Wikipedia
lgwiki
https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka
MediaWiki 1.47.0-wmf.11
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Kenya
0
2997
63269
62785
2026-07-16T19:23:30Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63269
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu byobufuzi.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
038kjfgcglu6mps6e5fcrlmmtyepe62
63274
63269
2026-07-16T19:35:37Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63274
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
a5s4watcaslsjx8uswpxdzkb8wf75sk
63276
63274
2026-07-16T19:36:53Z
Nambogo Catharine
6408
Nyonddemu ekiba
63276
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwabwe olusingayo obuwanvu.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
6k9pb2cg8qh3q2ovsng37ufrvgqhpkj
63277
63276
2026-07-16T19:38:20Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63277
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
3dkaon2ruw37en0h4fnmf96xsi8l09t
63278
63277
2026-07-16T19:39:34Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63278
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi ne caayi.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
2hc8obomgk26pkyd2mczu1hdp1a3xf3
63279
63278
2026-07-16T19:40:29Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63279
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
nu8a9f9tdzws1swef6ghf2ki9j0c5e6
63281
63279
2026-07-16T19:47:28Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63281
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
d2ol0g378u3butmalyea1774pbeoda8
63282
63281
2026-07-16T19:48:29Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63282
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
eomwvmbsourl5crvuzp7a9fhprx1gph
63283
63282
2026-07-16T19:49:44Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63283
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu bya waggulu mu masekkati ga Uganda byali dda amaka g’abantu abasukka mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’obuyumba,
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
l7s2ejv71arm72j0yfa82da905j53vr
63285
63283
2026-07-16T19:51:44Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63285
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’obuyumba,
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
9d9z6q4a2vt4aanwxw09tdfreghooyg
63286
63285
2026-07-16T19:54:35Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63286
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ettono n’ettono nga basasulwa emirimu gyabwe. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.[1] Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.[2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
gx01xbw2fny3jmwqah2x5ncjtax0w8y
63287
63286
2026-07-16T19:55:53Z
Nambogo Catharine
6408
Ngaziyizza ekiba
63287
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.[1] Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.[2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
0b5gz8cp71pytloifkr7ai12vbw37o7
63288
63287
2026-07-16T19:57:23Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63288
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
5uyjkzsr6i4wg2m8pkdayw5vtollojz
63289
63288
2026-07-16T19:59:20Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63289
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Nga Ssematalo II tannabaawo, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale n'ebyobulimi eri United Kingdom. Kenya yennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
9o8pe0xwfhv0fmr1901wkj4b1ls4muu
63290
63289
2026-07-16T20:01:23Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
63290
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
bygd9nxmkliyzem6mzqvquozujam9k8
63291
63290
2026-07-16T20:02:05Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
63291
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
3n7pk6tnhgninaau1tt2mq1hhfbsey1
63295
63291
2026-07-16T20:25:07Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63295
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Okitobba 1952 okutuuka mu Ddesemba 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga olw’obujeemu bwa Mau Mau ku bufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
j33wjs3mi2xoekrt7kik87adjf8hdgt
63296
63295
2026-07-16T20:27:16Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
63296
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
tjkuldmjv1zdmbz7oeeqyh6fktof1dt
63297
63296
2026-07-16T20:28:29Z
Nambogo Catharine
6408
Ngaziyizza ekiba
63297
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
h0s0cxoaa1zerik38rcrgj6z5xlj155
63298
63297
2026-07-16T20:30:21Z
Nambogo Catharine
6408
Ngaziyizza ekiba
63298
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Maayi 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
hrwtomrrca3tfju34nqvisdnd5xqfwf
63299
63298
2026-07-16T20:31:37Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63299
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
23laequziraau51h13qz1bnfog4ahtr
63368
63299
2026-07-17T10:35:31Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63368
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
6qsxpmqvt5k50hqr6ussexdwt8agzfv
63373
63368
2026-07-17T11:24:57Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63373
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Janwali 1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Apuli 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa lwa War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa amagye.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
mri61nwytep93l4znzgzb1nti79i5pu
63374
63373
2026-07-17T11:27:18Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
63374
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Ogusookam1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Ogwokuna 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa okuva mu kakiiko akakwasaganya entalo aka War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa kw'amagye.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
pdwnud5mrxt6oigqkub78f9d8x3hwp0
63375
63374
2026-07-17T11:28:35Z
Nambogo Catharine
6408
Ngaziyizza ekiba
63375
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Ogusookam1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Ogwokuna 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa okuva mu kakiiko akakwasaganya entalo aka War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa kw'amagye. Abantu ababeera mu Nairobi baakeberwa, era abateeberezebwa okuba abawagizi ba Mau Mau baasengukira mu nkambi z’abasibe. Abantu abasukka mu 80,000 Abakikuyu baateekebwa mu nkambi z’abasibe nga tebawozeseddwa, era nga batera okutulugunyizibwa mu ngeri ey’obukambwe.[1] Abakuumi be baakola omulimu omukulu mu nkola ya gavumenti kubanga baali bakolebwa mu Bafirika abeesigwa, so si mu mahe g’abagwira nga British Army ne King's African Rifles.[2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
orddr7jv1d56t2uw2ospzxle2s4zxie
63376
63375
2026-07-17T11:30:46Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63376
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Ogusookam1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Ogwokuna 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa okuva mu kakiiko akakwasaganya entalo aka War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa kw'amagye. Abantu ababeera mu Nairobi baakeberwa, era abateeberezebwa okuba abawagizi ba Mau Mau baasengukira mu nkambi z’abasibe. Abantu abasukka mu 80,000 Abakikuyu baateekebwa mu nkambi z’abasibe nga tebawozeseddwa, era nga batera okutulugunyizibwa mu ngeri ey’obukambwe.<ref>{{cite news|date=18 August 2016|title=Uncovering the brutal truth about the British empire|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|url-status=live|access-date=22 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601152655/https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|archive-date=1 June 2019}}</ref>A bakuumi be baakola omulimu omukulu mu nkola ya gavumenti kubanga baali bakolebwa mu Bafirika abeesigwa, so si mu maggye g’abagwira nga British Army ne King's African Rifles.<ref>{{cite encyclopedia|title=Mau Mau|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063630/https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|url-status=live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
591seckkyw35gjz8ntp4nffz7zxbikp
63377
63376
2026-07-17T11:41:30Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63377
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Ogusookam1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Ogwokuna 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa okuva mu kakiiko akakwasaganya entalo aka War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa kw'amagye. Abantu ababeera mu Nairobi baakeberwa, era abateeberezebwa okuba abawagizi ba Mau Mau baasengukira mu nkambi z’abasibe. Abantu abasukka mu 80,000 Abakikuyu baateekebwa mu nkambi z’abasibe nga tebawozeseddwa, era nga batera okutulugunyizibwa mu ngeri ey’obukambwe.<ref>{{cite news|date=18 August 2016|title=Uncovering the brutal truth about the British empire|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|url-status=live|access-date=22 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601152655/https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|archive-date=1 June 2019}}</ref>A bakuumi be baakola omulimu omukulu mu nkola ya gavumenti kubanga baali bakolebwa mu Bafirika abeesigwa, so si mu maggye g’abagwira nga British Army ne King's African Rifles.<ref>{{cite encyclopedia|title=Mau Mau|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063630/https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|url-status=live}}</ref>
Okukwatibwa kwa Dedan Kimathi nga 21 Ogwekkumi 1956 mu Nyeri kyategeeza okuwangulwa kw’ekibiina kya Mau Mau era kino kyakomya obulumbaganyi obwakolebwa amagye.[1] Mu kiseera kino, enkyukakyuka ez’amaanyi mu gavumenti ezikwata ku bwannannyini ku ttaka zajjawo.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
0staebcuw6k0ttesw555kh6tho2t28x
63378
63377
2026-07-17T11:43:15Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63378
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Ogusookam1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Ogwokuna 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa okuva mu kakiiko akakwasaganya entalo aka War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa kw'amagye. Abantu ababeera mu Nairobi baakeberwa, era abateeberezebwa okuba abawagizi ba Mau Mau baasengukira mu nkambi z’abasibe. Abantu abasukka mu 80,000 Abakikuyu baateekebwa mu nkambi z’abasibe nga tebawozeseddwa, era nga batera okutulugunyizibwa mu ngeri ey’obukambwe.<ref>{{cite news|date=18 August 2016|title=Uncovering the brutal truth about the British empire|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|url-status=live|access-date=22 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601152655/https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|archive-date=1 June 2019}}</ref>A bakuumi be baakola omulimu omukulu mu nkola ya gavumenti kubanga baali bakolebwa mu Bafirika abeesigwa, so si mu maggye g’abagwira nga British Army ne King's African Rifles.<ref>{{cite encyclopedia|title=Mau Mau|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063630/https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|url-status=live}}</ref>
Okukwatibwa kwa Dedan Kimathi nga 21 Ogwekkumi 1956 mu Nyeri kyategeeza okuwangulwa kw’ekibiina ky'abayeekera elya Mau Mau era kino kyakomya obulumbaganyi obwakolebwa amagye.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993" /> Mu kiseera kino, enkyukakyuka ez’amaanyi mu gavumenti ezikwata ku bwannannyini ku ttaka zakyusibwa.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
705qjf6h4aty8zpm60we7h2t20siyon
63379
63378
2026-07-17T11:46:30Z
Nambogo Catharine
6408
Ngaziyizza ekiba
63379
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Ogusookam1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Ogwokuna 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa okuva mu kakiiko akakwasaganya entalo aka War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa kw'amagye. Abantu ababeera mu Nairobi baakeberwa, era abateeberezebwa okuba abawagizi ba Mau Mau baasengukira mu nkambi z’abasibe. Abantu abasukka mu 80,000 Abakikuyu baateekebwa mu nkambi z’abasibe nga tebawozeseddwa, era nga batera okutulugunyizibwa mu ngeri ey’obukambwe.<ref>{{cite news|date=18 August 2016|title=Uncovering the brutal truth about the British empire|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|url-status=live|access-date=22 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601152655/https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|archive-date=1 June 2019}}</ref>A bakuumi be baakola omulimu omukulu mu nkola ya gavumenti kubanga baali bakolebwa mu Bafirika abeesigwa, so si mu maggye g’abagwira nga British Army ne King's African Rifles.<ref>{{cite encyclopedia|title=Mau Mau|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063630/https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|url-status=live}}</ref>
Okukwatibwa kwa Dedan Kimathi nga 21 Ogwekkumi 1956 mu Nyeri kyategeeza okuwangulwa kw’ekibiina ky'abayeekera elya Mau Mau era kino kyakomya obulumbaganyi obwakolebwa amagye.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993" /> Mu kiseera kino, enkyukakyuka ez’amaanyi mu gavumenti ezikwata ku bwannannyini ku ttaka zakyusibwa. Mu kiseera kino, enkyukakyuka za gavumenti ez'amaanyi ezikwata ku bwannannyini ku ttaka zaaliwo. Ekisinga obukulu mu zino kye kyali enteekateeka ya Swynnerton, eyakozesebwa okusiima abo abaali beesigwa era n'okubonereza aba Mau Mau. Kino kyaleka nga 1/3rd ey'Abakikuyu nga tebalina nteekateeka yonna ey'okubeera ku ttaka era nga tebalina kintu kyonna mu kiseera ky'ameefuga.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
lui8e5pj6e54nakgqzyxugnnic6w5fe
63380
63379
2026-07-17T11:48:25Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
63380
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Ogusookam1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Ogwokuna 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa okuva mu kakiiko akakwasaganya entalo aka War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa kw'amagye. Abantu ababeera mu Nairobi baakeberwa, era abateeberezebwa okuba abawagizi ba Mau Mau baasengukira mu nkambi z’abasibe. Abantu abasukka mu 80,000 Abakikuyu baateekebwa mu nkambi z’abasibe nga tebawozeseddwa, era nga batera okutulugunyizibwa mu ngeri ey’obukambwe.<ref>{{cite news|date=18 August 2016|title=Uncovering the brutal truth about the British empire|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|url-status=live|access-date=22 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601152655/https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|archive-date=1 June 2019}}</ref>A bakuumi be baakola omulimu omukulu mu nkola ya gavumenti kubanga baali bakolebwa mu Bafirika abeesigwa, so si mu maggye g’abagwira nga British Army ne King's African Rifles.<ref>{{cite encyclopedia|title=Mau Mau|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063630/https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|url-status=live}}</ref>
Okukwatibwa kwa Dedan Kimathi nga 21 Ogwekkumi 1956 mu Nyeri kyategeeza okuwangulwa kw’ekibiina ky'abayeekera elya Mau Mau era kino kyakomya obulumbaganyi obwakolebwa amagye.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993" /> Mu kiseera kino, enkyukakyuka ez’amaanyi mu gavumenti ezikwata ku bwannannyini ku ttaka zakyusibwa. Mu kiseera kino, enkyukakyuka za gavumenti ez'amaanyi ezikwata ku bwannannyini ku ttaka zaaliwo. Ekisinga obukulu mu zino kye kyali enteekateeka ya Swynnerton, eyakozesebwa okusiima abo abaali abeesigwa era n'okubonereza abo abaali benyigidde mu buyeekera bw'ekibinja kya Mau Mau. Kino kyaleka nga kimu kya kusatu ku bantu Abakikuyu nga tebalina nteekateeka yonna ey'okubeera ku ttaka era nga tebalina kintu kyonna mu kiseera ky'ameefuga.<ref>{{cite book |last=Anderson |first=David |year=2005 |title=Histories of the Hanged: The Dirty War in Kenya and the End of Empire |url=https://books.google.com/books?id=9-LhkJxuaXYC |publisher=Weidenfeld and Nicolson |isbn=0-393-05986-3 |location=London |access-date=13 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180724/https://books.google.com/books?id=9-LhkJxuaXYC |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
c1t09rn0bfswkwb3gr6c11i62mpjjfy
63381
63380
2026-07-17T11:51:16Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
63381
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Okugoba von Lettow, Abangereza baasindika amagye ga British Indian Army okuva e Buyindi naye nga beetaaga abasituzi b'ebintu abangi okusobola okuvvuunuka obuzibu obw'amaanyi obw'okutambuza ebintu okutuuka ewala mu bitundu by'omunda nga bakozesa bigere. Ekitongole kya Carrier Corps kyatondebwawo era oluvannyuma kyasobola okukunga abantu abasukka mu 400,000 okuva mu Afirika, ekyaviirako okwongera okwenyigira mu by'obufuzi.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Mu 1920, East Africa Protectorate yafuulibwa ettwale era n'eddamu okuyitibwa Kenya oluvannyuma lw'olusozi lwaayo olusingayo obuwanvu.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kitundu ekisooka eky'ekyasa ekya 20, ekitundu eky'omunda mu nsozi eziri wakati, kyali kibeeramu abalimi Abangereza n'abalimi abalala okuva mu Bulaaya, abaafuuka abagagga nga balima emmwanyi n'amajaani.<ref>[https://web.archive.org/web/20090211070504/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,901759-3,00.html "We Want Our Country"]. ''Time''. 5 November 1965</ref> Ekifaananyi ekimu eky'ekiseera kino eky'enkyukakyuka okuva ku ndowooza y'omufuzi w'amatwale kisangibwa mu kitabo ekiyitibwa Out of Africa ekyawandiikibwa omuwandiisi Omudanish Baroness Karen von Blixen-Finecke, ekyakubibwa mu 1937. Omwaka gwa 1930 we gwatuukira, abantu abeeru nga 30,000 baali babeera mu kitundu ekyo era baafuna eddoboozi ery'ebyobufuzi olw'obuyambi bwe baawa mu by'enfuna.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
Ebitundu by'ensozi byali bifuuse maka eri abantu abasoba mu kakadde ab’ekika kya Kikuyu, ng’abasinga ku bo tebaalina ttaka mu ngeri y’Abazungu era baabeeranga mu kulunda okw’okutambula. Okusobola okukuuma ebyetaago byabwe, abasenze baawera okulima emmwanyi era ne batandikawo omusolo gw’amayumba, era abatalina ttaka baaweebwa ettaka ttono ddala nga basasulwa olw'emirimu gyabwe gye baali babakolera. Abantu bangi nnyo baasengukira mu bibuga olw’okuba obusobozi bwabwe obw’okweyimirizaawo nga bakozesa ettaka bwakendeera.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" /> Omwaka gwa 1950 we gwatuukira, waaliwo abasenze abazungu 80,000 abaali babeera mu Kenya.<ref>{{cite book |last=Firestone |first=Matthew |date=15 September 2010 |title=Kenya |url=https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |publisher=Lonely Planet Publications |isbn=9781742203553 |page=28 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180737/https://books.google.com/books?id=R-r3g6OdLEUC&pg=PA28 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Okuyita mu Ssematalo II, Kenya yali nsibuko nkulu ey'abaserikale abatwalibwa okulwana mu lutalo n'ebyobulimi eri Bungereza. Kenya y'ennyini ye yali ekifo eky'okulwaniramu wakati w'amaanyi ag'omukago n'eggye lya Italy mu 1940–41, amagye ga Italy bwe gaalumba. Wajir ne Malindi nabyo byakubwa bbomu.
'''Okubalukawo kwa Mau Mau'''
Okuva mu Gwekkumi 1952 okutuuka mu Gwekkumineebiri 1959, Kenya yali mu mbeera ey’akatyabaga nga kino ky'avaamu olutalo lw'obuyeekera olwa Mau Mau okulwanyisa obufuzi bw’Abangereza. Aba Mau Mau, era abamanyiddwa nga Kenya Land and Freedom Army, baali basinga kubeera Bantu ab’omu Kikuyu, Embu ne Meru. Mu kiseera ky'okunyigirizibwa kw'obufuzi bw'amatwale, abalwanyi abasukka mu 11,000 baali battiddwa, awamu n'abajaasi 100 Abangereza n'abajaasi 2,000 Abakenya abeesigwa. Emisango gy'entalo gyakolebwa ku njuyi zombi ez'olutalo, omuli okutta abantu mu lujjudde okwali mu Lari ne mu Hola. Gavana yasaba era n'afuna amagye ga Bungereza n'aga Afirika, omwo nga mwe muli King's African Rifles. Abangereza baatandika ebikwekweto by'okulwanyisa abayeekera. Mu Gwokutaano 1953, Genero Sir George Erskine yatwala obuvunaanyizibwa ng'omuduumizi w'amagye g'amatwale, ng'awagirwa Winston Churchill.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993">Maloba, Wunyabari O. (1993) ''Mau Mau and Kenya: An Analysis of Peasant Revolt'', Indiana University Press, 0852557450.</ref>
Okukwatibwa kwa Waruhiu Itote (nom de guerre "General China") nga 15 Ogusookam1954 n’okubuuzibwa okwaddirira kyaviirako okutegeera obulungi enkola y’obukulembeze bwa Mau Mau eri Abangereza. Ekikwekweto Anvil kyaggulwawo nga 24 Ogwokuna 1954, oluvannyuma lw’okuteekateeka okumala wiiki eziwerako amagye nga galina olukusa okuva mu kakiiko akakwasaganya entalo aka War Council. Ekikwekweto kino kyateeka Nairobi mu kuzingizibwa kw'amagye. Abantu ababeera mu Nairobi baakeberwa, era abateeberezebwa okuba abawagizi ba Mau Mau baasengukira mu nkambi z’abasibe. Abantu abasukka mu 80,000 Abakikuyu baateekebwa mu nkambi z’abasibe nga tebawozeseddwa, era nga batera okutulugunyizibwa mu ngeri ey’obukambwe.<ref>{{cite news|date=18 August 2016|title=Uncovering the brutal truth about the British empire|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|url-status=live|access-date=22 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601152655/https://www.theguardian.com/news/2016/aug/18/uncovering-truth-british-empire-caroline-elkins-mau-mau|archive-date=1 June 2019}}</ref>A bakuumi be baakola omulimu omukulu mu nkola ya gavumenti kubanga baali bakolebwa mu Bafirika abeesigwa, so si mu maggye g’abagwira nga British Army ne King's African Rifles.<ref>{{cite encyclopedia|title=Mau Mau|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063630/https://www.britannica.com/topic/Mau-Mau|url-status=live}}</ref>
Okukwatibwa kwa Dedan Kimathi nga 21 Ogwekkumi 1956 mu Nyeri kyategeeza okuwangulwa kw’ekibiina ky'abayeekera elya Mau Mau era kino kyakomya obulumbaganyi obwakolebwa amagye.<ref name="Wunyabari O. Maloba 1993" /> Mu kiseera kino, enkyukakyuka ez’amaanyi mu gavumenti ezikwata ku bwannannyini ku ttaka zakyusibwa. Mu kiseera kino, enkyukakyuka za gavumenti ez'amaanyi ezikwata ku bwannannyini ku ttaka zaaliwo. Ekisinga obukulu mu zino kye kyali enteekateeka ya Swynnerton, eyakozesebwa okusiima abo abaali abeesigwa era n'okubonereza abo abaali benyigidde mu buyeekera bw'ekibinja kya Mau Mau. Kino kyaleka nga kimu kya kusatu ku bantu Abakikuyu nga tebalina nteekateeka yonna ey'okubeera ku ttaka era nga tebalina kintu kyonna mu kiseera ky'ameefuga.<ref>{{cite book |last=Anderson |first=David |year=2005 |title=Histories of the Hanged: The Dirty War in Kenya and the End of Empire |url=https://books.google.com/books?id=9-LhkJxuaXYC |publisher=Weidenfeld and Nicolson |isbn=0-393-05986-3 |location=London |access-date=13 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180724/https://books.google.com/books?id=9-LhkJxuaXYC |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
'''Abasomaliya ab'omu Kenya baakuba akalulu, 1962.'''
Kenya nga tennafuna bwetwaze bwayo, abantu ab'eggwanga lya Somali mu Kenya eriwo kati mu bitundu bya Northern Frontier Districts baasaba Gavumenti ya Her Majesty obutabateeka mu Kenya. Gavumenti y'amatwale yasalawo okukola akalulu ka Kenya akasooka mu 1962 okukebera obumalirivu bw'Abasomali mu Kenya okwegatta ku Somalia.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
bbux0m2ux398wyrjedeeesmq364toov
Agago (disitulikit)
0
4573
63321
62410
2026-07-16T22:18:03Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63321
wikitext
text/x-wiki
[[File:Agago District in Uganda.svg|thumb|Disitulikiti ya Agago mu Uganda|alt=Disitulikiti ya Agago mu Uganda]]
[[File:Akello Beatrice Akori.jpg|alt=Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.|thumb|Akello Beatrice Akori, omukyala akiikirira disitulikiti ya Agago.]]
'''Disitulikiti y'Agago''' disitulikiti ya Uganda mu [[Ttundutundu]] ly'[[Obukiika kkono]] bwa [[Uganda]].
== Gyesangibwa ==
Disitulikiti y'Agago erinaanaganye ne [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] mu bukiika kkono, [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu bukiika kkono bw'obuvanjuba, [[Abim (disitulikit)|Disitulikiti y'Abim]] e buvanjuba, [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti y'e Otuke]] e bukiika ddyo ne [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]] e bugwanjuba. [https://lg.wikipedia.org/w/index.php?title=Agago_(disitulikit)&veaction=edit§ion=1 Agago] ekitebe kya disitulikiti kiri kilo mmita 80 ( 50im ) mu bukiika ddyo bw'obuvanjuba bwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] akabuga akanene akasinga okuba okumpi<ref>"Approximate Road Distance Between Kitgum And Agago With Map". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref>. Ekifo kino kiri kumpi nga kilo mmita 270 ( 230 mi ) ng'zesezza luguudo, mu bukiika kkon eo bwa [[Kampala]] ekibuga ekikulu ekya [[Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene mu. ggwanga eryo.<ref>"Map Showing Kampala And Agago With Distance Marker". Globefeed.com. Retrieved 24 May 2014.</ref> Ebibalo ebiraga disitulikiti wesangibwa biri: 50N 33 20E
== Byonna mu bufunze ==
Disitulikiti y'Agago y'emu ku zi disitulikiti empya mu Uganda.Yateekebwawo na tteeka lya Paalamenti era neetandika okukola nga 01 Ogwomusanvu 2010. Nga tennatuuka awo, yali kitundu ku [[Pader (disitulikit)|disitulikiti y'e Pader]] Disitulikiti eri kitundu ku Ttundutundu lya Acholi wamu ne : 1. [[Amuru (disitulikit)|Disitulikiti y'Amuru]] 2. [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] 3. [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]] 4. [[Lamwo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Lamwo]] 5.[[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] 6. [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]].
== Obungi bw'abantu ==
Mu 1991,okubala kw'abantu okw'eggwanga kwateebereza obungi bw'abantu aba disitulikiti okuba 100,700. Mu 2002 obungi bw'abantu ba Disitulikiti ya Agago bwawandiikibwako okuwera kumpi 184,000. Mu 2014, mu kubala abantu n'amayumba okw'eggwanga, obungi bw'abantu obwa disitulikiti bwabalibwa ku 227,792.<ref>UBOS (27 August 2014). "Population of Agago District In 1991, 2002 & 2014". Citypopulation.de Quoting Uganda Bureau of Statistics (UBOS). Retrieved 11 January 2018.</ref>
== Eby'enfuna ==
* Kasooli
* Omuwemba
* Obusuubuzi
* Obuvubi
* Obulunzi
== Obulunzi ==
* Ente
* Embuzi
* Okulunda ebinyonyi by'awaka ebiriibwa
== Laba ne ==
* [[:en:Agago_District|Agago]]
* [[Pader (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pader]]
* [[Acholi]]
* [[Abacholi]]
* [[Obukiika kkono bwa Uganda]]
* [[Disitulikiti za Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20121201080426/http://agago.go.ug/ Ekisuubirwa okuba ekibanja ky'omutimbagano ekya Disitulikiti y'Agago]
[[Category:Ettundutundu ly'Acholi]]
[[Category:Disitulikiti y'Agago]]
[[Category:Ettundutundu ly'Obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Disitulikiti za Uganda]]
rx25zefm0s0f59ijpg4csnvsdcotfsh
Bobi Wine
0
5645
63265
62633
2026-07-16T18:56:33Z
Solomon Suubi
6901
Ntereezezza mu kiwandiiko
63265
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Robert Kyagulanyi Ssentamu''' (yazaalibwa nga 12 Ogwokubiri 1982) amanyiddwa ennyo nga '''Bobi Wine''', omulwanirizi w'eddembe ly'obuntu, munnabyabufuzi, muyimbi, era munnamateeka Omunnayuganda.<ref>{{Cite web |title=Bobi Wine conferred with law degree after 7 years as Cavendish University graduates over 700|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bobi-wine-conferred-with-law-degree-after-7-years-as-cavendish-university-graduates-over-700-4718670|access-date=2024-08-09|website=[[Daily Monitor]]|date=8 August 2024}}</ref> Yaliko omubaka wa Paalament era y'akulembera [[National Unity Platform]] (NUP), ekibiina ky'ebyobufuzi ekiri ku ludda oluvuganya gavumenti ya Yoweri Museveni.<ref>{{Cite news|url=https://observer.ug/news/headlines/58803-can-people-power-change-uganda's-political-fortune|title=Can 'People Power' change Uganda's political fortune?|work=The Observer|access-date=29 November 2018|language=en-gb}}</ref>
Bobi Wine yaliko omubaka wa Paalamenti akiikirira essaza ly'e Kya Kyadondo eyoomubuvanjuba mu Disitulikiti y'e Wakiso, mu masekkati ga Uganda.<ref name="In2">{{cite web|url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/Ugandan-pop-star-Bobi-Wine-sworn-in-as-lawmaker/2558-4010194-w5nxspz/index.html|title=Uganda's pop star sworn-in as lawmaker|access-date=11 July 2017|date=11 July 2017|newspaper=[[The East African]]|location=[[Nairobi]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170711202642/http://www.theeastafrican.co.ke/news/Ugandan-pop-star-Bobi-Wine-sworn-in-as-lawmaker/2558-4010194-w5nxspz/index.html|archive-date=11 July 2017}}</ref> Mu Gwomukaaga gwa 2019, yalangirira okwesimbawo nga pulezidenti wa Uganda mu [[kalulu k'obwapulezidenti aka 2021]]. Yeetaba mu kalulu ka 2021, nga okusinziira ku byava mu kulonda ebitongole, yawangulwa Yoweri Museveni eyali mu ntebe ekiseera ekyo. Okuva mu Gwoluberyeberye 2026, awakanya ebyava mu kalulu nti byali ssi bituufu.<ref>{{Cite web|date=January 17, 2021|title=Uganda's Museveni wins sixth term, rival alleges fraud|url=https://www.reuters.com/article/uk-uganda-election-idUSKBN29M04E|access-date=October 14, 2023|website=www.reuters.com|language=en}}</ref> Nga 14 Ogwekkumineebiri 2021, Gavumenti ya Uganda yamusibira mu nnyumba, olwo n'agenda mu maaso n'okwekalakaasa olw'okukwatibwa kwe.<ref>{{Cite web|date=2021-12-14|title=Uganda police, army surround Bobi Wine's home ahead of Kayunga visit|url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/news/east-africa/uganda-police-army-surround-bobi-wine-home-3652394|access-date=2021-12-14|website=The East African|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Ugandan opposition leader Bobi Wine 'under house arrest'|url=https://www.aljazeera.com/news/2021/12/14/uganda-opposition-leader-bobi-wine-under-house-arrest|access-date=2021-12-14|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> Oluvannyuma yagenda ebweru w’eggwanga gye yeenyigira mu kukwata ffirimu ekyatuumibwa ''The corruption involved in the 2021 election''. Bwe yakomawo mu Uganda nga 5 Ogwekkumi 2023, yakwatibwa.<ref name=":5">{{cite news |last1=Kent|first1=Lauren|last2=Dean|first2=Sarah|title=Ugandan opposition leader Bobi Wine arrested at airport as he returns home|url=https://edition.cnn.com/2023/10/05/africa/bobi-wine-airport-arrest-intl/index.html|work=CNN|date=5 October 2023}}</ref> Firimu eyitibwa ''[[Bobi Wine: The People's President]]'' yawandiika ku lugendo lwe mu kululu ka 2021.<ref name=":6">{{Cite web |title=Bobi Wine: The People's President|url=https://peabodyawards.com/award-profile/bobi-wine/|access-date=2024-11-30|website=The Peabody Awards|language=en-US}}</ref>
Bobi Wine y'ewandiisa mu butongole okuvuganya ku bwa pulesidenti mu [[Okulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2026|kulonda kwa bonna okwa 2026]] mu Uganda nga akiikirira ekibiina kya NUP, ng'ayogera ku kaweefube ono ng'okugenda mu maaso n'omulimu gwe ogwali tegunnaggwa era n'asaba bannansi okuwagira kye yayita "[[protest vote]]" okumalawo okunyigirizibwa kw'ebyobufuzi okumaze emyaka mingi.<ref>{{Cite news |last=Matovu|first=Muhamadi|date=2025-06-26|title=Uganda: Bobi Wine Announces 2026 Presidential Bid, Calls for Protest Vote|url=https://allafrica.com/stories/202506260032.html|access-date=2025-08-01|work=Nile Post|language=en}}</ref>
Ku kakuyege gweyaliko e Luuka nga 18 Museenene mu 2020 yakwatibwa ng'era kigambibwa nti n'atulugunyizibwa,<ref name="observer.ug">https://observer.ug/news/headlines/58803-can-people-power-change-uganda-s-political-fortune</ref> ekyavaamu okwekalakaasa okw'amaanyi okwetoloola Uganda yonna ng'abantu abawera 54 beebattibwa.<ref name="observer.ug" /> O[[2021 Ugandan general election|kulonda kwa bonna mu 2021 okwa pulezidenti wa Uganda]] okwaliwo nga 14 Gatonnya mu 2021 kwali kujjudde obutabanguko<ref>https://www.hrw.org/news/2021/01/21/uganda-elections-marred-violence</ref> nga mwalimu okwonoona ebintu eby'enjawulo.<ref>https://v-dem.net/weekly_graph/35-years-of-museveni-uganda-s-2021-election-n</ref><ref>https://ugandaradionetwork.net/story/attempting-to-fight-fake-news-ec-tweet-data-that-doesnt-add-up</ref> Akakiiko akaddukanya eby'okulonda kaalangirira [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] ng’omuwanguzi, ekintu bannayuganda kyebaali bawakanya ekyavaamu,<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ekyooto.co.uk/2021/05/10/gen-muntu-admits-that-bobi-wine-won-2021-polls/ |access-date=2023-06-27 |archive-date=2022-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162807/https://ekyooto.co.uk/2021/05/10/gen-muntu-admits-that-bobi-wine-won-2021-polls/ |url-status=dead }}</ref> Abamerika USA,<ref>{{Cite web |url=https://www.blackstarnews.com/us-politics/policy/us-rejects-uganda-election-as-neither-free-nor-fair-and-slaps |title=Archive copy |access-date=2023-06-27 |archive-date=2022-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220629102711/https://www.blackstarnews.com/us-politics/policy/us-rejects-uganda-election-as-neither-free-nor-fair-and-slaps |url-status=dead }}</ref> n'omukago gwa [[Bulaaya]],<ref>https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2021-0057_EN.html</ref> n’abakugu mu nsi yonna kye baawakanya.<ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-55689665</ref> Firimu eyitibwa "Bobi Wine: pulezidenti w'abantu" ekwata ku Kyagulanyi mu kiseera k'okulonda egenda kuba efulumizibwa mu kiseera ensi w'esinga okubeera ng'ebuguma mu 2023 ku Disney Plus.<ref>https://whatsondisneyplus.com/national-geographic-acquires-bobi-wine-the-peoples-president/</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Kyagulanyi yazaalibwa mu [[Nkozi Hospital|ddwaaliro ly'e Nkozi,]] maama we gyeyali akola ng'omuzaalisa.<ref>https://web.archive.org/web/20181113030020/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1426903/cardinal-wamala-singer-bobi-wine-set-nkozi-hospital-marathon</ref> Yakulira mu nzigotta z'e [[Kamwokya]] mu kitundu ky’obukiika kkono bw’obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda.<ref name="Good">https://web.archive.org/web/20190110182446/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1306334/bobi-giving-hands-lifted</ref>
Kyagulanyi yasomera mu [[Kitante Hill School]], gye yafunira [[Uganda Certificate of Education|satifikeeti ye eya siniya ey'okuna]] mu 1996, wamu ne [[Kololo Senior Secondary School]], gye yafunira [[Uganda Advanced Certificate of Education|satifikeeti ye eya siniya ey'omukaaga]] mu 1998. Oluvannyuma yagenda ku [[Makerere University|yunivasite y'e Makerere]] mu [[Kampala]], gye yasomera okuyimba, amazina ne katemba, n’atikkirwa ne dipulooma mu 2003. Mu 2016, Kyagulanyi yaddayo mu yunivasite okusoma ddiguli mu by'amateeka mu y[[International University of East Africa|univasite y'ensi yonna mu buvanjuba bwa Afrika]].<ref name="Bio">https://web.archive.org/web/20140929033408/http://www.eachamps.com/Bobi-wine.html</ref><ref name="parliament">https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=508</ref>
== Okuyimba ==
=== Omulimu gw’okuyimba ===
[[File:Bobi Wine 2.jpg|thumb|Bobi Wine]]
Kyagulanyi yatandika omulimu gw'okuyimba mu ntandikwa y'emyaka gy'e 2000, naafuna erinnya lya Bobi Rob nga lyakozesa ku siteegi erinnya eryali lyefananyiriza erinnya lye ery'ekikatuliki eryamuweebwa erya 'Robert' ng'okusikirizibwa kuno yakujja ku Bob Marley nga naye yali yatumibwa 'Robert'. Oluvannyuma yafuna erinnya lya Bobi Wine ng'eryokusiteegi. Ennyimba ze ennyimpi ezaasooka kwaliko; "Akagoma", "Funtula", ne "Sunda" (ng'ali ne Ziggy D) kyamuleetera okumanyikwa mu kisaawe ky'okuyimba kwa Uganda.<ref name="Bio"/> Myuziki we abasinga bamuyita okubeera ow'e[[kidandali]], [[reggae]], [[dancehall]], ne [[afrobeat]], ng'ebiseera ebisinga obubaka bubeera ku by'etoloodde abantu n'ebibakwatako. Yeeyali akulembera ekibiinja kya 'Fire Base Crew'<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://chano8.com/an-up-close-and-personal-with-the-ghetto-president-bobi-wine/ |access-date=2023-06-27 |archive-date=2018-08-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825041250/http://chano8.com/an-up-close-and-personal-with-the-ghetto-president-bobi-wine/ |url-status=dead }}</ref> okutuusa bwekyasaanawo, oluvannyuma naatandikawo ekibiinja ekipya ekimannyikiddwa nga 'Ghetto Republic of Uganja'.<ref name="Pol">https://web.archive.org/web/20170501073305/http://allafrica.com/stories/201705010007.html</ref> Afulumizza ennyimba ezisoba mu 70 mu myaka 15 egisembyeyo.<ref name="Bio" />
Mu 2016, oluyimba lwe "Kiwani" lwateekebwa mu ffirimu ya [[Disney]] eya ''[[Queen of Katwe]]''.<ref>https://itunes.apple.com/us/album/queen-of-katwe-original-motion-picture-soundtrack/1149485768</ref>
Ekika ky'ennyimba Bobi Wine z'abadde atera okuyimba zibadde za kika kya 'Afrobeat'. Muziki wa Bobi Wine yali yatundibwa nga omugezi Kasiwukira ng'era yeeyafuba ng'okulaba ng'agenda ku ddaala eddala. Yakikakasa okubeera nga yafuna lisiiti za bukadde 60 okuva mu muziki gweyatunda mu mwezi gumu okuva wa Kasiwukira. Alina omukutu gwa 'Youtube' okuli obukadde bw'abantu abasuka mu 10 abagiraba n'okugigoberera. Ategese ebivvulu n'okusanyusa abantu, mu kwongereza ku ngeri y'abadde yeekubiramu obulango, nga bino byonna bimuleetera okuyingiza ensiimbi. Alina ne situdiyo ekolera abayimbi ennyimba mwajja ssente esinganibwa [[Kamwokya]] emannyikiddwa nga FireBase records.
