwaliwa at WorldFootball.net 8122eecysqyzlybce5lzg3vyiwlbrpi 53294 53293 2026-06-05T17:46:00Z Quinlan83 6593 Fix 53294 wikitext text/x-wiki '''<big>Halid Lwalwa</big>''' (yazaalibwa nga 22 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 1996) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] omukugu era Munnayuganda, azannya nga [[:en:Centre-back|omuzibizi wa wakati]] mu kiraabu [[:en:Saudi_First_Division_League|ya Saudi First Division League eya]] [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|Al-Ain]] ne [[:en:Uganda_national_football_team|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]].<ref>{{soccerway|halid-lwaliwa/437059}}</ref> == Emirimu gye mu kiraabu == Yazaalibwa [[Iganga]],<ref name="NFT">{{NFT player|75970|accessdate=2 March 2021}}</ref> Lwaliwa yasomera ku St. Mary's Boarding Secondary School e [[Kitende]] nga tannatandika mulimu gw'okusamba omupiira ku kiraabu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] gye yakuzibwa n'agenda mu ttiimu y'abakulu mu mwaka gwa 2014.<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=November 8, 2019 |title=Vipers current team creating a Déjà vu of 2014-15 season |url=https://kawowo.com/2019/11/08/vipers-current-team-creating-a-deja-vu-of-2014-15-season/ |website=Kawowo Sports}}</ref><ref name="auto">{{Cite web |date=August 27, 2018 |title=Halid Lwaliwa finally confirms Vipers stay with 3 new year deal |url=https://kawowo.com/2018/08/27/halid-lwaliwa-signs-new-vipers-contract/ |website=Kawowo Sports}}</ref> Yassa omukono ku ndagaano ey'okwongezaayo mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018.<ref name="auto" /> Mu mwaka gwa 2022, Halid yeegatta ku [[:en:FK_Bregalnica_Štip|FK Bregalnica Strip]] e North Macedonia.<ref>{{Cite web |last=Булатовиќ |first=Владимир |title=Засилување и со репрезентативецот на Уганда, Халид Лвалива на дефанзивните позиции |url=http://www.fkbregalnica.mk/vest-statija/99129/zasiluvanje-i-so-reprezentativecot-na-uganda-halid-lvaliva-na-defanzivnite-pozicii?fbclid=iwar3ev1thdyvmhoi6j74z-tlxjmjikjgdzflrqtfr7csyesd9pwoc2eawfeo |access-date=2022-09-09 |website=fkbregalnica.mk |language=mk}}</ref> Nga 15 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Lwaliwa yeegatta ku kiraabu ya Saudi Arabia [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|eya Al-Ain]].<ref>{{cite web |title=الأوغندي خالد لواليوا صخرة الدفاع العيناوي |url=https://x.com/alain_ksa/status/1824112050190143948}}</ref> == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Yasooka kuzannya mu nsi yonna nga 21 omwezi Ogwomwenda mu mwaka gwa 2019 bwe yawangula [[:en:Burundi_national_football_team|Burundi]] ggoolo 3-0 mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/2020_African_Nations_Championship_qualification mpaka z'okusunsulamu abalizannya empaka z'amawanga ga Afrika eza 2020].<ref name="NFT" /> == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * Halid Lwaliwa at WorldFootball.net fyklaa6q5dspbmdds4kpt2ex5ctjbcp 53295 53294 2026-06-05T17:54:20Z 24RAY 11014 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1265678483|Halid Lwaliwa]]" 53295 wikitext text/x-wiki '''<big>Halid Lwalwa</big>''' (yazaalibwa nga 22 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 1996) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] omukugu era Munnayuganda, azannya nga [[:en:Centre-back|omuzibizi wa wakati]] mu kiraabu [[:en:Saudi_First_Division_League|ya Saudi First Division League eya]] [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|Al-Ain]] ne [[:en:Uganda_national_football_team|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]].<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/lwaliwa-vipers-most-successful-star-looks-to-bow-out-with-pride-3822544</ref> == Emirimu gye mu kiraabu == Yazaalibwa [[Iganga]],<ref name="NFT">https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/lwaliwa-vipers-most-successful-star-looks-to-bow-out-with-pride-3822544</ref> Lwaliwa yasomera ku St. Mary's Boarding Secondary School e [[Kitende]] nga tannatandika mulimu gw'okusamba omupiira ku kiraabu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] gye yakuzibwa n'agenda mu ttiimu y'abakulu mu mwaka gwa 2014.<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=November 8, 2019 |title=Vipers current team creating a Déjà vu of 2014-15 season |url=https://kawowo.com/2019/11/08/vipers-current-team-creating-a-deja-vu-of-2014-15-season/ |website=Kawowo Sports}}</ref><ref name="auto">{{Cite web |date=August 27, 2018 |title=Halid Lwaliwa finally confirms Vipers stay with 3 new year deal |url=https://kawowo.com/2018/08/27/halid-lwaliwa-signs-new-vipers-contract/ |website=Kawowo Sports}}</ref> Yassa omukono ku ndagaano ey'okwongezaayo mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018.<ref name="auto" /> Mu mwaka gwa 2022, Halid yeegatta ku [[:en:FK_Bregalnica_Štip|FK Bregalnica Strip]] e North Macedonia.<ref>{{Cite web |last=Булатовиќ |first=Владимир |title=Засилување и со репрезентативецот на Уганда, Халид Лвалива на дефанзивните позиции |url=http://www.fkbregalnica.mk/vest-statija/99129/zasiluvanje-i-so-reprezentativecot-na-uganda-halid-lvaliva-na-defanzivnite-pozicii?fbclid=iwar3ev1thdyvmhoi6j74z-tlxjmjikjgdzflrqtfr7csyesd9pwoc2eawfeo |access-date=2022-09-09 |website=fkbregalnica.mk |language=mk}}</ref> Nga 15 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Lwaliwa yeegatta ku kiraabu ya Saudi Arabia [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|eya Al-Ain]].<ref>{{cite web |title=الأوغندي خالد لواليوا صخرة الدفاع العيناوي |url=https://x.com/alain_ksa/status/1824112050190143948}}</ref> == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Yasooka kuzannya mu nsi yonna nga 21 omwezi Ogwomwenda mu mwaka gwa 2019 bwe yawangula [[:en:Burundi_national_football_team|Burundi]] ggoolo 3-0 mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/2020_African_Nations_Championship_qualification mpaka z'okusunsulamu abalizannya empaka z'amawanga ga Afrika eza 2020].<ref name="NFT" /> == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * Halid Lwaliwa at WorldFootball.net 7u1sd2zd1ukutogp1b6mm48z585gciv Kakaaga 0 13906 53298 2026-06-06T08:03:59Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kakaaga]] to [[6000 (ennamba)]] over redirect 53298 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[6000 (ennamba)]] iwd0edbjvgv7msgzzkcp6crlywpbbqb Kasanvu 0 13907 53300 2026-06-06T08:04:24Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kasanvu]] to [[7000 (ennamba)]] over redirect 53300 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[7000 (ennamba)]] pad6eze8l9v65j7u3dh8gm72ysvya5z Kanaana 0 13908 53302 2026-06-06T08:04:39Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kanaana]] to [[8000 (ennamba)]] over redirect 53302 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[8000 (ennamba)]] bkt0uvbck5bek886u43ivyj2ndiue9g Kenda 0 13909 53304 2026-06-06T08:04:56Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kenda]] to [[9000 (ennamba)]] over redirect 53304 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[9000 (ennamba)]] 2623ie83o72qa7y6yg4dvs1prm11qdz Bikumi bitaano 0 13910 53306 2026-06-06T08:06:02Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Bikumi bitaano]] to [[500 (ennamba)]] 53306 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[500 (ennamba)]] is18dh1zmskwjb2p0fte3pmr8tz7rac 48 (ennamba) 0 13911 53307 2026-06-06T08:09:03Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/467493|48 (alƙalami)]]" 53307 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''48''' ( '''amakumi ana mu munaana''' ) namba, wakati wa [[47 (ennamba)|47]] ne 49. [[File:Augsburg_Bus_48.svg|thumb|nnamba 48]] [[File:爆安_(5896974396).jpg|thumb|nnamba 48]] [[Category:Ennamba]] mzu8p30qzwsayox76b3263qdldj06yu Amakumi ana mu munaana 0 13912 53308 2026-06-06T08:11:24Z NVNkz 11218 Redirected page to [[48 (ennamba)]] 53308 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[48 (ennamba)]] 49pnwyl70nad45pb29xtb99fzkaikki 49 (ennamba) 0 13913 53309 2026-06-06T08:14:13Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/467489|49 (alƙalami)]]" 53309 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''49''' ('''amakumi ana mu mwenda''') namba, wakati wa [[48 (ennamba)|48]] ne [[Amakumi ataano|50]]. [[File:Go_49.svg|thumb|nnamba 49]] [[File:Carouge_Place_du_Marché-plaque_49.jpg|thumb|nnamba 49]] [[Category:Ennamba]] jml1qsvn66utu92db0hzdy6hca4a1ga Amakumi ana mu mwenda 0 13914 53310 2026-06-06T08:16:03Z NVNkz 11218 Redirected page to [[49 (ennamba)]] 53310 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[49 (ennamba)]] dg6cfqb95zsqw6en5vtpr6t25k4jga3 Amakumi ataano 0 13915 53313 2026-06-06T08:19:03Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Amakumi ataano]] to [[50 (ennamba)]] 53313 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[50 (ennamba)]] bll17s9lhjw9xdk9v5tzzwuiw0bizre Amakumi ana mu mukaaga 0 13916 53315 2026-06-06T08:21:08Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Amakumi ana mu mukaaga]] to [[46 (ennamba)]] 53315 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[46 (ennamba)]] nbkeewfwo2f1bmqn894bv00xh9q873i Abiri mu bbiri 0 13917 53318 2026-06-06T08:23:48Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Abiri mu bbiri]] to [[22 (ennamba)]] 53318 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[22 (ennamba)]] d5wvyx5i0rzrh3l95rolzms1xdznxp4 Abiri mu emu 0 13918 53320 2026-06-06T08:24:25Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Abiri mu emu]] to [[21 (ennamba)]] 53320 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[21 (ennamba)]] 04ruvjehjylm7fdft4k8ltcxph0z5a3 Kkumi n'emu 0 13919 53322 2026-06-06T08:25:41Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Kkumi n'emu]] to [[11 (ennamba)]] 53322 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[11 (ennamba)]] bguwppip2joizl84rz23swaa0eczkl4 Bikumi bibiri 0 13920 53324 2026-06-06T08:26:30Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Bikumi bibiri]] to [[200 (ennamba)]] 53324 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[200 (ennamba)]] cyujh6wsyjueutszrlpq4s5s0xgoehw Bikumi bina 0 13921 53326 2026-06-06T08:27:00Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Bikumi bina]] to [[400 (ennamba)]] 53326 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[400 (ennamba)]] 7h6pvyp3i7f5df0b0csg8gqdwq3d2ec Bikumi bisatu 0 13922 53328 2026-06-06T08:27:26Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Bikumi bisatu]] to [[300 (ennamba)]] 53328 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[300 (ennamba)]] dl8dykm8ja210guhcic523pf7q649d3 9999 (ennamba) 0 13923 53329 2026-06-06T08:36:08Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ps:Special:Redirect/revision/211492|۹۹۹۹ (عدد)]]" 53329 wikitext text/x-wiki '''9999''' '''(Kenda mu lwenda mu kyenda mu mwenda)''' gumu gwe muwendo ogw’obutonde ogujja nga 9998 tannatuuka n’oluvannyuma lwa 10,000. b9lel3iesmureyhsm4f6cx8qgua2k84 Kenda mu lwenda mu kyenda mu mwenda 0 13924 53330 2026-06-06T08:36:52Z NVNkz 11218 Redirected page to [[9999 (ennamba)]] 53330 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[9999 (ennamba)]] p07dvb4qqh9i2l2p94s7s0565lr8py8 51 (ennamba) 0 13925 53331 2026-06-06T08:39:33Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/479546|51 (alƙalami)]]" 53331 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Fifty_one_Twenty_One_-_geograph.org.uk_-_2274799.jpg|thumb|Ekkubo]] '''51''' ('''ataano mu emu''') namba, wakati wa [[50 (ennamba)|50]] ne 52 . [[File:Go_51.svg|thumb|nnamba 51]] [[File:Number_51.png|thumb|nnamba 51]] [[Category:Ennamba]] b9rekqt4lk5mzq0gghy2495ug6d7aou 53332 53331 2026-06-06T08:40:00Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[51 (ekkalaamu)]] to [[51 (ennamba)]] 53331 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Fifty_one_Twenty_One_-_geograph.org.uk_-_2274799.jpg|thumb|Ekkubo]] '''51''' ('''ataano mu emu''') namba, wakati wa [[50 (ennamba)|50]] ne 52 . [[File:Go_51.svg|thumb|nnamba 51]] [[File:Number_51.png|thumb|nnamba 51]] [[Category:Ennamba]] b9rekqt4lk5mzq0gghy2495ug6d7aou 53339 53332 2026-06-06T08:54:56Z NVNkz 11218 53339 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Fifty_one_Twenty_One_-_geograph.org.uk_-_2274799.jpg|thumb|Ekkubo]] '''51''' ('''ataano mu emu''') namba, wakati wa [[50 (ennamba)|50]] ne [[52 (ennamba)|52]]. [[File:Go_51.svg|thumb|nnamba 51]] [[File:Number_51.png|thumb|nnamba 51]] [[Category:Ennamba]] kcimbngfnr4no6gtv4e5w618al78ie3 51 (ekkalaamu) 0 13926 53333 2026-06-06T08:40:00Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[51 (ekkalaamu)]] to [[51 (ennamba)]] 53333 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[51 (ennamba)]] qp653qfvyoa2m0t4x4367qtk65xiy6j Amakumi ataano mu emu 0 13927 53334 2026-06-06T08:41:21Z