=== Enngoobo ya 'Bobi Wine Edutainment' ===
Ekiwandiiko kino kikwata ku kika kya muziki ayigiriza n'okusomesa ekyatandikibwawo Wine mu 2006. Muziki yatondebwawo okusanyusa nga mw'ayisa obubaka obuyigiriza n'okusomesa, nadala eri abantu abali mumbeera embi eteeyagaza nadala munzigota za Kampala, nadala 'Ghetto'. Omu ku muziki ali mu pulojekiti eno mulimu "Ghetto" (fng'ali ne Nubian Li), "Obuyonjo," "Obululu Tebutwala," "Time Bomb," n'endala.
Obubaka obuli mu muziki ali mu pulojekiti eno bwali bugendereddwa kugenda eri banabyabufuzi, ng'abakubiriza okufaayo ennyo eri abanti abali mumbeera embi era nga tebalina abayamaba, wamu n'okukubiriza banaansi okubeera ab'obuvunaanyizibwa mu bintu byabwe gyebawangaalira. Ebintu byebasinga okutekako essira u muziki kwaliko; obuyonjo, eby'obulamu nadala mu kuzaala abaana abato okufuna embuto, abaana abato okufumbirwa, obutabanguko mu maka, akawuka ka mukeneya nendala.
Muziki wa yakwata nga nnyo ku bantu ng'era abajukiza ekyamukazisaako erinya lya omukulembezze w'enzigota "Ghetto President" nekimuyamba okuzimba ekifo eky'amaanyi mu by'obufuzi bwa Uganda oluvannyuma mu mirimu gye.<ref>https://hir.harvard.edu/who-is-bobi-wine/</ref><ref name="kenyanmoves.co.ke">https://kenyanmoves.co.ke/bobi-wine-biography/</ref><ref name="kenyanmoves.co.ke"/>
=== Omulimu gw'okuzannya ffirimu ===
Kyagulanyi era muzannyi wa ffirimu, ng'asinga kubeera ku za wano mu Uganda.<ref name="Bio"/> Mu 2010, yalondebwa okubeera omu kubazannyi mu ffirimu ya [[Cleopatra Kyoheirwe]] ey'omuzannyo gyebayita [[Yogera|''Yogera''.]] Mu 2015, yalondebwa okukulembera mu ffirimu y'okuyamba eya Twaweza emannyikiddwa nga ''[[Situka]]'' ngali ne [[Hellen Lukoma]].<ref>http://bigeye.ug/photos-bayimba-takes-situka-movie-to-mbale/</ref> Akoze ku ffirimu eziwerako omwali ne ''Divizionz''.<ref>https://variety.com/2008/film/reviews/divizionz-1200472176/</ref>
Bobi Wine alina pulogulaamu eri ku bulamu bwe eragibwa ku ttiivi eyatumibwa 'The Ghetto President'<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://chano8.com/the-ghetto-president-reality-show-begins-airing-tonight/ |access-date=2022-11-28 |archive-date=2022-05-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518071646/https://chano8.com/the-ghetto-president-reality-show-begins-airing-tonight/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gy'eby'obufuzi ==
Mu Mwezi ogwokuna mu 2017, Kyagulanyi yalangirira nga bweyali agenda okwesimbawo ku ky'obubaka bwa paalamenti mu kulonda okwali mu konsitituweensi ey'obuvanjuba bw'e Kyadondo mu kulonda okw'okuddibwamu. Okutambula kwe okw'e nju ku nju ng'akola kakuyege w'okunoonya akalulu ky'asikiriza abantu mu [[Uganda]] n'ebweru w'eggwanga.<ref name="Pol"/><ref>https://www.bbc.com/news/live/world-africa-39261833</ref> Yawangula okulonda kuno ng'akubidde wala abaali bamwesimbyeko okwali: Sitenda Sebalu ow'ekibiina ekifuga ekya [[National Resistance Movement]] (NRM) ne Apollo Kantinti ow'ekibiina ekisinga okuvuganya ekya [[Forum for Democratic Change]] (FDC).<ref name="In">https://web.archive.org/web/20170711202642/http://www.theeastafrican.co.ke/news/Ugandan-pop-star-Bobi-Wine-sworn-in-as-lawmaker/2558-4010194-w5nxspz/index.html</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.the-star.co.ke/news/2017/06/29/ugandan-mucisian-bobi-wine-wins-kyadondo-mp-seat_c1588411 |access-date=2022-11-28 |archive-date=2018-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181020155851/https://www.the-star.co.ke/news/2017/06/29/ugandan-mucisian-bobi-wine-wins-kyadondo-mp-seat_c1588411 |url-status=dead }}</ref><ref>https://web.archive.org/web/20170716010252/http://www.theeastafrican.co.ke/news/2558-4016126-2pdq28/index.html</ref>
Mu 2018, Kyagulanyi yeeyongera okufuna ettutumu, ng'ayita mu kuyamba ku baali beesimbyeyo [[By-election|okujuza ebifo ebyali tebiriimu babikiikirira]] ng'akolera abaali beesiimbyeewo kakuyege nebakuba abaali beesiimbyeewo nga bagidde mu NRM ne FDC.
=== Ebyali mu by'akalulu ka Arua ak'okujjuza ekifo ekitalimu mukiise ===
Nga 14 Omwezi ogwomunaana mu 2018, abawagizi b'omubaka wa paalamenti eyajja ku bwa namunigina nga talina kibiina [[Kassiano Wadri]] kigambibwa baasiikiriza ne balumba oluseregende lw'emmotoka za pulezidenti Museveni mu kabuga k'omubukiika ddyo bwa [[Arua]] okuliraana [[Gulu]]. Emmotoka ya Museveni baagikuba amayinja, nekireetawo obutabanguko wakati wa ab'ebyokwerinda n'abaali beekalakaasa.<ref>https://www.pmldaily.com/news/2018/08/you-will-pay-museveni-lashes-at-bobi-wine-wadri-over-arua-chaos.html</ref> Oluvannyuma, Kyagulanyi, eyali asinga okwogerera Museveni amafuukuule yakyasanguza ng'ayita ku mikutu gye gimukwanira wala nga poliisi bweyali ekubye amasasi ku mmotoka ye ng'egenderedde, n'etta ddereeva we. Kyagulanyi yali akakasizza obuwagizi bwe eri Wadri eyali avuganya oyo Museveni gweyali ataddewo mu butongole mu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.sde.co.ke/article/2001291861/uganda-mp-bobi-wine-missing-as-driver-is-shot-dead-by-police |access-date=2022-11-28 |archive-date=2018-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927002736/https://www.sde.co.ke/article/2001291861/uganda-mp-bobi-wine-missing-as-driver-is-shot-dead-by-police |url-status=dead }}</ref> Museveni mu lujjudde yanenya Bobi wine ku byaliwo.
Kyagulanyi yakwatibwa nga 15 ogwomunaana mu 2018 ng'avunaanibwa olw'okubeera n'eby'okulwanyisa ebitaali mu mateeka wamu n'okukunga obweguguungo,<ref>https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483629/bobi-wine-wadri-charged-treason</ref> oluvannyuma yaleetebwa mu maaso g'ekkooti y'amaggye, n'avunaanibwa n'abaali baleteddwa egulo lumi olunaku olwaddako. Amawulire ga ''[[The Times]]'' gaafulumya nga Kyagulanyi bweyali alabika ng'eyali akubiddwa nga tanatwalibwa mu kkooti.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/The_Times</ref> Loodi Meeya wa Kampala [[Erias Lukwago]], munamateeka y'abadde akiikirira ababaka ba palamenti ababeera bakwatiddwa nebagalirwa mu makomera yagamba obulamu bwa Kyagulanyi embeera gyebwalimu yali yeeralikiriza, nga yali yeetaaga obujanjabi obw'omunambiro.<ref>https://ntv.nation.co.ke/news/2720124-4718048-yf32tn/index.html</ref> Gavumenti eyongedde okwegaana ebigambibwa okuba nga yali yamutulugunya. [[Kizza Besigye]] eyali akulira oludda oluvuganya yayita olukungaana lw'abanamawulire mweyasabira okuteebwa kw'ababaka abaali baakwatibwa.<ref name="jazeera">https://www.aljazeera.com/news/2018/08/bobi-wine-arrest-uganda-180822144356189.html</ref>
Obwegugungo bwebwatandika okweyongera mu Uganda nga busaba okuteebwa kwa Kyagulanyi, nekituuka n'okwongera ebugumu mu byali byogerwako mu palamenti ya Uganda, abasala emisango mu Uganda bagyayo byebaali bajuza nga byebavunaana Kyagulanyi omulundi ogw'okubiri gweyali alabiseeko mu kkooti y'amaggye gyebakirizaamu abantu nga 23 Ogwomunaana mu 2018. Abasala emisango baalaga nga bwebaaliu bagenda okufuna byebamuvunaana mu kkooti y'abantu babulijjo okusobola okuwozesa omubaka wa palamenti.<ref>https://www.standardmedia.co.ke/article/2001293078/uganda-drops-charges-against-bobi-wine</ref> Ng'amazze okuteebwa, Kyagulanyi yaddamu n'akwatibwa nebamuvunaana mu kkooti y'abantu babuliijo olw'okulya munsi ye olukwe<ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-45282125</ref> Mu Gwomwenda mu 2018, Kyagulanyi, yateebwa ng'alindirira kuwozesebwa era n'atambula okugenda mu Amerika okujanjabibwa ebiwundu byeyali yafuna bweyali akwatiddwa n'agalirwa mu kkomera.<ref name=":2">https://www.theguardian.com/world/2018/sep/02/pop-star-politician-bobi-wine-reaches-us-after-uganda-torture</ref> Gavumenti ya Uganda yawera abawagizi bbe okukola enkungaana ez'ekika kyonna okuviira ddala kulunaki lweyali atereddwa, n'okutuusa kulunaku lweyali agenda okukomawo ng'ava mu Amerika.<ref name=":2" /><ref name=":3">https://www.cnn.com/2018/09/19/africa/bobi-wine-returns-after-treatment-intl/index.html</ref> Oluvannyuma yayogerako eri abawagizi bbe mu lukungaana lwebaaliko wabweru w'amakaage bweyali akomyewo mu Uganda nga 20 Ogwomwenda mu 2018.<ref>https://www.theguardian.com/world/2018/sep/20/uganda-pop-star-politician-bobi-wine-returns-us</ref>
Mu Gwomunaana mu 2019, Kyagulanyi yavunaanibwa ogw'okwagala okumalako mirembe okunyiza ssaako n'okweyisa ku pulezidenti Museveni mungeri embi, webaali mu [[Arua (disitulikit)|Arua]] mu mwaka ogwali guyise.Okuvunaanibwa kwajja olunaku lumu oluvannyuma lw'okufa kwa Ziggy Wine, munayuganda mune eyali omuyimbi ng'era mwesiimbu eri Museveni, eyawambibwa abantu abatamannyikibwa nebamutulugunya.<ref>https://www.dw.com/en/ugandas-bobi-wine-charged-with-annoying-the-president/a-49922185</ref><ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-49247860</ref>
=== Okwegugunga nga bawakanya emisolo egyali gitereddwa ku mikutu gimukwanira wala ===
Nga 22 Ogwokuna mu 2019, Kyagulanyi yakwatibwa nebamugalira bweyai ayagala okugenda ku kivulu ekyali kitegekeddwa mu baala ly'obwa nnanyini erimu mu bukiika kkono bwa Kampala, ekyasazibwamu poliisi.<ref>https://www.theguardian.com/world/2019/apr/22/uganda-police-detain-bobi-wine-fire-teargas-fans</ref> Baali bamulumiriza okubeera nga yakulembera okwegugunga mu kibuga mu mwaka ogwali guyise nga tafunye lukusa kuva eri poliisi; tokwegugunga kuno kwaliwo nga kuwakanya omusolo ogwali gutereddwa ku mikutu gimukwanira wala egyatandika mu Gwomusanvu mu 2018.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/2018-07-11-bobi-wine-leads-ugandans-in-protest-against-social-media-tax/</ref><ref name="aljazeera">https://www.aljazeera.com/news/2019/04/ugandan-pop-star-opposition-mp-bobi-wine-arrested-190429153709250.html</ref> Nga 29 Ogwokuna mu 2019, bweyali agenda ku woofiisi ezikola ku by'okunoonyereza ku bumennyi bw'amateeka n'obuzi bw'emisango mungeri y'okuwa okuyitibwa kwe ekitiibwa n'okwogera ku by'okusazaamu ekivulu, Kyagulanyi neera baddamu nebamukwata era nebautwala mu kkooti ya Buganda Road, gyeyavunaanibwa okugaana okusa ekitiibwa mi mirimu gy'eggwanga n'amateeka era nebamusindika mu [[Luzira Maximum Security Prison|komera e Luzira o]]<nowiki/>kutuusa bweyagibwayo ng'alindirira kuwuliriza kuwozesebwa kwe nga 2 Ogwokutaano. Mu byayogerwa olunaku oluddako, [[Amnesty International|ekibiina ky'ensi yonna ekirwana okulaba nga kikuuma eddembe ly'abantu]], ky<nowiki>'asaba okuteebwa kwe mu bunaambiro, era nekikubiriza gavumenti ya Uganda ''okulekeraawo okukozesa mungeri eswaza okugezaako okusirisa oyo abeera agivumirira''</nowiki>."<ref>https://www.amnesty.org/en/latest/news/2019/04/uganda-detention-of-bobi-wine-is-a-shameless-attempt-to-silence-dissent/</ref> Kulunaku lw'okuwozesebwa, lwakolebwa [[Video conferencing|ku lukungaana olwali olwa vidiyo]] nga lwerwasokera ddala mu byafaayo by'amateeka ga Uganda, Kyagulanyi yakirizibwa okuteebwa, nga warindirira okuwozesebwa era n'ateebwa okuva mu kkomera, wabula ng'ekkooti yamuwera okubeerako okwegugunga kwonna kw'ategeka nga tekuli mu mateekawith the court also arring him from holding unlawful demonstrations.<ref>https://www.theeastafrican.co.ke/news/ea/Ugandan-court-grants-Bobi-Wine-bail/4552908-5097530-qmi8ysz/index.html</ref>
=== Okulonda kwa pulezidenti mu 2021 ===
Nga 24 Ogwomusanvu mu 2019, Kyagulanyi yalangirira nga bweyali agenda okwesimbawo mu ku londa kwa bonna ku bwa pulezidenti mu 2021.<ref>https://www.voanews.com/africa/ugandas-bobi-wine-formally-announces-presidential-bid</ref> Nga 22 Ogwomusanvu mu 2020, yalangirira nga bweyali yeegase ku kibiina ky'eby'obuvuzi ekimannyikiddwa nga [[National Unity Platform]], era n'alondebwa okubeera pulezidenti wakyo era eyali agenda okukikwatira bendera ng'agenda okwesimbawo ku bwa pulezidenti bwa Uganda mu kulonda kwabonna okwali kugenda okubeerawo mu Gwokubiri mu 2021.<ref>https://www.softpower.ug/2021-polls-bobi-wine-to-run-for-presidency-under-national-unity-platform-political-party/</ref> Kyagulanyi yali alondeddwa okwesimbawo mu woofiisi eyali esinga okubeera eyawagulu ey'okubeera pulezidenti nga 3 Ogwokuminoogumu mu 2020. Mu kaseera katono nnyo nga bamazze okumulonda, Kyagulanyi yakwatibwa poliisi y'amaggye.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=rUETRakzDic</ref>
Nga 6 Ogwekuminoogumu mu 2020, yatongoza byeyali agenda okukola bweyali mu kakuyege e [[Mbarara]] mu bugwanjuba bwa Uganda nga bweyali agenda okwesimbawo oluvannyuma lw'abadukanya eggwanga okuyimiriza ekibiina kye ekya NUP webotolooza woofiisi zabwe ne poliisi wamu n'amaggye, nebamulemesa okutongoreza eyo byeyali agenda okukola nga bwebaali bakitegese.<ref>https://web.archive.org/web/20210120030502/https://www.fastobserver.com/2020/11/bobi-wine-to-unveil-manifesto-in.html</ref>
On 11veOgwekuminoogumu mu, Ssentamu was yakaatibwa mu disitulikiti y'e Luuka mu buvanjuba bwa Uganda n'agalirwa ku poliisi y'e Nalufenya mu [[Jinja (disitulikit)|Jinja]] okumala enaku satu. Okusinziira ku lupapula lw'amawulire olwa 'Daily Monitor', "Poliisi yawayiriza Omukulu Kyagulanyi olw'okubeeta n'abawagizi abasoba mu 200 abaali bakiriizbwa akakiiko akavuunaanyizibwa ku by'okulonda mu Uganda okusobola okutangira okusaasaana kwa Covid-19."<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bobi-wine-arrested-in-luuka-3202494</ref>
His aatibwa kwe kwavirako okwekalakaasa okwali kwetoloodde eggwanga lyonna nadala mu bitundu bya la, Masaka, Jinja, Mukono, Mbale ne Wakiso. Wadde nga poliisi ya Uganda yali ekikatiriza nti abantu 54 beebaali batiddwa, abalwanirizi b'eddembe ly'abantu baali bagamba omuwendo gwalinya ngera kusuka mu bantu 100 abaali batemuddwa nga n'abalala baafuna ebisago.
Abantu abasuka 2000 beebakwatibwa nebagarirwa mu kkomera mu bwegugungo obwali buyitiridde.<ref>https://www.washingtonpost.com/world/africa/uganda-protests-bobi-wine/2020/11/20/efe106ec-2aa6-11eb-9c21-3cc501d0981f_story.html</ref><ref>https://apnews.com/article/bobi-wine-kampala-health-elections-coronavirus-pandemic-5e0f669f868431ace6102162b7fa4e8a</ref>
Omukuumi wa Wine, Francis Senteza yatibwa nga 27 mu Gwekumineebiri mu 2020, oluvannyuma lw'okutomerwa ekimmotoka kya poliisi y'amaggye. Yalumbibwa bweyali agezaako okutwala munamawulire eyali alumiziddwa n'omukka ogubalagala mungeri embi ennyo mu bukuubagano obwaliwo mukusooka wakati poliisi n'ekibinja ky'abawagizi ba Bobi Wine.Munamawulire omulala yafuna ebisago munsonga eno.<ref>https://www.aljazeera.com/news/2020/12/27/uganda-bobi-wine-says-bodyguard-kill-in-election-violence</ref>
Nga 16 Ogwolubereberye, akakiiko akavunaanyizibwa ku by'okulondesa mu UIganda kaalangirira nga Museveni bweyali awangudde okulonda n'obululu 58,6 ku 100. Wine yagaana okukiriziganya neebyali bivudde mu kulonda kuno, ng'agamba kwekukyasinze okubeera nga tekwali kwesiimbu mu byafaayo bya Uganda.<ref>https://www.aljazeera.com/news/2021/1/16/ugandas-museveni-declared-winner-of-presidential-election</ref>
Wine yagalirwa mu maka gge nga takirizibwa kutambula nga 15 Ogwolubereberye, akaseera katono nnyo oluvannyuma lw'okusuula akalulu kke ak'okulonda kwa bonna ak'obwa pulezidenti. Amaggye geetoloola amaka gge nga tegakiriza muntu yenna kuyingira oba kufuluma okumala enaku ezaali ziwerako, wadde Wine y'agamba nga ng'emere bweyali emuweddeko. Omubaka wa Amerika mu Uganda, [[Natalie E. Brown]] yali takirizibwa kukyalira wadde okumulekera emere, kuba amagye gaali gaziyiza okuseregendde lw'emmotoka zze.<ref>https://www.cnn.com/2021/01/19/africa/us-embassy-uganda-wine-intl/index.html</ref> Wine yateebwa nga 26 Ogwolubereberye oluvannyuma lwa kkooti ya Uganda enkulu okulagira ebitongole by'eby'ekwolinda okukomekereza okugalirwakwe mu nnyumba.<ref>https://www.cnn.com/2021/01/26/africa/bobi-wine-free-house-arrest-intl/index.html</ref> Nga 1 Ogwokubbiri, Wine yawakanya okulonda kwa 2021 mu kkooti, naye oluvannyuma yalagira banamateeka bbe okugyayo omusango ng'agamba abalamuzi baali bagenda kugusala mungeri etaali neesiimbu, oluvannyuma lw'omulamuzi omukulu okulabibwako mu bifannanyi ne pulezidenti Museveni, eyali agenda okukiikiriza ekibiina ekyali kiwawabibwa mu kkooti.
== Emirimu gy'okuyamba abantu ==
Kyagulanyi ayambye pulojekiti ez'enjawulo ezitereddwa munkola okuyamba okulakulanya embeera y'abaavu.<ref name="Good" /> Mu 2012, yatandika kakuyege kw'okutumbuula okwongera okulongoosa amalwaliro okwabuli kiseera, eby'obuyonjo, okukungaanya kasasiro oba obutamu mansa buli wamu n'okunaaba engalo okusobola okwewala enddwadde.<ref name="Clean">https://www.youtube.com/watch?v=7LbIBheR83c</ref> Vidiyo y'okumukutu gwa [[YouTube]] okuva mu Gwomwenda mu2012 eraga nga yeegase ku Loodi meeya wa Kampala [[Erias Lukwago]] mu kulongoosa Kamwookya, enzigota z'omulirwaano Kyagulanyi gyeyakulira.<ref name="Clean" /> Omwaka gwegumu, yawaayo ssente z'okuzimba kabuyonjo n'omukutu oguyaba okutambuza amazzi mu Kisenyi II, enzigota za Kampala olupapula lwa [[New Vision (newspaper)|''New Vision'']] lwerwanyonyola okubera nga lwali lujudde obucaafu, obuzimbe obwazimbibwa obubi nga mubeeramu abantu abaavu, eby'obulamu obuyonjo nga bubi nga tebalina na buyambi bumala." Kyagulanyi yanyonyola nti yasalawo okukwata ku pulojekiti eno kubanga bano bantu bbe, nga wadde n'agenda wa, gano gajja kusigala nga ge makaage "<ref name="Good" />
Akubye ne kakuyege w'okulwanyisa omusujja gw'ensiri, ng'alina byeyawaayo mu ddwaliro lya Nakasongola Health Centre, wamu n'okulaga ebijuliziddwa eri obulwadde buno mu nnyimba zze.<ref name="Mom">http://bigeye.ug/bobi-wine-campaign-malaria/</ref>
Mu Gwomunaana mu 2013, Kyagulanyi yakyalira enkaambi y'abanoonyi boobubuddamu mu [[Bundibugyo District|disitulikiti y'e Bundibugyo]] ng'ali n'abakiise okuva mu kitongole ekyamba abaana ekya [[Save the Children]], [[UNHCR]], n'ekya [[Red Cross]], tokuwaayo ssenye n'ebikozesebwa.<ref>http://bigeye.ug/bobi-wine-in-bundibugyo-charity-drive/</ref> Mu mwezi ogwaddako, yatumibwa omubaka eyali amannyi eky'ekizadde aba Twaweza, ekitongole ky'obwanakyewa ekiteeka esira ku byenjigiriza n'okwenyigiramu kw'abanaansi mu [[East Africa|Buvanjuba bwa Afrika;]] obubaka bwe mu nkolagana eno bwali bwakutumbuula omuzadde ow'obuvunaanyizibwa era afaayo eri abawagizi bbe abanayuganda. Mu kagyojigyoji w'ebibuuzo gweyabuuzibwa ku bikwatagana ku pulojekiti eno, yagamba nti, " eby'enjigiriza byebisobola okukyuusa entambula y'eggwanga era ng'omuyimbi ate nga taata, nzikiriza nti tusobola okuleetawo enkyuka kyuka mu by'okuyigiriza bw'abaana bafe."<ref name="Ed">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1332863/bobi-wine-appointed-parenting-ambassador#.VFNm8mzeZTQ.mailto</ref>
Mu 2014, Kyagulanyi yatuumibwa omubaka wa kakuyege eyali ow'okutaasa abaana ku lwabuli ombu, nga yeegata ku ttiimu y'abanayuganda abayimbi 14 abaakwata oluyimba olw'enjawulo ne vidiyo eyali ekwata ku by'okuzaalisa wamu n'eby'obulamu bw'abaana. Abayimbi abalala abaali mu vidiyo eno kwaliko; [[Jose Chameleone]], Radio ne Weasel, abakola ekibiina kya [[Goodlyfe Crew]].<ref>https://web.archive.org/web/20180825002910/https://everyone.savethechildren.net/articles/leading-music-artists-produce-new-campaign-song-uganda</ref> Kyagulanyi ne mukyala we Barbara batambudde amalwaliro mangi okwetoloola Uganda omubadde [[Nakaseke Hospital|eddwaliro ly'e Nakaseke,]] nga basisinkana abazaalisa n'abavunaanyizibwa ku by'obulamu okusobola okubunyisa kakuyege ono mu bantu.<ref name="Mom" /> Taasa abaana yamutwala mu bitundu ebirala ng'atambuza kakuyege ono omwali, ekifo ky'abanoonyi boobubuddamu ekya [[Nyumanzi Refugee Settlement]] mu Bukiika ddyo bwa Bugwanjuba bwa Uganda ku lw'abantu ba Sudan y'omu Bukiika kkono.<ref>http://www.newvision.co.ug/news/655590-bobi-wine-thrills-south-sudanese-refugees.html</ref>
Esaawa eno, Bobi Wine yemuyima w'ekitongola ky'obwa nakyewa ekivunaanyiziba ku by'abawala n'abaana abazaala nga bato ekiyitibwa 'Caring Hearts Uganda', ekyatandikibwawo mukyala we Barbie Kyagulanyi. [https://web.archive.org/web/20221128175020/https://www.caringheartsuganda.org/about-us/#:~:text=About%20Us,health%20in%20its%20early%20stages Ebikwata ku Caring Hearts Uganda - ekitongole ekitafa ku bya kukola magoba ku lw'ensonga z'obulamu bw'abakyala mu Uganda .] Endaga ya Bobiwine eyalina okubeerawo nga 8 Ogwekumi mu 2022 yasazibwamu gavumenti ya UNITED ARAB EMIRATES olw'ensonga ezitategerekeka, bweyali yakatuuka yakwatibwa n'agalirwa ku kisaawe ky'e Dubai eky'ennyonyi okumala esaawa 10, wabula oluvannyuma yateebwa n'ayogerako eri abawagizi bbe, okwongerwayo kw'olulaga luno kwali kutegeeza nti banayuganda abaali bakonkomalidde mu United Arab Emirates baalina okukomezebwawo mu ggwanga lyabwe.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://timesuganda.com/bobi-wine-show-in-dubai-is-cancelled/ |access-date=2022-11-28 |archive-date=2022-10-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221014040519/https://timesuganda.com/bobi-wine-show-in-dubai-is-cancelled/ |url-status=dead }}</ref> https://mobile.twitter.com/HEBobiwine/status/1578697821850476544<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://celebpatrol.com/confirmed-bobi-wines-show-in-dubai-cancelled-he-reveals-why/ |access-date=2023-06-27 |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207112717/https://celebpatrol.com/confirmed-bobi-wines-show-in-dubai-cancelled-he-reveals-why/ |url-status=dead }}</ref>
== Obutakaanya ==
Kyagulanyi ayogera butereevu ewatali kwekwekerera ku bikwatagana ku by'obufuzi n'ebeera y'abantu mu Uganda, ekiretawo obutakaanya.Okutuusa mu Gwolubereberye mu 2019, yalina obutakaanya obwali tebukoma ne munayuganda mune omuyimbi [[Bebe Cool]], ayimbye mu kuwagira pulezidenti Museveni ne NRM, ng'ate Kyagulanyi abadde mu kuwagira oludda oluvuganya.<ref name="bigeye.ug">http://bigeye.ug/bebe-cool-fans-forsake-him-over-politics-and-join-bobi-wine/</ref><ref name="bigeye.ug"/>
Mu Gwomusanvu mu 2014, kyalangirirwa nti Kyagulanyi yali wakuyimbira mu Bungereza mu kifo ekiyitibwa [[The Drum (Arts Centre)|The Drum Arts Centre]] mu Birmingham ne [[Troxy]] mu London.<ref>http://www.pinknews.co.uk/2014/07/24/anti-gay-ugandan-singer-due-to-perform-in-birmingham-and-london</ref> Kino kyaletera okukiwera olw'ebigambo byeyali akozesa nga byogera ku buli bwebisiyaga.<ref>http://chimpreports.com/?p=551</ref> Ebifo byombi byasazaamu okulabikako kwa Kyagulanyi.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gaystarnews.com/article/%E2%80%98burn-gays%E2%80%99-rapper-axed-uk-venues290714 |access-date=2023-06-27 |archive-date=2022-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220815105138/https://www.gaystarnews.com/article/%E2%80%98burn-gays%E2%80%99-rapper-axed-uk-venues290714/ |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.birminghammail.co.uk/news/midlands-news/drum-arts-centre-aston-cancels-7525289</ref> Mu kiwandiiko ky'Ogwokutaano mu 2016 ekyali ku mukutu gwa 'Twitter' omwalimu okuwanyisiganya na'aba ULC Monastery LGBTI, ekibiina ky'abakiririza mu diini y'obukatuliki kyatumbuula okuwagira eri aba LGBT, Kyagulanyi yagamba nga bweyali avudde mungeri gyeyali awandiise eri abantu abalya ebisiyaga, naye nga teyalambululula bulungi nti oba endowooza zze eri abali b'ebisiyaga yali ekyuse.<ref>https://twitter.com/ULCMLGBTI/status/735354249186578432</ref>
Mu 2015, Kyagulanyi yalwanirira obwakabaka bwa [[Buganda]] mulujude bwebwali busonda ssente ekintu ekyavumirirwa Sheikh Muzaata n'akyogerako ebigambo ebibi, nekitandikawo olutalo lw'ebigambo.<ref name=":0">http://www.chimpreports.com/bobi-wine-warns-of-war-with-muzaata/</ref> Kyagulanyi ebiseera esinga abadde amannyikiddwa nga ''Omubanda wa Kabaka'' ku lw'engeri gy'ali omwesimbu n'okwagala [[Kabaka of Buganda|Kabaka]] wa Buganda.<ref name="observer">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=17190:bobi-wine-dumped-law-for-music |access-date=2022-11-28 |archive-date=2022-11-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221128175019/https://www.observer.ug/component/content/article?id=17190:bobi-wine-dumped-law-for-music |url-status=dead }}</ref>
n AGwokupa mu 6, wheekyuma kya Uganda kyokka ekiyamba mu kujanjaba obulnadde bwa kookolo e [[Mulago]] mu Uganda bwekyayononeka, Kyagulaunyi yakulemberamu mu kubunyisa obutali bumativu bw'abantu kungeri abakungu gyebalwawo okwanukula kunsonga eno, n'avumirira ne gavumenti okubeera nga tefaayo wekituuka ku by'obulamu bw'abantu, n'avuganya abakulembezze b'eggwanga ku ky'okukozesa obulungi omusolo oguweebwa banaansi.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Mulago-cancer-machine-breaks-down/688334-3150556-mf9f3i/index.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20171030150642/http://mycampusjuice.com/2016/04/11/bobi-wine-to-raise-money-for-cancer-machine/</ref>
Okuyita mu kaseera k'okulonda kwa 2015 ne 2016, Kyagulanyi esira ly'obubaka bwe yaliteeka ku bya kuwagira ndowooza za njawulo.<ref>http://www.howwe.biz/news/entertainment/10661/bobi-wine-has-today-been-interviewed-by-bbc-world-service</ref> Omulanga gwa Kyagulanyi eri abantu gwali gwakakuyege wa kulaba nga gavumenti etereeza eby'obufuzi n'embeera y'abantu mu kulonda kwa 2016, n'ennyimba nga "Dembe", lwaleeta eneeyisa ezitali zimu okuva mu byali byetaagwa mu by'obufuzi bwa Uganda. Mu kaseera kano, [[Uganda Communications Commission|ekitongole kya Uganda ekivunaanyizibwa ku bifulumizibwa ku mpewo]] kyegaana nga bwekyaali kiweze oluyimba lwa "Dembe" okuva ku mikutu gya leediyo.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/UCC-denies-banning-Bobi-Wine-Dembe-song/688334-3020230-x8mwqf/index.html</ref> Oluvannyuma lw'emyezi esatu ng'okulonda kuwedde, omubaka wa Amerika mu Uganda [[Deborah R. Malac]] yayaniriza Kyagulanyi ku kabaga k'abakungu akaali ku kitebe, n'agamba nti ono yali ayambye okukyusa abavubuka b'eggwanga.<ref>http://bigeye.ug/bobi-wine-and-his-wife-hang-out-with-us-ambassador/</ref>
Gavumenti ya Uganda bweyagyako emikutu gimukwanira wala mu kaseera [[2016 Ugandan general election|k'okulonda kwa 2016,]] Kyagulanyi yakoseza gw'obwanannyini ogwa [[virtual private network]] (VPN) okuwanikayo obutali bumativu eri okugalibwawo kw'eby'empuliziganya ku mukutu gwe ogwa 'Facebook' nga bw'alaga nga gavumenti bweyasigala ng'ekozesa emikutu gimukwanira wala gyebaali batandise.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://chano8.com/being-on-social-media-is-an-ultimate-act-of-defiance-bobi-wine/ |access-date=2022-11-28 |archive-date=2018-08-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825002511/http://chano8.com/being-on-social-media-is-an-ultimate-act-of-defiance-bobi-wine/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.facebook.com/www.bobiwine.ug/posts/10154606144658012</ref> Kyagulanyi oluvannyuma yalondebwa ng'omu ku baali bagenda okwogera kunsonga y'eddembe kulunaku lw'okwolesa eddembe [[World Press Freedom Day]] mu Kampala mu Gwokutaana mu 2016.<ref>https://web.archive.org/web/20160506005857/http://chimpreports.com/entertainment/ugandan-artistes-criticize-state-limitation-of-their-expression/</ref> Mu Gwokusatu mu 2016, yalwanirira eddembe lyabanyimbi bane abamuvuganya okwolesa endowooza zaabwe nti Kyagulanyi nga ye taziwagira.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Spare-artistes-from-boycott--Bobi-Wine-appeals-to-Besigye/688334-3110204-3bs28vz/index.html</ref>
Mu Gwomunaana mu 2020, Kyagulanyi yatwalibwa mu kkooti nga bamulumiriza okufulumya obubaka obukyamu, okwewandiisa ng'akoseza ekifannanyi ekitali kikye n'okukosesa ebipapula ebikyamu ebitali bibye.<ref>https://observer.ug/news/headlines/66379-bobi-wine-summoned-by-court-over-altered-date-of-birth</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/news/1526705/ruling-bobi-wine-age-case-september</ref>
Nga 3 Ogwekuminoogumu mu 2020, Kyagulanyi yakwatibwa oluvannyuma lw'abavunaanyizibwa ku by'okulonda bwebamukakasa nga bweyali agenda okwesimbawo mu kulonda kwa bonna okwali kubinda binda Ekiwandiiko ku mukutu gwe ogwa [[Twitter]] kyali kigamba yakwatibwa mungeri y'obutabanguko wabweru w'ekifo webaali bamukakasiriza g'eyali agenda okwesimbawo, nebamuziba amaaso okumala akaseera katono era poliisi n'amaggye negamutulugunya.<ref>https://www.theguardian.com/world/2020/nov/03/ugandan-singer-bobi-wine-arrested-after-confirmation-as-election-candidate</ref>
== Obulamu bwe ==
Bweyali asoma ku [[Makerere University|yunivasite y'e Makerere,]] Kyagulanyi yasisinkana mukyala we, [[Barbie Kyagulanyi|Barbara Itungo,]] nga mubiseera ebya yali muyizi mu [[Sixth form|siniya ey'omukaaga]] ku [[Bweranyangi Girls' Senior Secondary School]]. Embaga yabwe yaliwo mu gwomunaana mu 2011 oluvannyuma lw'emyaka 10 nga babeera bombi, ng'era balina abaana banna.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://chano8.com/barbie-and-children-take-bobi-wine-campaigns-to-another-level/ |access-date=2023-06-27 |archive-date=2018-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815164215/http://chano8.com/barbie-and-children-take-bobi-wine-campaigns-to-another-level/ |url-status=dead }}</ref> Kyagulanyi ne famire ye babeera ku kyalo Magere, mu [[Wakiso District|disitulikiti y'e Wakiso]], 'ng'era akakasa nti bagenda bonna okulima okusobola okufuna emmere, buli wetuba tusobola. Nga kino nkikola kubanga njagala bayige okubeera mubulamu obwabulijjo, ssi ng'obw'omwana w'omuntu omumannyifu."<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1309518/bobi-wine-rough-musician-smooth-father</ref>
Nga 10 Ogwokubiri mu 2015, taata wa Kyagulanyi yafa oluvannyuma lw'okumala akabanga akawanvu ng'atawanyizibwa ekirwadde kya sukaali.<ref>https://web.archive.org/web/20171023120109/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Entertainment/Bobi-Wine-father-passes-on/812796-2619324-i7awa8z/index.html</ref> Ensonga zno n'okuziika kwasikiriza abakungubaze bangi nga muno mwemwali abakungu ba gavumenti ssaako n'abantu abalala abamannyifu.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Politics-Bobi-Wine-father-laid--rest/688334-2622250-9e469c/index.html</ref> Nga wayise omwezi gumu, Kyagulanyi yafulumya oluyimba oluyitibwa "Paradiso", olwalimu obubaka obwali bukubiriza abantu okwesiimiza bazadde baabwe nga bakyali balamu.<ref>https://web.archive.org/web/20180823141842/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Entertainment/Bobi-hosts-fans-at-Paradiso-release/-/812796/2654454/-/format/xhtml/-/9mriec/-/index.html</ref>
== Awaadi ==
=== Awaadi ne by'alondeddwamu ===
=== Engule endala ===
* 2018 [[Africanews]] omuntu asinze mu mwaka<ref>{{Cite web |url=https://www.africanews.com/2019/01/01/uganda-s-bobi-wine-is-2018-africanews-personality-of-the-year// |title=Archive copy |access-date=2023-06-27 |archive-date=2023-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230627194720/https://www.africanews.com/2019/01/01/uganda-s-bobi-wine-is-2018-africanews-personality-of-the-year// |url-status=dead }}</ref>
* 2019 ''[[Foreign Policy]]'' Abalowooza munsi yonna<ref>https://foreignpolicy.com/2019-global-thinkers/</ref>
* 2019 [[Rainbow/PUSH]] Awaadi y'abalwaniridde eddembe ly'abantu munsi yonna<ref>https://www.tuko.co.ke/310073-bobi-wine-receives-prestigious-international-humanitarian-award.html</ref>
* 2019 [[Friedrich Naumann Foundation]] Ekirabo ky'eddembe ku lukalo lwa Afrika<ref>https://www.freiheit.org/pressemitteilung/hon-robert-kyagulanyi-ssentamu-bobi-wine-honoured-freedom-prize</ref>
* 2021 Bobi Wine yalangirirwa aba [https://web.archive.org/web/20230922123612/https://lifestyleuganda.com/janzi-awards-2021-winners/ Janzi Awards] ng'omuyimbi eyali omutandisi w'emirimu eyasinga
* 2022 Ng'ali wamu ne Ronie Matovu afulumya ennyimba, [[Humphrey Nabimanya]] n'aba Bryan Morel Publications, Bobi Wine yaweebwa awaadi ku anna wansi w'anna awaadi y'okulukalo lwa Afrika mu[[Accra]] [[Ghana]].
== Ennyimba ze ==
Ennyimba zze ezigibwa ku [[Spotify|mikutu]].<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Spotify</ref>
; Entaambi
* 2015: ''Bobi Wange''
* 2015: ''Hosanah''
* 2015: ''Kansubize''
* 2015: ''Ontabira''
* 2015: ''Sweet''
* 2018: ''Kyarenga''
; Ennyimba eenyimpi wamu n'empaanvu
* 2015: "Ayagala Mulaasi"
* 2017: "Freedom"
* 2018: "Kyarenga"
* 2019: "Tuliyambala Engule"
* 2020: "Corona Virus Alert"
== Ffirimu z'abaddemu ==
* 2008: ''Divisionz''
* 2010: ''[[Yogera]]''
* 2015: ''[[Situka]]''
* 2016: ''[[Omubanda wakabaka]]''
== Ebujuliziddwa ==
<references />
[[Category:Abaazaalibwa mu 1982]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abayimbi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
1r08mipcp39w7ntyy21q9jlvsuehjh7
Yoweri Museveni
0
7325
63178
60967
2026-07-16T13:55:59Z
Ssenkungu ivan
3840
Nzigyemu obutindo
63178
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Yoweri Kaguta Museveni Tibuhaburwa''' (yazaalibwa nga 15 Ogwomwenda 1944) munnabyabufuzi Omunnayuganda era munnamagye eyawummula, abadde Pulezidenti wa Uganda owoomwenda okutuusa mu kaseera kano okuva nga 26 Gatonnya 1986.<ref>https://nilepost.co.ug/2020/12/21/opinion-open-letter-to-president-yoweri-tibuhaburwa-kaguta-museveni/</ref> Museveni yakulemberamu olutalo lw'omu nsiko ng'ayambibwako munnamagye genero Tito Okello ne genero [[Bale Travor]] olwamaamulako bapulezidenti ba Uganda okwali [[Milton Obote]] ne [[Idi Amin]] bwe yali tannawamba buyinza mu 1986.
Wakati w'emyaka gy'ekyenda ne nga giggwako, Museveni yatenderezebwa amawanga g'abazungu [[:en:New_generation_of_African_leaders|ng'omu ku bakulembeze b'omugigi omupya mu Africa.]] Obukulembe bwa Museveni bubaddemu okwetaba mu ntalo ng'olwa Congo, Olw'e [[Rwanda]], n'entalo endala mu kitundu kya African Great Lakes; okulumbagana eggye lya [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|Lord's Resistance Army eyali mu bukiikakkono bw'eggwanga, ne kireetawo obwetaavu bw'okudduukirira abantu;]] n'okukyusa ssemateeka; okuggyawo ekkomo ku bisanja mu 2005, n'okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bukulembeze bw'eggwanga mu 2017.
Obukulembeze bwa Museveni bwogerwako abawandiisi nga obwannakyemalira oba obutali bwabwenkanya.<ref>https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-658-09216-0_9</ref> Amawulire gonna gabadde gaamaamirwa gavumenti.<ref>https://global.oup.com/academic/product/arbitrary-states-9780198856474?cc=us&lang=en&</ref> Tewabangawo kulonda mu [[Uganda National Cultural Centre|Uganda]] mu myaka amakumi asatu (30) okuva mu mwaka gwa lukumi mu lwenda mu kinaana mu mukaaga (1986) kwali kubadde kwa mazima na bwenkanya. Nga 16 Gatonnya 2021, Museveni yaddamu okulondebwa ku kisanja ekyomukaaga n'ebitundu ataana mu munaana n'obutundu mukaaga ku buli kikumi (58.6%), wadde nga waaliwo obutambi bungi n'ebyogerwa ku kuwamba bbookisi z'obululu, ebifo ebironderwamu ebisukka ebikumi ebina (400) ng'abalonzi bonna baalonda, n'okutyoboola eddembe ly'obuntu. Museveni gye buvuddeko yalemera ku ky'okuwummula; okusinziira ku muwabuzi wa Pulezidenti, Museveni tayagala kubeera mukulembeze ku myaka kinaana (80%).<ref>https://chimpreports.com/is-museveni-retiring-in-2026/</ref> Museveni yasembeddwa omumyuka wa Pulezidenti okwesimbawo ku bwapulezidenti mu kulonda kwa 2026.<ref>https://www.independent.co.ug/vp-alupo-ministers-endorse-musevenis-2026-candidature/</ref>
== Obuto bwe n'okusoma ==
Museveni yazaalibwa abazadde Mzee Amos Kaguta (1916–2013), omulaalo n'omukyala Esteri Kokundeka Nganzi (1918–2001, nga 15 Ogwomwenda 1944 e [[Rukungiri]]. Ava mu ggwanga ly'Abahima mu bwakabaka bwe Mpororo (nga kati kitundu ku Ankole).
Okusinziira ku [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], taata wa Museveni, Amos Kaguta, yali musirikale mu magye ga [[:en:King's_African_Rifles|King's African Rifles]] mu ssematalo owookubiri. Yali mu kibinja eky'abajaasi ekirwanyi ekyomusanvu. Noolwekyo Yoweri bwe yazaalibwa, abenganda ze baagambanga nti, "Taawa we yali mu-seven" (ekiteega “mu kyomusanvu”). Eno y'engeri gye yafunamu erinnya Museveni.
Oluvannyuma famire ye yasenguka n'egenda e [[:en:Ntungamo|Ntungamo]], mu bukulebeze bw'Abafuzi b'amatwale abangereza mu Uganda. Museveni yasomera ku masomero okuli Kyamate Elementary School, [[:en:Mbarara_High_School|Mbarara High School]], ne Ntare School ng'eno gye yasomera emisomo gye egya pulayimale ne sekendule. Era yasomerako ku ssettendekero ya [University of Dar es Salaamhttps://en.wikipedia.org/wiki/University of Dar es Salaam University of Dar es Salaam] mu [[Tanzania]] ku kusoma kwe okw'eddaala erya waggulu. Yasoma byanfuna na byabufuzi. Ssetttendekero eno mu kaseera kano ye yali entabiro ya bamwoyogwaggwanga ku ssemazinga wa Africa n'endowooza z'ebyobufuzi ez'ekinnammakisi. Bwe yali akyali ku ssettendekero, yatandikawo ekibina kya [[:en:University_Students'_African_Revolutionary_Front|University Students' African Revolutionary Front]] nga kye kali entabiri y'abayizi abalwanirira eddembe ly'obuntuera n'akulemberamu abayizi okugenda mu lutuula lwa FRELIMO-olwatuula mu Portuguese Mozambique gye baafumira okutendekebwa mu by'amagye. Mu kusoma ng'akolokota endowooza z'muzungu, [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]], n'abalala, Museveni yawandiika ekitabo ku ngeri y'okuteekamu ebirowoozo bya [[:en:Frantz_Fanon|Frantz Fanon]] mu nkola mu kuleetawo enkyukakyuka ku 's ideas on revolutionary violence to post-colonial Africa.
== Omukululo gwe ==
=== 1971–1979: Eggye lya Front for National Salvation n'oggyako kwa Amin ===
Amagye agaali tegakkiriziganya ne Amin gaalumba Uganda nga gava e [[Tanzania]] mu Gwomwenda gwa 1972 wabula ne gatasobola. Mu Gwekkumi, [[Tanzania]] ne Uganda zaateeka omukono ku ndagaano ya Mogadishu Agreement eyagaana abayeekera okusinziira mu ggwanga lya Tanzania okulumba Uganda.<ref>https://books.google.com/books?id=9JKdBAAAQBAJ&pg=PT18</ref> Museveni yava mu baali bavuganya gavumenti ab'amaanyi n'atandikawo eggye lya Front for National Salvation mu 1973. Mu Gwomunaana gw'omwaka gwe gumu, yawasa [[Janet Museveni|Janet Kainembabazi]].<ref>http://allafrica.com/stories/201005240504.html</ref>
Mu Gwekkumi gwa 1978 amagye ga Uganda gaalumba Kagera Salient mu bukiikakkono bwa Tanzania, ekyatantikawo olutalo wakati wa [[:en:Uganda–Tanzania_War|Uganda ne Tanzania.]] Pulezidenti wa Tanzania Julius Nyerere yalagira eggye lya Tanzania People's Defence Force (TPDF) okulumba wamu n'okukunga bannayuganda abaali batawagira Amini okulwanyisa gavumenti ye. Museveni yasanyukira nnyo enteekateeka eno. Mu Ntenvu wa 1978 Nyerere n'amagye ge beegatta ku Museveni mu kibinja kya Silas Mayunga.<ref>https://books.google.com/books?id=nujsAAAAMAAJ</ref>
=== 1980–1986: Olutalo lwa Uganda olw'ekiyeekera ===
==== Obote II n'eggye lya National Resistance Army ====
Oluvannyuma lw'okumaamulako Amin mu 1979 n'okulonda okwawakanyizibwa ennyo okwakomywawo [[Milton Obote]] mu buyinza mu 1980, Museveni yakomawo mu Uganda n'abawagizi be okusobola okufuna obuwagizi mu byalo mu bitundu by'obukiikakkono n'obukiikakkonovvanjuba okusobola okutandikawo eggye lya [[:en:Popular_Resistance_Army|Popular Resistance Army]] (PRA). Olwo baateekateeka olutalo ku bukulembeze bwa Obote obwokubiri (Obote II) n'amagye ge agaalina ebyokulwanisa aga Uganda National Liberation Army (UNLA). Obulumbaganyi bwatandika n'okulumba enkambi y'amagye mu disitulikiti y'e Mubende mu kitundu ky'omu masekkati ga Uganda nga 6 Ogwokubiri 1981. Oluvannyuma , eggye lya PRA lyegatta ku kibinja ekirwanyi eky'eyaliko Pulezidenti [[:en:Yusufu_Lule|Yusufu Lule, ekya]] Uganda Freedom Fighters, okutondawo eggye lya National Resistance Army (NRA) nga kye kyali ekiwayi kyalyo eky'ebyobufuzi, [[National Resistance Movement]] (NRM). Ebibinja by'abayeekera ebibiri, ekya [[:en:Uganda_National_Rescue_Front|Uganda National Rescue Front]] (UNRF) n'ekyali ekya Uganda National Army (FUNA), byenganga amagye ga Obote. Eggye lya FUNA lyatandikibwawo mu bitundu bya [[:en:West_Nile_sub-region|West Nile]] mu bantu abaali batawagirwa Amin.<ref>http://www.c-r.org/accord/uganda/accord11/theconflict.shtml</ref>
Eggye lya NRA/NRM lyateekawo enteekateeka ya ssemasonga ekkumi "Ten-point Programme" nga ze zaali ezookukolebwako gavumenti eyali eddako, omwali: demokulasiya, ebyokwerinda, okuzzawo obumu mu bantu mu ggwanga, okulwanirira obwetwaze bw'eggwanga, okussaawo ebyenfuna ebiganyula buli munnansi era eby'olubeerera; okutumbula obuweereza eri abantu; okumalwo obuli bw'enguzi n'okukozesa obubi obuyinza; okumalawo obutali bwenkanya; okukolagana n'amawanga amalala agali ku ssemazinga wa Africa n'ebyenfuna ebyalina okubeeramu abagagga ennyo wamu n'ebyo ebirumiriwa abantu ba bulijjo.<ref>http://www.c-r.org/accord/uganda/accord11/profiles.shtml</ref>
Ekitongole ekikessi ekya [[:en:Central_Intelligence_Agency|Central Intelligence Agency]] nga kisinziira ku bibalo bya ''World Factbook'' kiteebereza nti obukulembeze bwa Obote bwali buvunaanyizibwa ku kufa kw'abantu ba bulijjo abasukka emitwalo ekkumi (100,000) okwetooloola Uganda. civilian deaths across [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/uganda/ |title=Archive copy |access-date=2022-11-20 |archive-date=2021-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213104751/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/uganda/ |url-status=dead }}</ref>
==== Endagaano y'e Nairobi eya 1985 ====
Nga 27 Ogwomusanvu 1985, okweyawulamu mu gavumenti y'ekibiina kya Uganda People's Congress kyasobozesa eyali omuduumizi w'amagye gya Obote, Loteenanti- Genero Tito Okello , eyali Omukyoli okuwamba obuyinza. Museveni ne NRM/NRA baali banyiivu nnyo nti enkyukakyuka gye baali balwaniridde okumala emyala ena (4) yali "eyingiriddwa" eggye lya UNLA, kye baalaba nga waaliwo nnyo okutyoboola eddembe ly'obuntu mu bukulembeze bwa Obote II.<ref>https://www.jstor.org/stable/161322</ref>
Wadde nga waaliwo okukkiriziganya, wabula, eggye lya NRM/NRA oluvannyuma lyakkiriziganya enjogerezeganya ez'emirembe n'ekibinja ekyakulemberwamu Pulezidenti wa Kenya President Daniel arap Moi. Enjogerezeganya ezaakulungula ebbanga okuva nga 26 Ogwomunaana okutuuka nga 17 Ntenvu, The talks, which lasted from 26 August to 17 December, zaaleetawo akaseera ak'eddembe era okulwana ne kusirika amangu ddala. Endagaano ey'enkomeredde yateekebwako omukono e Nairobi, nga yateeka essira ku kuteeka wansi ebyokulwanyisa, okuggya amagye mu [[Kampala]], okugatta amagye ga NRA n'aga gavumenti, okuteeka obukulembeze bw'ekibinja ky'abayeekera ekya NRA ku kakiiko k'amagye. Bino tebyatuukirizibwa.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/The_Times</ref>
==== Olutalo lw'e Kampala ====
Bwe yali yeetabye mu njogerezeganya ezeemirembe, Museveni yali ateebereza amagye ga Genero Mobutu Sésé Seko owa Zaire okwetabya amagye ga Zaire mu kuyambako amagye ga munnamagye Okello okuvuunika gavumenti. Wabula, nga 20 Gatonnya 1986, enkumi n'enkumi z'amagye agaali amawulize eri Amin nga gayambibwako amagye ga Zaire gaayingira mu Uganda. Amagye gano gaayingrawo oluvannyuma lw'okutendekebwa okwekyama mu Zaire okuva mu kusaba okwali kukoleddwa Okello ennaku kkumi emabega.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/The_Guardian</ref>
Nga 22 Gatonnya, amagye ga gavumenti mu Kampala gaali gatandise okuva mu bifo byago olwo abayeekera ne basobola okufuna amaanyi nga basinziira mu bitundu by'obukiikakkono n'obukiikakkono-ggwanjuba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/The_Times</ref>
Museveni yalayizibwa ku Bwapulezidenti nga 29 Gatonnya. "Kuno si kukyusa bukyusa magye, nkyukakyuka ey'omuggundu," Museveni bwe yategeeza oluvannyuma lw'omukolo ogwakulemberwamu Ssaabalamuzi enzaalwa ya Bungereza Peter Allen. Bwe yali ayogerako eri enkumi n'enkumi z'abantu wabweru wa Paalamenti, Pulezidenti omuggya yasuubiza okukomyawo demokulasiya, "Abantu ba Africa, bannayuganda, balina eddembe okubeera ne gavumenti essa ekitiibwa mu demokulasiya."Si kuyambibwa buyambibwa okuva eri gavumenti yonna, abantu be balina okukola gavumenti, sso si gavumenti yo nga yo." <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/The_Times</ref>
=== Okujja mu buyinza: 1986–1996 ===
[[File:ReaganMuseveni.jpg|thumb|Ensisinka ya Museveni ne Pulezidenti [[Ronald Reagan]] mu maka g'Obwapulezidenti aga White House mu Gwekkumi gwa in October 1987]]
==== Okuzzaawo ebyobufuzi n'ebyenfuna ====
Uganda yatandika okwetaba mu nteekateeka ya IMF ey'okuddaabulula ebyenfuna mu 1987. Ebiruubirirwa byayo mwalimu okuzzaawo okukuwasizaako bannabyanfuna okusobola okukuza, okusiga ensimbi, okutondawo emirimu kko n'ebintu ebitundibwa wabweru w'eggwanga; okukyusa ebyenfuna okwesigamwa ebyenfuna by'eggwanga naddala okutumbula ebyobusuubuzi nng'essira lyali liteereddwa ku kwongera ku bintu ebitundibwa wabweru w'eggwanga; okuggyawo obukwakkulizo n'okutereeza ebitongole bya gavumenti okusobola okutondawo enkulaakulana ey'ensibo mu byenfuna kko n'okukulaakulanya ebitongole by'obwannakyewa n'okusobozesa buli omu okubeera n'omukisa okwetaba mu byobusuubuzi ku madaala gonna.<ref>https://web.archive.org/web/20000529093127/http://members.aol.com/apuuli/sapuga.htm</ref>
==== Eddembe ly'obuntu n'ebyokwerinda munda mu ggwanga ====
NRM yajja mu buyinza ng'esuubiza okuzzaawo ebyokwerinda n'okuteeka ekitiibwa mu ddembe ly'obuntu. Mu butuufu, kino kiri mu nteekateeka ya NRM eya ssemasonga ekkumi (10) "NRM's ten-point programme", nga Museveni bwe yakinogaanya mu kwogera kwe ng'alayira.<ref>https://www.nytimes.com/1986/01/30/world/rebel-sworn-in-as-uganda-president.html</ref><ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/-/688342/851112/-/ff1ofj/-/index.html</ref>
Ssemasonga eyookubiri ku nteekateeka yaffe ya byakwerinda by'abantu n'ebintu byabwe. Buli muntu mu Ugannda alina okubeera n'obukiimi [obwannamaddala] okusobola okubeera awantu wonna w'ayagadde. Omuntu yenna, oba ekibinja kyonna ekitiisatiisa ebyokwerinda by'abantu baffa birina okukolebwako ewatali kisa. Bannayuganda balina kufa okufa okwobutonde kwe tutalinaako busobozi bwonna, naye si kuttibwa bantu bannaffe abagenda mu maaso n'okwegolorera kko n'okussiza ku ttaka lyaffe.
Newankubadde nga Museveni ka yali akulira gavumenti empya mu Kampala, NRM yali tesobola kulaga busobozi bwayo okwetooloola Uganda yonna, okulwanisa abaali bagirwanisa ab'enjawulo. Okuva ku ntandikwa y'Obwapulezidenti bwa Museveni, yalina obuwagizi bungi okuva mu bantu abaali mu luse lw'Olunnabantu mu bukiikakkono n'obukiikakkono-ggwanjuba, Museveni gye yali yasimba amakanda. Museveni yasobola okufuna Abakalamajongo, abaalina akasaayi k'obulunzi bw'ente mu kitundu ky'obukiikaddyo-vvanjuba ekyalimu abantu abatono abataalina ddoboozi lya nkizo nnyo mu byabufuzi, okubeera ku ludda lwe ng'abawa ekifo mu gavumenti empya. Ekitundu ky'obukiikaddyo okwetooloola ensalo ya Sudan, wabula, kyo kyamutawaanya nnyo. Mu kitundu kya, ekyalimu Abakakwa n'Abalugubala (mu kusooka abaali bawagira Amini), ebibinja by'abayeekera okwali ekya UNRF ne FUNA byalwana okumala emyaka egiwera okutuusa lwe baagatta agaali gasumbibwa ekitundu ne demokulasiya mu kitundu ekyali kyogerwako. Omukulembeze w'ekibinja ky'abayeekera ekya UNRF, [[Moses Ali]], yava mu by'obuyeekera era ne yeewaayo eri gavumenti n'afuulibwa omumyuka wa ssaabaminisita owookubiri. Abantu okuva mu bitundu by'obukiikaddyo bw'eggwanga baalaba okujja kwa gavumenti mu buyinza eyali ekulemberwa omuntu eyali ava mu bukiikakkono bw'eggwanga ng'ekintu ekyabakankanya ennyo. Ebibinja by'abayeekera byatandikibwawo abantu b'e Lango, Acholi, ne Teso, baafufuggazibwa olw'amaanyi g'eggye lya NRA okujjaku mu bitundu by'ewala ennyo ensalo ya Sudan gye yali ebasobozesa. Ekibinja ky'abayeekea ekyali mu bitundu bya Acholi ekya Uganda People's Democratic Army (UPDA) kyalemwa okulemesa NRA okubeera mu kitundu kya Acholi, ekyaleka ekibiina ky'abayeekera ekya Holy Spirit Movement (HSM) nga si kimativu. Okuwangulwa kw'ebibiina by'abayeekera byombi okwali UPDA ne HSM olutalo kwalulekamu ekibinja oluvannyuma ekyategeereeka nga ekya Lord's Resistance Army (LRA), ekyali kiyinza okwekyusiza Abacholi bo bennyini.<ref>https://books.google.com/books?id=-kmTe1XVcW4C&pg=PA415</ref>
[[File:80th_Anniversary_Kim_Il-Sung.jpg|thumb|Museveni (olunyiriri olusooka, owookusatu okuva ku ddyo) ku bikujjuko by'amazalibwa ga Kim Il-sung ag'emyaka ekinaana (80) mu 1992]]
Eggye lya NRA oluvannyuma lyafuna ekifaananyi ekirungi bwe kyatuuka mu kussa ekitiibwa mu ddembe ly'abantu aba bulijjo, nerwankubadde oluvannyuma Museveni yakolokotwa olw'okukozesa abaana mu magye ge. Ekintu ekitaalaga mpisa mu ggye lya NRA era ne kyonoona ekifaananyi ky'obwenkanya kye baali bafunye. "Abasajja ba Museveni bwe baali baakajja beeyisa bulungi nnyo era ne tubaaniriza," omunakyalo omu bwe yategeeza, "naye oluvannyuma ne batandika okukwata abantu n'okubatta."<ref>http://www.dailytimes.com.pk/default.asp?page=story_30-5-2002_pg3_4</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.teachkidspeace.org/doc315.php |access-date=2022-11-20 |archive-date=2006-09-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060910160452/http://www.teachkidspeace.org/doc315.php |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwokusatu gwa 1989, ekitongole kya Amnesty International kyafulumya alipoota ku ddembe ly'obuntu mu Uganda, eyatuumibwa, "T''he Human Rights Record 1986–1989"''. Ekitongole kino kyawandiika ku kutyoboola eddembe ly'obuntu okwali kweyongedde ennyo mu Uganda okwali kukolebwa amagye ga NRA. Okusinziira ku mukungu w'ekibiina ky'amawanga amagatte, Olara Otunnu, yategeeza nti Museveni yeetaba mu kittabantu ekya Nilotic – luo ku bantu abaali babeera mu kitundu ky'obukiikaddyo bw'eggwanga. Mu kaseera akamu olutalo mwe lwanyiinyiitirira ennyo, wakati w'Ogwekkumi ne Ntenvu wa 1988, eggye lya NRA lyaggya abantu abasukka mu mutwalo ogumu (100,000) mu maka gaabwe ne mu kibuga ky'e Gulu mu bukake.Abajaasi batta ebikumi n'ebikumi by'abantu bwe baali babakaka okutambula, okwokya amaka gaabwe wamu n'ebyagi (amatereko g'emmere).<ref>https://web.archive.org/web/20071107113401/http://web.amnesty.org/library/Index/ENGAFR590011999?open&of=ENG-UGA</ref> Wabula, mu kuggywa kwalwo, alipoota yawa abantu abamu essuubi.
Wabula, nga 13 Ogwomwenda, eyaliko [[:en:Inspector_General_of_Police|ssenkulu wa Poliisi]] wa Museveni, Genero Kale Kayihura yateekebwa ku lukalala lw'abaalina okussibwako envumbo ekitongole kya America ekirwanirira eddembe ly'obuntu ekya [[:en:United_States_Department_of_the_Treasury|United States Department of the Treasury]] olw'okutyoboola ennyo eddembe ly'obuntu mu kiseera we yabeere ssaabaduumizi wa poliisi (Okuva mu 2005 okutuuka mu Gwokusatu gwa 2018). Kino kyali kiva mu mirimu egyakolebwanga ekitongole kya poliisi ekya "Flying Squad Unit" ekyatulugunyanga ennyo abantu kko n'obuli bw'enguzi. Oluvannyuma Kayihura yasikizibwa [[:en:Martin_Okoth_Ochola|Martin Okoth Ochola]].
=== Alondebwa mu kisanja ekisooka (1996–2001) ===
==== Okulonda ====
Okulonda okwasooka mu gavumenti ya Museveni kwaliwo nga 9 Ogwokutaano 1996. Museveni yawangula [[:en:Paul_Ssemogerere_(politician)|Paul Ssemogerere]] ow'ekibiina kya [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|Democratic Party]], eyawakanya ebyava mu kulonda mu kibiina ky'omukago gwa "Inter-party forces coalition", kwossa ne Kibirige Mayanja eyawakanya ennyo engeri abalonzi gye baali bawandiisiddwamu. Museveni yawangula n'ebitundu nsanvu mu bibiri n'obutundutundu butaano ku buli kikumi. Okuva ku bitundu by'abalonzi nsanvu mu bibiri n'obutundutundu mukaaga ku buli kikumi abaali balina okulonda. Wadde ng'ebitongole by'ensi yonna ne Bannayuganda abatunuulira ebyobufuzi baalaba okulonda kuno ng'okutuufu, abaakwetabamu bonna baagaana ebyakuvaamu. Museveni yalayizibwa nga Pulezidenti omulundi Ogwokubiri nga 12 Ogwokutaano 1996.<ref>https://books.google.com/books?id=9v1MnKYHSLoC</ref>
Mu 1997 yatandikawo okusoma kwa bonnabasome okw'obwereere okwa Pulayimale.<ref>https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-11601101</ref>
Okulonda okw'omulundi ogwokubiri waliwo mu mwaka gwa 2001. Pulezidenti Museveni yafuna obululu ebitundu nkaaga mu mwenda (69) ku buli kikumi era n'awangula munne eyamuli ku mbiranye [[:en:Kizza_Besigye|Kizza Besigye]]. Besigye yali nnyo ku lusegere lwa Pulezidenti Museveni era ye yali omusawo we mu kaseera we baabeerera mu lutalo lw'omu nsiko. Wabula, ababiri bano baafuna obutakkaanya bwe twali nga tetunnagenda mu kulonda kwa 2001, Besigye we yasalirawo okwesimbawo ku bwapulezidenti.<ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-12431180</ref> Okunoonya akalulu ka 2001 kwaliwo nnyo okulaga obukyayi nga Pulezidenti Museveni yali atiisatiisa okuteeka abaali bamuvuganya "ebigere mukaaga wansi we".<ref>http://www.csmonitor.com/World/Africa/2015/0714/In-Uganda-Museveni-finds-biggest-election-obstacle-in-former-friends</ref>
Okulonda kwavaamu okwekubira enduulu okwakolebwa mu [[:en:Supreme_Court_of_Uganda|kkooti etaputa ssemateeka ensukkulumu]] nga Besigye ye yakuteekayo. Kkooti yasalawo nti okulonda kwali kwa mazima na bwenkaya wabula n'egaana okusazaamu ebyava mu kulonda nga beesigama ku balamuzi basatu (3) abaasalawo nti okulonda tekusazibwamu n'ababiri (2) abaasalawo nti okulonda kusazibwemu kw'abo abatuula ku kakiiko ka kkooti ensukkulumu etaputa ssemateeka. Kkooti yasalawo nti newankubadde okulonda kwalimu ebintu ebitakkirizibwa mu mateeka bingi, tebyataataaganya bintu byava mu kulonda. Ssaabalamuzi [[:en:Benjamin_Odoki|Benjamin Odoki]] n'omulamuzi Alfred Karokora ne Joseph Mulenga omusango baagusalira ku ludda lw'omuwawaabirwa sso nga ate abalamuzi Aurthur Haggai Oder ne John Tsekoko bo omusanga gaagusalira ku ludda lwa Besigye.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/Elections/-/2787154/861074/-/item/2/-/6ngvlz/-/index.html |access-date=2022-11-20 |archive-date=2017-07-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170706015048/http://www.monitor.co.ug/Elections/-/2787154/861074/-/item/2/-/6ngvlz/-/index.html |url-status=dead }}</ref>
==== Ebirabo ky'ensi yonna ====
Museveni yalondebwa nga ssentebe w'[[Organisation of African Unity|ekibiina ekitaba amawanga g'ensi yonna ekya Organisation of African Unity]] (OAU) mu 1991 ne 1992.