NVNkz 11218 Redirected page to [[51 (ennamba)]] 53334 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[51 (ennamba)]] qp653qfvyoa2m0t4x4367qtk65xiy6j 52 (ennamba) 0 13928 53335 2026-06-06T08:48:43Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/58776|52 (alƙalami)]]" 53335 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''52''' ('''ataano mu bbiri''') namba, wakati wa [[51 (ennamba)|51]] ne 53. [[Category:Ennamba]] 00hav3mbz252r06sf0a22s6yml60ju2 Amakumi ataano mu bbiri 0 13929 53336 2026-06-06T08:50:02Z NVNkz 11218 Redirected page to [[52 (ennamba)]] 53336 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[52 (ennamba)]] ff88abnfsp3y8z1bbuwn7k0tm8vek27 53 (ennamba) 0 13930 53337 2026-06-06T08:53:04Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/467502|53 (alƙalami)]]" 53337 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''53''' ('''ataano mu esatu''') namba, wakati wa [[52 (ennamba)|52]] ne 54. [[File:53rd_icon.jpg|thumb|nnamba 53]] [[File:When_you_see_it..._(5295422008).jpg|thumb|Ennamba 53 ku mmotoka enkadde]] [[Category:Ennamba]] ki3qphpfyhpkb0iefhbs7j9gor2j1hy Amakumi ataano mu ssatu 0 13931 53338 2026-06-06T08:53:49Z NVNkz 11218 Redirected page to [[53 (ennamba)]] 53338 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[53 (ennamba)]] bbo1wklddim1k0v28bzwyxsdw6y44gk 54 (ennamba) 0 13932 53340 2026-06-06T08:57:12Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/467477|54 (alƙalami)]]" 53340 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''54''' ('''ataano mu nnya''') namba, wakati wa [[53 (ennamba)|53]] ne 55. [[File:Number_54.png|thumb|nnamba 54]] [[File:Go_54.png|thumb|nnamba 54]] [[Category:Ennamba]] t0zxuda0sa7sbhgeg6mestukgwu5m7r Amakumi ataano mu nnya 0 13933 53343 2026-06-06T09:08:28Z NVNkz 11218 Redirected page to [[54 (ennamba)]] 53343 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[54 (ennamba)]] kecw1938myod74s0f5tccf661yr05sz .ug 0 13934 53345 2026-06-06T09:16:24Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ur:Special:Redirect/revision/10770438|.ug]]" 53345 wikitext text/x-wiki {{Lowercase title}}ug. lye linnya lya domain ery'omutindo ogw'oku ntikko eriterekeddwa [[Yuganda|Uganda]]. nh1wesehifhl4lq6l868wxxozaym0cm 53346 53345 2026-06-06T09:17:34Z NVNkz 11218 53346 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''.ug''' lye linnya lya domain ery'omutindo ogw'oku ntikko eriterekeddwa [[Yuganda|Uganda]]. nwusf6nf00zb7y3vzt9hubeahdjkr9i Amakumi ana mu ttaano 0 13935 53348 2026-06-06T09:20:54Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Amakumi ana mu ttaano]] to [[45 (ennamba)]] 53348 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[45 (ennamba)]] 2oqjykgxuqpi8oh5mhyn4x3wbonfa6x Amakumi abiri mu nnya 0 13936 53350 2026-06-06T09:21:30Z NVNkz 11218 NVNkz moved page [[Amakumi abiri mu nnya]] to [[24 (ennamba)]] 53350 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[24 (ennamba)]] ij68e7c4bq9pqvgakl4ovp2or65c7wh 64 0 13937 53353 2026-06-06T09:30:35Z NVNkz 11218 Created by translating the page "[[:ar:Special:Redirect/revision/68749755|64]]" 53353 wikitext text/x-wiki '''Omwaka 64''' AD ( ennamba z'Abaruumi : LXIV) gwali mwaka gwa kubuuka ogwatandika ku Ssande. f7p2w0ydhfyb44aygk229zc63pl9yxy Akiki Nyabongo 0 13938 53361 2026-06-06T11:23:42Z Kinenkey 10423 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347963798|Akiki Nyabongo]]" 53361 wikitext text/x-wiki   '''Akiki Hosea Kanyarusoke Nyabongo''' ( c. 1907 – Ogwekkumi 2, 1975) yali munnayuganda munnabyabufuzi era omuwandiisi w’ebitabo.<ref name="The New York Times-1975">{{Cite news|date=1975-10-17|title=Akiki Nyabongo, 65, Dies; Writer and Uganda Prince|language=en-US|page=38|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1975/10/17/archives/akiki-nyabongo-65-dies-writer-and-uganda-prince.html|access-date=2023-03-17|issn=0362-4331}}</ref> Yazaalibwa mulangira w’Obwakabaka bwa [[Tooro]] mu Bugwanjuba bwa Uganda era yasomera mu yunivasite mu Amerika ne Bungereza.<ref name="The New York Times-1975" /> Omukugu mu by’enkula y’abantu eyatendekebwa mu Oxford, Nyabongo yalina ebifo by’obusomesa mu Amerika era n’agenda mu maaso n’okunoonyereza ku by’enkula y’abantu.<ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}</ref> Oluvannyuma yakomawo e Uganda, n'ayambako mu kwefuga kwayo okuva ku Bungereza era n'abeerawo okutuusa lwe yafa.<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}</ref> Akiki Nyabongo yakolagana n’abalwanirizi b’eddembe ab’enjawulo mu Afrika yonna "pan-African" (nga mw’otwalidde ne [[WEB Du Bois]] ne George Padmore ) era n’awagira mu lwatu okuggya amawanga ga Afrika (African decolonization) n’okukulaakulana mu biwandiiko bye. Ekitabo kye ekyasinga okumanyika ye ''Africa Answers Back'' (1936), ekimu ku bitabo eby’olulimi Olungereza ebyasooka okuwandiikibwa omuwandiisi Munnayuganda.<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}</ref> Omuzannyo guno gwalaba ensonga y’ebyobufuzi n’obuwangwa ekwatagana mu Afrika ey’amatwale (colonial Africa) ng’akabonero k’okukkiriza kwe mu bumu bwa Afirika. Nyabongo yakiikirira okwagala kw'abantu ba bugwanjuba bwa Uganda ( [[Tooro]] ) olw'eddembe ly'ebyobufuzi n'okuwuliza amaloboozi gaabwe mu nsi yonna.<ref name="Kahyana-2016">{{Cite journal |last=Kahyana |first=Danson Sylvester |date=2016-12-31 |title=Depiction of African Indigenous Education in Akiki Nyabongo's Africa Answers Back (1936) |url=https://journals.ukzn.ac.za/index.php/soa/article/view/1363 |journal=Alternation Journal |language=en-US |issue=18 |pages=241–243 |issn=2519-5476}}</ref> == Obulamu obuto n’okusoma == [[File:Flag_of_the_Tooro_Kingdom.svg|thumb|Tooro Bendera y'Obwakabaka]] [[File:Kingdom_of_Toro_(map_of_the_original_kingdom).png|thumb|Maapu y'Obwakabaka bwa Tooro mu Uganda]] Akiki Nyabongo yali mutabani w’omugenzi [[Kyembambe III]], [[Omukama]] (Kabaka) ow’Obwakabaka bwa Tooro mu maserengeta ga Uganda. Yazaalibwa mu kibuga Fort Portal e Uganda mu 1907.<ref name="Kahyana-2016">{{Cite journal |last=Kahyana |first=Danson Sylvester |date=2016-12-31 |title=Depiction of African Indigenous Education in Akiki Nyabongo's Africa Answers Back (1936) |url=https://journals.ukzn.ac.za/index.php/soa/article/view/1363 |journal=Alternation Journal |language=en-US |issue=18 |pages=241–243 |issn=2519-5476}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKahyana2016">Kahyana, Danson Sylvester (2016-12-31). [https://journals.ukzn.ac.za/index.php/soa/article/view/1363 "Depiction of African Indigenous Education in Akiki Nyabongo's Africa Answers Back (1936)"]. ''Alternation Journal'' (18): <span class="nowrap">241–</span>243. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/2519-5476 2519-5476].</cite></ref> Omulangira omuto yamaliriza siniya mu King's College e Budo mu East Africa. Yasoma higher education mu [[Howard University]] (BA) ne [[Yale]] . Yasomera mu [[Harvard University]] okufuna diguli ye eya master ne PhD mu by'obutonde mu [[Queen's College]], The University ya Oxford.<ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMatera2010">Matera, Marc (2010). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.jstor.org/stable/23265207 "Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain"]</span>. ''Journal of British Studies''. '''49''' (2): <span class="nowrap">388–</span>418. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1086/649838|10.1086/649838]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9371 0021-9371]. [[JSTOR (identifier)|JSTOR]]&nbsp;[https://www.jstor.org/stable/23265207 23265207]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143861344 143861344].</cite></ref> Mu 1937, ekitongole kya Rhodes Trust kyatandika okuwagira emisomo gye olw’okusoma kwe okw’amaanyi eyo.<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMonroe2022">Monroe, Caitlin C. (2022-08-01). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan "Searching for Nyabongo"]</span>. ''Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East''. '''42''' (2): <span class="nowrap">389–</span>403. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1215/1089201X-9987879|10.1215/1089201X-9987879]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1089-201X 1089-201X]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:252245781 252245781].</cite></ref> Nyabongo yatikkirwa mu 1939 mu Oxford n'ebbaluwa eyitibwa "''The Religious Practices and Beliefs of Ugandans"'' . Okunoonyereza kuno kwekenneenya mu bujjuvu [[eddiini mu Uganda]], enzikiriza, n’obuwangwa. Kyatenderezebwa ng’ekyokulabirako ky'Okweyunula mu buwangwa (autoetnography) nga kirimu omuwendo gw’eby’ensoma ogutakyusibwa nnyo.<ref name="The Queen's College, Oxford">{{Cite web |title=Africa Answers Back (exhibition) |url=https://www.queens.ox.ac.uk/exhibitions/africa-answers-back/ |access-date=2023-03-17 |website=The Queen's College, Oxford |language=en-US}}</ref> == Omulimu == Oluvannyuma lw’okumaliriza diguli ye ey’obusawo (doctorate), okwawukana ku gavumenti y’amatwale ga Bungereza (British colonial government) eyali eyagala okumukomyaawo e Uganda, yasenguka n’abeera mu Brooklyn, ekibuga kya New York, mu 1940. Mu myaka gya 1940, yali pulofeesa mu [[Yunivasite y’e Alabama]] n’oluvannyuma mu [[North Carolina A&T University]] .<ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMatera2010">Matera, Marc (2010). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.jstor.org/stable/23265207 "Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain"]</span>. ''Journal of British Studies''. '''49''' (2): <span class="nowrap">388–</span>418. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1086/649838|10.1086/649838]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9371 0021-9371]. [[JSTOR (identifier)|JSTOR]]&nbsp;[https://www.jstor.org/stable/23265207 23265207]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143861344 143861344].</cite></ref> Mu 1957, yakomawo mu Uganda okuyambako mu kuteesa okwefuga okuva ku Bungereza.<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMonroe2022">Monroe, Caitlin C. (2022-08-01). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan "Searching for Nyabongo"]</span>. ''Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East''. '''42''' (2): <span class="nowrap">389–</span>403. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1215/1089201X-9987879|10.1215/1089201X-9987879]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1089-201X 1089-201X]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:252245781 252245781].</cite></ref> Mu 1959, Nyabongo yadduka mu Uganda olw'ebyokwerinda. Yatandika okukola nga pulofeesa w’Essomo ly'entabaganya (sociology) n’obuwangwa (culture) mu [[yunivasite y’e Leiden]] e Hague mu Budaaki (Netherlands). Nga 1962 tannatuuka, yakolera ku kakiiko ka ssemateeka akalondoola obwetwaze bwa Uganda. Oluvannyuma Nyabongo yeesimbawo ku bwa nnamunigina ku kifo kya palamenti mu bukiikaddyo bwa Tooro, ekitundu ekiriraanye ekibuga kye Fort Portal n’awangulwa. Nyabongo emirimu gye gyonna yagimala mu Uganda, nga ye ssentebe w’akakiiko ka gavumenti ya Uganda akategeka ebibuga n’ensi okutuusa lwe yafa mu 1975.<ref name="Monroe-2022" /> == Okulwanirira ebyobufuzi == === Okukwatagana n’abalwanirizi b’eddembe === [[File:Flag_of_the_UNIA.svg|thumb|"Pan-African Flag" eyatondebwawo ekibiina ekigatta abaddugavu ekya Universal Negro Improvement Association ne African Communities League]] Nyabongo yabeeranga mu bulamu obw’ensi yonna (global life). Yakolagana n’[[abalwanirizi b’eddembe ly’obuntu]] abamanyiddwa era n’agabana emirimu gye yawandiika mu Uganda, Amerika, ne Bulaaya ey’Obugwanjuba. Yabeeranga era n’akolagana ne George Padmore era n’akolagana ne W.E.B Du Bois ku pulojekiti ya "latter's abortive project, ''Encyclopedia of the Negro''". Nyabongo yasomooza obufuzi bw’amatwale era n’ayongera emboozi ezikwata ku nkola y’ensi yonna (Internationalism) ey’Abaddugavu ng’ayita mu bitabo bino, enkolagana, n’ebbaluwa. Nyabongo era yayanjula omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu Eslanda Goode Robeson mu Uganda mu lugendo lwe ku lukalu lwa Africa mu 1936.<ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMatera2010">Matera, Marc (2010). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.jstor.org/stable/23265207 "Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain"]</span>. ''Journal of British Studies''. '''49''' (2): <span class="nowrap">388–</span>418. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1086/649838|10.1086/649838]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9371 0021-9371]. [[JSTOR (identifier)|JSTOR]]&nbsp;[https://www.jstor.org/stable/23265207 23265207]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143861344 143861344].