Oboolyawo obuwanguzi Museveni bwe yaakasinga okutuukako wamu ne gavumenti ye ye kaweefube w'okulwanyisa nnawookeera w'ekirwadde kya mukenenya. Mu myaka gya 1980, [[Yuganda|Uganda]] yali emu ku nsi ezaali zisingamu omuwendo gw'abantu abaali balina akawuka akaleeta obulwadde bwa mukenenya okwetooloola ensi yonna, naye mu kaseera kano, omuwendo gw'abantu abano gugenze gukendeera mu Uganda. Era eggwanga lyogerwako ng'eririna abalwadde ba mukenenya abatono ennyo mu lutalo lw'okulwanyisa akawuka akaleeta ekirwadde kya mukenenya okwetooloola ensi yonna (laba AIDS in Africa). Emu ku nteekateeka ezikulembeddwamu Pulezidenti Museveni okulwanyisa obulwadde bwa mukennenya n'akawuka akaleeta mukenenya y'enteekateeka ya ABC. Enteekateeka ya ABC yalimu ebitundu ebikulu bisatu "Okwewala, Okubeera omwesigwa, Oba okukozesa obupiira, singa A ne B zibeera teziteekeddwa mu nkola." Mu Gwokuna gwa 1998, Uganda yafuuka ensi eyasooka okulangirirwa okubeera n'obusobozi okwewola wansi w'enteekateeka y'okuyamba ensi enjavu eya "Heavily Indebted Poor Countries" (HIPC), n'efuna obuyambi bw'obukadde bwa ddoola za America lusanvu "US$700".<ref>https://web.archive.org/web/20050317144306/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/AFRICAEXT/UGANDAEXTN/0%2C%2CcontentMDK%3A20225952~menuPK%3A473833~pagePK%3A141137~piPK%3A217854~theSitePK%3A374864%2C00.html</ref>
Museveni yasiimibwa olw'enteekateeka ze ezimu ez'okuyamba abakazi mu ggwanga. Yakolako n'omukyala [[Specioza Kazibwe]], ng'omumyuka we ku bwapulezidenti, kumpi okumala emyaka kkumi, era n'akola kya maanyi nnyo okusobozesa abakazi okugenda okusoma. Ku ludda olulala, Museveni yagaana okusaba kw'abakyala okubeera n'obuyinza ku ttaka lya famire (eddembe ly'abakyala okubeera n'obuyinza oba n'omugabo ku bintu omukyala by'abeera akoze n'omwami nga bali mu bufumbo).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.wougnet.org/Documents/gender_politicalparties.html |access-date=2022-11-20 |archive-date=2012-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118231702/http://www.wougnet.org/Documents/gender_politicalparties.html |url-status=dead }}</ref>
[[:en:New_York_Times|Olupapula lw'amulire olufulumira mu America olwa "''New York Times'']]''" bye lwayogera ku Museveni mu'' 1997.<ref>https://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F30916FF385B0C768DDDAF0894DF494D81</ref><blockquote>Ennaku zino za kwenyumirizaamu nnyo eri eyaliko omuyeekera nga mu kaseera kano y'akulembera Uganda. Akozesa enteekateeka n'obubonero bw'abakulembeze okukuuma obuyinza n'okutuuka ku kiruubirirwa kye. Abakukunavu wamu n'abakugu abamu ku lukalu lwa Africa bagamba nti , tekyewuunyisa nnyo. Pulezidenti Yoweri K okukola ekyo. Museveni yatandika omugendo gw'endowooza okukyusa ennyo Africa, okumalirawo ddala obuli bw'enguzi, okuteekawo gavumenti engumu enno nga bwe kyali mu kiseera ky'olutalo lw'endowooza (Cold war). Mu nnaku zino, aboogezi ku nsonga z'ebyobufuzi okwetooloola ssemazinga bayita Mw. Museveni [[:en:Otto_von_Bismarck|Bismarck]] wa Africa. Abantu abamu bamutwala ng'omuzira wa Africa omulala ng'addirira omuzira wa South African Pulezidenti [[Nelson Mandela]].</blockquote>Mu mpapula entongole ezaafulumizibwa Madeleine Albright mu Ntenvu wa 1997 ng'alambula olukalu lwa Africa nga ssaabawandiisi w'ettwale, Museveni yayogerwako obukulembeze bwa Clinton "ng'entabiro y'essuubi" atambulira ewamu "n'okutaba ebiwayi ebibiri ebya demokulasiya", newankubadde nti Uganda eddukanyzibwa ku musingi gw'ebyobufuzi obw'ebibiina ebingi.<ref>https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D05EED6143FF935A25751C1A961958260&sec=&spon=&pagewanted=all</ref>
Museveni abadde nnyo munywanyi ow'omugaso owa United States mu lutalo lw'ekiyeekera.<ref>https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D05EED6143FF935A25751C1A961958260&sec=&spon=&pagewanted=all</ref>
==== Akakuubagano k'ekitundu ====
Oluvannyuma lw'[[:en:Rwandan_genocide|ekittabantu ekyali mu Rwanda mu mwaka gwa]] 1994, gavumenti ya [[Rwanda|Rwanda yawulira ng'etidde nnyo olw'okubeera n]]'okwetooloola ennyo ensalo ya Rwanda mu [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]] (DRC) eyali ey'eyaliko omusirikale wa Rwanda owa gavumenti eyali evuddeko. Abajaasi bano baayambibwako Mobutu Sese Seko, okukulemberamu Rwanda (nga bayambibwako Museveni) n'abayeekera ba Loteenaanti Kabila abeetaba mu Lutalo lwa Congo olwasoosa okusobola okumaamulako Mobutu okusobola okutwala obuyinza mu DRC.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=78408&jid=MOA&volumeId=39&issueId=02&aid=78407 |access-date=2022-11-20 |archive-date=2021-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305153031/http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=78408&jid=MOA&volumeId=39&issueId=02&aid=78407 |url-status=dead }}</ref>: 267–268
Mu Gwomunaana gwa 1998, Rwanda ne Uganda baddamu okulumba DRC mu lutalo lwa Congo olwokubiri, nga mu kiseera kino baali baagala kumaamulako Kabila, eyaliko munywanyi wa Museveni ne Kagame. Museveni ng'ali wamu n'abawi b'amagezi abatono abaamuli ku lusegere baakola okusalawo okusindika eggye lya Uganda People's Defence Force (UPDF) mu DRC. Abantu ab'enkizo ennyo baalaga nti Paalamenti ya Uganda n'abawabuzi ku ludda lw'abantu aba bulijjo baali tebeebuziddwako ku nsonga eno, nga bwe kirambikibwa mu ssemateeka wa 1995.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=78408&jid=MOA&volumeId=39&issueId=02&aid=78407 |access-date=2022-11-20 |archive-date=2021-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305153031/http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=78408&jid=MOA&volumeId=39&issueId=02&aid=78407 |url-status=dead }}</ref> : 262–263 Museveni mu kaseera kano yakunga abantu abaali bifo eby'enkizo okwenyigira mu nsonga eno.<ref>http://www.crisisgroup.org/home/index.cfm?id=1646&l=1</ref> "Twawulira nga bannansi ba Rwanda be baatandika olutalo era gwali mulimu gwabwe okugenda mu maaso okumariza omulimu, naye Pulezidenti waffe yatwala obudde n'atumatiza nti twalina omukono ku kyali kigenda mu maaso mu Congo", omujaasi ow'oku ntikko ye yayogera ebyo. Ensonga entongole lwaki Uganda yeetaba mu lutalo luno kwe kukomya "ekittabantu" ekyali kikolebwa ku bantu b'ekika ky'e Banyamulenge mu DRC nga balwanagana n'amagye ga Rwanda wamu n'ago aga Kabila eyali alemereddwa okuteeka obukuumi ku nsalo wamu n'okukkiriza amagye ga Allied Democratic Forces (ADF) okulumba Uganda nga gatera okusinziira mu DRC. Mu butuufu, amagye ga UPDF gaateekebwa munda mu DRC, mu buwanvu obusukka kkiromita lukumi (1,000) (620 mi) bu buvanjuba bwa Uganda ku we basalaganira ne DRC.<ref>http://www.crisisgroup.org/home/index.cfm?id=1646&l=1</ref>
Amagye okuva e Rwanda nee Uganda gaalumba era ne gayingira ekitundu ky'eggwanga ekyalimu ennyo ebyobugagga eby'omu ttaka n'embaawo. Obulumbaganyi buno bwaviirako eggwanga lya America okuwera obuyambi bwonna bwe lyali liwa Uganda, ekintu ekyayiwa ennyo obukulembeze bwa Clinton kubanga yali asuubidde okukozesa Uganda ng'entabiro y'enteekateeka y'okumalawo obutabanguko mu Africa eya "African Crisis Response". Mu 2000, amagye ga Rwanda ne Uganda gaalwanagana ku bunyomero bwa mirundi esatu mu kibuga kya DRC eky'e Kisangani, ekyaviirako okutya wamu n'okuseebengerera kw'enkolagana wakati wa Kagame ne Museveni. Gavumenti ya Uganda ezze ekolokotebwa nnyo olw'okwongera amaanyi mu kakuubagano k'e Ituri, akamu ku bukuubagano obwali mu lutalo lw'e Congo olwokubiri. Amagye ga Uganda mu butongole gava mu Congo mu 2003 era ekibinja ky'ekibiina ky'amawanga amagatte ekikuuma emirembe ne kiteekebwa mu kifo kino. Mu Ntenvu wa 2005, [[:en:International_Court_of_Justice|Kkooti y'ensi yonna etaputa ssemateeka]] yasala nti Uganda wali ya kuliyirira DRC olw'okutyoboola eddembe ly'obuntu olwakolebwa mu lutalo lwa Congo olwokubiri.<ref>https://web.archive.org/web/20061002125625/http://www.icj-cij.org/icjwww/ipresscom/ipress2005/ipresscom2005-26_co_20051219.htm</ref>
=== Ekisanja ekyokubiri (2001–2006) ===
==== Okulonda kwa 2001 elections ====
Mu 2001, Museveni yawangula okulonda kw'obwapulezidenti nga ye yasinga okufuna ebitundu by'obululu ebisinga obungi, nga yali yeesimbyewo n'eyali mukwano gwe ate era omusawo we Kizza Besigye nga ye yamuli ennyo ku mbiranye. Mu kamu ku bubade obwamutunda ennyo mu bantu, Museveni yatambulira ku Booda booda okugenda okutwalayo empapulaze ez'okumusunsula okuwesimbawo. ''Bodaboda'' okusinziira ku ndowooza z'abazungu, booda booda kika kya ntambula ekya layisi wabula nga kya bulabe nnyo, ekitambuza abasaabaze okwetooloola ebibuga n'ebyalo mu kitundu ky'obugwanjuba bwa East Africa.<ref>https://web.archive.org/web/20060209001940/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2005/08/13/wwide13.xml&sSheet=/news/2005/08/13/ixworld.html</ref>
Waaliwo okwemulugunya n'obukambwe bungi mu kunoonya akalulu k'obwapulezidenti mu 2001, mwalabikiramu okutyoboola eddembe ly'obuntu oluvannyuma lw'okulangirira Museveni ku buwanguzi. Besigye yagenda mu kkooti ya Uganda ensukkulumu okuwakanya ebyali bivudde mu kulonda. Abalamuzi babiri ku bataano baasala nga bagamba nti okulonda kwalimu ebirumira bingi era ebyali bikuvuddemu byalina okusazibwamu. Abalamuzi abalala bo baasala nti ebirumira bino byali tebitaataaganyizza byava mu kulonda , wabula ne bateesa nti, "waliiwo obujulizi obwali bulagira ddala nti omuwendo gw'ebifo ebyalondebwamu mungi byalimu okubba obululu" ne mu bitundu by'eggwanga ebirala, "era ne kiba ng'akawaayiro k'okubeera n'okulonda okw'amazima n'obwenkanya nga katyoboolwa."<ref>https://web.archive.org/web/20060209001940/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2005/08/13/wwide13.xml&sSheet=/news/2005/08/13/ixworld.html</ref>
==== Ebyobufuzi by'abangi n'okukyusa ssemateeka. ====
[[File:BushMuseveniEntebbe2003.jpg|thumb|Pulezidenti Museveni ne Pulezidenti wa U.S. [[:en:George_W._Bush|George W. Bush]] mu Gwomukaaga gwa 2003]]
Oluvannyuma lw'okulonda, ebibiina by'ebyobufuzi ebyali birinnya mu kimu ne Museveni byatandika kakuyege w'okukola ennongoosereza mu ssemateeka aggyibwemu akawaayiro k'ekkomo ku bisanja bya Pulezidenti, okumusobozesa okuddamu okwesimbawo mu kulonda kwa 2006. Ssemateeka wa 1995 yali yateeka ekkomo lya bisanja bibiri ku Pulezidenti abeera aliko.
Enteekateeka y'okukyusa ssemateeka n'ebyali bigambibwa okumalawo oludda oluvuganya mu byobufuzi by'eggwanga kyakolokotebwa nnyo abantu aboogera ku byobufuzi kuno, ebibiina by'ensi yonna, n'abagabirizi b'obuyambi mu Uganda. Mu kiwandiiko ekyaweebwako bannamawulire ekyakolebwa ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]] (FDC), kyanenya Museveni olw'okwetaba mu "nteekateeka y'okubeera pulezidenti okutuusa lw'alifa", wamu n'okuwa ababaka ba paalamenti enguzi okusobola okuwagira okukonga ennongoosereza mu ssemateeka, abakulembeze ba FDC bwe baategeeza:
: Eggwanga linyiikaavu nga bannayuganda bangi tebaagala [nonoosereza mu ssemateeka]. Singa paalamenti egenda mu maaso n'okuggya ekkomo ku bisanja pulezidenti by'alina okukoma okwesibirako, kino kiyinza okuleetawo obusambattuko obw'amaanyi, okusiiga ebyobufuzi ekifaananyi ekibi, era kiyinza okuvaamu okuttattana engeri y'okukyusaamu obuyinza era noolwekyo... Twandiyagadde okusaba Pulezidenti President Museveni yeewe ekitiibwa, wamu ne ssemateeka mwe yayita okulondebwa nga Pulezidenti mu 2001 mwe yasuubiriza eggwanga n'ensi yonna okutwaliza awamu okuwaayo obukulembeze mu mirembe era mu ngeri ennungamu ku nkomerero y'ekisanja kye ekyokubiri era ekisembayo. Ekitali ekyo, yali wa kulabibwa ng'omulimba kayingo n'omufere w'ebyobufuzi eggwanga gwe likyafunye.
Nga bwe kyalabibwa abatunuulizi by'ebyobufuzi abamu, omwali [[:en:Wafula_Oguttu|Wafula Oguttu]], Museveni gye buvuddeko yategeeza nga bwe yalina endowooza y'okubeera mu woofiisi emiundi kkumi n'etaano (15) n'okusukkawo, ekintu ekiraga nti yali aweereddwa amagezi amakyamu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.theperspective.org/africabigmen.html |access-date=2022-11-20 |archive-date=2005-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051101065818/http://www.theperspective.org/africabigmen.html |url-status=dead }}</ref> Ebigambo munnansi wa Repubulic of Ireland eyali alwanyisa obwavu Bob Geldof bye yayogera abawagizi ba Museveni ne beekalakaasiza wabweru w'ekitebe kya Bungereza mu Kampala. "Twesonyiwe Museveni. Obudde bo buweddeko, genda," omuyimbi nnakinku bwe yategeeza mu Gwokusatu gwa 2005, ng'annyonnyola nti enteekateeka ya Museveni okukyusa ssemateeka yali ekontana ne bye yakola omwali okulwanyisa obwavu n'okulwanyisa akawuka akaleeta ekirwadde kya mukenenya kkon'obulwadde bwa mukenenya.<ref>http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/4371265.stm</ref> Mu kiwandiiko ''[[:en:Boston_Globe|Boston Globe]]'' mwe yayoleseza endowooza ye era ne mu kwogera kwa Wilson Center, eyaliko omubaka wa U.S. mu Uganda Johnnie Carson yavumirira nnyo Museveni olw'enteekateeka eno. Ng'oggyeko okutwalibwa nga Pulezidenti "owannamaddala eyali aleeseewo enkyukakyuk" nga "obukulembeze bwe obwali buleeseewo obutebenkevu n'enkulaakulana", Carson naye yategeeza nti, "tuyinza okuba nga tugenda kufuna Mugabe omulala agenda okussaawo [[Zimbabwe]] endala". "Abatunuulizi b'ebyobufuzi bangi balaba enteekateeka ya Museveni okukola ennogoosereza mu ssemateeka ng'egenda okuzzaawo obuzibu obusinga okulabibwako mu bakulembeze ba Africa abangi ababeera bataagala kukulembera nga bagoberera ssemateeka kko n'obutaagala kuwaayo buyinza".<ref>http://www.boston.com/news/globe/editorial_opinion/oped/articles/2005/05/01/a_threat_to_africas_success_story/</ref>
Mu Gwomusanvu gwa 2005, [[Noowe|Norway]] yafuuka ensi ya Bulaaya eyookusatu oluvannyuma lw'emyezi mitono okulangirira akabonero k'okusala obuyambi ku Ugandanga yeekuusa ku bukulembeze mu ggwanga. UK ne Ireland baakola ekintu kye kimu mu mwezi Gwokutaano."Minisita waffe ow'ensonga z'ebweru yayagadde okulambika ensonga bbiri: okukyusa ebisanja bya Pulezidenti ng'okola ennongoosereza mu ssemateeka, n'obuzibu bw'obutaleka bannabyabufuzi kwetaaya, eddembe ly'obuntu n'obuli bw'enguzi", omubaka wa Norway Tore Gjos bwe yategeeza.<ref>https://mg.co.za/article/2005-07-19-norway-cuts-aid-to-uganda</ref> Ng'ensonga enkulu eyayogerwako kwali kukwata ababaka ba paalamenti ababiri ab'oludda oluvuganya okuva mu kibiina kya FDC. Abalwanirizi b'eddembe ly'obuntu baatwala okukwatibwa kw'abantu bano okubeeramu ebyobufuzi. Abatunuulizi b'eddembe ly'obuntu baategeeza nti "okukwata ababaka ba Paalamenti bano kiraga okweyagaliza mu byobufuzi".<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Human_Rights_Watch</ref> Alipoota ya [[:en:World_Bank|bbanka y'ensi]] yonna eyeekyama eyasomolwa mu mwezi Gwokutaano yategeeza nti abawozi b'ensimbi yonna bayinza okusalako obuyambi bwabwe olw'enteekateeka ezityoboola eddembe ly'obuntu mu Uganda. "N'ennaku ennyingi tutegeeza nti tetukyasobola kutuusa bweweereza bwaffe mu Uganda olw'embeera y'ebyobufuzi eriyo, newankubadde ng'eggwanga libadde mu mbeera eyadde yeegombebwa mu myala kya 1990 egisembyeyo, olupapula bwe lwategeeza. "Gavumenti eremereddwa nnyo okwetabya abantu abangi mu nkola y'ebyobufuzi emu erabibwako okumala ebbanga eddene...oboolyawo ekisinga okubeera ekikulu, ebyobufuzi bwe bitambula olw'obumalirirvu bwa Pulezidenti okwesimbawo ekisanja ekyokusatu, nga kyali kibi.<ref>http://www.newvision.co.ug/D/8/12/435022</ref>
Museveni yayanukula obunkenke obwali bweyongera okuva mu mawanga gw'ebweru ng'anenya abagabirizi b'obuyambi okwetaba mu byobufuzi bymawanga kko n'okukozesa obuyambi okwefunza amawanga amaavu. "Leka bannamikago bannaffe batuwe magezi gokka wabula okusalawo bakulekere amawanga ... [ensi ezaakulaakulana edda] zirina okweggyamu omuze gw'okugezaako okusalirawo amawanga amaavu nga geelimbika mu buyambi."<ref>http://www.newvision.co.ug/D/8/12/435022</ref> "Ekizibu ky'abantu bano si kisanja kyakusatu oba okulwanyisa enguzi oba ebyobufuzi by'ebibiina ebingi" Museveni bwe yayongerako bwe yali mu lukungaana lw'akulembeze b'amawanga ga Africa, ekizibu kiri nti baagala kutukuuma nga tetukulaakulana."<ref>http://allafrica.com/stories/200505260253.html</ref>
Mu Gwomusanvu gwa 2005, akalulu k'ekikungo ku kukola ennongoosereza mu ssemateeka kaakyusa akakwakkulizo akaali kamaze emyaka ekkumi n'omwenda (19) ku mirimu gy'ebibiina by'ebyobufuzi. Mu kiseera we wataabeerera bibiina bya byabufuzi "enkola y'omugendo" (esinga okumanyikibwa "ng'omugendo") eyateekebwawo Museveni mu 1986, ebibiina by'ebyobufuzi byagenda mu maaso n'okubeerawo, wabula abantu baali balina kwesimbawo ku lwabwe wabula si nga beekuusa ku kibiina kya byabufuzi. Enkola eno yali eteereddwawo n'ekigendererwa okukendeeza enjawukana mu mawanga, newankubadde nga abatunuulizi b'ebyobufuzi bazze nga bavaayo ne bategeeza nti enkola eno teyalina kintu kirala kyonna okuggyako okukugira bannabyabufuzi abaali ku ludda oluvuganya. Okulonda bwe kwali tekunnabaawo, owogezi w'ekibiina kya FDC yategeeza nti, "Ebitongole by'ebyenfuna ebikulu mu ggwanga bikulirwa bantu abava mu kitundu Pulezidenti gy'azaalibwa .... "Tufunye gavumenti esinga okwesigama ku mawanga mu byafaayo newankubadde nga tewali bibiina byabyabufuzi." Abantu bangi baalaba okukomyawo kwa Museveni ebibiina by'ebyobufuzi ebingi ng'enteekateeka y'okuddamu okutabagana n'abagabi b'obuyambi - eyali egezaako okubagonza bwe yalangirira nti yali ayagala kwesimbawo ekisanja ekyokuna.<ref>https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4726419.stm</ref> Omubaka wa Paalamenti ow'oludda oluvuganya Omara Atubo agambye nti obwagazi bwa Museveni okuleetawo enkyukakyuka "kwali kutimba bbula kwe yali agezaako okukweka mu bwagazi bwe okufuga obulamu bwe bwonna".<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Reuters</ref>
==== Okufa kwa John Garang ====
Nga 30 Ogwomusanvu 2005, omumyuka wa Pulezidenti wa Sudan John Garang yattiba mu kabenje k'ennyonyi ya Pulezidenti wa Uganda ey'obwannannyini eyafuna akabenja bwe yali bubbanga ng'addayo e Sudan ng'ava mu njogerezeganya mu Uganda. Garang yali yaakamala mu kifo ky'obumyuka bwa Pulezidenti bwa Sudan wiiki ssatu zaokka mu kiseera we yafiira.<ref>https://www.britannica.com/biography/John-Garang-de-Mabior</ref>
Engambo zaasaasaaa nnyo nti Museveni ye yali avunanyizibwa ku kuviirako akabenje kano, ekyamuviirako okutiisatiisa okuggalawo olupapula lw'amawulire olwafulumya nti Museveni ye yaviirako okufa kwa Grang nga 10 Ogwomunaana. Mu kiwandiiko, Museveni yategeeza nti engambo zino zaali za bulabe nnyo eri ebyokwerinda by'eggwanga. "Sijja kukkiriza lupapula lwa mawulire olulinga ensega. Olupapula lw'amawulire lwonna oluzannya n'ebyokwerinda by'ekitundu, sijja kukkiriza kino- nja kuluggala."<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4140446.stm</ref> Olunaku olwaddako, leediyo ey'ettutumu KFM yaggyibwako layisinsi olw'okwogera ku kufa kwa Garang. Omuweereza wa leediyo Andrew Mwenda oluvannyuma yakwatibwa olw'ebigambo ebyali byoleka omuntu eyeekuusa ku kufa kwa Grang bye yakozesa mu pulogulaamu ya KFM ey'okukubaganya ebirowoozo.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4165344.stm</ref>
=== Okulonda kw'Ogwokubiri 2006 ===
Nga 17 Ogwekkumi n'ogumu 2005, Museveni yalondebwa ng'eyali agenda okukwatira ekibiina kya NRMs bendera okuvuganya ku bwapulezidenti mu kulonda kw'omu Gwokubiri gwa 2006 mu kulonda kwa bonna. Okumusunsula okwesimbawo omulungi ogwokusatu kyakolokotebwa abantu bangi kubanga yali yategeeza mu mwaka gwa 2001 yali seesimbawo ekisanja kye ekisemba.
Okukwatibwa kw'akulembera oludda oluvuganya gavumenti omukulu Kizza Besigye nga 14 Ogwekkumi n'ogumu - n'avunaanwa omusango gw'okulya mu nsi olukwe, okwekweka mu nsi wabula ng'agiryamu olukwe wamu n'okusobya ku bakazi- kyavaako okwegugunga mu Kampala ne mu bibuga ebirala. Enteekateeka ya Museveni okwesimbawo omulundi ogwokusatu, okukwatibwa kwa Besigye, n'okutiisatiisa kkooti ensukkulumu bwe yali ewulira omusango gwa Besigye (nga bayiwa amagye amangi ku kkooti agaali gabagalidde ebyokulwanyisa ate nga ge gaali gakola mu ngeri y'emu ng'ekitongole ky'awulire, "[[:en:Black_Mamba_(group)|Black Mambas Urban Hit Squad]]"), kyaviirako amawanga okwali Sweden, Netherlands, ne United Kingdom gaalekera awo okuyambako gavumenti ya Museveni mu byenfuna kubanga obwetaavu bwago bwali mu kulaba enkulaakulana ya demokulasiya mu ggwanga.<ref>https://web.archive.org/web/20190121010811/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1112021/netherlands-cuts-aid-uganda</ref><ref>https://web.archive.org/web/20190121010757/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1110723/sweden-cuts-aid</ref> Nga 2 Gatonnya 2006, Besigye yateebwa oluvannyuma lwa kkooti ensukkulumu okulagira nti ateebwe mu bunnambiro.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4165344.stm</ref>
Okulonda kwa nga 23 Ogwokubiri 2006 kwe kulonda kwa Uganda okwasooka okwetabibwamu ebibiina by'ebyobufuzi ebingi mu myaka abiri mu etaano (25) era kwalabibwa ng'okugeesa ebisaanyizo by'okubeera ne demokulasiya mu ggwanga. Newankubadde Museveni yakola bubi nnyo okusinga nga bwe yali akola mu kulonda okwali kuzze kubaawo, yaddamu okulondebwa ku kisanja ekirala kya myaka etaano, oluvannyuma lw'okufuna ebitundu ataano mu mwenda ku buli kikumi (59) nga Besigye eyamuli ku mbiranye ye yafuna ebitundu asatu mu musanvu ku buli kikumi (37). Besigye agambibwa okugamba nti bino byali bijingiriddwa era n'abigaana. Ekibiina ky'amawanga ga bulaaya amagatte n'abatunuulizi b'ebyokulanda abeetengeredde mu Uganda bateegeea nti okulonda kwa 2006 nti tekwali kwa bwenkanya.<ref>https://pesacheck.org/is-it-true-that-uganda-has-not-held-a-fair-and-transparent-election-in-over-30-years-5d8548d42059</ref> Kkooti ensukkulumu yategeeza nti okulonda kwali kujjuddemu okutiisatiisa, okutyoboola eddembe ly'obuntu, okutyoboola eddembe ly'abalonzi, n'obumulumulu obulala; wabula kkooti eyatuulako abalamuzi omusanvu (7) abana baategeeza nti ebyali bivudde mu kulonda byali birina okusigalawo ate abasatu ne bawakanya ebyali bivudde mu kulonda.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4750040.stm</ref>
=== Ekisanja ekyokusatu (2006–2011) ===
Mu 2007, Museveni yawa ekibiina ky'omukago ogugatta amawanga ga Africa (African Union) amagye okukuuma emirembe mu [[Somalia]].
Era mu kisanja kino, Museveni yatuuza enkiiko ne bamusingansimbi omwali ne Wisdek, okusobola okutumbula ebiruubirirwa bya Uganda wamu n'okunoonya amakolero kko n'okutondawo emirimu mu ggwanga.to promote Uganda's call centre and outsourcing industry and create employment to the country.<ref>http://www.statehouse.go.ug/news.php?catId=1&item=821</ref>
==== Obwegugungo bw'omu Gwomwenda gwa 2009 ====
Mu Gwomwenda gwa 2009 Museveni yagaana Kabaka [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Muwenda Mutebi]], Kabaka wa [[Buganda]], olukusa okukyalako mu bitundu by'obwakabaka bwa Buganda ebimu, naddagala mu distulikiti y'e [[Kayunga (disitulikit)|Kayunga]] . Obwegugungo bwaliwo era abantu abasukka mu makumi ana (40) battibwa nga abalala baatwalibwa mu makomera n'okutuusa kati. Okwengereza kw'ekyo, abantu abala mwenda Furthermore, nine more people were killed during the April 2011 "Walk to Work" demonstrations. According to the Human Rights Watch 2013 World Report on Uganda, the government has failed to investigate the killings associated with both of these events.<ref>https://www.hrw.org/world-report/2013/country-chapters/uganda</ref>
==== Obwagazi bwe eri Obukatoliki ====
Mu 2009, emikutu gy'aawulire egifulumira mu ggwanga lya America okuli ogwa MSNBC ne NPR mu kunoonyereza kwa munnamawulire Jeff Sharlet yawandiika ku bukwatane obw'amaanyi wakati wa Museveni n'ekitongole ekibunyisa ky'engiri ya Krisito ekisinziira mu America ekya " American fundamentalist Christian organization" ekibiina ekibunyisa ky'engiri (era ekimanyikiddwa nga "amaka").<ref>http://www.nbcnews.com/id/34224471</ref><ref>https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=120746516</ref> Sharlet yawandiika nti Douglas Coe, omukulembeze w'ekibiina ekibuulizi ky'enjiri, yanokolayo Museveni ng'omusajja w'ekitongole ow'enkizo ennyo ku ssemazinga wa Africa.<ref>https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=120746516</ref>
==== Eddembe ku bali b'ebisiyaga ====
Okwekenneeya okulala okwetooloola ensi yonna mu mwaka gwa 2009 kwalaga amaanyi ga Bannayuganda okuteekawo ekibonerezo ky'okufa eri abali b'ebisiyaga, nga wano abakulembeze okuva mu mawanga okuli Bungereza, Kanada, Bufalansa ne America baalaga obwetaavu ku ddembe ly'obuntu.<ref>https://www.theglobeandmail.com/news/politics/harper-lobbies-uganda-on-anti-gay-bill/article1381835/</ref> Olupapula lw'amawulire olufulumira mu ggwanga lya Bungereza olwa ''The Guardian'' lwawandiika ku Museveni "nga eyali alabika okubeera ng'awagira" abantu abaali bakola etteeka lino, wamu n'ebintu ebirala, nga gugamba "[[:en:Homosexual_agenda|Abali b'ebisiya]] okuva mu mawanga ga Bulaya bayingira mu Africa", era enkwatagana wakati w'abali b'ebisiyaga teri mu kwagala kwa Katonda.<ref>https://www.theguardian.com/world/2009/nov/29/uganda-death-sentence-gay-sex</ref>
Mu Gwomukaaga gwa 2021 abantu amakumi ana mu bana (44) baakwatibwa ku kifo awabeera abali b'ebisiyaga, nga kigambibwa nti baali batyoboola amateeka agaateekebwawo okutangira ensaasaana y'ekirwadde kya Kkovid.<ref>https://www.washingtonblade.com/2021/06/02/uganda-police-arrest-44-people-at-lgbtq-shelter/</ref>
Museveni mmemba w'ekibiina kya NRM era agenda mu maaso n'okukozesa "obuli bw'ebisiyaga" okukkakkanya abamuvuganya naddala bammemba b'ekibiina kya National Unity Platform. Nga 19 Museenene 2020, mu kunoonya akalulu k'obwapulezidenti, Museveni yagamba nti kakuyege wa [[Bobi Wine]] yali avujjirirwa bantu b'ebweru, naddala abali b'ebisiyaga abagwira.<ref>https://www.washingtonblade.com/2021/06/02/uganda-police-arrest-44-people-at-lgbtq-shelter/</ref>
=== Ekisanja ekyokuna(2011–2016) ===
[[File:Vladimir_Putin_and_Yoweri_Museveni.jpg|thumb|225x225px|[[Vladimir Putin]] ne Yoweri Museveni mu 2012]]
Museveni yaddamu okulondebwa nga 20 Ogwokubiri 2011 nga yafuna ebitundu nkaaga mu munaana (68) ku kikumi nga buno bwe bwali obusinga obungi ku bitundu ataano mu mwenda (59) ku kikumi ku balonzi abaali beewandiisizza. Ebyava mu kulonda byawakanyizibwa ekibiina ekitaba amawanga ga bulaaya wamu n'oludda oluvuganya. Okusinziira ku ttiimu y'abatunuulizi b'ensonga z'ebyobufuzi, baalaba nti "Enteekateeka y'okulonda yamaamirwa obutakola bintu byali biteekeddwa kukolebwa wamu n'okulwawo okutuusa ebintu ebikozesebwa mu budde".<ref>https://www.nytimes.com/2011/02/21/world/africa/21uganda.html</ref><ref>https://www.reuters.com/article/us-uganda-election-idUSTRE71J1XL20110220</ref>
Ng'oggyeko Pulezidenti wa Misiri (Egypt) Hosni Mubarak ne Pulezindeti wa Libya Muammar Gaddafi, Museveni yafuuka omukulembeze ku ssemazinga wa Africa owookutaano akyasinze okulwa mu buyinza.<ref>https://web.archive.org/web/20111023201747/http://blogs.reuters.com/africanews/2011/10/21/who-among-the-seven-longest-serving-african-leaders-will-be-deposed-next/</ref>
Mu Gwekkumi gwa 2011, okulinnya kw'ebintu kwatuuka ku bitundu asatu n'obutundutundu butaano (30.5) ku buli kikumi, nga kino kyali kiva ku kulinya kw'emmere n'amafuta. <ref>https://web.archive.org/web/20111023201747/http://blogs.reuters.com/africanews/2011/10/21/who-among-the-seven-longest-serving-african-leaders-will-be-deposed-next/</ref> Okusooka mu 2011, omukulembeze w'oludda oluvuganya gavumenti Kizza Besigye yatandikawo enteekateeka y'okwegugunga eyakazibwako erya "Walk to Work"ng'awakanya okwekanama kw'ebintu ebikozesebwa mu bulamu obwa bulijjo.<ref>https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13255025</ref> Nga 28 Ogwokuna 2011, Besigye yakwatibwa kubanga Museveni yagamba nti Besigye ye yali asoose okumulumba, omusango gwe yeegaana.<ref>https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13255025</ref> Okukwatibwa kwa Besigye kwaviirako obwegugungo mu Kampala.<ref>https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13255025</ref> Besigye yasuubiza nti "okwekalakaasa okw'eddembe" kwali kujja kugenda mu maaso. Engeri gavumenti gye yakwatamu obwegugungo yavumirirwa nnyo abagabi b'obuyambi.<ref>https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13255025</ref>
[[File:Yoweri_Museveni_with_Obamas_2014.jpg|thumb|223x223px|Pulezidenti Museveni abuuzibwako Pulezidenti wa US [[:en:Barack_Obama|Barack Obama]] mu Gwomunaana gwa 2014]]
Mu gyeka egizze giyita, okutyoboola eddembe ly'obuntu kuzze kulwabwako nnyo nnyo. Okusinziira ku batunuulizi b'eddembe ly'obuntu, "Wakati wa Gatonnya n'Ogwomukaaga [2013], ekitongole ekitunuulira eddembe lya bannamawulire kyalaba obulumbaganyi amakumi ataano (50) obwakolebwa ku bannamawulire, newankubadde nga wazze wabaawo ebibadde byogerwa ku kuteeka ekitiibwa mu ddembe lya bannamawulire." Mu kiseera kino, empapula z'amawulire ez'amaanyi ennyo mu ggwanga okuli "''[[:en:Daily_Monitor|The Daily Monitor]]" ne'' "''The Red Pepper"'', zaggalwawo era ne ziggyibwako gavumenti layisinzi olw'okufulumya amawulire ku "lukwe lw'okukuba abakungu ba gavumenti abakulu ne bannamagye ab'oku ntikko amasasi abaali bawakanya Pulezidenti Yoweri Museveni ... n'enteekateeka ze okukwasa mutabani we obuyinza ng'awummudde".<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Al_Jazeera</ref>
Ensonga endala ey'okutyobola eddembe ly'obuntu yalabibwako mu mwaka gwa 2014 nga gwakatandika Museveni bwe yateeka omukono ku bbago eryali liwakanya obuli bw'ebisiyaga ne lifuuka etteka. Mu kuwayaamu n'omukutu gwa CNN, Museveni yayita abali b'ebisiyaga "ekyenyinyaza" era n'ategeeza nti nti obuli bw'ebisiyaga gwali muze abantu gwe bayiga obuyizi. Abakulembeze b'amawanga ga Bulaaya, omwali n'owa United States Pulezidenti Obama, yavumirira etteka lino.<ref>http://www.cnn.com/2014/02/24/world/africa/uganda-homosexuality-interview/index.html?hpt=hp_t1</ref>
Museveni yavumiria eky'eggwanga lya US okwetaba mu lutalo lwa Libya (Libyan Civil War"era bwe yali ayogerako mu lukiiko lw'ekibiina kyamawanga amagatt (UN), amawanga ga Africa okudduukiria gannaago munsonga z'amagye kiteekawo nnyo obutebenkevu mu mawanga ga Africa okubala ebbanga eddene, ye ky'ayita "Ebizibu bya Africa bya kugonjoolebwa Africa."<ref>http://www.cnn.com/2014/02/24/world/africa/uganda-homosexuality-interview/index.html?hpt=hp_t1</ref>
=== Ekisanja ekyokutaano(2016–2021) ===
==== Okulonda kwa 2016 ====
Abeesimbawo ku bwapulezidenti mu kalulu kano kwaliko Yoweri Museveni, ali bu buyinza kati era abadde mu kifo kino okuva mu 1986, ne Kizza Besigye, eyeemulugunya ku kubba obululu n'effujjo ku bifo ebyaondebwamu. Okulonda kwayongezebwayo mu bifo ebirala ku alipoota ezigambibwa nti abalonzi baganibwa okulonda mu bifo eby'enjawulo. Okusinziira ku kakiiko k'ebyokulonda, Museveni yaddamu okulondebwa nga (18 Ogwokubiri 2016) nga yafuna ebitundu nkaaga mu kimu ku kikumi (61) ate nga ye Besigye yafuna obululu ebitundu asatu mu bitaano (35) ku kikumi. Abooluda oluvuganya gaagamba nti obufere okwetooloola eggwanga lyonna, ebintu ebitakkirizibwa mu kulonda, okukwata abantu abaali ku ludda oluvuganya, n'embeera eyalimu ennyo okutiisatiisa abalonzi.<ref>http://www.aljazeera.com/news/2016/02/ugandans-vote-museveni-seeks-extend-30-year-rule-160218044525608.html</ref>
==== Okuggyawo ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti mu 2018. ====
[[File:Illegal_Wildlife_Trade_Conference_London_2018_(44526034314).jpg|left|thumb|228x228px|Yoweri Museveni nga'yogera mu lukiiko ly'okusuubulagana kw'ebisolo by'omu nsiko okutali mu mateeka mu London, Ogwekkumi 2018]]
Pulezidenti Yoweri Museveni, nga Pulezidenti wa Uganda ali mu buyinza yateeka omukono ku nnongoosereza mu ssemateeka okukyusa akawaayiro k'ennyingo 102 B mu mwaka gwa 2017, akaasinga okumanyika nga "ebbago l'yokuggya ekkomo ku myaka omuntu kwalina okwesimbirawo ku bwapulezidenti" nga 27 Ntenvu 2017.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.observer.ug/news/headlines/56518-museveni-assents-to-age-limit-bill.html |access-date=2022-11-20 |archive-date=2018-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424203000/http://www.observer.ug/news/headlines/56518-museveni-assents-to-age-limit-bill.html |url-status=dead }}</ref> Ebbago lino lyayisibwa bulungi mu Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi (10) nga 20 Ntenvu. Olwo nga 27 Ntenvu 2017, nga yeesigama ku buwaayiro 259 ne 262 obwa ssemateeka wa Uganda, ebbago lyateekebwako omukono okuggya ekkomo omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti mu Uganda. Ennongoosereza eno nga tennakolebwa, ennyingo 102 B mu ssemateeka wa Uganda yali ekugira omuntu asusse emya ensanvu mu etaano (75) n'ali wansi w'emyaka asatu mu etaano (35) okwesimbawo ku bwapulezidenti. Ebbago ly'okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti era ligenda mu maaso n'okukyusa emyaka gy'ekisanja ky'omubaka wa Paalamenti okuva ku myaka etaano (5) okudda ku myaka musanvu (7). Ebbago lino era lizzaawo ekkomo ku bijanja bya pulezidenti ebirina okubeera ebibiri nga bino byaggyibwawo mu nnongoosereza eyakolebwa mu ssemateeka mu mwaka gwa 2005.