</cite></ref> Mu 1936, bwe yali amaliriza ebbaluwa ku mpisa z’eddiini za Uganda mu [[Queen’s College, Oxford]], era nga wayise omwaka gumu ng’afulumya ekitabo kye ekyasooka "''The Story of an African Chief'' (re-titled ''Africa answers back'' )", Nyabongo yaweereza ebbaluwa eri [[Rabindranath Tagore]] (1861–1941), omuyimbi Omubengali. Ebbaluwa eno yasaba okuvvuunulwa kw’ekitontome ekirimu empisa Tagore kye yayiiya ku Afirika okubunyisa ekiwandiiko ekyo eri Abafirika bonna. Ekitontome kino kyawakanya Benito Mussolini [[okulumba Ethiopia]] (mu kiseera ekyo [[Abyssinia]] ) era ne kivumirira effujjo eryategekebwa amagye ga Bwakabaka bwa Bulaaya ku ssemazinga wa Afirika. Mu kwanukula Tagore Nyabongo, yagondera okusaba kwa Nyabongo. Olw'ebbaluwa eno, amawulire g'e Bungereza aga ''The Spectator'' gaafulumya "To Africa," enkyusa y'Olungereza ey'ekitontome ekyasooka ekyavvuunulwa Tagore nga May 7, 1937.<ref name="Mowtushi-2015" /> === Okwetaba mu byobufuzi === Mu 1945, Akiki Nyabongo yawa omulimu mu Ttabamiruka w’Abafuzi b’amatwale Du Bois ne NAACP gwe baayita mu New York mu Gwokuna 6 ku ttabi lya 135th Street mu tterekero ly’ebitabo erya New York Public Library. Yali mmemba ku kakiiko akasalawo era yayambako okulaga ensonga nnya ezaali ziwagira okulwanyisa obufuzi bw’amatwale (Decolonization) n’enkulaakulana y’amawanga ga Afrika. Ensonga zino zaasindikibwa mu mawulire ag’enjawulo era okukkakkana nga zayanjuddwa mu lukungaana lw’e San Francisco.<ref>{{Cite journal |last=Sherwood |first=Marika |date=1996 |title="There Is No New Deal for the Blackman in San Francisco": African Attempts to Influence the Founding Conference of the United Nations, April–July, 1945 |url=https://www.jstor.org/stable/221419 |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=29 |issue=1 |pages=71–94 |doi=10.2307/221419 |issn=0361-7882 |jstor=221419 |url-access=subscription}}</ref> Akiki Nyabongo yali mmemba wa maanyi era nga yayamba nnyo mu kibiina ky’abayizi ekya Universal Ethiopian Student’s Association (UESA), ekyatandikibwawo abamanyi abalwanirizi b’eddembe okuva mu Amerika, Caribbeans, ne Africa, mu Harlem, New York, mu 1927. <ref name="Anthony-2014" /> Mu January 1947, Nyabongo yaweereza ng’omuwandiisi omukulu mu kitabo ekikulu ekya UESA: ''The African: The Journal of African Affairs'' . Obuwandiisi bwe bwali kabonero k’abagezigezi Abaddugavu bonna okufaayo ku mbeera y’ebyobufuzi eyali efuuse ey’okusika omuguwa mu Afrika. Nyabongo yayambako mu kusengulwa kuno bwe yalagira ekitabo kino okussa essira ku byobufuzi bya Afrika. Ekirala, bwe yawandiika okwekenneenya ebitabo ku sikaala z’abavubuka aba Africa abamanyiddwa ennyo ezasemba UESA, nga WEB Du Bois’s ''Black Folk Then and Now'', Nyabongo yagezaako okulwanirira obumu mu bantu b’Abaddugavu bonna. Agenda zombi zaddamu omulanga gw’ekitabo kino ogw’okusumululwa, okuggwaawo kw’obufuzi bwa mawanga, okufuula Abafirika abali mu nsi endala abantu, n’okukulaakulanya amawanga ga Afrika. === Endowooza y’ebyobufuzi === Akiki Nyabongo yalwanirira obumu bw’amawanga n’amadiini. Nyabongo era yali akwatagana n'abakiise mu kibiina kya African Association era n'awagira ekika ekigatta, ekimanyiddwa olw'obwasseruganda nga tekirina "kika kilwanyisa bika" oba "ebiwayi ebiwakanya ebiwayi".<ref name="Sanders-2019">{{Cite journal |last=Sanders |first=Ethan R. |date=2019 |title=James Aggrey and the African Nation: Pan-Africanism, Public Memory, and Political Imagination in Colonial East Africa |url=https://www.jstor.org/stable/45281486 |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=52 |issue=3 |pages=399–424 |issn=0361-7882 |jstor=45281486}}</ref> Endowooza eno yakwata butereevu ku mawanga mangi ag’obuvanjuba bwa Afrika nga galina amawanga mangi, omuli ekitongole kya Bungereza ekya Uganda Protectorate n’Obwakabaka bwa Tooro. Ng’aluŋŋamizibwa Dr. [[James Aggrey]] n’obufirosoofo bwe obw’ebyenjigiriza ku bumu n’okuzingiramu ssemazinga wa Afrika yenna, Akiki Nyabongo yayongera okuggumiza nti tewalina kubaawo kuyomba kwa ddiini mu Bannafirika era n’enzikiriza y’eddiini y’omuntu erina okussibwamu ekitiibwa. Yasindiikiriza okuyingiza eddiini mu nteekateeka ze ez’ebyobufuzi. Ku Nyabongo, okuyingiza eddiini mu bantu bonna yali ngeri nkulu nnyo ey’okutumbula obulamu obulungi obw’awamu obwa ssemazinga yenna. Enjawulo eyasangulwa wakati w’embeera z’abantu yaleetawo enjawulo y’Afirika ey’okugabana, nga ewagira okuzuukuka kw’ebyobufuzi mu Afrika yonna.<ref name="Sanders-2019" /> == Ebiwandiiko n’okunoonyereza == Akiki Nyabongo yali muwandiisi era omuwandiisi omujjumbize. Y’omu ku bawandiisi mu Uganda abaasooka okufulumya ekitabo ky’Olungereza,<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMonroe2022">Monroe, Caitlin C. (2022-08-01). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan "Searching for Nyabongo"]</span>. ''Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East''. '''42''' (2): <span class="nowrap">389–</span>403. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1215/1089201X-9987879|10.1215/1089201X-9987879]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1089-201X 1089-201X]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:252245781 252245781].</cite></ref> era ye yali omuwandiisi omukulu mu lupapula lwa ''The African'' Magazine ''.''<ref name="Sugirtharajah-2005">{{Cite book |last=Sugirtharajah |first=R.S. |year=2005 |title=The Bible and Empire: Postcolonial Explorations |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/9780511614552/type/book |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-53191-7 |edition=1 |doi=10.1017/cbo9780511614552.006}}</ref> Omulimu gwe ogusinga okumanyika gwe kitabo "''Story of an African Chief"'', ekyafulumizibwa mu 1935, ekyaddamu okufulumizibwa mu 1936 wansi w’omutwe "''Africa Answers Back".''<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKopf2019">Kopf, Martina (2019). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 "Encountering development in East African fiction"]</span>. ''The Journal of Commonwealth Literature''. '''54''' (3): 338. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1177/0021989417707801|10.1177/0021989417707801]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9894 0021-9894]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:157910109 157910109].</cite></ref> Olugero luno olukwata ku bulamu bw’omuntu (semi-autobiographical novel) luteekeddwa mu Buganda era nga lugoberera emboozi y’obulamu bwa Abala Stanley Mujungu: mutabani w’omutaka Omuganda alinnya ku ntebe.<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKopf2019">Kopf, Martina (2019). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 "Encountering development in East African fiction"]</span>. ''The Journal of Commonwealth Literature''. '''54''' (3): 338. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1177/0021989417707801|10.1177/0021989417707801]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9894 0021-9894]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:157910109 157910109].</cite></ref> Omuzannyi omukulu alwanagana n’endagamuntu ye mu bulamu bwe bwonna, ng’agezaako okutebenkeza empisa enzaalwa ezaasimbibwa bazadde be n’ebikosa [[Obukristaayo]] n’obuwangwa bw’amawanga g’obugwanjuba okuva mu baminsani b’omu kitundu.<ref name="Sugirtharajah-2005">{{Cite book |last=Sugirtharajah |first=R.S. |year=2005 |title=The Bible and Empire: Postcolonial Explorations |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/9780511614552/type/book |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-53191-7 |edition=1 |doi=10.1017/cbo9780511614552.006}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFSugirtharajah2005">Sugirtharajah, R.S. (2005). [https://www.cambridge.org/core/product/identifier/9780511614552/type/book ''The Bible and Empire: Postcolonial Explorations''] (1&nbsp;ed.). Cambridge University Press. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1017/cbo9780511614552.006|10.1017/cbo9780511614552.006]]. [[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-0-521-53191-7|<bdi>978-0-521-53191-7</bdi>]].</cite></ref> Enkola z’okumanya eza Afirika n’Abazungu zikontana enfunda eziwera mu butakkaanya mu kitabo kyonna. Mu kifaananyi ekimu, omuzannyi omukulu, Mujungu, eyaakalondebwa okuba omukulu, asaba omusawo w’omu kitundu okujjanjaba omukono gw’omusajja eyamenyese oluvannyuma lw’okulaba omusawo Omuzungu ng’agusibye ne bandegi.<ref name="Kopf-2019" /> Omusawo Omugirimaani alaga okwewuunya, nga tasobola kutegeera nkola ndala ey’obujjanjabi nga takozesezza bandegi. Abasawo Abagirimaani n’Abangereza basaba okutuula mu bayige engeri omusawo w’omu kitundu gy’agenda okulongoosaamu, nga bakozesa obumanyirivu obwo ng’omukisa gw’okuyiga.<ref name="Kopf-2019" /> Ekifo kino kiraga ekyokulabirako ky’obutuufu bw’enkola z’okumanya ez’obusawo mu Afirika bw’ogeraageranya n’obusawo bw’amawanga g’obugwanjuba; omulamwa Nyabongo gw'aberezaamu mu lunyiriri lwonna.<ref name="Kopf-2019" /> === Enkolagana y'eddiini mu ''Afrika Answers Back'' === Enkolagana y'eddiini (Religious syncretism), okuyingiza enkola z’eddiini bbiri ezitakwatagana (okugeza, emikolo) mu nkola emu ekwatagana, gwali mulamwa gwa maanyi ogweyolekera mu ''Africa yonna Answers Back'' mu kunnyonnyola okugatta enkola z’eddiini z’Ekikristaayo n’ez’Afirika mu Uganda. Endowooza eno elagibwa ku ntandikwa y’olugero ng’omukulu atuuma mutabani we erinnya, omuzannyi omukulu mu lunyiriri luno Abala Stanley Mujungu. "Abala" lyali linnya lya nnono mu Uganda, so nga Stanley lyasibuka ku mulangira okwagala ennyo omuminsani Omukristaayo ayitibwa Stanley. === Okwaniriza kwa ''Africa Answers Back'' === ''Africa Answers Back'' y’emu ku bitabo by’Olungereza ebyasooka ebirina endowooza y’Abafirika ku nnyiriri z’amatwale. Omuzannyo guno gutwalibwa nga "ekiwandiiko ekikulu eky'ebiwandiiko bya Afirika eby'oluvannyuma lw'amatwale "Postcolonial literature" " nga guvumirira endowooza z'obuwangwa n'amawanga mu kiseera ekyo ezaali zitambula mu masomo n'abantu.<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKopf2019">Kopf, Martina (2019). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 "Encountering development in East African fiction"]</span>. ''The Journal of Commonwealth Literature''. '''54''' (3): 338. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1177/0021989417707801|10.1177/0021989417707801]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9894 0021-9894]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:157910109 157910109].</cite></ref> Wadde atenderezebwa okuva mu nsi y’ebiwandiiko, Nyabongo asanga okunenya olw’olugero luno. Omukugu mu by’ebiwandiiko Martina Kopf awoza nti Nyabongo yakwata enkola efaananako n’ebitongole by’amatwale bye yavumirira. Essira yaliteeka ku by’obujjanjabi, ng’omusajja eyalumizibbwa teyayingizibwa mu mboozi ekwata ku bujjanjabi bwe. Wabula, omukulu yakwata enkola okuva waggulu okudda wansi, ng’akozesa okuteebereza n’okusosola okumanyisa okusalawo kwe ku lw’abantu b’oku kyalo kye, okufaananako n’okusalawo okw’ekimpatiira okw’ebitongole by’amatwale.<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKopf2019">Kopf, Martina (2019). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 "Encountering development in East African fiction"]</span>. ''The Journal of Commonwealth Literature''. '''54''' (3): 338. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1177/0021989417707801|10.1177/0021989417707801]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9894 0021-9894]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:157910109 157910109].</cite></ref> Ekirala, Nyabongo okukozesa ekigambo ‘savage’ mu lunyiriri lwonna kyaleka abamanyi nga Mahruba T. Mowtushi nga babuusabuusa amakulu amabi ag’abantu b’omu kitundu okwawukana ku bantu ‘abakulembeze’. Omukenkufu Danson Sylvester Kahyana yawa okwekenneenya okujjuvu ku kitabo kino. Essira yaliteka ku by’obusawo n’agamba nti Akiki Nyabongo okulwanirira okuleeta eddagala ly’amawanga g’obugwanjuba kwalaga enzikiriza ye ey’enjawulo mu buwangwa bw’amawanga g’obugwanjuba obukosa obulungi embeera z’abantu mu Afirika. Naye, omuwandiisi w’ebitabo alwanyisa obufuzi bw’amatwale okusinga alaba ebyenjigiriza by’amawanga g’obugwanjuba ng’okusoomoozebwa eri okuwangaala kw’emisingi, empisa, n’enzikiriza z’Afirika ezikola okumala ebyasa bingi.<ref name="Kahyana-2016">{{Cite journal |last=Kahyana |first=Danson Sylvester |date=2016-12-31 |title=Depiction of African Indigenous Education in Akiki Nyabongo's Africa Answers Back (1936) |url=https://journals.ukzn.ac.za/index.php/soa/article/view/1363 |journal=Alternation Journal |language=en-US |issue=18 |pages=241–243 |issn=2519-5476}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKahyana2016">Kahyana, Danson Sylvester (2016-12-31). [https://journals.ukzn.ac.za/index.php/soa/article/view/1363 "Depiction of African Indigenous Education in Akiki Nyabongo's Africa Answers Back (1936)"]. ''Alternation Journal'' (18): <span class="nowrap">241–</span>243. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/2519-5476 2519-5476].</cite></ref> === Pulojekiti endala === Nyabongo yafulumya ebitabo by’enfumo ebitonotono mu myaka gya 1930. Mu 1937, yafulumya ''Emboozi za Bisoro'' (1937), n’addirira ''Emboozi za Bisoro II'' (1939) <ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMatera2010">Matera, Marc (2010). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.jstor.org/stable/23265207 "Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain"]</span>. ''Journal of British Studies''. '''49''' (2): <span class="nowrap">388–</span>418. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1086/649838|10.1086/649838]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9371 0021-9371]. [[JSTOR (identifier)|JSTOR]]&nbsp;[https://www.jstor.org/stable/23265207 23265207]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143861344 143861344].</cite></ref><ref name="Nyabongo-1939">{{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1939 |title=Winds and Lights: African Fairy Tales |publisher=New York: The Voice of Ethiopia}}</ref> ''Empewo n'amataala:'' ''Enfumo z'Afirika'' zafulumizibwa mu 1939.<ref name="Nyabongo-1939" /> Nyabongo era yafulumya ekiwandiiko ekitannaba kufulumizibwa, "''Yali the Savage"'', ekyagenderera okwanjula munnakatemba, omuyimbi era omulwanirizi w’eddembe Omumerika Paul Robeson. Ebbago lino kati likuumiddwa mu tterekero ly'ebitabo erya Queen's College erya "The Nyabongo Papers".<ref name="The Queen's College, Oxford">{{Cite web |title=Africa Answers Back (exhibition) |url=https://www.queens.ox.ac.uk/exhibitions/africa-answers-back/ |access-date=2023-03-17 |website=The Queen's College, Oxford |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.queens.ox.ac.uk/exhibitions/africa-answers-back/ "Africa Answers Back (exhibition)"]. ''The Queen's College, Oxford''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-03-17</span></span>.</cite></ref> Pulojekiti y’omuwandiisi eyasembayo okumanyibwa eyafulumizibwa yali kitabo eky’olulimi [[Olutooro]], ''Oruhenda'', ekyannyonnyola obuwangwa bw’ekitundu ky’e Tooro, ennono, n’olulimi lw’olubiri olw’ekyama.<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMonroe2022">Monroe, Caitlin C. (2022-08-01). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan "Searching for Nyabongo"]</span>. ''Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East''. '''42''' (2): <span class="nowrap">389–</span>403. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1215/1089201X-9987879|10.1215/1089201X-9987879]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1089-201X 1089-201X]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:252245781 252245781].</cite></ref> Ng’omukugu mu by’enkula y’abantu eyatendekebwa mu Oxford, Nyabongo lumu yanoonyereza ku ''Ebito'', olulimi lwa Uganda olw’edda olwesigama ku bimuli. Mu kunoonyereza kuno, teyafaayo ku ndagamuntu ye ng’omulwanirizi w’ebyobufuzi mu Afrika yonna kyokka ng’ategeeza kuteesa ku ntambula n’okukwatagana kwa Uganda ey’edda ng’ayita mu nkola z’obuwangwa ezikwatagana. Kyokka Nyabongo yalemererwa okumaliriza okunoonyereza kuno. Pulojekiti eno teyaliimu nsimbi. Ekisinga obukulu, Obwakabaka bwa Tooro bwamusaba addeyo mu Uganda ayambeko mu kuteesa okwefuga okuva ku Bungereza.<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMonroe2022">Monroe, Caitlin C. (2022-08-01). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan "Searching for Nyabongo"]</span>. ''Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East''. '''42''' (2): <span class="nowrap">389–</span>403. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1215/1089201X-9987879|10.1215/1089201X-9987879]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/1089-201X 1089-201X]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:252245781 252245781].</cite></ref> == Okufa == Akiki Nyabongo yafiira mu ddwaliro e Jinja mu Uganda omwezi Ogwekkumi 2, 1975, ku myaka 65. Alese mukyala we Ada Naomi Nyabongo ne mutabani we Amoti Nyabongo. == Ebikolwa ebirondeddwa == * ''Emboozi y’Omulangira w’Afirika'' (1935), n’eddamu okufulumizibwa n’etuumibwa erinnya ''lya Africa Answers Back'' (1936);<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFKopf2019">Kopf, Martina (2019). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 "Encountering development in East African fiction"]</span>. ''The Journal of Commonwealth Literature''. '''54''' (3): 338. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1177/0021989417707801|10.1177/0021989417707801]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9894 0021-9894]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:157910109 157910109].</cite></ref> * ''Bisoro I'' (1937); * ''Bisoro II'' (1939);. * ''Empewo n’amataala: Enfumo z’Afirika'' (1939). == Ebikozesebwa mu kutereka ebyafaayo == "Empapula za Nyabongo" tterekero lya Queen's College eririmu emisomo gya Akiki Nyabongo, okuwandiika ebbago, ebitabo ebifulumiziddwa, n'ebifaananyi ebimukwatako. Ettendekero lino lyalonda ebimu ku bikung’aanyiziddwa mu mwoleso omutono mu Gwekkumi wa 2021 okujjukira omwezi gw’ebyafaayo by’abaddugavu.<ref name="The Queen's College, Oxford">{{Cite web |title=Africa Answers Back (exhibition) |url=https://www.queens.ox.ac.uk/exhibitions/africa-answers-back/ |access-date=2023-03-17 |website=The Queen's College, Oxford |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.queens.ox.ac.uk/exhibitions/africa-answers-back/ "Africa Answers Back (exhibition)"]. ''The Queen's College, Oxford''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-03-17</span></span>.</cite></ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} <references /> == Ebisingawo okusoma == * {{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1936 |title=Africa Answers Back |publisher=Routledge & Sons |location=London}} * {{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1939 |title=Winds and Lights: African Fairy Tales |publisher=The Voice of Ethiopia |location=New York}} 690ucl93eqhl30yr8u4iclifj9hvhyq 53364 53361 2026-06-06T11:36:48Z Kinenkey 10423 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347963798|Akiki Nyabongo]]" 53364 wikitext text/x-wiki   '''Akiki Hosea Kanyarusoke Nyabongo''' ( c. 1907 – Ogwekkumi 2, 1975) yali munnayuganda munnabyabufuzi era omuwandiisi w’ebitabo.<ref name="The New York Times-1975">{{Cite news|date=1975-10-17|title=Akiki Nyabongo, 65, Dies; Writer and Uganda Prince|language=en-US|page=38|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1975/10/17/archives/akiki-nyabongo-65-dies-writer-and-uganda-prince.html|access-date=2023-03-17|issn=0362-4331}}</ref> Yazaalibwa mulangira w’Obwakabaka bwa [[Tooro]] mu Bugwanjuba bwa Uganda era yasomera mu yunivasite mu Amerika ne Bungereza.<ref name="The New York Times-1975" /> Omukugu mu by’enkula y’abantu eyatendekebwa mu Oxford, Nyabongo yalina ebifo by’obusomesa mu Amerika era n’agenda mu maaso n’okunoonyereza ku by’enkula y’abantu.<ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}</ref> Oluvannyuma yakomawo e Uganda, n'ayambako mu kwefuga kwayo okuva ku Bungereza era n'abeerawo okutuusa lwe yafa.<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}</ref> Akiki Nyabongo yakolagana n’abalwanirizi b’eddembe ab’enjawulo mu Afrika yonna "pan-African" (nga mw’otwalidde ne [[WEB Du Bois]] ne George Padmore ) era n’awagira mu lwatu okuggya amawanga ga Afrika (African decolonization) n’okukulaakulana mu biwandiiko bye. Ekitabo kye ekyasinga okumanyika ye ''Africa Answers Back'' (1936), ekimu ku bitabo eby’olulimi Olungereza ebyasooka okuwandiikibwa omuwandiisi Munnayuganda.<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}</ref> Omuzannyo guno gwalaba ensonga y’ebyobufuzi n’obuwangwa ekwatagana mu Afrika ey’amatwale (colonial Africa) ng’akabonero k’okukkiriza kwe mu bumu bwa Afirika. Nyabongo yakiikirira okwagala kw'abantu ba bugwanjuba bwa Uganda ( [[Tooro]] ) olw'eddembe ly'ebyobufuzi n'okuwuliza amaloboozi gaabwe mu nsi yonna.<ref name="Kahyana-2016">{{Cite journal |last=Kahyana |first=Danson Sylvester |date=2016-12-31 |title=Depiction of African Indigenous Education in Akiki Nyabongo's Africa Answers Back (1936) |url=https://journals.ukzn.ac.za/index.php/soa/article/view/1363 |journal=Alternation Journal |language=en-US |issue=18 |pages=241–243 |issn=2519-5476}}</ref> == Obulamu obuto n’okusoma == [[File:Flag_of_the_Tooro_Kingdom.svg|thumb|Tooro Bendera y'Obwakabaka]] [[File:Kingdom_of_Toro_(map_of_the_original_kingdom).png|thumb|Maapu y'Obwakabaka bwa Tooro mu Uganda]] Akiki Nyabongo yali mutabani w’omugenzi [[Kyembambe III]], [[Omukama]] (Kabaka) ow’Obwakabaka bwa Tooro mu maserengeta ga Uganda. Yazaalibwa mu kibuga Fort Portal e Uganda mu 1907.<ref name="Kahyana-2016" /> Omulangira omuto yamaliriza siniya mu King's College e Budo mu East Africa. Yasoma higher education mu [[Howard University]] (BA) ne [[Yale]] . Yasomera mu [[Harvard University]] okufuna diguli ye eya master ne PhD mu by'obutonde mu [[Queen's College]], The University ya Oxford.<ref name="Matera-2010" /> Mu 1937, ekitongole kya Rhodes Trust kyatandika okuwagira emisomo gye olw’okusoma kwe okw’amaanyi eyo.<ref name="Monroe-2022" /> Nyabongo yatikkirwa mu 1939 mu Oxford n'ebbaluwa eyitibwa "''The Religious Practices and Beliefs of Ugandans"'' . Okunoonyereza kuno kwekenneenya mu bujjuvu [[eddiini mu Uganda]], enzikiriza, n’obuwangwa. Kyatenderezebwa ng’ekyokulabirako ky'Okweyunula mu buwangwa (autoetnography) nga kirimu omuwendo gw’eby’ensoma ogutakyusibwa nnyo.<ref name="The Queen's College, Oxford">{{Cite web |title=Africa Answers Back (exhibition) |url=https://www.queens.ox.ac.uk/exhibitions/africa-answers-back/ |access-date=2023-03-17 |website=The Queen's College, Oxford |language=en-US}}</ref> == Omulimu == Oluvannyuma lw’okumaliriza diguli ye ey’obusawo (doctorate), okwawukana ku gavumenti y’amatwale ga Bungereza (British colonial government) eyali eyagala okumukomyaawo e Uganda, yasenguka n’abeera mu Brooklyn, ekibuga kya New York, mu 1940. Mu myaka gya 1940, yali pulofeesa mu [[Yunivasite y’e Alabama]] n’oluvannyuma mu [[North Carolina A&T University]] .<ref name="Matera-2010" /> Mu 1957, yakomawo mu Uganda okuyambako mu kuteesa okwefuga okuva ku Bungereza.<ref name="Monroe-2022" /> Mu 1959, Nyabongo yadduka mu Uganda olw'ebyokwerinda. Yatandika okukola nga pulofeesa w’Essomo ly'entabaganya (sociology) n’obuwangwa (culture) mu [[yunivasite y’e Leiden]] e Hague mu Budaaki (Netherlands). Nga 1962 tannatuuka, yakolera ku kakiiko ka ssemateeka akalondoola obwetwaze bwa Uganda. Oluvannyuma Nyabongo yeesimbawo ku bwa nnamunigina ku kifo kya palamenti mu bukiikaddyo bwa Tooro, ekitundu ekiriraanye ekibuga kye Fort Portal n’awangulwa. Nyabongo emirimu gye gyonna yagimala mu Uganda, nga ye ssentebe w’akakiiko ka gavumenti ya Uganda akategeka ebibuga n’ensi okutuusa lwe yafa mu 1975.<ref name="Monroe-2022" /> == Okulwanirira ebyobufuzi == === Okukwatagana n’abalwanirizi b’eddembe === [[File:Flag_of_the_UNIA.svg|thumb|"Pan-African Flag" eyatondebwawo ekibiina ekigatta abaddugavu ekya Universal Negro Improvement Association ne African Communities League]] Nyabongo yabeeranga mu bulamu obw’ensi yonna (global life). Yakolagana n’[[abalwanirizi b’eddembe ly’obuntu]] abamanyiddwa era n’agabana emirimu gye yawandiika mu Uganda, Amerika, ne Bulaaya ey’Obugwanjuba. Yabeeranga era n’akolagana ne George Padmore era n’akolagana ne W.E.B Du Bois ku pulojekiti ya "latter's abortive project, ''Encyclopedia of the Negro''". Nyabongo yasomooza obufuzi bw’amatwale era n’ayongera emboozi ezikwata ku nkola y’ensi yonna (Internationalism) ey’Abaddugavu ng’ayita mu bitabo bino, enkolagana, n’ebbaluwa. Nyabongo era yayanjula omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu Eslanda Goode Robeson mu Uganda mu lugendo lwe ku lukalu lwa Africa mu 1936.<ref name="Matera-2010" /> Mu 1936, bwe yali amaliriza ebbaluwa ku mpisa z’eddiini za Uganda mu [[Queen’s College, Oxford]], era nga wayise omwaka gumu ng’afulumya ekitabo kye ekyasooka "''The Story of an African Chief'' (re-titled ''Africa answers back'' )", Nyabongo yaweereza ebbaluwa eri [[Rabindranath Tagore]] (1861–1941), omuyimbi Omubengali. Ebbaluwa eno yasaba okuvvuunulwa kw’ekitontome ekirimu empisa Tagore kye yayiiya ku Afirika okubunyisa ekiwandiiko ekyo eri Abafirika bonna. Ekitontome kino kyawakanya Benito Mussolini [[okulumba Ethiopia]] (mu kiseera ekyo [[Abyssinia]] ) era ne kivumirira effujjo eryategekebwa amagye ga Bwakabaka bwa Bulaaya ku ssemazinga wa Afirika. Mu kwanukula Tagore Nyabongo, yagondera okusaba kwa Nyabongo. Olw'ebbaluwa eno, amawulire g'e Bungereza aga ''The Spectator'' gaafulumya "To Africa," enkyusa y'Olungereza ey'ekitontome ekyasooka ekyavvuunulwa Tagore nga May 7, 1937.