==== Okuwakanya ebbago ====
Oluvannyuma lwa Museveni okuteeka omukono ku bbango ly'okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti wa Uganda mu mwaka gwa 2018 ne lifuuka etteeka nga 27 Ntencu 2017 (naye Paalamenti yafuna ebbaluwa nga 2 Gatonnya 2018), abantu okwetooloola eggwanga lyonna beekalakaasa mu kaseera ng'enteekateeka z'okuteeka omukono ku bbago lino zigenda mu maaso, nga bakozesa empenda zonna omwali n'emikutu emigattabantu. Mu Gwekkumi gwa 2017, ababaka ba paalamenti abamu baakomyawo ssente bo ze baali bagamba nti yali nguzi basobole okuwagira ebbago lino ery'okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti nga bakola ennongoosereza mu ssemateeka.<ref>{{Cite web |url=http://citifmonline.com/2017/10/26/ugandan-mps-return-bribes-for-age-limit-bill/ |title=Archive copy |access-date=2022-11-20 |archive-date=2018-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180425114602/http://citifmonline.com/2017/10/26/ugandan-mps-return-bribes-for-age-limit-bill/ |url-status=dead }}</ref>
Ekitongole ekitaba bannamateeka mu ggwanga ekya "Uganda Law Society" ne bammemba abali ku ludda oluvuganya gavumenti baagenda mu kkooti okuwakanya ebbago lino, nga bagamba nti enteekateeka eyali eyitibwamu okulonda yali ekontana n'obuwaaliyo okuli : 1, 2, 8A, 44 (c), 79 ne 94 obwa ssemateeka wa Uganda kubanga omukubiriza wa Paalamenti [Kadaga] yaggawo okukubanganya ebirowoozo ku nnongoosereza eno ng'ababaka kikumi abiri mu bana (124) bokka ku babaka ebina ataano mu omu (451) nga be baakateesa ku bbago lino.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://observer.ug/news/headlines/56455-government-sued-over-age-limit-law.html |access-date=2022-11-20 |archive-date=2018-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424202938/http://observer.ug/news/headlines/56455-government-sued-over-age-limit-law.html |url-status=dead }}</ref> Era baategeeza nti okukozesa eryanyi okuva eri amagye ne poliisi mu kaseera ng'okukubaganya ebirowoozo ku tteeka lino kugenda mu maaso kwali kutyobooa obuwaali okuli 208(2), 209 ne 259 n'obulala mu ssemateeka wa Uganda. Ensonga eyookusatu gye baaleeta yali egamba nti ebbago lino lyali lityoboola obuwayiro obulala mu ssemateeka obwekuusa ku kwongezaayo ebisanja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://observer.ug/news/headlines/56455-government-sued-over-age-limit-law.html |access-date=2022-11-20 |archive-date=2018-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424202938/http://observer.ug/news/headlines/56455-government-sued-over-age-limit-law.html |url-status=dead }}</ref> wamu n'engeri okulonda gye kulina okukwatibwamu. Omubaka wa Paalamenti omu [Mbwaketamwa Gaffa] yawulirwa ng'agamba, “…Pulezidenri bw'aleeta ebbago, kiyinza okuba mu mateeka, naye tekijja kuba mu mateeka, era tugenda kukiwakanya.”<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://observer.ug/news/headlines/56455-government-sued-over-age-limit-law.html |access-date=2022-11-20 |archive-date=2018-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424202938/http://observer.ug/news/headlines/56455-government-sued-over-age-limit-law.html |url-status=dead }}</ref>
==== Abantu bye baayogera ku bbago eppya ====
[[File:President_Museveni_of_Uganda,_speaking_at_the_UK-Africa_Investment_Summit,_London,_20_January_2020_20200120134339_GMCB9543_(49415272631).jpg|left|thumb|Pulezidenti Museveni owa Uganda ng'ayogera mu lukungaana lwa UK-Africa Investment Summit mu London, Gatonnya 2020 ]]
Ebitongole ebikuumaddembe mu Uganda okuli poliisi, amagye ga mmiritale, n'ebirala, bikutte ekitono ennyo abantu ataano mu basatu (53) omuli n'akulira oludda oluvuganya gavumenti Kizza Besigye nga beekalakaasa nga bawakanya ebbago ly'okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbira kubwapulezidenti.<ref>https://www.dw.com/en/ugandan-police-arrests-dozens-over-presidential-age-limit-protest/a-39767048</ref>
Ekibinja kya bannamateeka okuva mu kibiina ekiri mu buyinza ekya [[National Resistance Movement]] (NRM), nga tebeekutuddeemu baaleeta ekiteeso okuleeta ebbango ly'okukola ennongoosereza okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti okusobola okuwa Pulezidenti Yoweri Museveni aliko ekiseera kino okusobola okwesimbawo mu kisanja ekirala mu kalulu akanaabaawo mu mwaka gwa 2021.<ref>https://www.dw.com/en/ugandan-police-arrests-dozens-over-presidential-age-limit-protest/a-39767048</ref>
Okunoonyereza okwakolebwa ekitongole ky'obwannakyewa okumala emyezi esatu okuva mu mwezi Gwomwenda okutuuka mu Gwekkumi n'ogumu kwalaga nti abantu ebitundu kinaana mu bitaano ku buli kikumi (85) kw'abo abeebuuzibwako baawakanya okuggya ekkomo ku myaka gy'omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti ate nga abantu ebitundu kkumi na bitaano ku kikumi (15) obo baawagira ebbago lino ey'okukola ennongoosereza mu ssemateekaokusobola okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti.<ref>https://www.dw.com/en/ugandan-police-arrests-dozens-over-presidential-age-limit-protest/a-39767048</ref>
Ababaka ba Paalamenti ya Uganda mu bungi baakuba akalulu era ne bakkiriza okukola ennongoosereza mu ssemateeka okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti kubanga baali baagala Pulezidenti aliko Yoweri Museveni okwesimbawo ekisanja kye ekyomukaaga.<ref>https://www.independent.co.ug/ugandan-mps-voted-scrap-presidential-age-limit/</ref> Munnamateeka akola ku ddembe ly'obuntu Nicholas Opiyo yagambye nti okuggya ekkomo ku myaka omuntu kw'alina okwesimbirawo ku bwapulezidenti y'engeri esinga omugaso okukuuma olutindo wakati w'obwannakyemalira n'obukulembeze obugoberera enfuga y'amateeka mu Uganda.<ref>https://www.independent.co.ug/ugandan-mps-voted-scrap-presidential-age-limit/</ref>
=== Ekisanja ekyomukaaga (2021–) ===
Nga 16 Gatonnya 2021 akakiiko ky'ebyokulonda mu Uganda kaalangirira nti Pulezidenti Museveni awangudde ekisanja ekyomukaaga n'obululu ebitundu ataano mu munaana n'obutundutundu mukaaga ku buli kikumi (58.6%). Yaddirirwa [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]], ng'ery'omulimu amanyikiddwa nga Bobi Wine, omukulembeze w'oludda oluvugabya omulala eyagaana okukkiriza ebyava mu kulonda ng'agamba nti okulonda kuno kwe kukyasinze okubaamu okucanga ebivudde mu kulonda mu byafaayo bya Uganda.<ref>https://www.aljazeera.com/news/2021/1/16/ugandas-museveni-declared-winner-of-presidential-election</ref> Ebitongole by'obwannakyewa n'abakugu mu nsonga za demokulasiya baakakasa nti okulonda tekwali kwa amazima na bwenkanya.<ref>https://www.aljazeera.com/news/2021/1/16/ugandas-museveni-declared-winner-of-presidential-election</ref> Akakiiko k'ebyokulonda kafulumya ebyava mu kulonda oluvannyuma ebyagambibwa kuba ebijungirire. Akakiiko k'ebyokulonda kaasuubiza okukolawo okunoonyereza naye okutaakolebwa. Wine yasibibwa mu maka ge nga 15 Gatonnya.<ref>https://www.aljazeera.com/news/2021/1/21/uganda-bobi-wine-files-detention-complaint-at-un</ref> Abantunuulizi b'ebyokulonda okwetooloola ensi yonna baasaba wabeerewo okunoonyereza ku kigambibwa nti okulonda kwalimu obutagoberera mateeka okwetooloola eggwanga lyonna, okuggyibwako kw'omutimbagano, okutyoboola eddembe ly'obuntu, era ne kugaana okukkirizibwa. Wine yateebwa nga 26 Gatonnya. Mu Gwekkumi gwa 2022 Museveni yeetondera Kenya ku lwa mutabani we, Muhoozi Kainerugaba eyateeka obubaka ku mukutu gwa tweter ng'agamba nti ayinza okuzingako Kenya mu wiiki bbiri.<ref>https://edition.cnn.com/2022/10/06/africa/museveni-kenya-invasion-apology-intl/index.html</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Museveni mukristaayo era mmemba w'ekkanisa y'Abakrisitaayo mu Uganda.
Mufumbo ne ne [[Janet Museveni|Janet Kataaha Museveni]], ''née'' Kainembabazi, gw'alinamu abaana ban:
* Gen. Muhoozi Kainerugaba – eyazalibwa mu 1974, Genero mu ggye lya Uganda People's Defence Forces (UPDF) <ref>https://www.youtube.com/watch?v=DzA5ORGITwc</ref> mu UPDF<ref>https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/3263/Leaders_in_waiting</ref>
* Natasha Karugire – eyazaalibwa mu 1976, munnamisono era eyeebuuzibwako. Yafumbirwa Edwin Karugire. Omuwandiisi bwa Pulezidenti ow'enkalakkalira ku nsonga z'omu maka ge.<ref>https://web.archive.org/web/20100219075224/http://newvision.co.ug/D/8/217/392752/Diana_Museveni</ref>
* Patience Rwabwogo – yazaalibwa mu 1978, ppaasita w'ekkanisa ya Covenant Nations Church, Buziga, [[Kampala]]. – eyafumbirwa Odrek Rwabwogo.<ref>https://web.archive.org/web/20100225172952/http://newvision.co.ug/D/8/13/539065/Patience_Rwabogo_Church</ref>
* Diana Kamuntu – eyazaalibwa mu 1980, eyafumbirwa Geoffrey Kamuntu.<ref>https://web.archive.org/web/20100225173102/http://newvision.co.ug/D/9/40/393675/Diana_Museveni</ref>
== Ebitiibwa n'engule ==
=== Engule okuva ebweru w'eggwanga ===
* Cuba
** [[File:Order_of_Playa_Girón_(ribbon_bar).png|70x70px]] [[:en:Order_of_Playa_Girón|Order of Playa Girón]]<ref>http://www.granma.cu/granmad/2009/11/30/nacional/artic38.html</ref>
* Kenya
** [[File:Order_of_the_Golden_Heart_of_Kenya.svg|70x70px]] [[:en:Chief_of_the_Order_of_the_Golden_Heart_of_Kenya|Chief of the Order of the Golden Heart of Kenya]]<ref>https://www.standardmedia.co.ke/national/article/2001432083/uhuru-awards-koome-mugenda-kananu-egh-honours-journalists-get-hsc</ref>
* Serbia
** [[File:Orden_Republike_Srbije_2.gif|70x70px]] [[:en:Order_of_the_Republic_of_Serbia|Order of the Republic of Serbia]], Second Class
* South Africa
** [[File:Ord.GoodHope-ribbon.gif|70x70px]] Grand Cross of the [[:en:Order_of_Good_Hope|Order of Good Hop]]<nowiki/>e<ref>https://web.archive.org/web/20121015131848/http://www.info.gov.za/aboutgovt/orders/recipients/1997.htm</ref>
=== Diguli z'azze efuna naye nga tazisomye ===
{| class="wikitable"
!Ssettendekero
!Eggwanga
!Ebitiibwa
! style="width:60px;" |Omwaka
|-
|Humphrey School of Public Affairs
|United States
|Doctor of Laws
| style="text-align:center;" |1994
|-
|Mbarara University of Science and Technology
|Uganda
|Doctor of Laws
| style="text-align:center;" |2003
|-
|Latin University of Theology
|United States
|Doctor of Divinity
| style="text-align:center;" |2007
|-
|Fatih University
|Turkey
|Honorary degree
| style="text-align:center;" |2010
|-
|[[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]
|Uganda
|Doctor of Laws
| style="text-align:center;" |2010
|-
|University of Dar es Salaam
|Tanzania
|Doctor of Literature
| style="text-align:center;" |2015
|}
== Labe ne ==
* Political parties of Uganda
* Politics of Uganda
* Tokyo International Conference on African Development
* History of Uganda (1979–present)
* Uganda Salvation Front
* Henry Tumukunde
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="0"></references>
== Okwongera okusoma ==
=== Ebitabo ===
* Media related to Yoweri Museveni at Wikimedia Commons
* Quotations related to Yoweri Museveni at Wikiquote
* Official website
* [http://www.statehouse.go.ug/ State House Official Website]
{{s-start}}
{{s-off}}
{{s-bef|before=[[Tito Okello]]}}
{{s-ttl|title=[[President of Uganda]]|years=1986–present}}
{{s-inc}}
|-
{{s-dip}}
{{s-bef|before=[[Lawrence Gonzi]]}}
{{s-ttl|title=[[Commonwealth Chairperson-in-Office|Chairperson of the Commonwealth of Nations]]|years=2007–2009}}
{{s-aft|after=[[Patrick Manning]]}}
{{s-end}}{{UgandaPresidents}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
t66s79w2zvc6tsod1vt24wefrl5neld
Buddu
0
7808
63304
54445
2026-07-16T21:28:05Z
Kisakye Jane
9195
nterezezaamu mu kiwandiiko
63304
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Buddu''' limu ku masaza Ekkuminomunaana(18) agakola Obwakabaka bwa [[Buganda]] obusangibwa mu masekkati g'eggwanga [[Uganda]]. Omwami afuga essaza lino kulwa Kabaka wa Buganda aweebwa ekitiibwa ekya ''''Pookino'''<nowiki/>'. Embuga enkulu ey'esaza Buddu esangibwa mu kibuga Masaka mu kifo ewayitibwa ku saza era wewali n'enyumba '''Buddukiro''' nga eno y'enyumba entongole ey'omwami w'esaza Buddu.<ref>https://www.bugandauk.com/en/news/buganda-news/katikkiro-mayiga-officially-opens-buddukiro-house-in-buddu-county</ref>
== Endagiriro ==
Essaza Buddu lisangibwa kumpi n'ennyanja [[Nnalubaale]] mu masekkati ga Uganda. Lino lisalagana ensalo namasaza ga Buganda amalala okuli [[:en:Ssese_Islands|Ssese]], [[:en:Kooki|Kooki]], Kabula, [[:en:Mawogola_County|Mawogola]], Gomba, Mawokota, ne Butambala. Mu ngabanya yebifo by'obukulembeze egobererwa gavumenti ya Uganda eyawakati, Buddu erimu disitulikiti n'ekibuga kimu era byebino, mwaka gwa 2010, [[:en:Bukomansimbi_District|Bukomansimbi]], [[:en:Kalungu_District|Kalungu]], [[:en:Lwengo_District|Lwengo]] , [[:en:Kyotera_District|Kyotera]] [[:en:Masaka_District|Masaka disitulikiti]], kwossa n'ekibuga [[Masaka]].
== Engeri gyeryegatta ku Buganda ==
Buddu yadde nga ebadde kitundu kya Buganda okuviira ddala mu kyasa eky'ekkuminoomunaana, ssi limu ku masaza asatu (3) okwazimbirwa Obwakabaka bwa Buganda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://buganda.or.ug/amasaza/ |access-date=2024-12-06 |archive-date=2024-10-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010024214/https://buganda.or.ug/amasaza/ |url-status=dead }}</ref> Essaza lino lyagattibwa ku Buganda oluvanyuma lwamaje ga Buganda okulwanagana nago ag'Obukama bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] era Buganda nemegga Bunyoro eyali nannyini kitundu kino. Bino byaliwo mu biseera Kabaka [[:en:Jjunju_of_Buganda|Jjunju]] weyafugira Buganda (1780 - 1797).<ref>http://umhslubaga.ac.ug/wp-content/uploads/2020/04/S2-History-East-Africa-Vol.-2.pdf</ref> Bannabyafaayo abawerako bagamba nti Buddu ly'essaza eryasembayo okuwambibwa Buganda ngeyita mu lutaabalo nga abazungu abafuzi bamatwale tebannajja kutwala buyinza kufuga Buganda n'ebitundu ebiriraanyewo oluvannyuma byebagatta okukola ensi Uganda mu mwaka 1894 ate oluvannyuma neweebwa obwetwaaze mu mwaka 1962.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://issuu.com/landmarkmagazine256/docs/the_pearl_of_africa_web/s/13491300 |access-date=2024-12-06 |archive-date=2024-12-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241213234513/https://issuu.com/landmarkmagazine256/docs/the_pearl_of_africa_web/s/13491300 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.africa.upenn.edu/NEH/uhistory.htm</ref><ref>https://www.gou.go.ug/about-uganda/uganda-glance/history</ref> Omwaka gwa 1892 wegwatuukira Buddu ly'essaza mu bwakabaka bwa Buganda eryali likira ku masaza amalala mu byenkulaakulana.
== Ebyenkizo ku ssaza Buddu ==
[[File:Grasshoppers is food in Uganda.jpg|left|thumb|211x211px|Enseenene kimu ku bintu ebyettunzi ebiva e Buddu]]
Buddu ssaza lya Buganda erimanyiddwa ennyo olw'ebyobulimi naddala obwekirime ky'emwanyi kwossa namatooke. Buddu naddala ekitundu Masaka kimanyiddwa nnyo olw'okugwamu enseenene eziribwa banna Uganda mu mwezi gwokutaano n'ogwekuminogumu.Tiimu y'omupiira eyesaza Buddu nayo emanyiddwa nnyo mu mpaka [[Omupiira ogw'ebigere|z'omupiira]] ogwamasaza ga Buganda era yakawangula empaka zino emirundi 3.<ref>https://www-monitor-co-ug.webpkgcache.com/doc/-/s/www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/buddu-win-third-masaza-cup-title-4811024</ref> Buddu era erimu ebifo ebyebyafaayo kwossa n'ebyobulambuzi ebiwera nga mu bino mulimu;
* Ekigo ky'obukatuliki ekyasooka mu Uganda e [[Villa Maria, Yuganda|Villa Maria]] mu kibuga Masaka.
* Olubiri lwa Kabaka e Nkoni
* Ekijjukizo ky'ekitta bantu ekyali e Rwanda mu mwaka 1994 ekisangibwa e Lambu.<ref>https://nilepost.co.ug/tutsi/194564/kwibuka-30-rwandans-in-uganda-set-for-series-of-genocide-memorial-activities</ref>
* Essomero [[:en:St._Henry's_College_Kitovu|St Henry's college Kitovu]].<ref>https://www.sthenryskitovu.ac.ug/</ref>
* [[:en:Lake_Nabugabo|Ennyanja Nabugabo]]
[[File:FruitColors.jpg|thumb|260x260px|Emwanyi kimu kubirime ebirimibwa e Buddu]]
== Abantu abamanyifu abava e Buddu ==
* [[Charles Peter Mayiga]] - Katikkiro wa Buganda
* [[Ow'ekitiibwa Edward Kiwanuka Ssekandi|Edward Kiwanuka Ssekandi]] - Yaliko Sipiika wa Paalamenti, Omumyuuka wa [[Yoweri Museveni|Pulezidenti]]
* [[:en:Mathias_Mpuuga|Mathias Mpuuga Nsamba]] - Yaliko Akulira oludda oluvuganya gavumenti
* [[:en:Jehoash_Mayanja_Nkangi|Joash Mayanja Nkangi]] - Yaliko Katikkiro, minisita wa Uganda Ow'ebyensimbi
* [[Vincent Ssempijja]] - Yali minisita mu gavumenti ya Uganda.
* [[:en:Chosen_Becky|Chosen Becky]] - Muyimbi
== Enzikiriza y'Obukatuliki ==
Amangu ddala ng'olutalo luwedde mu 1892, omuminsani omu ku ludda lw'abakatuliki amanyiddwa nga Henri Streicher yatandikawo ekitebe ky'e [[Villa Maria, Yuganda|Villa Maria]] mu Buddu okusobola okubunyisa enzikiriza y'ekikatuliki.[4]
Ku nkomerero y'Ogwokutaano 1892 [[:en:Antonin_Guillermain|Antonin Guillermain]] n'abaminsani abalala babiri baatandikawo ekitebe ekirala ekimanyiddwa nga Notre-Dame de l'Equateur mu Buddu, ekitunuuliraganye n'ekizinga [[:en:Ssese_Islands|Ssese]] mu bukiikakkono bw'ennyanja [[Nnalubaale|Nalubaale]].[8]
Mu mwezi Gwokubiri 1897, Streicher yafuulibwa [[:en:Vicar#:~:text=A%20vicar%20(%2F%CB%88v%C9%AA,%2C%20similarly%20meaning%20%22deputy%22.|vviika]] w'omu bukiikakkono bw'e Nyanza (Vicar Apostolic of [[:en:Apostolic_Vicariate_of_Northern_Victoria_Nyanza|Northern Victoria Nyanza)]].[9]
Ekitebe kye ekikulu yakissa e Villa Maria.[4]
Abakungu bonna abaali bakyuse ne badda mu bukatuliki badda mu Buddu, olwo Streicher n'aba nga ye mukulembeze eyali abatwala.
Ekyambalo kya Streicher kyaliko amabala agafaanana n'ago agabeera ku kyambalo ky'abaana b'eŋŋoma.
Abakungu baaweerezanga abaana baabwe ne baweereza ng'abambowa mu kkooti ye.[4]
Mu 1902, [[:en:Missionary_Sisters_of_Our_Lady_of_Africa|ekibiina ky'abasiisita]] kyatandika omulimu gwakyo mu Buddu. Omwaka gwa 1907 gugenda okutuuka ng'abawala 140 bamaze okukyusibwa era ng'abamu baagala na kufuuka banaani.
Ekigo kyazimbibwa mu mwaka gwa 1908 ate mu 1910 ne tufuna abakazi abasatu abaasooka okufuuka abanaani.
Omwaka gwa 1926 gugenda okutuuka ng'ekigo ekyo (ekyalina ekitebe ekikulu mu Buddu) kikuleberwa munnayuganda, Mama Cecilia Nalube (Mother Ursula.) era nga ye munnayuganda eyasookera ddala okufuna ekifo ekyo [10]
Buddu yafuuka entabiro y'obukatuliki mu Africa.
Ssaabasumba omuddugavu eyasookera ddala era eyatikkirwa mu 1939, yali w'e Buddu.[11]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
guv7hv6ryl74masngb4f3b8qaend59n
63306
63304
2026-07-16T21:30:11Z
Kisakye Jane
9195
nterezezaamu mu kiwandiiko
63306
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Buddu''' limu ku masaza Ekkuminomunaana(18) agakola Obwakabaka bwa [[Buganda]] obusangibwa mu masekkati g'eggwanga [[Uganda]]. Omwami afuga essaza lino kulwa Kabaka wa Buganda aweebwa ekitiibwa ekya ''''Pookino'''<nowiki/>'. Embuga enkulu ey'esaza Buddu esangibwa mu kibuga Masaka mu kifo ewayitibwa ku saza era wewali n'enyumba '''Buddukiro''' nga eno y'enyumba entongole ey'omwami w'esaza Buddu.<ref>https://www.bugandauk.com/en/news/buganda-news/katikkiro-mayiga-officially-opens-buddukiro-house-in-buddu-county</ref>
== Endagiriro ==
Essaza Buddu lisangibwa kumpi n'ennyanja [[Nnalubaale]] mu masekkati ga Uganda. Lino lisalagana ensalo namasaza ga Buganda amalala okuli [[:en:Ssese_Islands|Ssese]], [[:en:Kooki|Kooki]], Kabula, [[:en:Mawogola_County|Mawogola]], Gomba, Mawokota, ne Butambala. Mu ngabanya yebifo by'obukulembeze egobererwa gavumenti ya Uganda eyawakati, Buddu erimu disitulikiti n'ekibuga kimu era byebino, mwaka gwa 2010, [[:en:Bukomansimbi_District|Bukomansimbi]], [[:en:Kalungu_District|Kalungu]], [[:en:Lwengo_District|Lwengo]] , [[:en:Kyotera_District|Kyotera]] [[:en:Masaka_District|Masaka disitulikiti]], kwossa n'ekibuga [[Masaka]].
== Engeri gyeryegatta ku Buganda ==
Buddu yadde nga ebadde kitundu kya Buganda okuviira ddala mu kyasa eky'ekkuminoomunaana, ssi limu ku masaza asatu (3) okwazimbirwa Obwakabaka bwa Buganda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://buganda.or.ug/amasaza/ |access-date=2024-12-06 |archive-date=2024-10-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010024214/https://buganda.or.ug/amasaza/ |url-status=dead }}</ref> Essaza lino lyagattibwa ku Buganda oluvanyuma lwamaje ga Buganda okulwanagana nago ag'Obukama bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] era Buganda nemegga Bunyoro eyali nannyini kitundu kino. Bino byaliwo mu biseera Kabaka [[:en:Jjunju_of_Buganda|Jjunju]] weyafugira Buganda (1780 - 1797).<ref>http://umhslubaga.ac.ug/wp-content/uploads/2020/04/S2-History-East-Africa-Vol.-2.pdf</ref> Bannabyafaayo abawerako bagamba nti Buddu ly'essaza eryasembayo okuwambibwa Buganda ngeyita mu lutaabalo nga abazungu abafuzi bamatwale tebannajja kutwala buyinza kufuga Buganda n'ebitundu ebiriraanyewo oluvannyuma byebagatta okukola ensi Uganda mu mwaka 1894 ate oluvannyuma neweebwa obwetwaaze mu mwaka 1962.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://issuu.com/landmarkmagazine256/docs/the_pearl_of_africa_web/s/13491300 |access-date=2024-12-06 |archive-date=2024-12-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241213234513/https://issuu.com/landmarkmagazine256/docs/the_pearl_of_africa_web/s/13491300 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.africa.upenn.edu/NEH/uhistory.htm</ref><ref>https://www.gou.go.ug/about-uganda/uganda-glance/history</ref> Omwaka gwa 1892 wegwatuukira Buddu ly'essaza mu bwakabaka bwa Buganda eryali likira ku masaza amalala mu byenkulaakulana.
== Ebyenkizo ku ssaza Buddu ==
[[File:Grasshoppers is food in Uganda.jpg|left|thumb|211x211px|Enseenene kimu ku bintu ebyettunzi ebiva e Buddu]]
Buddu ssaza lya Buganda erimanyiddwa ennyo olw'ebyobulimi naddala obwekirime ky'emwanyi kwossa namatooke. Buddu naddala ekitundu Masaka kimanyiddwa nnyo olw'okugwamu enseenene eziribwa banna Uganda mu mwezi gwokutaano n'ogwekuminogumu.Tiimu y'omupiira eyesaza Buddu nayo emanyiddwa nnyo mu mpaka [[Omupiira ogw'ebigere|z'omupiira]] ogwamasaza ga Buganda era yakawangula empaka zino emirundi 3.<ref>https://www-monitor-co-ug.webpkgcache.com/doc/-/s/www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/buddu-win-third-masaza-cup-title-4811024</ref> Buddu era erimu ebifo ebyebyafaayo kwossa n'ebyobulambuzi ebiwera nga mu bino mulimu;
* Ekigo ky'obukatuliki ekyasooka mu Uganda e [[Villa Maria, Yuganda|Villa Maria]] mu kibuga Masaka.
* Olubiri lwa Kabaka e Nkoni
* Ekijjukizo ky'ekitta bantu ekyali e Rwanda mu 1994 ekisangibwa e Lambu.<ref>https://nilepost.co.ug/tutsi/194564/kwibuka-30-rwandans-in-uganda-set-for-series-of-genocide-memorial-activities</ref>
* Essomero [[:en:St._Henry's_College_Kitovu|St Henry's college Kitovu]].<ref>https://www.sthenryskitovu.ac.ug/</ref>
* [[:en:Lake_Nabugabo|Ennyanja Nabugabo]]
[[File:FruitColors.jpg|thumb|260x260px|Emwanyi kimu kubirime ebirimibwa e Buddu]]
== Abantu abamanyifu abava e Buddu ==
* [[Charles Peter Mayiga]] - Katikkiro wa Buganda
* [[Ow'ekitiibwa Edward Kiwanuka Ssekandi|Edward Kiwanuka Ssekandi]] - Yaliko Sipiika wa Paalamenti, Omumyuuka wa [[Yoweri Museveni|Pulezidenti]]
* [[:en:Mathias_Mpuuga|Mathias Mpuuga Nsamba]] - Yaliko Akulira oludda oluvuganya gavumenti
* [[:en:Jehoash_Mayanja_Nkangi|Joash Mayanja Nkangi]] - Yaliko Katikkiro, minisita wa Uganda Ow'ebyensimbi
* [[Vincent Ssempijja]] - Yali minisita mu gavumenti ya Uganda.
* [[:en:Chosen_Becky|Chosen Becky]] - Muyimbi
== Enzikiriza y'Obukatuliki ==
Amangu ddala ng'olutalo luwedde mu 1892, omuminsani omu ku ludda lw'abakatuliki amanyiddwa nga Henri Streicher yatandikawo ekitebe ky'e [[Villa Maria, Yuganda|Villa Maria]] mu Buddu okusobola okubunyisa enzikiriza y'ekikatuliki.[4]
Ku nkomerero y'Ogwokutaano 1892 [[:en:Antonin_Guillermain|Antonin Guillermain]] n'abaminsani abalala babiri baatandikawo ekitebe ekirala ekimanyiddwa nga Notre-Dame de l'Equateur mu Buddu, ekitunuuliraganye n'ekizinga [[:en:Ssese_Islands|Ssese]] mu bukiikakkono bw'ennyanja [[Nnalubaale|Nalubaale]].[8]
Mu mwezi Gwokubiri 1897, Streicher yafuulibwa [[:en:Vicar#:~:text=A%20vicar%20(%2F%CB%88v%C9%AA,%2C%20similarly%20meaning%20%22deputy%22.|vviika]] w'omu bukiikakkono bw'e Nyanza (Vicar Apostolic of [[:en:Apostolic_Vicariate_of_Northern_Victoria_Nyanza|Northern Victoria Nyanza)]].[9]
Ekitebe kye ekikulu yakissa e Villa Maria.[4]
Abakungu bonna abaali bakyuse ne badda mu bukatuliki badda mu Buddu, olwo Streicher n'aba nga ye mukulembeze eyali abatwala.