<ref name="Mowtushi-2015" /> === Okwetaba mu byobufuzi === Mu 1945, Akiki Nyabongo yawa omulimu mu Ttabamiruka w’Abafuzi b’amatwale Du Bois ne NAACP gwe baayita mu New York mu Gwokuna 6 ku ttabi lya 135th Street mu tterekero ly’ebitabo erya New York Public Library. Yali mmemba ku kakiiko akasalawo era yayambako okulaga ensonga nnya ezaali ziwagira okulwanyisa obufuzi bw’amatwale (Decolonization) n’enkulaakulana y’amawanga ga Afrika. Ensonga zino zaasindikibwa mu mawulire ag’enjawulo era okukkakkana nga zayanjuddwa mu lukungaana lw’e San Francisco.<ref>{{Cite journal |last=Sherwood |first=Marika |date=1996 |title="There Is No New Deal for the Blackman in San Francisco": African Attempts to Influence the Founding Conference of the United Nations, April–July, 1945 |url=https://www.jstor.org/stable/221419 |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=29 |issue=1 |pages=71–94 |doi=10.2307/221419 |issn=0361-7882 |jstor=221419 |url-access=subscription}}</ref> Akiki Nyabongo yali mmemba wa maanyi era nga yayamba nnyo mu kibiina ky’abayizi ekya Universal Ethiopian Student’s Association (UESA), ekyatandikibwawo abamanyi abalwanirizi b’eddembe okuva mu Amerika, Caribbeans, ne Africa, mu Harlem, New York, mu 1927. <ref name="Anthony-2014">{{Cite thesis|last=Anthony|first=TaKeia N.|title=Mobilizing Diaspora: The Universal Ethiopian Students' Association, 1927–1948|date=2014|publisher=Howard University|url=https://www.proquest.com/docview/1620907442|language=en|access-date=2023-03-17|id={{ProQuest|1620907442}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Mu January 1947, Nyabongo yaweereza ng’omuwandiisi omukulu mu kitabo ekikulu ekya UESA: ''The African: The Journal of African Affairs'' . Obuwandiisi bwe bwali kabonero k’abagezigezi Abaddugavu bonna okufaayo ku mbeera y’ebyobufuzi eyali efuuse ey’okusika omuguwa mu Afrika. Nyabongo yayambako mu kusengulwa kuno bwe yalagira ekitabo kino okussa essira ku byobufuzi bya Afrika. Ekirala, bwe yawandiika okwekenneenya ebitabo ku sikaala z’abavubuka aba Africa abamanyiddwa ennyo ezasemba UESA, nga WEB Du Bois’s ''Black Folk Then and Now'', Nyabongo yagezaako okulwanirira obumu mu bantu b’Abaddugavu bonna. Agenda zombi zaddamu omulanga gw’ekitabo kino ogw’okusumululwa, okuggwaawo kw’obufuzi bwa mawanga, okufuula Abafirika abali mu nsi endala abantu, n’okukulaakulanya amawanga ga Afrika.<ref name="Anthony-2014" /> === Endowooza y’ebyobufuzi === Akiki Nyabongo yalwanirira obumu bw’amawanga n’amadiini. Nyabongo era yali akwatagana n'abakiise mu kibiina kya African Association era n'awagira ekika ekigatta, ekimanyiddwa olw'obwasseruganda nga tekirina "kika kilwanyisa bika" oba "ebiwayi ebiwakanya ebiwayi".<ref name="Sanders-2019">{{Cite journal |last=Sanders |first=Ethan R. |date=2019 |title=James Aggrey and the African Nation: Pan-Africanism, Public Memory, and Political Imagination in Colonial East Africa |url=https://www.jstor.org/stable/45281486 |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=52 |issue=3 |pages=399–424 |issn=0361-7882 |jstor=45281486}}</ref> Endowooza eno yakwata butereevu ku mawanga mangi ag’obuvanjuba bwa Afrika nga galina amawanga mangi, omuli ekitongole kya Bungereza ekya Uganda Protectorate n’Obwakabaka bwa Tooro. Ng’aluŋŋamizibwa Dr. [[James Aggrey]] n’obufirosoofo bwe obw’ebyenjigiriza ku bumu n’okuzingiramu ssemazinga wa Afrika yenna, Akiki Nyabongo yayongera okuggumiza nti tewalina kubaawo kuyomba kwa ddiini mu Bannafirika era n’enzikiriza y’eddiini y’omuntu erina okussibwamu ekitiibwa. Yasindiikiriza okuyingiza eddiini mu nteekateeka ze ez’ebyobufuzi. Ku Nyabongo, okuyingiza eddiini mu bantu bonna yali ngeri nkulu nnyo ey’okutumbula obulamu obulungi obw’awamu obwa ssemazinga yenna. Enjawulo eyasangulwa wakati w’embeera z’abantu yaleetawo enjawulo y’Afirika ey’okugabana, nga ewagira okuzuukuka kw’ebyobufuzi mu Afrika yonna.<ref name="Sanders-2019" /> == Ebiwandiiko n’okunoonyereza == Akiki Nyabongo yali muwandiisi era omuwandiisi omujjumbize. Y’omu ku bawandiisi mu Uganda abaasooka okufulumya ekitabo ky’Olungereza,<ref name="Monroe-2022" /> era ye yali omuwandiisi omukulu mu lupapula lwa ''The African'' Magazine ''.''<ref name="Sugirtharajah-2005">{{Cite book |last=Sugirtharajah |first=R.S. |year=2005 |title=The Bible and Empire: Postcolonial Explorations |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/9780511614552/type/book |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-53191-7 |edition=1 |doi=10.1017/cbo9780511614552.006}}</ref> Omulimu gwe ogusinga okumanyika gwe kitabo "''Story of an African Chief"'', ekyafulumizibwa mu 1935, ekyaddamu okufulumizibwa mu 1936 wansi w’omutwe "''Africa Answers Back".''<ref name="Kopf-2019" /> Olugero luno olukwata ku bulamu bw’omuntu (semi-autobiographical novel) luteekeddwa mu Buganda era nga lugoberera emboozi y’obulamu bwa Abala Stanley Mujungu: mutabani w’omutaka Omuganda alinnya ku ntebe.<ref name="Kopf-2019" /> Omuzannyi omukulu alwanagana n’endagamuntu ye mu bulamu bwe bwonna, ng’agezaako okutebenkeza empisa enzaalwa ezaasimbibwa bazadde be n’ebikosa [[Obukristaayo]] n’obuwangwa bw’amawanga g’obugwanjuba okuva mu baminsani b’omu kitundu.<ref name="Sugirtharajah-2005" /> Enkola z’okumanya eza Afirika n’Abazungu zikontana enfunda eziwera mu butakkaanya mu kitabo kyonna. Mu kifaananyi ekimu, omuzannyi omukulu, Mujungu, eyaakalondebwa okuba omukulu, asaba omusawo w’omu kitundu okujjanjaba omukono gw’omusajja eyamenyese oluvannyuma lw’okulaba omusawo Omuzungu ng’agusibye ne bandegi.<ref name="Kopf-2019" /> Omusawo Omugirimaani alaga okwewuunya, nga tasobola kutegeera nkola ndala ey’obujjanjabi nga takozesezza bandegi. Abasawo Abagirimaani n’Abangereza basaba okutuula mu bayige engeri omusawo w’omu kitundu gy’agenda okulongoosaamu, nga bakozesa obumanyirivu obwo ng’omukisa gw’okuyiga.<ref name="Kopf-2019" /> Ekifo kino kiraga ekyokulabirako ky’obutuufu bw’enkola z’okumanya ez’obusawo mu Afirika bw’ogeraageranya n’obusawo bw’amawanga g’obugwanjuba; omulamwa Nyabongo gw'aberezaamu mu lunyiriri lwonna.<ref name="Kopf-2019" /> === Enkolagana y'eddiini mu ''Afrika Answers Back'' === Enkolagana y'eddiini (Religious syncretism), okuyingiza enkola z’eddiini bbiri ezitakwatagana (okugeza, emikolo) mu nkola emu ekwatagana, gwali mulamwa gwa maanyi ogweyolekera mu ''Africa yonna Answers Back'' mu kunnyonnyola okugatta enkola z’eddiini z’Ekikristaayo n’ez’Afirika mu Uganda. Endowooza eno elagibwa ku ntandikwa y’olugero ng’omukulu atuuma mutabani we erinnya, omuzannyi omukulu mu lunyiriri luno Abala Stanley Mujungu. "Abala" lyali linnya lya nnono mu Uganda, so nga Stanley lyasibuka ku mulangira okwagala ennyo omuminsani Omukristaayo ayitibwa Stanley.<ref>{{Cite encyclopedia|title=The Fissures of Fusion|publisher=Brill|url=http://dx.doi.org/10.1163/9789004489950_018|access-date=2023-03-17|last=Döring|first=Tobias|year=1996|editor-last=Stummer|editor-first=Peter O.|pages=139–152|doi=10.1163/9789004489950_018|isbn=9789004489950|chapter=Fusion of Cultures?|editor2-first=Christopher|editor2-last=Balme|url-access=subscription}}</ref> === Okwaniriza kwa ''Africa Answers Back'' === ''Africa Answers Back'' y’emu ku bitabo by’Olungereza ebyasooka ebirina endowooza y’Abafirika ku nnyiriri z’amatwale. Omuzannyo guno gutwalibwa nga "ekiwandiiko ekikulu eky'ebiwandiiko bya Afirika eby'oluvannyuma lw'amatwale "Postcolonial literature" " nga guvumirira endowooza z'obuwangwa n'amawanga mu kiseera ekyo ezaali zitambula mu masomo n'abantu.<ref name="Kopf-2019" /> Wadde atenderezebwa okuva mu nsi y’ebiwandiiko, Nyabongo asanga okunenya olw’olugero luno. Omukugu mu by’ebiwandiiko Martina Kopf awoza nti Nyabongo yakwata enkola efaananako n’ebitongole by’amatwale bye yavumirira. Essira yaliteeka ku by’obujjanjabi, ng’omusajja eyalumizibbwa teyayingizibwa mu mboozi ekwata ku bujjanjabi bwe. Wabula, omukulu yakwata enkola okuva waggulu okudda wansi, ng’akozesa okuteebereza n’okusosola okumanyisa okusalawo kwe ku lw’abantu b’oku kyalo kye, okufaananako n’okusalawo okw’ekimpatiira okw’ebitongole by’amatwale.<ref name="Kopf-2019" /> Ekirala, Nyabongo okukozesa ekigambo ‘savage’ mu lunyiriri lwonna kyaleka abamanyi nga Mahruba T. Mowtushi nga babuusabuusa amakulu amabi ag’abantu b’omu kitundu okwawukana ku bantu ‘abakulembeze’.<ref name="Mowtushi-2015" /> Omukenkufu Danson Sylvester Kahyana yawa okwekenneenya okujjuvu ku kitabo kino. Essira yaliteka ku by’obusawo n’agamba nti Akiki Nyabongo okulwanirira okuleeta eddagala ly’amawanga g’obugwanjuba kwalaga enzikiriza ye ey’enjawulo mu buwangwa bw’amawanga g’obugwanjuba obukosa obulungi embeera z’abantu mu Afirika. Naye, omuwandiisi w’ebitabo alwanyisa obufuzi bw’amatwale okusinga alaba ebyenjigiriza by’amawanga g’obugwanjuba ng’okusoomoozebwa eri okuwangaala kw’emisingi, empisa, n’enzikiriza z’Afirika ezikola okumala ebyasa bingi.<ref name="Kahyana-2016" /> === Pulojekiti endala === Nyabongo yafulumya ebitabo by’enfumo ebitonotono mu myaka gya 1930. Mu 1937, yafulumya ''Emboozi za Bisoro'' (1937), n’addirira ''Emboozi za Bisoro II'' (1939) <ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMatera2010">Matera, Marc (2010). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.jstor.org/stable/23265207 "Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain"]</span>. ''Journal of British Studies''. '''49''' (2): <span class="nowrap">388–</span>418. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1086/649838|10.1086/649838]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9371 0021-9371]. [[JSTOR (identifier)|JSTOR]]&nbsp;[https://www.jstor.org/stable/23265207 23265207]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143861344 143861344].</cite></ref><ref name="Nyabongo-1939">{{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1939 |title=Winds and Lights: African Fairy Tales |publisher=New York: The Voice of Ethiopia}}</ref> ''Empewo n'amataala:'' ''Enfumo z'Afirika'' zafulumizibwa mu 1939.<ref name="Nyabongo-1939" /> Nyabongo era yafulumya ekiwandiiko ekitannaba kufulumizibwa, "''Yali the Savage"'', ekyagenderera okwanjula munnakatemba, omuyimbi era omulwanirizi w’eddembe Omumerika Paul Robeson. Ebbago lino kati likuumiddwa mu tterekero ly'ebitabo erya Queen's College erya "The Nyabongo Papers".<ref name="The Queen's College, Oxford" /> Pulojekiti y’omuwandiisi eyasembayo okumanyibwa eyafulumizibwa yali kitabo eky’olulimi [[Olutooro]], ''Oruhenda'', ekyannyonnyola obuwangwa bw’ekitundu ky’e Tooro, ennono, n’olulimi lw’olubiri olw’ekyama.<ref name="Monroe-2022" /> Ng’omukugu mu by’enkula y’abantu eyatendekebwa mu Oxford, Nyabongo lumu yanoonyereza ku ''Ebito'', olulimi lwa Uganda olw’edda olwesigama ku bimuli. Mu kunoonyereza kuno, teyafaayo ku ndagamuntu ye ng’omulwanirizi w’ebyobufuzi mu Afrika yonna kyokka ng’ategeeza kuteesa ku ntambula n’okukwatagana kwa Uganda ey’edda ng’ayita mu nkola z’obuwangwa ezikwatagana. Kyokka Nyabongo yalemererwa okumaliriza okunoonyereza kuno. Pulojekiti eno teyaliimu nsimbi. Ekisinga obukulu, Obwakabaka bwa Tooro bwamusaba addeyo mu Uganda ayambeko mu kuteesa okwefuga okuva ku Bungereza.<ref name="Monroe-2022" /> == Okufa == Akiki Nyabongo yafiira mu ddwaliro e Jinja mu Uganda omwezi Ogwekkumi 2, 1975, ku myaka 65. Alese mukyala we Ada Naomi Nyabongo ne mutabani we Amoti Nyabongo. == Ebikolwa ebirondeddwa == * ''Emboozi y’Omulangira w’Afirika'' (1935), n’eddamu okufulumizibwa n’etuumibwa erinnya ''lya Africa Answers Back'' (1936);<ref name="Kopf-2019" /> * ''Bisoro I'' (1937); * ''Bisoro II'' (1939);. * ''Empewo n’amataala: Enfumo z’Afirika'' (1939). == Ebikozesebwa mu kutereka ebyafaayo == "Empapula za Nyabongo" tterekero lya Queen's College eririmu emisomo gya Akiki Nyabongo, okuwandiika ebbago, ebitabo ebifulumiziddwa, n'ebifaananyi ebimukwatako. Ettendekero lino lyalonda ebimu ku bikung’aanyiziddwa mu mwoleso omutono mu Gwekkumi wa 2021 okujjukira omwezi gw’ebyafaayo by’abaddugavu.<ref name="The Queen's College, Oxford" /> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} <references /> == Ebisingawo okusoma == * {{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1936 |title=Africa Answers Back |publisher=Routledge & Sons |location=London}} * {{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1939 |title=Winds and Lights: African Fairy Tales |publisher=The Voice of Ethiopia |location=New York}} tikbg856ryzjoeiv5uxey3qbpoe0gkh 53365 53364 2026-06-06T11:41:46Z Kinenkey 10423 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347963798|Akiki Nyabongo]]" 53365 wikitext text/x-wiki   '''Akiki Hosea Kanyarusoke Nyabongo''' ( c. 1907 – Ogwekkumi 2, 1975) yali munnayuganda munnabyabufuzi era omuwandiisi w’ebitabo.