Ekyambalo kya Streicher kyaliko amabala agafaanana n'ago agabeera ku kyambalo ky'abaana b'eŋŋoma.
Abakungu baaweerezanga abaana baabwe ne baweereza ng'abambowa mu kkooti ye.[4]
Mu 1902, [[:en:Missionary_Sisters_of_Our_Lady_of_Africa|ekibiina ky'abasiisita]] kyatandika omulimu gwakyo mu Buddu. Omwaka gwa 1907 gugenda okutuuka ng'abawala 140 bamaze okukyusibwa era ng'abamu baagala na kufuuka banaani.
Ekigo kyazimbibwa mu mwaka gwa 1908 ate mu 1910 ne tufuna abakazi abasatu abaasooka okufuuka abanaani.
Omwaka gwa 1926 gugenda okutuuka ng'ekigo ekyo (ekyalina ekitebe ekikulu mu Buddu) kikuleberwa munnayuganda, Mama Cecilia Nalube (Mother Ursula.) era nga ye munnayuganda eyasookera ddala okufuna ekifo ekyo [10]
Buddu yafuuka entabiro y'obukatuliki mu Africa.
Ssaabasumba omuddugavu eyasookera ddala era eyatikkirwa mu 1939, yali w'e Buddu.[11]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
jyprz3kis7inqezpvz1qkbxnel35obv
63310
63306
2026-07-16T21:31:32Z
Kisakye Jane
9195
Ntaddemu category
63310
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Buddu''' limu ku masaza Ekkuminomunaana(18) agakola Obwakabaka bwa [[Buganda]] obusangibwa mu masekkati g'eggwanga [[Uganda]]. Omwami afuga essaza lino kulwa Kabaka wa Buganda aweebwa ekitiibwa ekya ''''Pookino'''<nowiki/>'. Embuga enkulu ey'esaza Buddu esangibwa mu kibuga Masaka mu kifo ewayitibwa ku saza era wewali n'enyumba '''Buddukiro''' nga eno y'enyumba entongole ey'omwami w'esaza Buddu.<ref>https://www.bugandauk.com/en/news/buganda-news/katikkiro-mayiga-officially-opens-buddukiro-house-in-buddu-county</ref>
== Endagiriro ==
Essaza Buddu lisangibwa kumpi n'ennyanja [[Nnalubaale]] mu masekkati ga Uganda. Lino lisalagana ensalo namasaza ga Buganda amalala okuli [[:en:Ssese_Islands|Ssese]], [[:en:Kooki|Kooki]], Kabula, [[:en:Mawogola_County|Mawogola]], Gomba, Mawokota, ne Butambala. Mu ngabanya yebifo by'obukulembeze egobererwa gavumenti ya Uganda eyawakati, Buddu erimu disitulikiti n'ekibuga kimu era byebino, mwaka gwa 2010, [[:en:Bukomansimbi_District|Bukomansimbi]], [[:en:Kalungu_District|Kalungu]], [[:en:Lwengo_District|Lwengo]] , [[:en:Kyotera_District|Kyotera]] [[:en:Masaka_District|Masaka disitulikiti]], kwossa n'ekibuga [[Masaka]].
== Engeri gyeryegatta ku Buganda ==
Buddu yadde nga ebadde kitundu kya Buganda okuviira ddala mu kyasa eky'ekkuminoomunaana, ssi limu ku masaza asatu (3) okwazimbirwa Obwakabaka bwa Buganda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://buganda.or.ug/amasaza/ |access-date=2024-12-06 |archive-date=2024-10-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010024214/https://buganda.or.ug/amasaza/ |url-status=dead }}</ref> Essaza lino lyagattibwa ku Buganda oluvanyuma lwamaje ga Buganda okulwanagana nago ag'Obukama bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] era Buganda nemegga Bunyoro eyali nannyini kitundu kino. Bino byaliwo mu biseera Kabaka [[:en:Jjunju_of_Buganda|Jjunju]] weyafugira Buganda (1780 - 1797).<ref>http://umhslubaga.ac.ug/wp-content/uploads/2020/04/S2-History-East-Africa-Vol.-2.pdf</ref> Bannabyafaayo abawerako bagamba nti Buddu ly'essaza eryasembayo okuwambibwa Buganda ngeyita mu lutaabalo nga abazungu abafuzi bamatwale tebannajja kutwala buyinza kufuga Buganda n'ebitundu ebiriraanyewo oluvannyuma byebagatta okukola ensi Uganda mu mwaka 1894 ate oluvannyuma neweebwa obwetwaaze mu mwaka 1962.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://issuu.com/landmarkmagazine256/docs/the_pearl_of_africa_web/s/13491300 |access-date=2024-12-06 |archive-date=2024-12-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241213234513/https://issuu.com/landmarkmagazine256/docs/the_pearl_of_africa_web/s/13491300 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.africa.upenn.edu/NEH/uhistory.htm</ref><ref>https://www.gou.go.ug/about-uganda/uganda-glance/history</ref> Omwaka gwa 1892 wegwatuukira Buddu ly'essaza mu bwakabaka bwa Buganda eryali likira ku masaza amalala mu byenkulaakulana.
== Ebyenkizo ku ssaza Buddu ==
[[File:Grasshoppers is food in Uganda.jpg|left|thumb|211x211px|Enseenene kimu ku bintu ebyettunzi ebiva e Buddu]]
Buddu ssaza lya Buganda erimanyiddwa ennyo olw'ebyobulimi naddala obwekirime ky'emwanyi kwossa namatooke. Buddu naddala ekitundu Masaka kimanyiddwa nnyo olw'okugwamu enseenene eziribwa banna Uganda mu mwezi gwokutaano n'ogwekuminogumu.Tiimu y'omupiira eyesaza Buddu nayo emanyiddwa nnyo mu mpaka [[Omupiira ogw'ebigere|z'omupiira]] ogwamasaza ga Buganda era yakawangula empaka zino emirundi 3.<ref>https://www-monitor-co-ug.webpkgcache.com/doc/-/s/www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/buddu-win-third-masaza-cup-title-4811024</ref> Buddu era erimu ebifo ebyebyafaayo kwossa n'ebyobulambuzi ebiwera nga mu bino mulimu;
* Ekigo ky'obukatuliki ekyasooka mu Uganda e [[Villa Maria, Yuganda|Villa Maria]] mu kibuga Masaka.
* Olubiri lwa Kabaka e Nkoni
* Ekijjukizo ky'ekitta bantu ekyali e Rwanda mu 1994 ekisangibwa e Lambu.<ref>https://nilepost.co.ug/tutsi/194564/kwibuka-30-rwandans-in-uganda-set-for-series-of-genocide-memorial-activities</ref>
* Essomero [[:en:St._Henry's_College_Kitovu|St Henry's college Kitovu]].<ref>https://www.sthenryskitovu.ac.ug/</ref>
* [[:en:Lake_Nabugabo|Ennyanja Nabugabo]]
[[File:FruitColors.jpg|thumb|260x260px|Emwanyi kimu kubirime ebirimibwa e Buddu]]
== Abantu abamanyifu abava e Buddu ==
* [[Charles Peter Mayiga]] - Katikkiro wa Buganda
* [[Ow'ekitiibwa Edward Kiwanuka Ssekandi|Edward Kiwanuka Ssekandi]] - Yaliko Sipiika wa Paalamenti, Omumyuuka wa [[Yoweri Museveni|Pulezidenti]]
* [[:en:Mathias_Mpuuga|Mathias Mpuuga Nsamba]] - Yaliko Akulira oludda oluvuganya gavumenti
* [[:en:Jehoash_Mayanja_Nkangi|Joash Mayanja Nkangi]] - Yaliko Katikkiro, minisita wa Uganda Ow'ebyensimbi
* [[Vincent Ssempijja]] - Yali minisita mu gavumenti ya Uganda.
* [[:en:Chosen_Becky|Chosen Becky]] - Muyimbi
== Enzikiriza y'Obukatuliki ==
Amangu ddala ng'olutalo luwedde mu 1892, omuminsani omu ku ludda lw'abakatuliki amanyiddwa nga Henri Streicher yatandikawo ekitebe ky'e [[Villa Maria, Yuganda|Villa Maria]] mu Buddu okusobola okubunyisa enzikiriza y'ekikatuliki.[4]
Ku nkomerero y'Ogwokutaano 1892 [[:en:Antonin_Guillermain|Antonin Guillermain]] n'abaminsani abalala babiri baatandikawo ekitebe ekirala ekimanyiddwa nga Notre-Dame de l'Equateur mu Buddu, ekitunuuliraganye n'ekizinga [[:en:Ssese_Islands|Ssese]] mu bukiikakkono bw'ennyanja [[Nnalubaale|Nalubaale]].[8]
Mu mwezi Gwokubiri 1897, Streicher yafuulibwa [[:en:Vicar#:~:text=A%20vicar%20(%2F%CB%88v%C9%AA,%2C%20similarly%20meaning%20%22deputy%22.|vviika]] w'omu bukiikakkono bw'e Nyanza (Vicar Apostolic of [[:en:Apostolic_Vicariate_of_Northern_Victoria_Nyanza|Northern Victoria Nyanza)]].[9]
Ekitebe kye ekikulu yakissa e Villa Maria.[4]
Abakungu bonna abaali bakyuse ne badda mu bukatuliki badda mu Buddu, olwo Streicher n'aba nga ye mukulembeze eyali abatwala.
Ekyambalo kya Streicher kyaliko amabala agafaanana n'ago agabeera ku kyambalo ky'abaana b'eŋŋoma.
Abakungu baaweerezanga abaana baabwe ne baweereza ng'abambowa mu kkooti ye.[4]
Mu 1902, [[:en:Missionary_Sisters_of_Our_Lady_of_Africa|ekibiina ky'abasiisita]] kyatandika omulimu gwakyo mu Buddu. Omwaka gwa 1907 gugenda okutuuka ng'abawala 140 bamaze okukyusibwa era ng'abamu baagala na kufuuka banaani.
Ekigo kyazimbibwa mu mwaka gwa 1908 ate mu 1910 ne tufuna abakazi abasatu abaasooka okufuuka abanaani.
Omwaka gwa 1926 gugenda okutuuka ng'ekigo ekyo (ekyalina ekitebe ekikulu mu Buddu) kikuleberwa munnayuganda, Mama Cecilia Nalube (Mother Ursula.) era nga ye munnayuganda eyasookera ddala okufuna ekifo ekyo [10]
Buddu yafuuka entabiro y'obukatuliki mu Africa.
Ssaabasumba omuddugavu eyasookera ddala era eyatikkirwa mu 1939, yali w'e Buddu.[11]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Amasaza ga Buganda]]
5f4skuvwofi8ksecw35ht8trc206paa
Agnes Atim Apea
0
7862
63323
62987
2026-07-16T22:21:06Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63323
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
<big>'''Agnes Atim Apea'''</big> mutandisi w'emirimu, munnabyabufuzi era Munnayuganda . Yatandikawo ekitongole kya Hope Development Initiative, era n'alondebwa mu pulogulaamu ya BBC ey''abakyala 100'' mu 2017. Mu kulonda bwa bonna okwa 2021, yalondebwa ku ky'omubaka wa Palamenti ya Uganda okukiikirira abakyala mu Disitulikiti y'e Amolatar ku lw'ekibiina kya National Resistance Movement.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/10-incumbents-in-lango-kicked-out-of-parliament-3260664 "10 incumbents in Lango kicked out of Parliament"]. ''The Monitor''. 19 January 2021. Retrieved 21 February 2021.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/atim-agnes-apea-10116/ "Atim Agnes Apea - 2021 General Election - Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 2 February 2023.</ref>
== Okusoma kwe n'emirimu ==
Apea alina Diguli eyookusatu mu by'enkulaakulana y'ensi yonna okuva mu Yunivasite y'e Reading e Bunegreza, ne Diguli eyookubiri okuva ku Uganda Martyrs University mu byenkulakulana.<ref name="ambass2">[https://web.archive.org/web/20171026013806/http://www.global-ambassadors.org/people/agnes-atim-apea-phd "Agnes Atim Apea, PhD"]. The Global Ambassadors Program. Retrieved 6 November 2017.</ref>
Apea ye ssentebe w'akakiiko ka gavumenti z'ebitundu akavunaanyizibwa ku by'enfuna ng'era ye mutandisi era akulira ekitongole kya Hope Development Initiative,<ref name="columbia">[http://www.humanrightscolumbia.org/node/8683 "Agnes Atim Apea"]. Institute for the Study of Human Rights. Retrieved 6 November 2017.</ref><ref>[https://www.humanrightscolumbia.org/node/8683 "Agnes Atim Apea | Institute for the Study of Human Rights"]. ''www.humanrightscolumbia.org''. Retrieved 2 February 2023.</ref> ekikulaakulanya okulima omuceere naddala mu bakyala abalimi mu bitundu eby<nowiki>'enjawulo mu Uganda. Kino kyamuvirako okumukazaako erya ''Maama muceere''</nowiki>.<ref name="vision">Emorut, Francis (10 October 2017). [https://web.archive.org/web/20171107023410/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1463285/ugandan-named-innovative-women-world "Ugandan among most innovative women in the world".] ''New Vision''. Archived from [https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1463285/ugandan-named-innovative-women-world the original] on 7 November 2017. Retrieved 6 November 2017.</ref> Ekitongole kye kikungaanyiza ebibiina by'obwegasi eby'abalimi mu Uganda, nekibasindikiriza okufuna ekitundu tundu ekiwerako mu katale. Ng'oggyeko omuceere, Mu kwongereza ku muceere, ebibiina bino bikola na b'ensigo ezikola butto ava mu bimera n'ebiva mu muwogo.<ref name="ambass2" />
Ye mubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu Disitulikiti ya Amolatar mu Bukiikakkono bwa Uganda.
Mu 2017, yalondebwa mu pulogulaamu ya BBC ey'abakyala e 100.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-41380265 "BBC 100 Women 2017: Who is on the list]?". ''BBC News''. 1 November 2017. Retrieved 6 November 2017.</ref><ref>[https://www.vitalvoices.org/fellow/dr-agnes-apea-atim/ "Dr. Agnes Apea Atim]". ''Vital Voices''. Retrieved 2 February 2023.</ref> Apea yakimannya bweyali agenze okwetaba mu lukungaana lwa African Grain Trade Summit olw'omulundi ogw'omusanvu olwali mu Tanzania, nga bagamba yatumbula obwenkanya mu bitundu wamu n'okusomesa abakyala abato kwekumuteeka ku lukalala.<ref name="vision" />
Mu Palamenti ya Uganda eyekkumineemu, akola ng'omumyuka wa ssentebe ku kakiiko k'eby'obulimi, obulunzi n'obuvubi.<ref>[https://parliamentwatch.ug/committees/committee-on-agriculture-animal-industries-fisheries/ "Committee on Agriculture, Animal Industries & Fisheries – Parliament Watch"]. Retrieved 2 February 2023.</ref><ref>[http://ugandaradionetwork.com/story/mps-demand-allocation-of-funds-for-food-security "MPs Demand Allocation of Funds for Food Security"]. ''Uganda Radio Network''. Retrieved 2 February 2023.</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekumineemu
* Yunivasite ya Uganda Martrys
* Ekibiina ekiri mubuyinza ekya National Resistance Movement
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumineemu]]
[[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]]
[[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'Eby'ensoma]]
5mcajk0veult33nf5fmesnli21pkmgs
Aisha Sekindi
0
7884
63210
61785
2026-07-16T17:18:25Z
Ssebuufu
9882
63210
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Aisha Sekindi''' (yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970<ref name=":0">{{Cite web |last= |first= |date= |title=Sekindi Aisha |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=114 |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Parliament of Uganda}}</ref>) musomesa era omubaka wa Paalamenti, [[Munnayuganda]] . Aweereza nga Minisita wa Uganda Omubeezi ow'amazzi n'obutonde bw'ensi era akiikirira abakyala owa Disitulikiti y'e Kalungu mu Paalamenti ey'ekkuminebbiri n'eyekkumuneemu zombi. Okuva mu Gwokubiri 2022, akola nga Minisita omubeezi ow’eby'amazzi era nga ye mubaka omukyala akiikirira [[Kalungu (disitulikit)|disitulikiti y’e Kalungu]] mu [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|palamenti ya Uganda ey’ekkumineemu]].<ref>{{Cite web |title=Hon. Aisha Sekindi {{!}} Ministry of Water and Environment |url=https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20240502215716/https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi |archive-date=2024-05-02 |access-date=2022-02-25 |website=www.mwe.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |last=Parliament of Uganda |date=3 August 2021 |title=MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT AS AT 03 AUGUST 2021 |url=https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/Members.pdf |access-date=25 February 2022 |website=Parliament of Uganda}}</ref><ref>{{Cite web |title=Aisha Ssekindi |url=https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/eb9cc7ec-0ca0-4e3d-ab88-59bd2e056f9d/ |access-date=2023-02-09 |website=theyworkforyou.github.io}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-11-26 |title=Bad weather forces Bududa locals to embrace irrigation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bad-weather-forces-bududa-locals-to-embrace-irrigation-3631776 |access-date=2023-05-16 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bad-weather-forces-bududa-locals-to-embrace-irrigation-3631776 "Bad weather forces Bududa locals to embrace irrigation".] ''Monitor''. 2021-11-26. Retrieved 2023-05-16.</ref><ref>Admin (2026-06-02). [https://www.newvision.co.ug/category/news/in-pictures-vetting-of-ministers-and-minister-NV_234811_062026 "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-06-08.</ref> Yadda mu bigere by'omubaka Ronald Kibuule eyamukwasa ofiisi eno mu Gwomusanvu 2021.<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yalina ekifo kye kimu mu palamenti ya Uganda ey'ekkumi. Mu by'obufuzi, ali mu kibiina kya [[National Resistance Movement]]<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> nga yesimbira ku tikiti yaakyo mu kuvuganya mu kulonda kwa bonna okwa 2016,<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> mweyawangulira Aisha Naluyati Waligo owa [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Democratic Party Uganda]] (DP).<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=10 judges assigned to hear 140 election appeals |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/10-judges--assigned--140-election--appeals/688334-3453386-format-xhtml-fyuf4wz/index.html |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}{{Dead link|date=October 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agataliikonfuufu: Minisita Aisha Ssekindi akuutidde bannabyabufuzi baleme okuwuuddisanga bannansi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/118782123 |access-date=2023-02-09 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citation|title=Court of Appeal upholds Aisha Ssekindi's election as Kalungu Woman MP|url=https://www.youtube.com/watch?v=EOp0ac-GsvE|language=en|access-date=2023-02-09}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Aisha Sekindi yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970. Yasomera ku Kyato Muslim Primary School gye yava mu 1984 ne yeegatta ku Kadugala Secondary School gy'eyasomera siniya eya wansi era gyeyafunira Satifikeeti eya siniya eyookuna, mu 1988. Oluvannyuma mu 1995, yafuna satifikeeti mu busomesa okuva mu ttendekero ly'abasomesa elya Kibuli Teachers Training College.<ref name=":0" />
== Emirimu gye ==
Wadde Aisha Sekindi yatandika ng’omumyuka w’akulira essomero lya Saint Kizito Primary School, Lwengo (1997 okutuuka 2001), yagenda mu maaso n’afuuka kansala ku LC 5 ow'e Lwabenge<ref name=":12">{{Cite web |last=Mugera |first=Isaac |date= |title=Former Kalungu East MP Jailed for Six Months for Failing to Pay Court Costs |url=http://ugandaradionetwork.com/story/former-kalungu-east-mp-jailed-for-six-months-for-failing-to-pay-court-costs |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> era omuwandiisi w'ekikula ky'abantu mu gavumenti z'ebitundu mu [[Masaka (disitulikit)|disitulikiti y'e Masaka]] wakati wa 2001 ne 2007.<ref name=":0" /><ref name=":12" />
Nga tannafuuka mubaka wa palamenti, Aisha Sekindi yaliko omumyuka w'omubaka wa pulezidenti mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] wakati wa 2013 ne 2014. Ekyo nga tekinnatuuka, yaweereza mu kifo kye kimu mu [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]] (2011 okutuuka 2013) ne [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]] (2007 okutuuka 2011).<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> Wakati wa 2010 ne 2011, yali akola ng'omubaka wa pulezidenti mu [[Buyende (disitulikit)|disitulikiti y’e Buyende]].<ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref>
Ng’omubaka omukyala mu palamenti ya Uganda ey’ekkumi, yali mmemba mu kibiina kya [[Ekibiina ekigatta abakyala mu Paalamenti ya Uganda|Uganda Women Parliamentary Association]] (UWOPA)<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=Members of UWOPA of 10th Parliament |url=http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418030533/http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |archive-date=18 April 2021 |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Women Parliament Association}}</ref> era atuula ku kakiiko ka palamenti akavunaanyizibwa ku [[Ebyamalimiro|by’obulimi]].
== Obukuubagano ==
Waliggo Aisha Nuluyati owa DP yaggulawo omusango ku Aisha Sekindi mu kkooti enkulu ku bigambibwa nti Sekindi teyalina bisaanyizo by'okusoma ebyetaagisa ku kifo ky’omubaka wa Palamenti omukyala (MP) kye yalondebwamu. Wadde nga bino byayogerwako, Sekindi yalangirirwa ng’omubaka omukyala omutuufu owa disitulikiti y’e Kalungu oluvannyuma lw’okulonda kwa 2016.<ref name=":2" /> Mu Gwokusatu 2023, erinnya lya Aisha Sekindi era lyafulumizibwa nga lyekuusa ku nsonga za mabaati g'e Karamoja agabbibwa,<ref name="theafricareport.com2">{{Cite web |title=Uganda: Iron sheets scandal has top government officials on a tightrope |url=https://www.theafricareport.com/295146/uganda-iron-sheets-scandal-has-top-government-officials-on-a-tightrope/ |access-date=2023-05-16 |website=The Africa Report.com |language=en}}</ref> ng'omu ku babaka 30 aba Paalamenti abaali bakwatibwako. Emivuyo gino mwalimu ebigambibwa okubuzaabuza ensimbi ezaali zigendereddwamu okugula n’okugaba amabaati mu bantu abawejjere mu bitundu by’e Karamoja mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=2023-03-26 |title=30 MPs named in iron sheets saga |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/30-mps-named-in-iron-sheets-saga-4172744 |access-date=2023-05-16 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=2023-04-11 |title=Museveni Directs Ministers Who Took Karamoja Iron Sheets to Return Them or Pay |url=https://softpower.ug/museveni-directs-ministers-who-took-karamoja-iron-sheets-to-return-them-or-pay/ |access-date=2023-05-16 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kyama |first=Eric |date=2023-04-13 |title=IGG releases list of gov't officials involved in iron sheets scandal |url=https://www.pulse.ug/news/igg-releases-list-of-govt-officials-involved-in-iron-sheets-scandal/bz7zw7j |access-date=2023-05-16 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref name="theafricareport.com2" /><ref>{{Cite web |title=Uganda's watchdog investigates iron sheets procurement |url=https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |access-date=2023-05-16 |website=Supply Management |archive-date=2023-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230516101115/https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |url-status=dead }}</ref>
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda]]
* [[Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebbiri|Olukalala lw'abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
* [[Lira (disitulikit)|Disitulikiti y’e Lira]]
* [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]]
* [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]]
* [[Kalungu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kalungu]]
== Ebijulizidwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://web.archive.org/web/20240502215716/https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi Omukutu gwa minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Abazaalwa mu 1970]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abasiraamu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Kalungu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abakyala nannaYuganda mukyasa eky'amakumi abiri mwekimu]]
[[Category:Bammemba ba National Resistance Movement (NRM)]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
g17xpy88cbtz468orqkg3g5t7qk4ihp
63212
63210
2026-07-16T17:20:45Z
Ssebuufu
9882
63212
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Aisha Sekindi''' (yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970<ref name=":0">{{Cite web |last= |first= |date= |title=Sekindi Aisha |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=114 |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Parliament of Uganda}}</ref>) musomesa era omubaka wa Paalamenti, [[Munnayuganda]] . Aweereza nga Minisita wa Uganda Omubeezi ow'Amazzi n'Obutonde bw'ensi era akiikirira abakyala owa Disitulikiti y'e Kalungu mu Paalamenti ey'ekkuminebbiri n'eyekkumuneemu zombi. Okuva mu Gwokubiri 2022, akola nga Minisita omubeezi ow’eby'amazzi era nga ye mubaka omukyala akiikirira [[Kalungu (disitulikit)|disitulikiti y’e Kalungu]] mu [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|palamenti ya Uganda ey’ekkumineemu]].<ref>{{Cite web |title=Hon. Aisha Sekindi {{!}} Ministry of Water and Environment |url=https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20240502215716/https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi |archive-date=2024-05-02 |access-date=2022-02-25 |website=www.mwe.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |last=Parliament of Uganda |date=3 August 2021 |title=MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT AS AT 03 AUGUST 2021 |url=https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/Members.pdf |access-date=25 February 2022 |website=Parliament of Uganda}}</ref><ref>{{Cite web |title=Aisha Ssekindi |url=https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/eb9cc7ec-0ca0-4e3d-ab88-59bd2e056f9d/ |access-date=2023-02-09 |website=theyworkforyou.github.io}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-11-26 |title=Bad weather forces Bududa locals to embrace irrigation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bad-weather-forces-bududa-locals-to-embrace-irrigation-3631776 |access-date=2023-05-16 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bad-weather-forces-bududa-locals-to-embrace-irrigation-3631776 "Bad weather forces Bududa locals to embrace irrigation".] ''Monitor''. 2021-11-26. Retrieved 2023-05-16.</ref><ref>Admin (2026-06-02). [https://www.newvision.co.ug/category/news/in-pictures-vetting-of-ministers-and-minister-NV_234811_062026 "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two"]. ''New Vision''. Retrieved 2026-06-08.</ref> Yadda mu bigere by'omubaka Ronald Kibuule eyamukwasa ofiisi eno mu Gwomusanvu 2021.<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yalina ekifo kye kimu mu palamenti ya Uganda ey'ekkumi. Mu by'obufuzi, ali mu kibiina kya [[National Resistance Movement]]<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> nga yesimbira ku tikiti yaakyo mu kuvuganya mu kulonda kwa bonna okwa 2016,<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> mweyawangulira Aisha Naluyati Waligo owa [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Democratic Party Uganda]] (DP).<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=10 judges assigned to hear 140 election appeals |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/10-judges--assigned--140-election--appeals/688334-3453386-format-xhtml-fyuf4wz/index.html |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}{{Dead link|date=October 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agataliikonfuufu: Minisita Aisha Ssekindi akuutidde bannabyabufuzi baleme okuwuuddisanga bannansi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/118782123 |access-date=2023-02-09 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citation|title=Court of Appeal upholds Aisha Ssekindi's election as Kalungu Woman MP|url=https://www.youtube.com/watch?v=EOp0ac-GsvE|language=en|access-date=2023-02-09}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Aisha Sekindi yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970. Yasomera ku Kyato Muslim Primary School gye yava mu 1984 ne yeegatta ku Kadugala Secondary School gy'eyasomera siniya eya wansi era gyeyafunira Satifikeeti eya siniya eyookuna, mu 1988. Oluvannyuma mu 1995, yafuna satifikeeti mu busomesa okuva mu ttendekero ly'abasomesa elya Kibuli Teachers Training College.<ref name=":0" />
== Emirimu gye ==
Wadde Aisha Sekindi yatandika ng’omumyuka w’akulira essomero lya Saint Kizito Primary School, Lwengo (1997 okutuuka 2001), yagenda mu maaso n’afuuka kansala ku LC 5 ow'e Lwabenge<ref name=":12">{{Cite web |last=Mugera |first=Isaac |date= |title=Former Kalungu East MP Jailed for Six Months for Failing to Pay Court Costs |url=http://ugandaradionetwork.com/story/former-kalungu-east-mp-jailed-for-six-months-for-failing-to-pay-court-costs |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> era omuwandiisi w'ekikula ky'abantu mu gavumenti z'ebitundu mu [[Masaka (disitulikit)|disitulikiti y'e Masaka]] wakati wa 2001 ne 2007.<ref name=":0" /><ref name=":12" />
Nga tannafuuka mubaka wa palamenti, Aisha Sekindi yaliko omumyuka w'omubaka wa pulezidenti mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] wakati wa 2013 ne 2014. Ekyo nga tekinnatuuka, yaweereza mu kifo kye kimu mu [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]] (2011 okutuuka 2013) ne [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]] (2007 okutuuka 2011).<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> Wakati wa 2010 ne 2011, yali akola ng'omubaka wa pulezidenti mu [[Buyende (disitulikit)|disitulikiti y’e Buyende]].<ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref>
Ng’omubaka omukyala mu palamenti ya Uganda ey’ekkumi, yali mmemba mu kibiina kya [[Ekibiina ekigatta abakyala mu Paalamenti ya Uganda|Uganda Women Parliamentary Association]] (UWOPA)<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=Members of UWOPA of 10th Parliament |url=http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418030533/http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |archive-date=18 April 2021 |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Women Parliament Association}}</ref> era atuula ku kakiiko ka palamenti akavunaanyizibwa ku [[Ebyamalimiro|by’obulimi]].
== Obukuubagano ==
Waliggo Aisha Nuluyati owa DP yaggulawo omusango ku Aisha Sekindi mu kkooti enkulu ku bigambibwa nti Sekindi teyalina bisaanyizo by'okusoma ebyetaagisa ku kifo ky’omubaka wa Palamenti omukyala (MP) kye yalondebwamu. Wadde nga bino byayogerwako, Sekindi yalangirirwa ng’omubaka omukyala omutuufu owa disitulikiti y’e Kalungu oluvannyuma lw’okulonda kwa 2016.<ref name=":2" /> Mu Gwokusatu 2023, erinnya lya Aisha Sekindi era lyafulumizibwa nga lyekuusa ku nsonga za mabaati g'e Karamoja agabbibwa,<ref name="theafricareport.com2">{{Cite web |title=Uganda: Iron sheets scandal has top government officials on a tightrope |url=https://www.theafricareport.com/295146/uganda-iron-sheets-scandal-has-top-government-officials-on-a-tightrope/ |access-date=2023-05-16 |website=The Africa Report.com |language=en}}</ref> ng'omu ku babaka 30 aba Paalamenti abaali bakwatibwako. Emivuyo gino mwalimu ebigambibwa okubuzaabuza ensimbi ezaali zigendereddwamu okugula n’okugaba amabaati mu bantu abawejjere mu bitundu by’e Karamoja mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=2023-03-26 |title=30 MPs named in iron sheets saga |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/30-mps-named-in-iron-sheets-saga-4172744 |access-date=2023-05-16 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=2023-04-11 |title=Museveni Directs Ministers Who Took Karamoja Iron Sheets to Return Them or Pay |url=https://softpower.ug/museveni-directs-ministers-who-took-karamoja-iron-sheets-to-return-them-or-pay/ |access-date=2023-05-16 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kyama |first=Eric |date=2023-04-13 |title=IGG releases list of gov't officials involved in iron sheets scandal |url=https://www.pulse.ug/news/igg-releases-list-of-govt-officials-involved-in-iron-sheets-scandal/bz7zw7j |access-date=2023-05-16 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref name="theafricareport.com2" /><ref>{{Cite web |title=Uganda's watchdog investigates iron sheets procurement |url=https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |access-date=2023-05-16 |website=Supply Management |archive-date=2023-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230516101115/https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |url-status=dead }}</ref>
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda]]
* [[Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebbiri|Olukalala lw'abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
* [[Lira (disitulikit)|Disitulikiti y’e Lira]]
* [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]]
* [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]]
* [[Kalungu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kalungu]]
== Ebijulizidwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://web.archive.org/web/20240502215716/https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi Omukutu gwa minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Abazaalwa mu 1970]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abasiraamu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Kalungu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abakyala nannaYuganda mukyasa eky'amakumi abiri mwekimu]]
[[Category:Bammemba ba National Resistance Movement (NRM)]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
tufqp96eohi644hpfvh5b1e75kzgqai
63216
63212
2026-07-16T17:27:56Z
Ssebuufu
9882
63216
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Aisha Sekindi''' (yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970<ref name=":0">{{Cite web |last= |first= |date= |title=Sekindi Aisha |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=114 |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Parliament of Uganda}}</ref>) musomesa era omubaka wa Paalamenti, [[Munnayuganda]] . Aweereza nga Minisita wa Uganda Omubeezi ow'Amazzi n'Obutonde bw'ensi era akiikirira abakyala owa Disitulikiti y'e Kalungu mu Paalamenti ey'ekkuminebbiri n'eyekkumuneemu zombi.<ref>"Hon. Aisha Sekindi | Ministry of Water and Environment". ''www.mwe.go.ug''. Archived from the original on 2024-05-02. Retrieved 2022-02-25.</ref><ref>"Hon. Aisha Sekindi | Ministry of Water and Environment". ''www.mwe.go.ug''. Archived from the original on 2024-05-02. Retrieved 2022-02-25.</ref><ref>Parliament of Uganda (3 August 2021). "MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT AS AT 03 AUGUST 2021" (PDF). ''Parliament of Uganda''. Retrieved 25 February 2022.</ref><ref>"Aisha Ssekindi". ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 2023-02-09.</ref><ref>"Bad weather forces Bududa locals to embrace irrigation". ''Monitor''. 2021-11-26. Retrieved 2023-05-16.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-08.</ref> Yadda mu bigere by'omubaka Ronald Kibuule eyamukwasa ofiisi eno mu Gwomusanvu 2021.<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yalina ekifo kye kimu mu palamenti ya Uganda ey'ekkumi. Mu by'obufuzi, ali mu kibiina kya [[National Resistance Movement]]<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> nga yesimbira ku tikiti yaakyo mu kuvuganya mu kulonda kwa bonna okwa 2016,<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> mweyawangulira Aisha Naluyati Waligo owa [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Democratic Party Uganda]] (DP).<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=10 judges assigned to hear 140 election appeals |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/10-judges--assigned--140-election--appeals/688334-3453386-format-xhtml-fyuf4wz/index.html |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}{{Dead link|date=October 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agataliikonfuufu: Minisita Aisha Ssekindi akuutidde bannabyabufuzi baleme okuwuuddisanga bannansi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/118782123 |access-date=2023-02-09 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citation|title=Court of Appeal upholds Aisha Ssekindi's election as Kalungu Woman MP|url=https://www.youtube.com/watch?v=EOp0ac-GsvE|language=en|access-date=2023-02-09}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Aisha Sekindi yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970. Yasomera ku Kyato Muslim Primary School gye yava mu 1984 ne yeegatta ku Kadugala Secondary School gy'eyasomera siniya eya wansi era gyeyafunira Satifikeeti eya siniya eyookuna, mu 1988. Oluvannyuma mu 1995, yafuna satifikeeti mu busomesa okuva mu ttendekero ly'abasomesa elya Kibuli Teachers Training College.<ref name=":0" />
== Emirimu gye ==
Wadde Aisha Sekindi yatandika ng’omumyuka w’akulira essomero lya Saint Kizito Primary School, Lwengo (1997 okutuuka 2001), yagenda mu maaso n’afuuka kansala ku LC 5 ow'e Lwabenge<ref name=":12">{{Cite web |last=Mugera |first=Isaac |date= |title=Former Kalungu East MP Jailed for Six Months for Failing to Pay Court Costs |url=http://ugandaradionetwork.com/story/former-kalungu-east-mp-jailed-for-six-months-for-failing-to-pay-court-costs |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> era omuwandiisi w'ekikula ky'abantu mu gavumenti z'ebitundu mu [[Masaka (disitulikit)|disitulikiti y'e Masaka]] wakati wa 2001 ne 2007.<ref name=":0" /><ref name=":12" />
Nga tannafuuka mubaka wa palamenti, Aisha Sekindi yaliko omumyuka w'omubaka wa pulezidenti mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] wakati wa 2013 ne 2014. Ekyo nga tekinnatuuka, yaweereza mu kifo kye kimu mu [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]] (2011 okutuuka 2013) ne [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]] (2007 okutuuka 2011).<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> Wakati wa 2010 ne 2011, yali akola ng'omubaka wa pulezidenti mu [[Buyende (disitulikit)|disitulikiti y’e Buyende]].<ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref>
Ng’omubaka omukyala mu palamenti ya Uganda ey’ekkumi, yali mmemba mu kibiina kya [[Ekibiina ekigatta abakyala mu Paalamenti ya Uganda|Uganda Women Parliamentary Association]] (UWOPA)<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=Members of UWOPA of 10th Parliament |url=http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418030533/http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |archive-date=18 April 2021 |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Women Parliament Association}}</ref> era atuula ku kakiiko ka palamenti akavunaanyizibwa ku [[Ebyamalimiro|by’obulimi]].