<ref name="The New York Times-1975">{{Cite news|date=1975-10-17|title=Akiki Nyabongo, 65, Dies; Writer and Uganda Prince|language=en-US|page=38|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1975/10/17/archives/akiki-nyabongo-65-dies-writer-and-uganda-prince.html|access-date=2023-03-17|issn=0362-4331}}</ref> Yazaalibwa mulangira w’Obwakabaka bwa [[Tooro]] mu Bugwanjuba bwa Uganda era yasomera mu yunivasite mu Amerika ne Bungereza.<ref name="The New York Times-1975" /> Omukugu mu by’enkula y’abantu eyatendekebwa mu Oxford, Nyabongo yalina ebifo by’obusomesa mu Amerika era n’agenda mu maaso n’okunoonyereza ku by’enkula y’abantu.<ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}</ref> Oluvannyuma yakomawo e Uganda, n'ayambako mu kwefuga kwayo okuva ku Bungereza era n'abeerawo okutuusa lwe yafa.<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}</ref> Akiki Nyabongo yakolagana n’abalwanirizi b’eddembe ab’enjawulo mu Afrika yonna "pan-African" (nga mw’otwalidde ne [[WEB Du Bois|W.E.B Du Bois]] ne George Padmore ) era n’awagira mu lwatu okuggya amawanga ga Afrika (African decolonization) n’okukulaakulana mu biwandiiko bye. Ekitabo kye ekyasinga okumanyika ye ''Africa Answers Back'' (1936), ekimu ku bitabo eby’olulimi Olungereza ebyasooka okuwandiikibwa omuwandiisi Munnayuganda.<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}</ref> Omuzannyo guno gwalaba ensonga y’ebyobufuzi n’obuwangwa ekwatagana mu Afrika ey’amatwale (colonial Africa) ng’akabonero k’okukkiriza kwe mu bumu bwa Afirika. Nyabongo yakiikirira okwagala kw'abantu ba bugwanjuba bwa Uganda ( [[Tooro]] ) olw'eddembe ly'ebyobufuzi n'okuwuliza amaloboozi gaabwe mu nsi yonna.<ref name="Kahyana-2016">{{Cite journal |last=Kahyana |first=Danson Sylvester |date=2016-12-31 |title=Depiction of African Indigenous Education in Akiki Nyabongo's Africa Answers Back (1936) |url=https://journals.ukzn.ac.za/index.php/soa/article/view/1363 |journal=Alternation Journal |language=en-US |issue=18 |pages=241–243 |issn=2519-5476}}</ref> == Obulamu obuto n’okusoma == [[File:Flag_of_the_Tooro_Kingdom.svg|thumb|Tooro Bendera y'Obwakabaka]] [[File:Kingdom_of_Toro_(map_of_the_original_kingdom).png|thumb|Maapu y'Obwakabaka bwa Tooro mu Uganda]] Akiki Nyabongo yali mutabani w’omugenzi [[Kyembambe III]], [[Omukama]] (Kabaka) ow’Obwakabaka bwa Tooro mu maserengeta ga Uganda. Yazaalibwa mu kibuga Fort Portal e Uganda mu 1907.<ref name="Kahyana-2016" /> Omulangira omuto yamaliriza siniya mu King's College e Budo mu East Africa. Yasoma higher education mu [[Howard University]] (BA) ne [[Yale]] . Yasomera mu [[Harvard University]] okufuna diguli ye eya master ne PhD mu by'obutonde mu [[Queen's College]], The University ya Oxford.<ref name="Matera-2010" /> Mu 1937, ekitongole kya Rhodes Trust kyatandika okuwagira emisomo gye olw’okusoma kwe okw’amaanyi eyo.<ref name="Monroe-2022" /> Nyabongo yatikkirwa mu 1939 mu Oxford n'ebbaluwa eyitibwa "''The Religious Practices and Beliefs of Ugandans"'' . Okunoonyereza kuno kwekenneenya mu bujjuvu [[eddiini mu Uganda]], enzikiriza, n’obuwangwa. Kyatenderezebwa ng’ekyokulabirako ky'Okweyunula mu buwangwa (autoetnography) nga kirimu omuwendo gw’eby’ensoma ogutakyusibwa nnyo.<ref name="The Queen's College, Oxford">{{Cite web |title=Africa Answers Back (exhibition) |url=https://www.queens.ox.ac.uk/exhibitions/africa-answers-back/ |access-date=2023-03-17 |website=The Queen's College, Oxford |language=en-US}}</ref> == Omulimu == Oluvannyuma lw’okumaliriza diguli ye ey’obusawo (doctorate), okwawukana ku gavumenti y’amatwale ga Bungereza (British colonial government) eyali eyagala okumukomyaawo e Uganda, yasenguka n’abeera mu Brooklyn, ekibuga kya New York, mu 1940. Mu myaka gya 1940, yali pulofeesa mu [[Yunivasite y’e Alabama]] n’oluvannyuma mu [[North Carolina A&T University]] .<ref name="Matera-2010" /> Mu 1957, yakomawo mu Uganda okuyambako mu kuteesa okwefuga okuva ku Bungereza.<ref name="Monroe-2022" /> Mu 1959, Nyabongo yadduka mu Uganda olw'ebyokwerinda. Yatandika okukola nga pulofeesa w’Essomo ly'entabaganya (sociology) n’obuwangwa (culture) mu [[yunivasite y’e Leiden]] e Hague mu Budaaki (Netherlands). Nga 1962 tannatuuka, yakolera ku kakiiko ka ssemateeka akalondoola obwetwaze bwa Uganda. Oluvannyuma Nyabongo yeesimbawo ku bwa nnamunigina ku kifo kya palamenti mu bukiikaddyo bwa Tooro, ekitundu ekiriraanye ekibuga kye Fort Portal n’awangulwa. Nyabongo emirimu gye gyonna yagimala mu Uganda, nga ye ssentebe w’akakiiko ka gavumenti ya Uganda akategeka ebibuga n’ensi okutuusa lwe yafa mu 1975.<ref name="Monroe-2022" /> == Okulwanirira ebyobufuzi == === Okukwatagana n’abalwanirizi b’eddembe === [[File:Flag_of_the_UNIA.svg|thumb|"Pan-African Flag" eyatondebwawo ekibiina ekigatta abaddugavu ekya Universal Negro Improvement Association ne African Communities League]] Nyabongo yabeeranga mu bulamu obw’ensi yonna (global life). Yakolagana n’[[abalwanirizi b’eddembe ly’obuntu]] abamanyiddwa era n’agabana emirimu gye yawandiika mu Uganda, Amerika, ne Bulaaya ey’Obugwanjuba. Yabeeranga era n’akolagana ne George Padmore era n’akolagana ne W.E.B Du Bois ku pulojekiti ya "latter's abortive project, ''Encyclopedia of the Negro''". Nyabongo yasomooza obufuzi bw’amatwale era n’ayongera emboozi ezikwata ku nkola y’ensi yonna (Internationalism) ey’Abaddugavu ng’ayita mu bitabo bino, enkolagana, n’ebbaluwa. Nyabongo era yayanjula omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu Eslanda Goode Robeson mu Uganda mu lugendo lwe ku lukalu lwa Africa mu 1936.<ref name="Matera-2010" /> Mu 1936, bwe yali amaliriza ebbaluwa ku mpisa z’eddiini za Uganda mu [[Queen’s College, Oxford]], era nga wayise omwaka gumu ng’afulumya ekitabo kye ekyasooka "''The Story of an African Chief'' (re-titled ''Africa answers back'' )", Nyabongo yaweereza ebbaluwa eri [[Rabindranath Tagore]] (1861–1941), omuyimbi Omubengali. Ebbaluwa eno yasaba okuvvuunulwa kw’ekitontome ekirimu empisa Tagore kye yayiiya ku Afirika okubunyisa ekiwandiiko ekyo eri Abafirika bonna. Ekitontome kino kyawakanya Benito Mussolini [[okulumba Ethiopia]] (mu kiseera ekyo [[Abyssinia]] ) era ne kivumirira effujjo eryategekebwa amagye ga Bwakabaka bwa Bulaaya ku ssemazinga wa Afirika. Mu kwanukula Tagore Nyabongo, yagondera okusaba kwa Nyabongo. Olw'ebbaluwa eno, amawulire g'e Bungereza aga ''The Spectator'' gaafulumya "To Africa," enkyusa y'Olungereza ey'ekitontome ekyasooka ekyavvuunulwa Tagore nga May 7, 1937.<ref name="Mowtushi-2015" /> === Okwetaba mu byobufuzi === Mu 1945, Akiki Nyabongo yawa omulimu mu Ttabamiruka w’Abafuzi b’amatwale Du Bois ne NAACP gwe baayita mu New York mu Gwokuna 6 ku ttabi lya 135th Street mu tterekero ly’ebitabo erya New York Public Library. Yali mmemba ku kakiiko akasalawo era yayambako okulaga ensonga nnya ezaali ziwagira okulwanyisa obufuzi bw’amatwale (Decolonization) n’enkulaakulana y’amawanga ga Afrika. Ensonga zino zaasindikibwa mu mawulire ag’enjawulo era okukkakkana nga zayanjuddwa mu lukungaana lw’e San Francisco.<ref>{{Cite journal |last=Sherwood |first=Marika |date=1996 |title="There Is No New Deal for the Blackman in San Francisco": African Attempts to Influence the Founding Conference of the United Nations, April–July, 1945 |url=https://www.jstor.org/stable/221419 |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=29 |issue=1 |pages=71–94 |doi=10.2307/221419 |issn=0361-7882 |jstor=221419 |url-access=subscription}}</ref> Akiki Nyabongo yali mmemba wa maanyi era nga yayamba nnyo mu kibiina ky’abayizi ekya Universal Ethiopian Student’s Association (UESA), ekyatandikibwawo abamanyi abalwanirizi b’eddembe okuva mu Amerika, Caribbeans, ne Africa, mu Harlem, New York, mu 1927. <ref name="Anthony-2014">{{Cite thesis|last=Anthony|first=TaKeia N.|title=Mobilizing Diaspora: The Universal Ethiopian Students' Association, 1927–1948|date=2014|publisher=Howard University|url=https://www.proquest.com/docview/1620907442|language=en|access-date=2023-03-17|id={{ProQuest|1620907442}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Mu January 1947, Nyabongo yaweereza ng’omuwandiisi omukulu mu kitabo ekikulu ekya UESA: ''The African: The Journal of African Affairs'' . Obuwandiisi bwe bwali kabonero k’abagezigezi Abaddugavu bonna okufaayo ku mbeera y’ebyobufuzi eyali efuuse ey’okusika omuguwa mu Afrika. Nyabongo yayambako mu kusengulwa kuno bwe yalagira ekitabo kino okussa essira ku byobufuzi bya Afrika. Ekirala, bwe yawandiika okwekenneenya ebitabo ku sikaala z’abavubuka aba Africa abamanyiddwa ennyo ezasemba UESA, nga WEB Du Bois’s ''Black Folk Then and Now'', Nyabongo yagezaako okulwanirira obumu mu bantu b’Abaddugavu bonna. Agenda zombi zaddamu omulanga gw’ekitabo kino ogw’okusumululwa, okuggwaawo kw’obufuzi bwa mawanga, okufuula Abafirika abali mu nsi endala abantu, n’okukulaakulanya amawanga ga Afrika.<ref name="Anthony-2014" /> === Endowooza y’ebyobufuzi === Akiki Nyabongo yalwanirira obumu bw’amawanga n’amadiini. Nyabongo era yali akwatagana n'abakiise mu kibiina kya African Association era n'awagira ekika ekigatta, ekimanyiddwa olw'obwasseruganda nga tekirina "kika kilwanyisa bika" oba "ebiwayi ebiwakanya ebiwayi".<ref name="Sanders-2019">{{Cite journal |last=Sanders |first=Ethan R. |date=2019 |title=James Aggrey and the African Nation: Pan-Africanism, Public Memory, and Political Imagination in Colonial East Africa |url=https://www.jstor.org/stable/45281486 |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=52 |issue=3 |pages=399–424 |issn=0361-7882 |jstor=45281486}}</ref> Endowooza eno yakwata butereevu ku mawanga mangi ag’obuvanjuba bwa Afrika nga galina amawanga mangi, omuli ekitongole kya Bungereza ekya Uganda Protectorate n’Obwakabaka bwa Tooro. Ng’aluŋŋamizibwa Dr. [[James Aggrey]] n’obufirosoofo bwe obw’ebyenjigiriza ku bumu n’okuzingiramu ssemazinga wa Afrika yenna, Akiki Nyabongo yayongera okuggumiza nti tewalina kubaawo kuyomba kwa ddiini mu Bannafirika era n’enzikiriza y’eddiini y’omuntu erina okussibwamu ekitiibwa. Yasindiikiriza okuyingiza eddiini mu nteekateeka ze ez’ebyobufuzi. Ku Nyabongo, okuyingiza eddiini mu bantu bonna yali ngeri nkulu nnyo ey’okutumbula obulamu obulungi obw’awamu obwa ssemazinga yenna. Enjawulo eyasangulwa wakati w’embeera z’abantu yaleetawo enjawulo y’Afirika ey’okugabana, nga ewagira okuzuukuka kw’ebyobufuzi mu Afrika yonna.<ref name="Sanders-2019" /> == Ebiwandiiko n’okunoonyereza == Akiki Nyabongo yali muwandiisi era omuwandiisi omujjumbize. Y’omu ku bawandiisi mu Uganda abaasooka okufulumya ekitabo ky’Olungereza,<ref name="Monroe-2022" /> era ye yali omuwandiisi omukulu mu lupapula lwa ''The African'' Magazine ''.''<ref name="Sugirtharajah-2005">{{Cite book |last=Sugirtharajah |first=R.S. |year=2005 |title=The Bible and Empire: Postcolonial Explorations |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/9780511614552/type/book |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-53191-7 |edition=1 |doi=10.1017/cbo9780511614552.006}}</ref> Omulimu gwe ogusinga okumanyika gwe kitabo "''Story of an African Chief"'', ekyafulumizibwa mu 1935, ekyaddamu okufulumizibwa mu 1936 wansi w’omutwe "''Africa Answers Back".''<ref name="Kopf-2019" /> Olugero luno olukwata ku bulamu bw’omuntu (semi-autobiographical novel) luteekeddwa mu Buganda era nga lugoberera emboozi y’obulamu bwa Abala Stanley Mujungu: mutabani w’omutaka Omuganda alinnya ku ntebe.<ref name="Kopf-2019" /> Omuzannyi omukulu alwanagana n’endagamuntu ye mu bulamu bwe bwonna, ng’agezaako okutebenkeza empisa enzaalwa ezaasimbibwa bazadde be n’ebikosa [[Obukristaayo]] n’obuwangwa bw’amawanga g’obugwanjuba okuva mu baminsani b’omu kitundu.<ref name="Sugirtharajah-2005" /> Enkola z’okumanya eza Afirika n’Abazungu zikontana enfunda eziwera mu butakkaanya mu kitabo kyonna. Mu kifaananyi ekimu, omuzannyi omukulu, Mujungu, eyaakalondebwa okuba omukulu, asaba omusawo w’omu kitundu okujjanjaba omukono gw’omusajja eyamenyese oluvannyuma lw’okulaba omusawo Omuzungu ng’agusibye ne bandegi.<ref name="Kopf-2019" /> Omusawo Omugirimaani alaga okwewuunya, nga tasobola kutegeera nkola ndala ey’obujjanjabi nga takozesezza bandegi. Abasawo Abagirimaani n’Abangereza basaba okutuula mu bayige engeri omusawo w’omu kitundu gy’agenda okulongoosaamu, nga bakozesa obumanyirivu obwo ng’omukisa gw’okuyiga.<ref name="Kopf-2019" /> Ekifo kino kiraga ekyokulabirako ky’obutuufu bw’enkola z’okumanya ez’obusawo mu Afirika bw’ogeraageranya n’obusawo bw’amawanga g’obugwanjuba; omulamwa Nyabongo gw'aberezaamu mu lunyiriri lwonna.<ref name="Kopf-2019" /> === Enkolagana y'eddiini mu ''Afrika Answers Back'' === Enkolagana y'eddiini (Religious syncretism), okuyingiza enkola z’eddiini bbiri ezitakwatagana (okugeza, emikolo) mu nkola emu ekwatagana, gwali mulamwa gwa maanyi ogweyolekera mu ''Africa yonna Answers Back'' mu kunnyonnyola okugatta enkola z’eddiini z’Ekikristaayo n’ez’Afirika mu Uganda. Endowooza eno elagibwa ku ntandikwa y’olugero ng’omukulu atuuma mutabani we erinnya, omuzannyi omukulu mu lunyiriri luno Abala Stanley Mujungu. "Abala" lyali linnya lya nnono mu Uganda, so nga Stanley lyasibuka ku mulangira okwagala ennyo omuminsani Omukristaayo ayitibwa Stanley.<ref>{{Cite encyclopedia|title=The Fissures of Fusion|publisher=Brill|url=http://dx.doi.org/10.1163/9789004489950_018|access-date=2023-03-17|last=Döring|first=Tobias|year=1996|editor-last=Stummer|editor-first=Peter O.|pages=139–152|doi=10.1163/9789004489950_018|isbn=9789004489950|chapter=Fusion of Cultures?|editor2-first=Christopher|editor2-last=Balme|url-access=subscription}}</ref> === Okwaniriza kwa ''Africa Answers Back'' === ''Africa Answers Back'' y’emu ku bitabo by’Olungereza ebyasooka ebirina endowooza y’Abafirika ku nnyiriri z’amatwale. Omuzannyo guno gutwalibwa nga "ekiwandiiko ekikulu eky'ebiwandiiko bya Afirika eby'oluvannyuma lw'amatwale "Postcolonial literature" " nga guvumirira endowooza z'obuwangwa n'amawanga mu kiseera ekyo ezaali zitambula mu masomo n'abantu.<ref name="Kopf-2019" /> Wadde atenderezebwa okuva mu nsi y’ebiwandiiko, Nyabongo asanga okunenya olw’olugero luno. Omukugu mu by’ebiwandiiko Martina Kopf awoza nti Nyabongo yakwata enkola efaananako n’ebitongole by’amatwale bye yavumirira. Essira yaliteeka ku by’obujjanjabi, ng’omusajja eyalumizibbwa teyayingizibwa mu mboozi ekwata ku bujjanjabi bwe. Wabula, omukulu yakwata enkola okuva waggulu okudda wansi, ng’akozesa okuteebereza n’okusosola okumanyisa okusalawo kwe ku lw’abantu b’oku kyalo kye, okufaananako n’okusalawo okw’ekimpatiira okw’ebitongole by’amatwale.<ref name="Kopf-2019" /> Ekirala, Nyabongo okukozesa ekigambo ‘savage’ mu lunyiriri lwonna kyaleka abamanyi nga Mahruba T. Mowtushi nga babuusabuusa amakulu amabi ag’abantu b’omu kitundu okwawukana ku bantu ‘abakulembeze’.<ref name="Mowtushi-2015" /> Omukenkufu Danson Sylvester Kahyana yawa okwekenneenya okujjuvu ku kitabo kino. Essira yaliteka ku by’obusawo n’agamba nti Akiki Nyabongo okulwanirira okuleeta eddagala ly’amawanga g’obugwanjuba kwalaga enzikiriza ye ey’enjawulo mu buwangwa bw’amawanga g’obugwanjuba obukosa obulungi embeera z’abantu mu Afirika. Naye, omuwandiisi w’ebitabo alwanyisa obufuzi bw’amatwale okusinga alaba ebyenjigiriza by’amawanga g’obugwanjuba ng’okusoomoozebwa eri okuwangaala kw’emisingi, empisa, n’enzikiriza z’Afirika ezikola okumala ebyasa bingi.<ref name="Kahyana-2016" /> === Pulojekiti endala === Nyabongo yafulumya ebitabo by’enfumo ebitonotono mu myaka gya 1930. Mu 1937, yafulumya ''Emboozi za Bisoro'' (1937), n’addirira ''Emboozi za Bisoro II'' (1939) <ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMatera2010">Matera, Marc (2010). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.jstor.org/stable/23265207 "Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain"]</span>. ''Journal of British Studies''. '''49''' (2): <span class="nowrap">388–</span>418. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1086/649838|10.1086/649838]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0021-9371 0021-9371]. [[JSTOR (identifier)|JSTOR]]&nbsp;[https://www.jstor.org/stable/23265207 23265207]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143861344 143861344].</cite></ref><ref name="Nyabongo-1939">{{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1939 |title=Winds and Lights: African Fairy Tales |publisher=New York: The Voice of Ethiopia}}</ref> ''Empewo n'amataala:'' ''Enfumo z'Afirika'' zafulumizibwa mu 1939.<ref name="Nyabongo-1939" /> Nyabongo era yafulumya ekiwandiiko ekitannaba kufulumizibwa, "''Yali the Savage"'', ekyagenderera okwanjula munnakatemba, omuyimbi era omulwanirizi w’eddembe Omumerika Paul Robeson. Ebbago lino kati likuumiddwa mu tterekero ly'ebitabo erya Queen's College erya "The Nyabongo Papers".<ref name="The Queen's College, Oxford" /> Pulojekiti y’omuwandiisi eyasembayo okumanyibwa eyafulumizibwa yali kitabo eky’olulimi [[Olutooro]], ''Oruhenda'', ekyannyonnyola obuwangwa bw’ekitundu ky’e Tooro, ennono, n’olulimi lw’olubiri olw’ekyama.<ref name="Monroe-2022" /> Ng’omukugu mu by’enkula y’abantu eyatendekebwa mu Oxford, Nyabongo lumu yanoonyereza ku ''Ebito'', olulimi lwa Uganda olw’edda olwesigama ku bimuli. Mu kunoonyereza kuno, teyafaayo ku ndagamuntu ye ng’omulwanirizi w’ebyobufuzi mu Afrika yonna kyokka ng’ategeeza kuteesa ku ntambula n’okukwatagana kwa Uganda ey’edda ng’ayita mu nkola z’obuwangwa ezikwatagana. Kyokka Nyabongo yalemererwa okumaliriza okunoonyereza kuno. Pulojekiti eno teyaliimu nsimbi. Ekisinga obukulu, Obwakabaka bwa Tooro bwamusaba addeyo mu Uganda ayambeko mu kuteesa okwefuga okuva ku Bungereza.<ref name="Monroe-2022" /> == Okufa == Akiki Nyabongo yafiira mu ddwaliro e Jinja mu Uganda omwezi Ogwekkumi 2, 1975, ku myaka 65. Alese mukyala we Ada Naomi Nyabongo ne mutabani we Amoti Nyabongo. == Ebikolwa ebirondeddwa == * ''Emboozi y’Omulangira w’Afirika'' (1935), n’eddamu okufulumizibwa n’etuumibwa erinnya ''lya Africa Answers Back'' (1936);<ref name="Kopf-2019" /> * ''Bisoro I'' (1937); * ''Bisoro II'' (1939);. * ''Empewo n’amataala: Enfumo z’Afirika'' (1939). == Ebikozesebwa mu kutereka ebyafaayo == "Empapula za Nyabongo" tterekero lya Queen's College eririmu emisomo gya Akiki Nyabongo, okuwandiika ebbago, ebitabo ebifulumiziddwa, n'ebifaananyi ebimukwatako. Ettendekero lino lyalonda ebimu ku bikung’aanyiziddwa mu mwoleso omutono mu Gwekkumi wa 2021 okujjukira omwezi gw’ebyafaayo by’abaddugavu.<ref name="The Queen's College, Oxford" /> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} <references /> == Ebisingawo okusoma == * {{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1936 |title=Africa Answers Back |publisher=Routledge & Sons |location=London}} * {{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1939 |title=Winds and Lights: African Fairy Tales |publisher=The Voice of Ethiopia |location=New York}} d6nkaah9fosn0quoirkninvwmtv27vs 53366 53365 2026-06-06T11:48:39Z Kinenkey 10423 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347963798|Akiki Nyabongo]]" 53366 wikitext text/x-wiki   '''Akiki Hosea Kanyarusoke Nyabongo''' ( c. 1907 – Ogwekkumi 2, 1975) yali munnayuganda munnabyabufuzi era omuwandiisi w’ebitabo.<ref name="The New York Times-1975">{{Cite news|date=1975-10-17|title=Akiki Nyabongo, 65, Dies; Writer and Uganda Prince|language=en-US|page=38|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1975/10/17/archives/akiki-nyabongo-65-dies-writer-and-uganda-prince.html|access-date=2023-03-17|issn=0362-4331}}</ref> Yazaalibwa mulangira w’Obwakabaka bwa [[Tooro]] mu Bugwanjuba bwa Uganda era yasomera mu yunivasite mu Amerika ne Bungereza.<ref name="The New York Times-1975" /> Omukugu mu by’enkula y’abantu eyatendekebwa mu Oxford, Nyabongo yalina ebifo by’obusomesa mu Amerika era n’agenda mu maaso n’okunoonyereza ku by’enkula y’abantu.<ref name="Matera-2010">{{Cite journal |last=Matera |first=Marc |date=2010 |title=Colonial Subjects: Black Intellectuals and the Development of Colonial Studies in Britain |url=https://www.jstor.org/stable/23265207 |journal=Journal of British Studies |volume=49 |issue=2 |pages=388–418 |doi=10.1086/649838 |issn=0021-9371 |jstor=23265207 |s2cid=143861344 |url-access=subscription}}</ref> Oluvannyuma yakomawo e Uganda, n'ayambako mu kwefuga kwayo okuva ku Bungereza era n'abeerawo okutuusa lwe yafa.<ref name="Monroe-2022">{{Cite journal |last=Monroe |first=Caitlin C. |date=2022-08-01 |title=Searching for Nyabongo |url=https://read.dukeupress.edu/cssaame/article/42/2/389/317247/Searching-for-NyabongoAn-Unconventional-Ugandan |journal=Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=389–403 |doi=10.1215/1089201X-9987879 |issn=1089-201X |s2cid=252245781 |url-access=subscription}}</ref> Akiki Nyabongo yakolagana n’abalwanirizi b’eddembe ab’enjawulo mu Afrika yonna "pan-African" (nga mw’otwalidde ne [[WEB Du Bois|W.E.B Du Bois]] ne George Padmore ) era n’awagira mu lwatu okuggya amawanga ga Afrika (African decolonization) n’okukulaakulana mu biwandiiko bye. Ekitabo kye ekyasinga okumanyika ye ''Africa Answers Back'' (1936), ekimu ku bitabo eby’olulimi Olungereza ebyasooka okuwandiikibwa omuwandiisi Munnayuganda.<ref name="Kopf-2019">{{Cite journal |last=Kopf |first=Martina |date=2019 |title=Encountering development in East African fiction |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0021989417707801 |journal=The Journal of Commonwealth Literature |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=338 |doi=10.1177/0021989417707801 |issn=0021-9894 |s2cid=157910109 |url-access=subscription}}</ref> Omuzannyo guno gwalaba ensonga y’ebyobufuzi n’obuwangwa ekwatagana mu Afrika ey’amatwale (colonial Africa) ng’akabonero k’okukkiriza kwe mu bumu bwa Afirika. Nyabongo yakiikirira okwagala kw'abantu ba bugwanjuba bwa Uganda ( [[Tooro]] ) olw'eddembe ly'ebyobufuzi n'okuwuliza amaloboozi gaabwe mu nsi yonna.<ref name="Kahyana-2016">{{Cite journal |last=Kahyana |first=Danson Sylvester |date=2016-12-31 |title=Depiction of African Indigenous Education in Akiki Nyabongo's Africa Answers Back (1936) |url=https://journals.ukzn.ac.za/index.php/soa/article/view/1363 |journal=Alternation Journal |language=en-US |issue=18 |pages=241–243 |issn=2519-5476}}</ref> == Obulamu obuto n’okusoma == [[File:Flag_of_the_Tooro_Kingdom.svg|thumb|Tooro Bendera y'Obwakabaka]] [[File:Kingdom_of_Toro_(map_of_the_original_kingdom).png|thumb|Maapu y'Obwakabaka bwa Tooro mu Uganda]] Akiki Nyabongo yali mutabani w’omugenzi [[Kyembambe III]], [[Omukama]] (Kabaka) ow’Obwakabaka bwa Tooro mu maserengeta ga Uganda. Yazaalibwa mu kibuga Fort Portal e Uganda mu 1907.<ref name="Kahyana-2016" /> Omulangira omuto yamaliriza siniya mu King's College e Budo mu East Africa. Yasoma higher education mu [[Howard University]] (BA) ne [[Yale]] . Yasomera mu [[Harvard University]] okufuna diguli ye eya master ne PhD mu by'obutonde mu [[Queen's College]], The University ya Oxford.<ref name="Matera-2010" /> Mu 1937, ekitongole kya Rhodes Trust kyatandika okuwagira emisomo gye olw’okusoma kwe okw’amaanyi eyo.<ref name="Monroe-2022" /> Nyabongo yatikkirwa mu 1939 mu Oxford n'ebbaluwa eyitibwa "''The Religious Practices and Beliefs of Ugandans"'' . Okunoonyereza kuno kwekenneenya mu bujjuvu [[eddiini mu Uganda]], enzikiriza, n’obuwangwa. Kyatenderezebwa ng’ekyokulabirako ky'Okweyunula mu buwangwa (autoetnography) nga kirimu omuwendo gw’eby’ensoma ogutakyusibwa nnyo.<ref name="The Queen's College, Oxford">{{Cite web |title=Africa Answers Back (exhibition) |url=https://www.queens.ox.ac.uk/exhibitions/africa-answers-back/ |access-date=2023-03-17 |website=The Queen's College, Oxford |language=en-US}}</ref> == Omulimu == Oluvannyuma lw’okumaliriza diguli ye ey’obusawo (doctorate), okwawukana ku gavumenti y’amatwale ga Bungereza (British colonial government) eyali eyagala okumukomyaawo e Uganda, yasenguka n’abeera mu Brooklyn, ekibuga kya New York, mu 1940. Mu myaka gya 1940, yali pulofeesa mu [[Yunivasite y’e Alabama]] n’oluvannyuma mu [[North Carolina A&T University]] .<ref name="Matera-2010" /> Mu 1957, yakomawo mu Uganda okuyambako mu kuteesa okwefuga okuva ku Bungereza.<ref name="Monroe-2022" /> Mu 1959, Nyabongo yadduka mu Uganda olw'ebyokwerinda. Yatandika okukola nga pulofeesa w’Essomo ly'entabaganya (sociology) n’obuwangwa (culture) mu [[yunivasite y’e Leiden]] e Hague mu Budaaki (Netherlands). Nga 1962 tannatuuka, yakolera ku kakiiko ka ssemateeka akalondoola obwetwaze bwa Uganda. Oluvannyuma Nyabongo yeesimbawo ku bwa nnamunigina ku kifo kya palamenti mu bukiikaddyo bwa Tooro, ekitundu ekiriraanye ekibuga kye Fort Portal n’awangulwa. Nyabongo emirimu gye gyonna yagimala mu Uganda, nga ye ssentebe w’akakiiko ka gavumenti ya Uganda akategeka ebibuga n’ensi okutuusa lwe yafa mu 1975.<ref name="Monroe-2022" /> == Okulwanirira ebyobufuzi == === Okukwatagana n’abalwanirizi b’eddembe === [[File:Flag_of_the_UNIA.svg|thumb|"Pan-African Flag" eyatondebwawo ekibiina ekigatta abaddugavu ekya Universal Negro Improvement Association ne African Communities League]] Nyabongo yabeeranga mu bulamu obw’ensi yonna (global life). Yakolagana n’[[abalwanirizi b’eddembe ly’obuntu]] abamanyiddwa era n’agabana emirimu gye yawandiika mu Uganda, Amerika, ne Bulaaya ey’Obugwanjuba. Yabeeranga era n’akolagana ne George Padmore era n’akolagana ne W.E.B Du Bois ku pulojekiti ya "latter's abortive project, ''Encyclopedia of the Negro''". Nyabongo yasomooza obufuzi bw’amatwale era n’ayongera emboozi ezikwata ku nkola y’ensi yonna (Internationalism) ey’Abaddugavu ng’ayita mu bitabo bino, enkolagana, n’ebbaluwa. Nyabongo era yayanjula omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu Eslanda Goode Robeson mu Uganda mu lugendo lwe ku lukalu lwa Africa mu 1936.