== Obukuubagano ==
Waliggo Aisha Nuluyati owa DP yaggulawo omusango ku Aisha Sekindi mu kkooti enkulu ku bigambibwa nti Sekindi teyalina bisaanyizo by'okusoma ebyetaagisa ku kifo ky’omubaka wa Palamenti omukyala (MP) kye yalondebwamu. Wadde nga bino byayogerwako, Sekindi yalangirirwa ng’omubaka omukyala omutuufu owa disitulikiti y’e Kalungu oluvannyuma lw’okulonda kwa 2016.<ref name=":2" /> Mu Gwokusatu 2023, erinnya lya Aisha Sekindi era lyafulumizibwa nga lyekuusa ku nsonga za mabaati g'e Karamoja agabbibwa,<ref name="theafricareport.com2">{{Cite web |title=Uganda: Iron sheets scandal has top government officials on a tightrope |url=https://www.theafricareport.com/295146/uganda-iron-sheets-scandal-has-top-government-officials-on-a-tightrope/ |access-date=2023-05-16 |website=The Africa Report.com |language=en}}</ref> ng'omu ku babaka 30 aba Paalamenti abaali bakwatibwako. Emivuyo gino mwalimu ebigambibwa okubuzaabuza ensimbi ezaali zigendereddwamu okugula n’okugaba amabaati mu bantu abawejjere mu bitundu by’e Karamoja mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=2023-03-26 |title=30 MPs named in iron sheets saga |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/30-mps-named-in-iron-sheets-saga-4172744 |access-date=2023-05-16 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=2023-04-11 |title=Museveni Directs Ministers Who Took Karamoja Iron Sheets to Return Them or Pay |url=https://softpower.ug/museveni-directs-ministers-who-took-karamoja-iron-sheets-to-return-them-or-pay/ |access-date=2023-05-16 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kyama |first=Eric |date=2023-04-13 |title=IGG releases list of gov't officials involved in iron sheets scandal |url=https://www.pulse.ug/news/igg-releases-list-of-govt-officials-involved-in-iron-sheets-scandal/bz7zw7j |access-date=2023-05-16 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref name="theafricareport.com2" /><ref>{{Cite web |title=Uganda's watchdog investigates iron sheets procurement |url=https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |access-date=2023-05-16 |website=Supply Management |archive-date=2023-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230516101115/https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |url-status=dead }}</ref>
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda]]
* [[Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebbiri|Olukalala lw'abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
* [[Lira (disitulikit)|Disitulikiti y’e Lira]]
* [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]]
* [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]]
* [[Kalungu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kalungu]]
== Ebijulizidwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://web.archive.org/web/20240502215716/https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi Omukutu gwa minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Abazaalwa mu 1970]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abasiraamu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Kalungu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abakyala nannaYuganda mukyasa eky'amakumi abiri mwekimu]]
[[Category:Bammemba ba National Resistance Movement (NRM)]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
45na9n2hm9t8psx4ss0r7xne3eceohj
63293
63216
2026-07-16T20:15:41Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63293
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Aisha Sekindi''' (yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970<ref name=":0">{{Cite web |last= |first= |date= |title=Sekindi Aisha |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=114 |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Parliament of Uganda}}</ref>) musomesa era omubaka wa Paalamenti, [[Munnayuganda]] . Aweereza nga Minisita wa Uganda Omubeezi ow'Amazzi n'Obutonde bw'ensi era akiikirira abakyala owa Disitulikiti y'e Kalungu mu Paalamenti ey'ekkuminebbiri n'eyekkumuneemu zombi.<ref>"Hon. Aisha Sekindi | Ministry of Water and Environment". ''www.mwe.go.ug''. Archived from the original on 2024-05-02. Retrieved 2022-02-25.</ref><ref>"Hon. Aisha Sekindi | Ministry of Water and Environment". ''www.mwe.go.ug''. Archived from the original on 2024-05-02. Retrieved 2022-02-25.</ref><ref>Parliament of Uganda (3 August 2021). "MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT AS AT 03 AUGUST 2021" (PDF). ''Parliament of Uganda''. Retrieved 25 February 2022.</ref><ref>"Aisha Ssekindi". ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 2023-02-09.</ref><ref>"Bad weather forces Bududa locals to embrace irrigation". ''Monitor''. 2021-11-26. Retrieved 2023-05-16.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-08.</ref> Yadda mu bigere by'omubaka Ronald Kibuule eyamukwasa ofiisi eno mu Gwomusanvu 2021.<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yalina ekifo kye kimu mu palamenti ya Uganda ey'ekkumi. Mu by'obufuzi, ali mu kibiina kya [[National Resistance Movement]]<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> nga yesimbira ku tikiti yaakyo mu kuvuganya mu kulonda kwa bonna okwa 2016,<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> mweyawangulira Aisha Naluyati Waligo owa [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Democratic Party Uganda]] (DP).<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=10 judges assigned to hear 140 election appeals |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/10-judges--assigned--140-election--appeals/688334-3453386-format-xhtml-fyuf4wz/index.html |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}{{Dead link|date=October 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agataliikonfuufu: Minisita Aisha Ssekindi akuutidde bannabyabufuzi baleme okuwuuddisanga bannansi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/118782123 |access-date=2023-02-09 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citation|title=Court of Appeal upholds Aisha Ssekindi's election as Kalungu Woman MP|url=https://www.youtube.com/watch?v=EOp0ac-GsvE|language=en|access-date=2023-02-09}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Aisha Sekindi yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970. Yasomera ku Kyato Muslim Primary School gye yava mu 1984 ne yeegatta ku Kadugala Secondary School gy'eyasomera siniya eya wansi era gyeyafunira Satifikeeti eya siniya eyookuna, mu 1988. Oluvannyuma mu 1995, yafuna satifikeeti mu busomesa okuva mu ttendekero ly'abasomesa elya Kibuli Teachers Training College.<ref name=":0" />
== Emirimu gye ==
Wadde Aisha Sekindi yatandika ng’omumyuka w’akulira essomero lya Saint Kizito Primary School, Lwengo (1997 okutuuka 2001), yagenda mu maaso n’afuuka kansala ku LC 5 ow'e Lwabenge<ref name=":12">{{Cite web |last=Mugera |first=Isaac |date= |title=Former Kalungu East MP Jailed for Six Months for Failing to Pay Court Costs |url=http://ugandaradionetwork.com/story/former-kalungu-east-mp-jailed-for-six-months-for-failing-to-pay-court-costs |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> era omuwandiisi w'ekikula ky'abantu mu gavumenti z'ebitundu mu [[Masaka (disitulikit)|disitulikiti y'e Masaka]] wakati wa 2001 ne 2007.<ref name=":0" /><ref name=":12" />
Nga tannafuuka mubaka wa palamenti, Aisha Sekindi yaliko omumyuka w'omubaka wa pulezidenti mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] wakati wa 2013 ne 2014. Ekyo nga tekinnatuuka, yaweereza mu kifo kye kimu mu [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]] (2011 okutuuka 2013) ne [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]] (2007 okutuuka 2011).<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> Wakati wa 2010 ne 2011, yali akola ng'omubaka wa pulezidenti mu [[Buyende (disitulikit)|disitulikiti y’e Buyende]].<ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref>
Ng’omubaka omukyala mu palamenti ya Uganda ey’ekkumi, yali mmemba mu kibiina kya [[Ekibiina ekigatta abakyala mu Paalamenti ya Uganda|Uganda Women Parliamentary Association]] (UWOPA)<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=Members of UWOPA of 10th Parliament |url=http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418030533/http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |archive-date=18 April 2021 |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Women Parliament Association}}</ref> era atuula ku kakiiko ka palamenti akavunaanyizibwa ku [[Ebyamalimiro|by’obulimi]].
Nga tusemberera okulonda kwa bonna okwa 2026, Sekindi yava mu kamyufu ka NRM naalagirira enteekateeka ze okuvuganya ku bwa namunigina mu kulonda kwa bonna , ng'agamba nga bweyali afunye amawulire ag'olukwe lw'okubba obululu bamujje mu lwokaano. Akamyufu kaawangulwa Hellen Nakeeya<ref>"2026 polls: My life is in danger –Minister Sekindi". ''Monitor''. 2026-01-07. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>"I will not take part in NRM primaries, says minister Sekindi". ''Monitor''. 2025-04-25. Retrieved 2026-07-16.</ref>.Yagenda mu maaso okuwangula ekifo ky'omubaka omukyaka owa disitulikiti y'e Kalungu ng'eyeesimbyewo ku bwa namunigina
== Obukuubagano ==
Waliggo Aisha Nuluyati owa DP yaggulawo omusango ku Aisha Sekindi mu kkooti enkulu ku bigambibwa nti Sekindi teyalina bisaanyizo by'okusoma ebyetaagisa ku kifo ky’omubaka wa Palamenti omukyala (MP) kye yalondebwamu. Wadde nga bino byayogerwako, Sekindi yalangirirwa ng’omubaka omukyala omutuufu owa disitulikiti y’e Kalungu oluvannyuma lw’okulonda kwa 2016.<ref name=":2" /> Mu Gwokusatu 2023, erinnya lya Aisha Sekindi era lyafulumizibwa nga lyekuusa ku nsonga za mabaati g'e Karamoja agabbibwa,<ref name="theafricareport.com2">{{Cite web |title=Uganda: Iron sheets scandal has top government officials on a tightrope |url=https://www.theafricareport.com/295146/uganda-iron-sheets-scandal-has-top-government-officials-on-a-tightrope/ |access-date=2023-05-16 |website=The Africa Report.com |language=en}}</ref> ng'omu ku babaka 30 aba Paalamenti abaali bakwatibwako. Emivuyo gino mwalimu ebigambibwa okubuzaabuza ensimbi ezaali zigendereddwamu okugula n’okugaba amabaati mu bantu abawejjere mu bitundu by’e Karamoja mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=2023-03-26 |title=30 MPs named in iron sheets saga |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/30-mps-named-in-iron-sheets-saga-4172744 |access-date=2023-05-16 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=2023-04-11 |title=Museveni Directs Ministers Who Took Karamoja Iron Sheets to Return Them or Pay |url=https://softpower.ug/museveni-directs-ministers-who-took-karamoja-iron-sheets-to-return-them-or-pay/ |access-date=2023-05-16 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kyama |first=Eric |date=2023-04-13 |title=IGG releases list of gov't officials involved in iron sheets scandal |url=https://www.pulse.ug/news/igg-releases-list-of-govt-officials-involved-in-iron-sheets-scandal/bz7zw7j |access-date=2023-05-16 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref name="theafricareport.com2" /><ref>{{Cite web |title=Uganda's watchdog investigates iron sheets procurement |url=https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |access-date=2023-05-16 |website=Supply Management |archive-date=2023-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230516101115/https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |url-status=dead }}</ref>
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda]]
* [[Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebbiri|Olukalala lw'abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
* [[Lira (disitulikit)|Disitulikiti y’e Lira]]
* [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]]
* [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]]
* [[Kalungu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kalungu]]
== Ebijulizidwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://web.archive.org/web/20240502215716/https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi Omukutu gwa minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Abazaalwa mu 1970]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abasiraamu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Kalungu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abakyala nannaYuganda mukyasa eky'amakumi abiri mwekimu]]
[[Category:Bammemba ba National Resistance Movement (NRM)]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
th5ab8l56vzjf0zwjvajvozhs7a2ega
63294
63293
2026-07-16T20:19:52Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63294
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Aisha Sekindi''' (yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970<ref name=":0">{{Cite web |last= |first= |date= |title=Sekindi Aisha |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=114 |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Parliament of Uganda}}</ref>) musomesa era omubaka wa Paalamenti, [[Munnayuganda]] . Aweereza nga Minisita wa Uganda Omubeezi ow'Amazzi n'Obutonde bw'ensi era akiikirira abakyala owa Disitulikiti y'e Kalungu mu Paalamenti ey'ekkuminebbiri n'eyekkumuneemu zombi.<ref>"Hon. Aisha Sekindi | Ministry of Water and Environment". ''www.mwe.go.ug''. Archived from the original on 2024-05-02. Retrieved 2022-02-25.</ref><ref>"Hon. Aisha Sekindi | Ministry of Water and Environment". ''www.mwe.go.ug''. Archived from the original on 2024-05-02. Retrieved 2022-02-25.</ref><ref>Parliament of Uganda (3 August 2021). "MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT AS AT 03 AUGUST 2021" (PDF). ''Parliament of Uganda''. Retrieved 25 February 2022.</ref><ref>"Aisha Ssekindi". ''theyworkforyou.github.io''. Retrieved 2023-02-09.</ref><ref>"Bad weather forces Bududa locals to embrace irrigation". ''Monitor''. 2021-11-26. Retrieved 2023-05-16.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-08.</ref> Yadda mu bigere by'omubaka Ronald Kibuule eyamukwasa ofiisi eno mu Gwomusanvu 2021.<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yalina ekifo kye kimu mu palamenti ya Uganda ey'ekkumi. Mu by'obufuzi, ali mu kibiina kya [[National Resistance Movement]]<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> nga yesimbira ku tikiti yaakyo mu kuvuganya mu kulonda kwa bonna okwa 2016,<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> mweyawangulira Aisha Naluyati Waligo owa [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Democratic Party Uganda]] (DP).<ref>{{Cite web |date=2021-07-02 |title=Kibuule Hands Over Office to New State Minister for Water, Aisha Sekindi |url=https://chimpreports.com/kibuule-hands-over-office-to-new-state-minister-for-water-aisha-sekindi/ |access-date=2023-05-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=10 judges assigned to hear 140 election appeals |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/10-judges--assigned--140-election--appeals/688334-3453386-format-xhtml-fyuf4wz/index.html |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Daily Monitor |language=en}}{{Dead link|date=October 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agataliikonfuufu: Minisita Aisha Ssekindi akuutidde bannabyabufuzi baleme okuwuuddisanga bannansi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/118782123 |access-date=2023-02-09 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citation|title=Court of Appeal upholds Aisha Ssekindi's election as Kalungu Woman MP|url=https://www.youtube.com/watch?v=EOp0ac-GsvE|language=en|access-date=2023-02-09}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Aisha Sekindi yazaalibwa nga 4 Ogwekkumineebiri 1970. Yasomera ku Kyato Muslim Primary School gye yava mu 1984 ne yeegatta ku Kadugala Secondary School gy'eyasomera siniya eya wansi era gyeyafunira Satifikeeti eya siniya eyookuna, mu 1988. Oluvannyuma mu 1995, yafuna satifikeeti mu busomesa okuva mu ttendekero ly'abasomesa elya Kibuli Teachers Training College.<ref name=":0" />
== Emirimu gye ==
Wadde Aisha Sekindi yatandika ng’omumyuka w’akulira essomero lya Saint Kizito Primary School, Lwengo (1997 okutuuka 2001), yagenda mu maaso n’afuuka kansala ku LC 5 ow'e Lwabenge<ref name=":12">{{Cite web |last=Mugera |first=Isaac |date= |title=Former Kalungu East MP Jailed for Six Months for Failing to Pay Court Costs |url=http://ugandaradionetwork.com/story/former-kalungu-east-mp-jailed-for-six-months-for-failing-to-pay-court-costs |archive-url= |archive-date= |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> era omuwandiisi w'ekikula ky'abantu mu gavumenti z'ebitundu mu [[Masaka (disitulikit)|disitulikiti y'e Masaka]] wakati wa 2001 ne 2007.<ref name=":0" /><ref name=":12" />
Nga tannafuuka mubaka wa palamenti, Aisha Sekindi yaliko omumyuka w'omubaka wa pulezidenti mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] wakati wa 2013 ne 2014. Ekyo nga tekinnatuuka, yaweereza mu kifo kye kimu mu [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]] (2011 okutuuka 2013) ne [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]] (2007 okutuuka 2011).<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref> Wakati wa 2010 ne 2011, yali akola ng'omubaka wa pulezidenti mu [[Buyende (disitulikit)|disitulikiti y’e Buyende]].<ref>{{Cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |title=Kalungu Woman MP Survives Election Petition |url=http://ugandaradionetwork.com/story/kalungu-woman-mp-survives-election-petition |access-date=2023-02-09 |website=Uganda Radio Network |language=en}}</ref>
Ng’omubaka omukyala mu palamenti ya Uganda ey’ekkumi, yali mmemba mu kibiina kya [[Ekibiina ekigatta abakyala mu Paalamenti ya Uganda|Uganda Women Parliamentary Association]] (UWOPA)<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=Members of UWOPA of 10th Parliament |url=http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418030533/http://uwopa.or.ug/content/members-uwopa-10th-parliament |archive-date=18 April 2021 |access-date=17 April 2020 |website=Uganda Women Parliament Association}}</ref> era atuula ku kakiiko ka palamenti akavunaanyizibwa ku [[Ebyamalimiro|by’obulimi]].
Nga tusemberera okulonda kwa bonna okwa 2026, Sekindi yava mu kamyufu ka NRM naalagirira enteekateeka ze okuvuganya ku bwa namunigina mu kulonda kwa bonna , ng'agamba nga bweyali afunye amawulire ag'olukwe lw'okubba obululu bamujje mu lwokaano. Akamyufu kaawangulwa Hellen Nakeeya<ref>"2026 polls: My life is in danger –Minister Sekindi". ''Monitor''. 2026-01-07. Retrieved 2026-07-16.</ref><ref>"I will not take part in NRM primaries, says minister Sekindi". ''Monitor''. 2025-04-25. Retrieved 2026-07-16.</ref>.Yagenda mu maaso okuwangula ekifo ky'omubaka omukyaka owa disitulikiti y'e Kalungu ng'eyeesimbyewo ku bwa namunigina<ref>''Independent Aisha Ssekindi has won the Kalungu Woman MP seat''. Retrieved 2026-07-16 – via www.youtube.com.</ref>
== Obukuubagano ==
Waliggo Aisha Nuluyati owa DP yaggulawo omusango ku Aisha Sekindi mu kkooti enkulu ku bigambibwa nti Sekindi teyalina bisaanyizo by'okusoma ebyetaagisa ku kifo ky’omubaka wa Palamenti omukyala (MP) kye yalondebwamu. Wadde nga bino byayogerwako, Sekindi yalangirirwa ng’omubaka omukyala omutuufu owa disitulikiti y’e Kalungu oluvannyuma lw’okulonda kwa 2016.<ref name=":2" /> Mu Gwokusatu 2023, erinnya lya Aisha Sekindi era lyafulumizibwa nga lyekuusa ku nsonga za mabaati g'e Karamoja agabbibwa,<ref name="theafricareport.com2">{{Cite web |title=Uganda: Iron sheets scandal has top government officials on a tightrope |url=https://www.theafricareport.com/295146/uganda-iron-sheets-scandal-has-top-government-officials-on-a-tightrope/ |access-date=2023-05-16 |website=The Africa Report.com |language=en}}</ref> ng'omu ku babaka 30 aba Paalamenti abaali bakwatibwako. Emivuyo gino mwalimu ebigambibwa okubuzaabuza ensimbi ezaali zigendereddwamu okugula n’okugaba amabaati mu bantu abawejjere mu bitundu by’e Karamoja mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=2023-03-26 |title=30 MPs named in iron sheets saga |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/30-mps-named-in-iron-sheets-saga-4172744 |access-date=2023-05-16 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=2023-04-11 |title=Museveni Directs Ministers Who Took Karamoja Iron Sheets to Return Them or Pay |url=https://softpower.ug/museveni-directs-ministers-who-took-karamoja-iron-sheets-to-return-them-or-pay/ |access-date=2023-05-16 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kyama |first=Eric |date=2023-04-13 |title=IGG releases list of gov't officials involved in iron sheets scandal |url=https://www.pulse.ug/news/igg-releases-list-of-govt-officials-involved-in-iron-sheets-scandal/bz7zw7j |access-date=2023-05-16 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref name="theafricareport.com2" /><ref>{{Cite web |title=Uganda's watchdog investigates iron sheets procurement |url=https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |access-date=2023-05-16 |website=Supply Management |archive-date=2023-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230516101115/https://www.cips.org/supply-management/news/2023/april/ugandas-watchdog-investigates-iron-sheets-procurement/ |url-status=dead }}</ref>
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda]]
* [[Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebbiri|Olukalala lw'abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
* [[Lira (disitulikit)|Disitulikiti y’e Lira]]
* [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Tororo]]
* [[Kamuli (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kamuli]]
* [[Kalungu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kalungu]]
== Ebijulizidwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://web.archive.org/web/20240502215716/https://www.mwe.go.ug/people/hon-aisha-sekindi Omukutu gwa minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Abazaalwa mu 1970]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abasiraamu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Kalungu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abakyala nannaYuganda mukyasa eky'amakumi abiri mwekimu]]
[[Category:Bammemba ba National Resistance Movement (NRM)]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
985yz8n8qgjy2h0g5p14tmntuk29myg
Abdu Katuntu
0
7929
63162
61500
2026-07-16T13:39:24Z
24RAY
11014
highlight
63162
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Abdu Katuntu</big>''' (yazaalibwa nga 12 Ogwekkumineebiri 1965)<ref name=":0">[https://flashugnews.com/abdu-katuntu-biography-age-education-family-and-wife/ "Abdu Katuntu: Biography, Age, Education, Family and Wife"]. ''Flash Uganda Media''. 2022-11-28. Retrieved 2023-02-03.</ref> Munnabyabufuzi era munnamateeka Omunnayuganda.<ref name=":3">[https://www.independent.co.ug/bou-scandals-linked-to-mutebile-succession-katuntu/ "BoU scandals linked to Mutebile succession-Katuntu"]. ''The Independent Uganda''. 2019-06-26. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/katuntu-abdu-6950/ "Katuntu Abdu – 2021 General Election – Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/opponent-explains-why-katuntu-lost-bugweri-mp-seat-5334040 "Opponent explains why Katuntu lost Bugweri MP seat".] ''Monitor''. 2026-01-21. Retrieved 2026-06-29.</ref>Yaliko omubaka akiikirira Bugweri county mu Paalamenti ya Uganda mu Disitulukiti y'e Bugweri.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150809022734/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga "Mr. Katantu Abdu".] ''Parliament of Uganda''. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga the original] on August 9, 2015. Retrieved 2016-03-19</ref>
== Obuto bwe n'okusoma ==
Katuntu munnamateeka owa diguli okuva ku [[Makerere University, Uganda|Ssettendekero ya Makerere]] ne dipulooma mu mateeka okuva ku Law Development Center.<ref name=":1" />
== Emirimu gye n'ebyobufuzi ==
Katuntu yaliko omukiisa wa [[Yuganda|Uganda]]<ref>[http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf Pan-African Parliament members as of 15 March 2004] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110518171107/http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf|date=18 May 2011}}</ref> mu Paalamenti y'ekibiina ky'amawanga amagatte era n'alondebwa okuweereza ku kakiiko k'eddembe ly'obuntu.<ref name=":0" />
Katuntu yakolerako kampuni y'ebyamateeka ya Kadaaga and company advocates eya, [[Rebecca Kadaga|Rebecca Kadaaga]].<ref name=":0" />
Yaliko mmemba wa Forum for Democratic Change okutuuka mu 2021.<ref name=":2">Katungulu, Amon (2022-04-01). [https://nilepost.co.ug/2022/04/01/museveni-appoints-abdu-katuntu-minister-of-justice-and-constitutional-affairs/ "Museveni appoints Abdu Katuntu minister of Justice and Constitutional Affairs"]. ''Nile Post''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /> Yaweerezaako nga Ssaabawolereza wa gavumenti ey'ekisiikirize mu paalamenti okutuuka mu 2018,<ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Opposition-names-new-shadow-cabinet-/688334-2203736-lyomyqz/index.html "Opposition names new shadow cabinet: Alice Alaso to PAC"]. ''Daily Monitor''. Retrieved 2020-05-30.</ref> oluvannyuma n'asikizibwa Wilfred Niwagaba.<ref>child (2018-03-07). [https://www.parliament.go.ug/page/shadow-cabinet "Shadow Cabinet"]. ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref>
Katuntu yasooka okulondebwa ku bubaka bwa Paalamenti mu 2006.<ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":0" />
[[File:Katuntu Abdu.jpg|left|thumb|Katuntu Abdu]]
Mu kalulu ka bonna aka 2006, yawangulwa Kirunda Kivejinja ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti wabula n'awakanya ebyava mu kulonda ng'agamba okulonda kwalimu emivuyo mingi.<ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/anti-katuntu-demonstrations-held-in-bugweri-county "Anti-Katuntu Demonstrations Held in Bugweri County"]. ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2020-05-30.</ref> Kkooti yakizuula nti mu kiseera kkampeyini ne ku lunaku lw'okulonda waaliwo okutiisatiisa n'okutulugunya abantu mu Konsitituwensi y'e Bugweri, ekyaviirako Kirunda Kivijinja okuwangula.<ref>{{Cite court|litigants=Katuntu Abdu v Kirunda Kivejinja Ali and Another (Election Petition No. 7 of 2006)|court=UGHC|date=31 December 2006|url=http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3|accessdate=2016-03-19}}</ref><ref name=":0" /> Oluvannyuma okulonda kwaddibwamu era Katuntu n'akuwangula.<ref>[http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1213362/katuntu-wins-hotly-contested-bugweri-byelection "Katuntu wins hotly contested Bugweri byelection"]. ''www.newvision.co.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref><ref name=":0" />
Katuntu yaddamu okulondebwa mu kalulu ka bonna aka 2011 ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti.
Katuntu yaweerezaako nga ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti ak'amateeka n'empisa.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/how-mp-stage-managed-return-of-shs40m-bribe--3942556 "How MP stage-managed return of Shs40m 'bribe<nowiki>''</nowiki>]. ''Monitor''. 2022-09-09. Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakiiko kano kaasingisa Francis Zaake omusango gw'okuyisa amaaso mu Anita Among, ekyamuviirako okuggyibwa ku kifo ky'obwakamisona bwa Paalamenti.<ref name=":2" /><ref>[https://web.archive.org/web/20231201031439/https://www.kampalasun.co.ug/zaake-protests-police-raid-at-his-home-after-retrieving-govt-car/ "Zaake protests police raid at his home after retrieving govt car – Kampala Sun"]. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/zaake-petitions-constitutional-court-to-block-impeachment/ "Zaake petitions Constitutional court to block impeachment"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-17. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-zaake-loses-parliamentary-commission-seat/ "MP Zaake loses Parliamentary Commission seat"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-11. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yaliko ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti akatunuulira ensaasaanya y'ebitongole bya gavumenti. Mu 2019, yasikizibwa Mubarak Munyagwa.<ref name=":3" /><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-mawanda-secures-leave-to-introduce-bou-amendment-bill/ "MP Mawanda secures leave to introduce BoU Amendment Bill"]. ''The Independent Uganda''. 2019-08-28. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/munyagwa-takes-over-cosase-leadership/ "Munyagwa takes over COSASE leadership"]. ''The Independent Uganda''. 2019-02-25. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[[:en:Abdu_Katuntu#cite_note-19|"MPs grill private hospitals for retaining dead bodies, exorbitant fees"]]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-07. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu amanyiddwa mu kukomyawo obuwumbi bwa siringa za Uganda ana mu musanvu okuva mu kkampuni enkozi y'enguudo eya Rogue Chinese road construction mu 2016.<ref>[https://www.independent.co.ug/parliament-sets-up-taskforce-to-oversee-covid-19-interventions/ "Parliament sets up taskforce to oversee Covid-19 interventions"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-30. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mps-furious-as-minister-fails-to-announce-covid-19-vaccine-delivery-date/ "MPs furious as minister fails to announce Covid-19 vaccine delivery date"]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-08. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/auditor-general-tasked-to-carry-out-forensic-audit-into-covid-19-expenditures/ "Auditor General tasked to carry out forensic audit into Covid-19 expenditures"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-02. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yakuliramu akakiiko ka Paalamenti aka Kkovidi-19 akadduukiriz, ng'ayambibwako ababaka abalala bataano. Ababaka baaweebwa obuvunaanyizibwa bw'okwekenneenya omulimu gw'amalwaliro g'obwannannyini mu kulwanyisa Kkovidi-19.
Mu 2024, Abdu Katuntu yeegatta ku NRM.<ref>Kakembo, Muhammad (2024-09-11). [https://observer.ug/news/it-s-official-katuntu-mapenduzi-join-nrm/ "It's official: Katuntu, Mapenduzi join NRM"]. ''The Observer''. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Emivuyo mw'alabikidde ==
Yoweri Museveni bwe yali ayogerako eri abantu ku laale e Busesa, Bugweri County, yayogera ku Katuntu nga "akatiko ak'obutwa" olw'okulemesa emirimu gya gavumenti.<ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/1132391 "Museveni calls MP Abdu Katuntu 'poisonous mushroom'"]. ''New Vision''. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Mu kalulu ka bonna aka 2021, Julius Galisonga, owa Forum for Democratic Change yatwala okwemulugunya kwe mu kkooti ensukkulumu e Jinja ku Katuntu olw'okwekobaana n'akakiiko k'ebyokulonda ne batyoboola amateeka g'ebyokulonda.<ref>[https://www.independent.co.ug/court-rejects-abdul-katuntus-witnesses-over-inconsistencies/ "Court rejects Abdul Katuntu's witnesses over inconsistencies"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-10. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/court-of-appeal-upholds-abdu-katuntus-victory/ "Court of Appeal upholds Abdu Katuntu's victory"]. ''The Independent Uganda''. 2022-06-02. Retrieved 2023-02-03.</ref> Katuntu yawangula n'obululu 17,813 ate Galisonga n'afuna obululu 9,074.<ref>[https://www.independent.co.ug/galisonga-appeals-against-election-petition-ruling/ "Galisonga appeals against election petition ruling"]. ''The Independent Uganda''. 2021-10-29. Retrieved 2023-02-03.</ref>
== Labe ne ==
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyomwenda
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyekkumi
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
<references />
[[Category:Abaazaalibwa mu 1965]]
[[Category:Abaasomerako ku Law development Centre]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasity y'e Makerere]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Abaasomera ku Kiira College Butiki]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Forum for Democratic Change]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
ay8msz6sjztdnujb4fcgx16td8olq2k
63332
63162
2026-07-16T23:11:42Z
24RAY
11014
ngasseeko ebijuliziddwa
63332
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Abdu Katuntu</big>''' (yazaalibwa nga 12 Ogwekkumineebiri 1965)<ref name=":0">[https://flashugnews.com/abdu-katuntu-biography-age-education-family-and-wife/ "Abdu Katuntu: Biography, Age, Education, Family and Wife"]. ''Flash Uganda Media''. 2022-11-28. Retrieved 2023-02-03.</ref> Munnabyabufuzi era munnamateeka Omunnayuganda.<ref name=":3">[https://www.independent.co.ug/bou-scandals-linked-to-mutebile-succession-katuntu/ "BoU scandals linked to Mutebile succession-Katuntu"]. ''The Independent Uganda''. 2019-06-26. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/katuntu-abdu-6950/ "Katuntu Abdu – 2021 General Election – Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/opponent-explains-why-katuntu-lost-bugweri-mp-seat-5334040 "Opponent explains why Katuntu lost Bugweri MP seat".] ''Monitor''. 2026-01-21. Retrieved 2026-06-29.</ref>Yaliko omubaka akiikirira Bugweri county mu Paalamenti ya Uganda mu Disitulukiti y'e Bugweri.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150809022734/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga "Mr. Katantu Abdu".] ''Parliament of Uganda''. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga the original] on August 9, 2015. Retrieved 2016-03-19</ref>
== Obuto bwe n'okusoma ==
Katuntu munnamateeka owa diguli okuva ku [[Makerere University, Uganda|Ssettendekero ya Makerere]] ne dipulooma mu mateeka okuva ku Law Development Center.<ref name=":1" />
== Emirimu gye n'ebyobufuzi ==
Katuntu yaliko omukiisa wa [[Yuganda|Uganda]]<ref>[http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf Pan-African Parliament members as of 15 March 2004] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110518171107/http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf|date=18 May 2011}}</ref> mu Paalamenti y'ekibiina ky'amawanga amagatte era n'alondebwa okuweereza ku kakiiko k'eddembe ly'obuntu.<ref name=":0" />
Katuntu yakolerako kampuni y'ebyamateeka ya Kadaaga and company advocates eya, [[Rebecca Kadaga|Rebecca Kadaaga]].<ref name=":0" />
Yaliko mmemba wa Forum for Democratic Change okutuuka mu 2021.<ref name=":2">Katungulu, Amon (2022-04-01). [https://nilepost.co.ug/2022/04/01/museveni-appoints-abdu-katuntu-minister-of-justice-and-constitutional-affairs/ "Museveni appoints Abdu Katuntu minister of Justice and Constitutional Affairs"]. ''Nile Post''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /> Yaweerezaako nga Ssaabawolereza wa gavumenti ey'ekisiikirize mu paalamenti okutuuka mu 2018,<ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Opposition-names-new-shadow-cabinet-/688334-2203736-lyomyqz/index.html "Opposition names new shadow cabinet: Alice Alaso to PAC"]. ''Daily Monitor''. Retrieved 2020-05-30.</ref> oluvannyuma n'asikizibwa Wilfred Niwagaba.<ref>child (2018-03-07). [https://www.parliament.go.ug/page/shadow-cabinet "Shadow Cabinet"]. ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref>
Katuntu yasooka okulondebwa ku bubaka bwa Paalamenti mu 2006.<ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":0" />
[[File:Katuntu Abdu.jpg|left|thumb|Katuntu Abdu]]
Mu kalulu ka bonna aka 2006, yawangulwa Kirunda Kivejinja ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti wabula n'awakanya ebyava mu kulonda ng'agamba okulonda kwalimu emivuyo mingi.<ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/anti-katuntu-demonstrations-held-in-bugweri-county "Anti-Katuntu Demonstrations Held in Bugweri County"]. ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2020-05-30.</ref> Kkooti yakizuula nti mu kiseera kkampeyini ne ku lunaku lw'okulonda waaliwo okutiisatiisa n'okutulugunya abantu mu Konsitituwensi y'e Bugweri, ekyaviirako Kirunda Kivijinja okuwangula.<ref>{{Cite court|litigants=Katuntu Abdu v Kirunda Kivejinja Ali and Another (Election Petition No. 7 of 2006)|court=UGHC|date=31 December 2006|url=http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3|accessdate=2016-03-19}}[http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3]</ref><ref name=":0" /> Oluvannyuma okulonda kwaddibwamu era Katuntu n'akuwangula.<ref>[http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1213362/katuntu-wins-hotly-contested-bugweri-byelection "Katuntu wins hotly contested Bugweri byelection"]. ''www.newvision.co.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref><ref name=":0" />
Katuntu yaddamu okulondebwa mu kalulu ka bonna aka 2011 ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti.