<ref name="Matera-2010" /> Mu 1936, bwe yali amaliriza ebbaluwa ku mpisa z’eddiini za Uganda mu [[Queen’s College, Oxford]], era nga wayise omwaka gumu ng’afulumya ekitabo kye ekyasooka "''The Story of an African Chief'' (re-titled ''Africa answers back'' )", Nyabongo yaweereza ebbaluwa eri [[Rabindranath Tagore]] (1861–1941), omuyimbi Omubengali. Ebbaluwa eno yasaba okuvvuunulwa kw’ekitontome ekirimu empisa Tagore kye yayiiya ku Afirika okubunyisa ekiwandiiko ekyo eri Abafirika bonna. Ekitontome kino kyawakanya Benito Mussolini [[okulumba Ethiopia]] (mu kiseera ekyo [[Abyssinia]] ) era ne kivumirira effujjo eryategekebwa amagye ga Bwakabaka bwa Bulaaya ku ssemazinga wa Afirika. Mu kwanukula Tagore Nyabongo, yagondera okusaba kwa Nyabongo. Olw'ebbaluwa eno, amawulire g'e Bungereza aga ''The Spectator'' gaafulumya "To Africa," enkyusa y'Olungereza ey'ekitontome ekyasooka ekyavvuunulwa Tagore nga May 7, 1937.<ref name="Mowtushi-2015" /> === Okwetaba mu byobufuzi === Mu 1945, Akiki Nyabongo yawa omulimu mu Ttabamiruka w’Abafuzi b’amatwale Du Bois ne NAACP gwe baayita mu New York mu Gwokuna 6 ku ttabi lya 135th Street mu tterekero ly’ebitabo erya New York Public Library. Yali mmemba ku kakiiko akasalawo era yayambako okulaga ensonga nnya ezaali ziwagira okulwanyisa obufuzi bw’amatwale (Decolonization) n’enkulaakulana y’amawanga ga Afrika. Ensonga zino zaasindikibwa mu mawulire ag’enjawulo era okukkakkana nga zayanjuddwa mu lukungaana lw’e San Francisco.<ref>{{Cite journal |last=Sherwood |first=Marika |date=1996 |title="There Is No New Deal for the Blackman in San Francisco": African Attempts to Influence the Founding Conference of the United Nations, April–July, 1945 |url=https://www.jstor.org/stable/221419 |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=29 |issue=1 |pages=71–94 |doi=10.2307/221419 |issn=0361-7882 |jstor=221419 |url-access=subscription}}</ref> Akiki Nyabongo yali mmemba wa maanyi era nga yayamba nnyo mu kibiina ky’abayizi ekya Universal Ethiopian Student’s Association (UESA), ekyatandikibwawo abamanyi abalwanirizi b’eddembe okuva mu Amerika, Caribbeans, ne Africa, mu Harlem, New York, mu 1927. <ref name="Anthony-2014">{{Cite thesis|last=Anthony|first=TaKeia N.|title=Mobilizing Diaspora: The Universal Ethiopian Students' Association, 1927–1948|date=2014|publisher=Howard University|url=https://www.proquest.com/docview/1620907442|language=en|access-date=2023-03-17|id={{ProQuest|1620907442}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> Mu January 1947, Nyabongo yaweereza ng’omuwandiisi omukulu mu kitabo ekikulu ekya UESA: ''The African: The Journal of African Affairs'' . Obuwandiisi bwe bwali kabonero k’abagezigezi Abaddugavu bonna okufaayo ku mbeera y’ebyobufuzi eyali efuuse ey’okusika omuguwa mu Afrika. Nyabongo yayambako mu kusengulwa kuno bwe yalagira ekitabo kino okussa essira ku byobufuzi bya Afrika. Ekirala, bwe yawandiika okwekenneenya ebitabo ku sikaala z’abavubuka aba Africa abamanyiddwa ennyo ezasemba UESA, nga WEB Du Bois’s ''Black Folk Then and Now'', Nyabongo yagezaako okulwanirira obumu mu bantu b’Abaddugavu bonna. Agenda zombi zaddamu omulanga gw’ekitabo kino ogw’okusumululwa, okuggwaawo kw’obufuzi bwa mawanga, okufuula Abafirika abali mu nsi endala abantu, n’okukulaakulanya amawanga ga Afrika.<ref name="Anthony-2014" /> === Endowooza y’ebyobufuzi === Akiki Nyabongo yalwanirira obumu bw’amawanga n’amadiini. Nyabongo era yali akwatagana n'abakiise mu kibiina kya African Association era n'awagira ekika ekigatta, ekimanyiddwa olw'obwasseruganda nga tekirina "kika kilwanyisa bika" oba "ebiwayi ebiwakanya ebiwayi".<ref name="Sanders-2019">{{Cite journal |last=Sanders |first=Ethan R. |date=2019 |title=James Aggrey and the African Nation: Pan-Africanism, Public Memory, and Political Imagination in Colonial East Africa |url=https://www.jstor.org/stable/45281486 |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=52 |issue=3 |pages=399–424 |issn=0361-7882 |jstor=45281486}}</ref> Endowooza eno yakwata butereevu ku mawanga mangi ag’obuvanjuba bwa Afrika nga galina amawanga mangi, omuli ekitongole kya Bungereza ekya Uganda Protectorate n’Obwakabaka bwa Tooro. Ng’aluŋŋamizibwa Dr. [[James Aggrey]] n’obufirosoofo bwe obw’ebyenjigiriza ku bumu n’okuzingiramu ssemazinga wa Afrika yenna, Akiki Nyabongo yayongera okuggumiza nti tewalina kubaawo kuyomba kwa ddiini mu Bannafirika era n’enzikiriza y’eddiini y’omuntu erina okussibwamu ekitiibwa. Yasindiikiriza okuyingiza eddiini mu nteekateeka ze ez’ebyobufuzi. Ku Nyabongo, okuyingiza eddiini mu bantu bonna yali ngeri nkulu nnyo ey’okutumbula obulamu obulungi obw’awamu obwa ssemazinga yenna. Enjawulo eyasangulwa wakati w’embeera z’abantu yaleetawo enjawulo y’Afirika ey’okugabana, nga ewagira okuzuukuka kw’ebyobufuzi mu Afrika yonna.<ref name="Sanders-2019" /> == Ebiwandiiko n’okunoonyereza == Akiki Nyabongo yali muwandiisi era omuwandiisi omujjumbize. Y’omu ku bawandiisi mu Uganda abaasooka okufulumya ekitabo ky’Olungereza,<ref name="Monroe-2022" /> era ye yali omuwandiisi omukulu mu lupapula lwa ''The African'' Magazine ''.''<ref name="Sugirtharajah-2005">{{Cite book |last=Sugirtharajah |first=R.S. |year=2005 |title=The Bible and Empire: Postcolonial Explorations |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/9780511614552/type/book |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-53191-7 |edition=1 |doi=10.1017/cbo9780511614552.006}}</ref> Omulimu gwe ogusinga okumanyika gwe kitabo "''Story of an African Chief"'', ekyafulumizibwa mu 1935, ekyaddamu okufulumizibwa mu 1936 wansi w’omutwe "''Africa Answers Back".''<ref name="Kopf-2019" /> Olugero luno olukwata ku bulamu bw’omuntu (semi-autobiographical novel) luteekeddwa mu Buganda era nga lugoberera emboozi y’obulamu bwa Abala Stanley Mujungu: mutabani w’omutaka Omuganda alinnya ku ntebe.<ref name="Kopf-2019" /> Omuzannyi omukulu alwanagana n’endagamuntu ye mu bulamu bwe bwonna, ng’agezaako okutebenkeza empisa enzaalwa ezaasimbibwa bazadde be n’ebikosa [[Obukristaayo]] n’obuwangwa bw’amawanga g’obugwanjuba okuva mu baminsani b’omu kitundu.<ref name="Sugirtharajah-2005" /> Enkola z’okumanya eza Afirika n’Abazungu zikontana enfunda eziwera mu butakkaanya mu kitabo kyonna. Mu kifaananyi ekimu, omuzannyi omukulu, Mujungu, eyaakalondebwa okuba omukulu, asaba omusawo w’omu kitundu okujjanjaba omukono gw’omusajja eyamenyese oluvannyuma lw’okulaba omusawo Omuzungu ng’agusibye ne bandegi.<ref name="Kopf-2019" /> Omusawo Omugirimaani alaga okwewuunya, nga tasobola kutegeera nkola ndala ey’obujjanjabi nga takozesezza bandegi. Abasawo Abagirimaani n’Abangereza basaba okutuula mu bayige engeri omusawo w’omu kitundu gy’agenda okulongoosaamu, nga bakozesa obumanyirivu obwo ng’omukisa gw’okuyiga.<ref name="Kopf-2019" /> Ekifo kino kiraga ekyokulabirako ky’obutuufu bw’enkola z’okumanya ez’obusawo mu Afirika bw’ogeraageranya n’obusawo bw’amawanga g’obugwanjuba; omulamwa Nyabongo gw'aberezaamu mu lunyiriri lwonna.<ref name="Kopf-2019" /> === Enkolagana y'eddiini mu ''Afrika Answers Back'' === Enkolagana y'eddiini (Religious syncretism), okuyingiza enkola z’eddiini bbiri ezitakwatagana (okugeza, emikolo) mu nkola emu ekwatagana, gwali mulamwa gwa maanyi ogweyolekera mu ''Africa yonna Answers Back'' mu kunnyonnyola okugatta enkola z’eddiini z’Ekikristaayo n’ez’Afirika mu Uganda. Endowooza eno elagibwa ku ntandikwa y’olugero ng’omukulu atuuma mutabani we erinnya, omuzannyi omukulu mu lunyiriri luno Abala Stanley Mujungu. "Abala" lyali linnya lya nnono mu Uganda, so nga Stanley lyasibuka ku mulangira okwagala ennyo omuminsani Omukristaayo ayitibwa Stanley.<ref>{{Cite encyclopedia|title=The Fissures of Fusion|publisher=Brill|url=http://dx.doi.org/10.1163/9789004489950_018|access-date=2023-03-17|last=Döring|first=Tobias|year=1996|editor-last=Stummer|editor-first=Peter O.|pages=139–152|doi=10.1163/9789004489950_018|isbn=9789004489950|chapter=Fusion of Cultures?|editor2-first=Christopher|editor2-last=Balme|url-access=subscription}}</ref> === Okwaniriza kwa ''Africa Answers Back'' === ''Africa Answers Back'' y’emu ku bitabo by’Olungereza ebyasooka ebirina endowooza y’Abafirika ku nnyiriri z’amatwale. Omuzannyo guno gutwalibwa nga "ekiwandiiko ekikulu eky'ebiwandiiko bya Afirika eby'oluvannyuma lw'amatwale "Postcolonial literature" " nga guvumirira endowooza z'obuwangwa n'amawanga mu kiseera ekyo ezaali zitambula mu masomo n'abantu.<ref name="Kopf-2019" /> Wadde atenderezebwa okuva mu nsi y’ebiwandiiko, Nyabongo asanga okunenya olw’olugero luno. Omukugu mu by’ebiwandiiko Martina Kopf awoza nti Nyabongo yakwata enkola efaananako n’ebitongole by’amatwale bye yavumirira. Essira yaliteeka ku by’obujjanjabi, ng’omusajja eyalumizibbwa teyayingizibwa mu mboozi ekwata ku bujjanjabi bwe. Wabula, omukulu yakwata enkola okuva waggulu okudda wansi, ng’akozesa okuteebereza n’okusosola okumanyisa okusalawo kwe ku lw’abantu b’oku kyalo kye, okufaananako n’okusalawo okw’ekimpatiira okw’ebitongole by’amatwale.<ref name="Kopf-2019" /> Ekirala, Nyabongo okukozesa ekigambo ‘savage’ mu lunyiriri lwonna kyaleka abamanyi nga Mahruba T. Mowtushi nga babuusabuusa amakulu amabi ag’abantu b’omu kitundu okwawukana ku bantu ‘abakulembeze’.<ref name="Mowtushi-2015" /> Omukenkufu Danson Sylvester Kahyana yawa okwekenneenya okujjuvu ku kitabo kino. Essira yaliteka ku by’obusawo n’agamba nti Akiki Nyabongo okulwanirira okuleeta eddagala ly’amawanga g’obugwanjuba kwalaga enzikiriza ye ey’enjawulo mu buwangwa bw’amawanga g’obugwanjuba obukosa obulungi embeera z’abantu mu Afirika. Naye, omuwandiisi w’ebitabo alwanyisa obufuzi bw’amatwale okusinga alaba ebyenjigiriza by’amawanga g’obugwanjuba ng’okusoomoozebwa eri okuwangaala kw’emisingi, empisa, n’enzikiriza z’Afirika ezikola okumala ebyasa bingi.<ref name="Kahyana-2016" /> === Pulojekiti endala === Nyabongo yafulumya ebitabo by’enfumo ebitonotono mu myaka gya 1930. Mu 1937, yafulumya ''Emboozi za Bisoro'' (1937), n’addirira ''Emboozi za Bisoro II'' (1939) <ref name="Matera-2010" /><ref name="Nyabongo-1939">{{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1939 |title=Winds and Lights: African Fairy Tales |publisher=New York: The Voice of Ethiopia}}</ref> ''Empewo n'amataala:'' ''Enfumo z'Afirika'' zafulumizibwa mu 1939.<ref name="Nyabongo-1939" /> Nyabongo era yafulumya ekiwandiiko ekitannaba kufulumizibwa, "''Yali the Savage"'', ekyagenderera okwanjula munnakatemba, omuyimbi era omulwanirizi w’eddembe Omumerika Paul Robeson. Ebbago lino kati likuumiddwa mu tterekero ly'ebitabo erya Queen's College erya "The Nyabongo Papers".<ref name="The Queen's College, Oxford" /> Pulojekiti y’omuwandiisi eyasembayo okumanyibwa eyafulumizibwa yali kitabo eky’olulimi [[Olutooro]], ''Oruhenda'', ekyannyonnyola obuwangwa bw’ekitundu ky’e Tooro, ennono, n’olulimi lw’olubiri olw’ekyama.<ref name="Monroe-2022" /> Ng’omukugu mu by’enkula y’abantu eyatendekebwa mu Oxford, Nyabongo lumu yanoonyereza ku ''Ebito'', olulimi lwa Uganda olw’edda olwesigama ku bimuli. Mu kunoonyereza kuno, teyafaayo ku ndagamuntu ye ng’omulwanirizi w’ebyobufuzi mu Afrika yonna kyokka ng’ategeeza kuteesa ku ntambula n’okukwatagana kwa Uganda ey’edda ng’ayita mu nkola z’obuwangwa ezikwatagana. Kyokka Nyabongo yalemererwa okumaliriza okunoonyereza kuno. Pulojekiti eno teyaliimu nsimbi. Ekisinga obukulu, Obwakabaka bwa Tooro bwamusaba addeyo mu Uganda ayambeko mu kuteesa okwefuga okuva ku Bungereza.<ref name="Monroe-2022" /> == Okufa == Akiki Nyabongo yafiira mu ddwaliro e Jinja mu Uganda omwezi Ogwekkumi 2, 1975, ku myaka 65. Alese mukyala we Ada Naomi Nyabongo ne mutabani we Amoti Nyabongo. == Ebikolwa ebirondeddwa == * ''Emboozi y’Omulangira w’Afirika'' (1935), n’eddamu okufulumizibwa n’etuumibwa erinnya ''lya Africa Answers Back'' (1936);<ref name="Kopf-2019" /> * ''Bisoro I'' (1937); * ''Bisoro II'' (1939);. * ''Empewo n’amataala: Enfumo z’Afirika'' (1939). == Ebikozesebwa mu kutereka ebyafaayo == "Empapula za Nyabongo" tterekero lya Queen's College eririmu emisomo gya Akiki Nyabongo, okuwandiika ebbago, ebitabo ebifulumiziddwa, n'ebifaananyi ebimukwatako. Ettendekero lino lyalonda ebimu ku bikung’aanyiziddwa mu mwoleso omutono mu Gwekkumi wa 2021 okujjukira omwezi gw’ebyafaayo by’abaddugavu.<ref name="The Queen's College, Oxford" /> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} <references /> == Ebisingawo okusoma == * {{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1936 |title=Africa Answers Back |publisher=Routledge & Sons |location=London}} * {{Cite book |last=Nyabongo |first=Akiki H.K. |date=1939 |title=Winds and Lights: African Fairy Tales |publisher=The Voice of Ethiopia |location=New York}} 0n2y2em8un80dtszyzd377egv1uriod