Katuntu yaweerezaako nga ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti ak'amateeka n'empisa.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/how-mp-stage-managed-return-of-shs40m-bribe--3942556 "How MP stage-managed return of Shs40m 'bribe<nowiki>''</nowiki>]. ''Monitor''. 2022-09-09. Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakiiko kano kaasingisa Francis Zaake omusango gw'okuyisa amaaso mu Anita Among, ekyamuviirako okuggyibwa ku kifo ky'obwakamisona bwa Paalamenti.<ref name=":2" /><ref>[https://web.archive.org/web/20231201031439/https://www.kampalasun.co.ug/zaake-protests-police-raid-at-his-home-after-retrieving-govt-car/ "Zaake protests police raid at his home after retrieving govt car – Kampala Sun"]. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/zaake-petitions-constitutional-court-to-block-impeachment/ "Zaake petitions Constitutional court to block impeachment"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-17. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-zaake-loses-parliamentary-commission-seat/ "MP Zaake loses Parliamentary Commission seat"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-11. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yaliko ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti akatunuulira ensaasaanya y'ebitongole bya gavumenti. Mu 2019, yasikizibwa Mubarak Munyagwa.<ref name=":3" /><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-mawanda-secures-leave-to-introduce-bou-amendment-bill/ "MP Mawanda secures leave to introduce BoU Amendment Bill"]. ''The Independent Uganda''. 2019-08-28. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/munyagwa-takes-over-cosase-leadership/ "Munyagwa takes over COSASE leadership"]. ''The Independent Uganda''. 2019-02-25. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[[:en:Abdu_Katuntu#cite_note-19|"MPs grill private hospitals for retaining dead bodies, exorbitant fees"]]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-07. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu amanyiddwa mu kukomyawo obuwumbi bwa siringa za Uganda ana mu musanvu okuva mu kkampuni enkozi y'enguudo eya Rogue Chinese road construction mu 2016.<ref>[https://www.independent.co.ug/parliament-sets-up-taskforce-to-oversee-covid-19-interventions/ "Parliament sets up taskforce to oversee Covid-19 interventions"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-30. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mps-furious-as-minister-fails-to-announce-covid-19-vaccine-delivery-date/ "MPs furious as minister fails to announce Covid-19 vaccine delivery date"]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-08. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/auditor-general-tasked-to-carry-out-forensic-audit-into-covid-19-expenditures/ "Auditor General tasked to carry out forensic audit into Covid-19 expenditures"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-02. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yakuliramu akakiiko ka Paalamenti aka Kkovidi-19 akadduukiriz, ng'ayambibwako ababaka abalala bataano. Ababaka baaweebwa obuvunaanyizibwa bw'okwekenneenya omulimu gw'amalwaliro g'obwannannyini mu kulwanyisa Kkovidi-19.
Mu 2024, Abdu Katuntu yeegatta ku NRM.<ref>Kakembo, Muhammad (2024-09-11). [https://observer.ug/news/it-s-official-katuntu-mapenduzi-join-nrm/ "It's official: Katuntu, Mapenduzi join NRM"]. ''The Observer''. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Emivuyo mw'alabikidde ==
Yoweri Museveni bwe yali ayogerako eri abantu ku laale e Busesa, Bugweri County, yayogera ku Katuntu nga "akatiko ak'obutwa" olw'okulemesa emirimu gya gavumenti.<ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/1132391 "Museveni calls MP Abdu Katuntu 'poisonous mushroom'"]. ''New Vision''. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Mu kalulu ka bonna aka 2021, Julius Galisonga, owa Forum for Democratic Change yatwala okwemulugunya kwe mu kkooti ensukkulumu e Jinja ku Katuntu olw'okwekobaana n'akakiiko k'ebyokulonda ne batyoboola amateeka g'ebyokulonda.<ref>[https://www.independent.co.ug/court-rejects-abdul-katuntus-witnesses-over-inconsistencies/ "Court rejects Abdul Katuntu's witnesses over inconsistencies"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-10. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/court-of-appeal-upholds-abdu-katuntus-victory/ "Court of Appeal upholds Abdu Katuntu's victory"]. ''The Independent Uganda''. 2022-06-02. Retrieved 2023-02-03.</ref> Katuntu yawangula n'obululu 17,813 ate Galisonga n'afuna obululu 9,074.<ref>[https://www.independent.co.ug/galisonga-appeals-against-election-petition-ruling/ "Galisonga appeals against election petition ruling"]. ''The Independent Uganda''. 2021-10-29. Retrieved 2023-02-03.</ref>
== Labe ne ==
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyomwenda
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyekkumi
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
<references />
[[Category:Abaazaalibwa mu 1965]]
[[Category:Abaasomerako ku Law development Centre]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasity y'e Makerere]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Abaasomera ku Kiira College Butiki]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Forum for Democratic Change]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
n3bm0e80nlwindoxed62xhsp7gmnhyh
63334
63332
2026-07-16T23:16:04Z
24RAY
11014
empandiika
63334
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Abdu Katuntu</big>''' (yazaalibwa nga 12 Ogwekkumineebiri 1965)<ref name=":0">[https://flashugnews.com/abdu-katuntu-biography-age-education-family-and-wife/ "Abdu Katuntu: Biography, Age, Education, Family and Wife"]. ''Flash Uganda Media''. 2022-11-28. Retrieved 2023-02-03.</ref> Munnabyabufuzi era munnamateeka Omunnayuganda.<ref name=":3">[https://www.independent.co.ug/bou-scandals-linked-to-mutebile-succession-katuntu/ "BoU scandals linked to Mutebile succession-Katuntu"]. ''The Independent Uganda''. 2019-06-26. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/katuntu-abdu-6950/ "Katuntu Abdu – 2021 General Election – Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/opponent-explains-why-katuntu-lost-bugweri-mp-seat-5334040 "Opponent explains why Katuntu lost Bugweri MP seat".] ''Monitor''. 2026-01-21. Retrieved 2026-06-29.</ref>Yaliko omubaka akiikirira Bugweri county mu Paalamenti ya Uganda mu Disitulukiti y'e Bugweri.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150809022734/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga "Mr. Katantu Abdu".] ''Parliament of Uganda''. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga the original] on August 9, 2015. Retrieved 2016-03-19</ref>
== Obuto bwe n'okusoma ==
Katuntu munnamateeka owa diguli okuva ku [[Makerere University, Uganda|Ssettendekero ya Makerere]] ne dipulooma mu mateeka okuva ku Law Development Center.<ref name=":1" />
== Emirimu gye n'ebyobufuzi ==
Katuntu yaliko omukiisa wa [[Yuganda|Uganda]]<ref>[http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf Pan-African Parliament members as of 15 March 2004] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110518171107/http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf|date=18 May 2011}}</ref> mu Paalamenti y'ekibiina ky'amawanga amagatte era n'alondebwa okuweereza ku kakiiko k'eddembe ly'obuntu.<ref name=":0" />
Katuntu yakolerako kampuni y'ebyamateeka ya Kadaaga and company advocates eya, [[Rebecca Kadaga|Rebecca Kadaaga]].<ref name=":0" />
Yaliko mmemba wa Forum for Democratic Change okutuuka mu 2021.<ref name=":2">Katungulu, Amon (2022-04-01). [https://nilepost.co.ug/2022/04/01/museveni-appoints-abdu-katuntu-minister-of-justice-and-constitutional-affairs/ "Museveni appoints Abdu Katuntu minister of Justice and Constitutional Affairs"]. ''Nile Post''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /> Yaweerezaako nga Ssaabawolereza wa gavumenti ey'ekisiikirize mu paalamenti okutuuka mu 2018,<ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Opposition-names-new-shadow-cabinet-/688334-2203736-lyomyqz/index.html "Opposition names new shadow cabinet: Alice Alaso to PAC"]. ''Daily Monitor''. Retrieved 2020-05-30.</ref> oluvannyuma n'asikizibwa Wilfred Niwagaba.<ref>child (2018-03-07). [https://www.parliament.go.ug/page/shadow-cabinet "Shadow Cabinet"]. ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref>
Katuntu yasooka okulondebwa ku bubaka bwa Paalamenti mu 2006.<ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":0" />
Mu kalulu ka bonna aka 2006, yawangulwa Kirunda Kivejinja ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti wabula n'awakanya ebyava mu kulonda ng'agamba okulonda kwalimu emivuyo mingi.<ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/anti-katuntu-demonstrations-held-in-bugweri-county "Anti-Katuntu Demonstrations Held in Bugweri County"]. ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2020-05-30.</ref> Kkooti yakizuula nti mu kiseera kkampeyini ne ku lunaku lw'okulonda waaliwo okutiisatiisa n'okutulugunya abantu mu Konsitituwensi y'e Bugweri, ekyaviirako Kirunda Kivijinja okuwangula.<ref>{{Cite court|litigants=Katuntu Abdu v Kirunda Kivejinja Ali and Another (Election Petition No. 7 of 2006)|court=UGHC|date=31 December 2006|url=http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3|accessdate=2016-03-19}}[http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3]</ref><ref name=":0" /> Oluvannyuma okulonda kwaddibwamu era Katuntu n'akuwangula.<ref>[http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1213362/katuntu-wins-hotly-contested-bugweri-byelection "Katuntu wins hotly contested Bugweri byelection"]. ''www.newvision.co.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref><ref name=":0" />
Katuntu yaddamu okulondebwa mu kalulu ka bonna aka 2011 ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti.
Katuntu yaweerezaako nga ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti ak'amateeka n'empisa.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/how-mp-stage-managed-return-of-shs40m-bribe--3942556 "How MP stage-managed return of Shs40m 'bribe<nowiki>''</nowiki>]. ''Monitor''. 2022-09-09. Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakiiko kano kaasingisa Francis Zaake omusango gw'okuyisa amaaso mu Anita Among, ekyamuviirako okuggyibwa ku kifo ky'obwakamisona bwa Paalamenti.<ref name=":2" /><ref>[https://web.archive.org/web/20231201031439/https://www.kampalasun.co.ug/zaake-protests-police-raid-at-his-home-after-retrieving-govt-car/ "Zaake protests police raid at his home after retrieving govt car – Kampala Sun"]. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/zaake-petitions-constitutional-court-to-block-impeachment/ "Zaake petitions Constitutional court to block impeachment"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-17. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-zaake-loses-parliamentary-commission-seat/ "MP Zaake loses Parliamentary Commission seat"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-11. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yaliko ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti akatunuulira ensaasaanya y'ebitongole bya gavumenti. Mu 2019, yasikizibwa Mubarak Munyagwa.<ref name=":3" /><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-mawanda-secures-leave-to-introduce-bou-amendment-bill/ "MP Mawanda secures leave to introduce BoU Amendment Bill"]. ''The Independent Uganda''. 2019-08-28. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/munyagwa-takes-over-cosase-leadership/ "Munyagwa takes over COSASE leadership"]. ''The Independent Uganda''. 2019-02-25. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[[:en:Abdu_Katuntu#cite_note-19|"MPs grill private hospitals for retaining dead bodies, exorbitant fees"]]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-07. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu amanyiddwa mu kukomyawo obuwumbi bwa siringa za Uganda ana mu musanvu okuva mu kkampuni enkozi y'enguudo eya Rogue Chinese road construction mu 2016.<ref>[https://www.independent.co.ug/parliament-sets-up-taskforce-to-oversee-covid-19-interventions/ "Parliament sets up taskforce to oversee Covid-19 interventions"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-30. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mps-furious-as-minister-fails-to-announce-covid-19-vaccine-delivery-date/ "MPs furious as minister fails to announce Covid-19 vaccine delivery date"]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-08. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/auditor-general-tasked-to-carry-out-forensic-audit-into-covid-19-expenditures/ "Auditor General tasked to carry out forensic audit into Covid-19 expenditures"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-02. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yakuliramu akakiiko ka Paalamenti aka Kkovidi-19 akadduukiriz, ng'ayambibwako ababaka abalala bataano. Ababaka baaweebwa obuvunaanyizibwa bw'okwekenneenya omulimu gw'amalwaliro g'obwannannyini mu kulwanyisa Kkovidi-19.
Mu 2024, Abdu Katuntu yeegatta ku NRM.<ref>Kakembo, Muhammad (2024-09-11). [https://observer.ug/news/it-s-official-katuntu-mapenduzi-join-nrm/ "It's official: Katuntu, Mapenduzi join NRM"]. ''The Observer''. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Emivuyo mw'alabikidde ==
Yoweri Museveni bwe yali ayogerako eri abantu ku laale e Busesa, Bugweri County, yayogera ku Katuntu nga "akatiko ak'obutwa" olw'okulemesa emirimu gya gavumenti.<ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/1132391 "Museveni calls MP Abdu Katuntu 'poisonous mushroom'"]. ''New Vision''. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Mu kalulu ka bonna aka 2021, Julius Galisonga, owa Forum for Democratic Change yatwala okwemulugunya kwe mu kkooti ensukkulumu e Jinja ku Katuntu olw'okwekobaana n'akakiiko k'ebyokulonda ne batyoboola amateeka g'ebyokulonda.<ref>[https://www.independent.co.ug/court-rejects-abdul-katuntus-witnesses-over-inconsistencies/ "Court rejects Abdul Katuntu's witnesses over inconsistencies"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-10. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/court-of-appeal-upholds-abdu-katuntus-victory/ "Court of Appeal upholds Abdu Katuntu's victory"]. ''The Independent Uganda''. 2022-06-02. Retrieved 2023-02-03.</ref> Katuntu yawangula n'obululu 17,813 ate Galisonga n'afuna obululu 9,074.<ref>[https://www.independent.co.ug/galisonga-appeals-against-election-petition-ruling/ "Galisonga appeals against election petition ruling"]. ''The Independent Uganda''. 2021-10-29. Retrieved 2023-02-03.</ref>
== Labe ne ==
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyomwenda
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyekkumi
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
<references />
[[Category:Abaazaalibwa mu 1965]]
[[Category:Abaasomerako ku Law development Centre]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasity y'e Makerere]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Abaasomera ku Kiira College Butiki]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Forum for Democratic Change]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
qz2yj1ndbruw2vma5rriiblc63hb49w
63335
63334
2026-07-16T23:25:19Z
24RAY
11014
empandiika
63335
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Abdu Katuntu</big>''' (yazaalibwa nga 12 Ogwekkumineebiri 1965)<ref name=":0">[https://flashugnews.com/abdu-katuntu-biography-age-education-family-and-wife/ "Abdu Katuntu: Biography, Age, Education, Family and Wife"]. ''Flash Uganda Media''. 2022-11-28. Retrieved 2023-02-03.</ref> munnabyabufuzi, munnamateeka era Munnayuganda. Yawereeza ng'Omubaka wa Paalamenti yaUganda nga akiikirira Essaza ly'e Bugweri <ref name=":3">[https://www.independent.co.ug/bou-scandals-linked-to-mutebile-succession-katuntu/ "BoU scandals linked to Mutebile succession-Katuntu"]. ''The Independent Uganda''. 2019-06-26. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/katuntu-abdu-6950/ "Katuntu Abdu – 2021 General Election – Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/opponent-explains-why-katuntu-lost-bugweri-mp-seat-5334040 "Opponent explains why Katuntu lost Bugweri MP seat".] ''Monitor''. 2026-01-21. Retrieved 2026-06-29.</ref> mu Disitulukiti y'e Bugweri.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150809022734/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga "Mr. Katantu Abdu".] ''Parliament of Uganda''. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga the original] on August 9, 2015. Retrieved 2016-03-19</ref>
== Obuto bwe n'okusoma ==
Katuntu munnamateeka owa diguli okuva ku [[Makerere University, Uganda|Ssettendekero ya Makerere]] ne dipulooma mu mateeka okuva ku Law Development Center.<ref name=":1" />
== Emirimu gye n'ebyobufuzi ==
Katuntu yaliko omukiisa wa [[Yuganda|Uganda]]<ref>[http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf Pan-African Parliament members as of 15 March 2004] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110518171107/http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf|date=18 May 2011}}</ref> mu Paalamenti y'ekibiina ky'amawanga amagatte era n'alondebwa okuweereza ku kakiiko k'eddembe ly'obuntu.<ref name=":0" />
Katuntu yakolerako kampuni y'ebyamateeka ya Kadaaga and company advocates eya, [[Rebecca Kadaga|Rebecca Kadaaga]].<ref name=":0" />
Yaliko mmemba wa Forum for Democratic Change okutuuka mu 2021.<ref name=":2">Katungulu, Amon (2022-04-01). [https://nilepost.co.ug/2022/04/01/museveni-appoints-abdu-katuntu-minister-of-justice-and-constitutional-affairs/ "Museveni appoints Abdu Katuntu minister of Justice and Constitutional Affairs"]. ''Nile Post''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /> Yaweerezaako nga Ssaabawolereza wa gavumenti ey'ekisiikirize mu paalamenti okutuuka mu 2018,<ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Opposition-names-new-shadow-cabinet-/688334-2203736-lyomyqz/index.html "Opposition names new shadow cabinet: Alice Alaso to PAC"]. ''Daily Monitor''. Retrieved 2020-05-30.</ref> oluvannyuma n'asikizibwa Wilfred Niwagaba.<ref>child (2018-03-07). [https://www.parliament.go.ug/page/shadow-cabinet "Shadow Cabinet"]. ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref>
Katuntu yasooka okulondebwa ku bubaka bwa Paalamenti mu 2006.<ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":0" />
Mu kalulu ka bonna aka 2006, yawangulwa Kirunda Kivejinja ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti wabula n'awakanya ebyava mu kulonda ng'agamba okulonda kwalimu emivuyo mingi.<ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/anti-katuntu-demonstrations-held-in-bugweri-county "Anti-Katuntu Demonstrations Held in Bugweri County"]. ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2020-05-30.</ref> Kkooti yakizuula nti mu kiseera kkampeyini ne ku lunaku lw'okulonda waaliwo okutiisatiisa n'okutulugunya abantu mu Konsitituwensi y'e Bugweri, ekyaviirako Kirunda Kivijinja okuwangula.<ref>{{Cite court|litigants=Katuntu Abdu v Kirunda Kivejinja Ali and Another (Election Petition No. 7 of 2006)|court=UGHC|date=31 December 2006|url=http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3|accessdate=2016-03-19}}[http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3]</ref><ref name=":0" /> Oluvannyuma okulonda kwaddibwamu era Katuntu n'akuwangula.<ref>[http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1213362/katuntu-wins-hotly-contested-bugweri-byelection "Katuntu wins hotly contested Bugweri byelection"]. ''www.newvision.co.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref><ref name=":0" />
Katuntu yaddamu okulondebwa mu kalulu ka bonna aka 2011 ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti.
Katuntu yaweerezaako nga ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti ak'amateeka n'empisa.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/how-mp-stage-managed-return-of-shs40m-bribe--3942556 "How MP stage-managed return of Shs40m 'bribe<nowiki>''</nowiki>]. ''Monitor''. 2022-09-09. Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakiiko kano kaasingisa Francis Zaake omusango gw'okuyisa amaaso mu Anita Among, ekyamuviirako okuggyibwa ku kifo ky'obwakamisona bwa Paalamenti.<ref name=":2" /><ref>[https://web.archive.org/web/20231201031439/https://www.kampalasun.co.ug/zaake-protests-police-raid-at-his-home-after-retrieving-govt-car/ "Zaake protests police raid at his home after retrieving govt car – Kampala Sun"]. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/zaake-petitions-constitutional-court-to-block-impeachment/ "Zaake petitions Constitutional court to block impeachment"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-17. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-zaake-loses-parliamentary-commission-seat/ "MP Zaake loses Parliamentary Commission seat"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-11. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yaliko ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti akatunuulira ensaasaanya y'ebitongole bya gavumenti. Mu 2019, yasikizibwa Mubarak Munyagwa.<ref name=":3" /><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-mawanda-secures-leave-to-introduce-bou-amendment-bill/ "MP Mawanda secures leave to introduce BoU Amendment Bill"]. ''The Independent Uganda''. 2019-08-28. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/munyagwa-takes-over-cosase-leadership/ "Munyagwa takes over COSASE leadership"]. ''The Independent Uganda''. 2019-02-25. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[[:en:Abdu_Katuntu#cite_note-19|"MPs grill private hospitals for retaining dead bodies, exorbitant fees"]]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-07. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu amanyiddwa mu kukomyawo obuwumbi bwa siringa za Uganda ana mu musanvu okuva mu kkampuni enkozi y'enguudo eya Rogue Chinese road construction mu 2016.<ref>[https://www.independent.co.ug/parliament-sets-up-taskforce-to-oversee-covid-19-interventions/ "Parliament sets up taskforce to oversee Covid-19 interventions"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-30. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mps-furious-as-minister-fails-to-announce-covid-19-vaccine-delivery-date/ "MPs furious as minister fails to announce Covid-19 vaccine delivery date"]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-08. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/auditor-general-tasked-to-carry-out-forensic-audit-into-covid-19-expenditures/ "Auditor General tasked to carry out forensic audit into Covid-19 expenditures"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-02. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yakuliramu akakiiko ka Paalamenti aka Kkovidi-19 akadduukiriz, ng'ayambibwako ababaka abalala bataano. Ababaka baaweebwa obuvunaanyizibwa bw'okwekenneenya omulimu gw'amalwaliro g'obwannannyini mu kulwanyisa Kkovidi-19.
Mu 2024, Abdu Katuntu yeegatta ku NRM.<ref>Kakembo, Muhammad (2024-09-11). [https://observer.ug/news/it-s-official-katuntu-mapenduzi-join-nrm/ "It's official: Katuntu, Mapenduzi join NRM"]. ''The Observer''. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Emivuyo mw'alabikidde ==
Yoweri Museveni bwe yali ayogerako eri abantu ku laale e Busesa, Bugweri County, yayogera ku Katuntu nga "akatiko ak'obutwa" olw'okulemesa emirimu gya gavumenti.<ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/1132391 "Museveni calls MP Abdu Katuntu 'poisonous mushroom'"]. ''New Vision''. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Mu kalulu ka bonna aka 2021, Julius Galisonga, owa Forum for Democratic Change yatwala okwemulugunya kwe mu kkooti ensukkulumu e Jinja ku Katuntu olw'okwekobaana n'akakiiko k'ebyokulonda ne batyoboola amateeka g'ebyokulonda.<ref>[https://www.independent.co.ug/court-rejects-abdul-katuntus-witnesses-over-inconsistencies/ "Court rejects Abdul Katuntu's witnesses over inconsistencies"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-10. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/court-of-appeal-upholds-abdu-katuntus-victory/ "Court of Appeal upholds Abdu Katuntu's victory"]. ''The Independent Uganda''. 2022-06-02. Retrieved 2023-02-03.</ref> Katuntu yawangula n'obululu 17,813 ate Galisonga n'afuna obululu 9,074.<ref>[https://www.independent.co.ug/galisonga-appeals-against-election-petition-ruling/ "Galisonga appeals against election petition ruling"]. ''The Independent Uganda''. 2021-10-29. Retrieved 2023-02-03.</ref>
== Labe ne ==
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyomwenda
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyekkumi
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
<references />
[[Category:Abaazaalibwa mu 1965]]
[[Category:Abaasomerako ku Law development Centre]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasity y'e Makerere]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Abaasomera ku Kiira College Butiki]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Forum for Democratic Change]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
dmn2exh1brankhra47iz5uq1ibhqwmy
63336
63335
2026-07-16T23:25:46Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
63336
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Abdu Katuntu</big>''' (yazaalibwa nga 12 Ogwekkumineebiri 1965)<ref name=":0">[https://flashugnews.com/abdu-katuntu-biography-age-education-family-and-wife/ "Abdu Katuntu: Biography, Age, Education, Family and Wife"]. ''Flash Uganda Media''. 2022-11-28. Retrieved 2023-02-03.</ref> munnabyabufuzi, munnamateeka era [[Munnayuganda]]. Yawereeza ng'Omubaka wa Paalamenti yaUganda nga akiikirira Essaza ly'e Bugweri <ref name=":3">[https://www.independent.co.ug/bou-scandals-linked-to-mutebile-succession-katuntu/ "BoU scandals linked to Mutebile succession-Katuntu"]. ''The Independent Uganda''. 2019-06-26. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/katuntu-abdu-6950/ "Katuntu Abdu – 2021 General Election – Visible Polls".] ''visiblepolls.org''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/opponent-explains-why-katuntu-lost-bugweri-mp-seat-5334040 "Opponent explains why Katuntu lost Bugweri MP seat".] ''Monitor''. 2026-01-21. Retrieved 2026-06-29.</ref> mu Disitulukiti y'e Bugweri.<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20150809022734/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga "Mr. Katantu Abdu".] ''Parliament of Uganda''. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=Iganga the original] on August 9, 2015. Retrieved 2016-03-19</ref>
== Obuto bwe n'okusoma ==
Katuntu munnamateeka owa diguli okuva ku [[Makerere University, Uganda|Ssettendekero ya Makerere]] ne dipulooma mu mateeka okuva ku Law Development Center.<ref name=":1" />
== Emirimu gye n'ebyobufuzi ==
Katuntu yaliko omukiisa wa [[Yuganda|Uganda]]<ref>[http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf Pan-African Parliament members as of 15 March 2004] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110518171107/http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf|date=18 May 2011}}</ref> mu Paalamenti y'ekibiina ky'amawanga amagatte era n'alondebwa okuweereza ku kakiiko k'eddembe ly'obuntu.<ref name=":0" />
Katuntu yakolerako kampuni y'ebyamateeka ya Kadaaga and company advocates eya, [[Rebecca Kadaga|Rebecca Kadaaga]].<ref name=":0" />
Yaliko mmemba wa Forum for Democratic Change okutuuka mu 2021.<ref name=":2">Katungulu, Amon (2022-04-01). [https://nilepost.co.ug/2022/04/01/museveni-appoints-abdu-katuntu-minister-of-justice-and-constitutional-affairs/ "Museveni appoints Abdu Katuntu minister of Justice and Constitutional Affairs"]. ''Nile Post''. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref name=":0" /> Yaweerezaako nga Ssaabawolereza wa gavumenti ey'ekisiikirize mu paalamenti okutuuka mu 2018,<ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Opposition-names-new-shadow-cabinet-/688334-2203736-lyomyqz/index.html "Opposition names new shadow cabinet: Alice Alaso to PAC"]. ''Daily Monitor''. Retrieved 2020-05-30.</ref> oluvannyuma n'asikizibwa Wilfred Niwagaba.<ref>child (2018-03-07). [https://www.parliament.go.ug/page/shadow-cabinet "Shadow Cabinet"]. ''www.parliament.go.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref>
Katuntu yasooka okulondebwa ku bubaka bwa Paalamenti mu 2006.<ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":0" />
Mu kalulu ka bonna aka 2006, yawangulwa Kirunda Kivejinja ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti wabula n'awakanya ebyava mu kulonda ng'agamba okulonda kwalimu emivuyo mingi.<ref>[https://ugandaradionetwork.net/story/anti-katuntu-demonstrations-held-in-bugweri-county "Anti-Katuntu Demonstrations Held in Bugweri County"]. ''Uganda Radionetwork''. Retrieved 2020-05-30.</ref> Kkooti yakizuula nti mu kiseera kkampeyini ne ku lunaku lw'okulonda waaliwo okutiisatiisa n'okutulugunya abantu mu Konsitituwensi y'e Bugweri, ekyaviirako Kirunda Kivijinja okuwangula.<ref>{{Cite court|litigants=Katuntu Abdu v Kirunda Kivejinja Ali and Another (Election Petition No. 7 of 2006)|court=UGHC|date=31 December 2006|url=http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3|accessdate=2016-03-19}}[http://old.ulii.org/ug/judgment/high-court/2007/3]</ref><ref name=":0" /> Oluvannyuma okulonda kwaddibwamu era Katuntu n'akuwangula.<ref>[http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1213362/katuntu-wins-hotly-contested-bugweri-byelection "Katuntu wins hotly contested Bugweri byelection"]. ''www.newvision.co.ug''. Retrieved 2020-05-30.</ref><ref name=":0" />
Katuntu yaddamu okulondebwa mu kalulu ka bonna aka 2011 ku kifo ky'obubaka bwa Paalamenti.
Katuntu yaweerezaako nga ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti ak'amateeka n'empisa.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/how-mp-stage-managed-return-of-shs40m-bribe--3942556 "How MP stage-managed return of Shs40m 'bribe<nowiki>''</nowiki>]. ''Monitor''. 2022-09-09. Retrieved 2023-02-03.</ref> Akakiiko kano kaasingisa Francis Zaake omusango gw'okuyisa amaaso mu Anita Among, ekyamuviirako okuggyibwa ku kifo ky'obwakamisona bwa Paalamenti.<ref name=":2" /><ref>[https://web.archive.org/web/20231201031439/https://www.kampalasun.co.ug/zaake-protests-police-raid-at-his-home-after-retrieving-govt-car/ "Zaake protests police raid at his home after retrieving govt car – Kampala Sun"]. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/zaake-petitions-constitutional-court-to-block-impeachment/ "Zaake petitions Constitutional court to block impeachment"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-17. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-zaake-loses-parliamentary-commission-seat/ "MP Zaake loses Parliamentary Commission seat"]. ''The Independent Uganda''. 2022-03-11. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yaliko ssentebe w'akakiiko ka Paalamenti akatunuulira ensaasaanya y'ebitongole bya gavumenti. Mu 2019, yasikizibwa Mubarak Munyagwa.<ref name=":3" /><ref>[https://www.independent.co.ug/mp-mawanda-secures-leave-to-introduce-bou-amendment-bill/ "MP Mawanda secures leave to introduce BoU Amendment Bill"]. ''The Independent Uganda''. 2019-08-28. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/munyagwa-takes-over-cosase-leadership/ "Munyagwa takes over COSASE leadership"]. ''The Independent Uganda''. 2019-02-25. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[[:en:Abdu_Katuntu#cite_note-19|"MPs grill private hospitals for retaining dead bodies, exorbitant fees"]]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-07. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu amanyiddwa mu kukomyawo obuwumbi bwa siringa za Uganda ana mu musanvu okuva mu kkampuni enkozi y'enguudo eya Rogue Chinese road construction mu 2016.<ref>[https://www.independent.co.ug/parliament-sets-up-taskforce-to-oversee-covid-19-interventions/ "Parliament sets up taskforce to oversee Covid-19 interventions"]. ''The Independent Uganda''. 2021-06-30. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/mps-furious-as-minister-fails-to-announce-covid-19-vaccine-delivery-date/ "MPs furious as minister fails to announce Covid-19 vaccine delivery date"]. ''The Independent Uganda''. 2021-07-08. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/auditor-general-tasked-to-carry-out-forensic-audit-into-covid-19-expenditures/ "Auditor General tasked to carry out forensic audit into Covid-19 expenditures"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-02. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Katuntu yakuliramu akakiiko ka Paalamenti aka Kkovidi-19 akadduukiriz, ng'ayambibwako ababaka abalala bataano. Ababaka baaweebwa obuvunaanyizibwa bw'okwekenneenya omulimu gw'amalwaliro g'obwannannyini mu kulwanyisa Kkovidi-19.
Mu 2024, Abdu Katuntu yeegatta ku NRM.<ref>Kakembo, Muhammad (2024-09-11). [https://observer.ug/news/it-s-official-katuntu-mapenduzi-join-nrm/ "It's official: Katuntu, Mapenduzi join NRM"]. ''The Observer''. Retrieved 2026-04-11.</ref>
== Emivuyo mw'alabikidde ==
Yoweri Museveni bwe yali ayogerako eri abantu ku laale e Busesa, Bugweri County, yayogera ku Katuntu nga "akatiko ak'obutwa" olw'okulemesa emirimu gya gavumenti.<ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/1132391 "Museveni calls MP Abdu Katuntu 'poisonous mushroom'"]. ''New Vision''. Retrieved 2023-02-03.</ref>
Mu kalulu ka bonna aka 2021, Julius Galisonga, owa Forum for Democratic Change yatwala okwemulugunya kwe mu kkooti ensukkulumu e Jinja ku Katuntu olw'okwekobaana n'akakiiko k'ebyokulonda ne batyoboola amateeka g'ebyokulonda.<ref>[https://www.independent.co.ug/court-rejects-abdul-katuntus-witnesses-over-inconsistencies/ "Court rejects Abdul Katuntu's witnesses over inconsistencies"]. ''The Independent Uganda''. 2021-09-10. Retrieved 2023-02-03.</ref><ref>[https://www.independent.co.ug/court-of-appeal-upholds-abdu-katuntus-victory/ "Court of Appeal upholds Abdu Katuntu's victory"]. ''The Independent Uganda''. 2022-06-02. Retrieved 2023-02-03.</ref> Katuntu yawangula n'obululu 17,813 ate Galisonga n'afuna obululu 9,074.<ref>[https://www.independent.co.ug/galisonga-appeals-against-election-petition-ruling/ "Galisonga appeals against election petition ruling"]. ''The Independent Uganda''. 2021-10-29. Retrieved 2023-02-03.</ref>
== Labe ne ==
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyomwenda
* Olukalala lw'ababaka ba Paalamenti eyekkumi
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
<references />
[[Category:Abaazaalibwa mu 1965]]
[[Category:Abaasomerako ku Law development Centre]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasity y'e Makerere]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Abaasomera ku Kiira College Butiki]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
[[Category:Bannabyabufuzi ba Forum for Democratic Change]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
f2ujr564pcud4jglmozfn8epw39uxos
Sam Mangusho Cheptoris
0
7982
63202
61263
2026-07-16T15:42:58Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ku mutindo
63202
wikitext
text/x-wiki
'''Sam Cheptoris''' (yazaalibwa 12 Ogwekkumineebiri 1949) [[:en:Uganda|Munnayuganda]] munnabyabufuzi. Ye yali Minisita w'amazzi n'obutonde bw'ensi ku kabineeti ya Uganda. Yalondebwa ku kifo kino nga 6 Ogw'omukaaga 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-09-04 |archive-date=2016-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref>Mu 2021, yalondebwa ng'omubaka akikirira Munisipaali y'e Kapchorwa.
== Ebuto bwe n'okusoma kwe ==
Sam Cheptoris yazaalibwa nga 12 Ogw'ekkumineebiri 1949 mu [[disitulikiti ye Kapchorwa|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. Yasomera ku [[Nabumali High]] [[school]] nga tanaba kwegatta ku Yunivasite y'e [[University 'e Nairobi|Nairobi]] ng'eno gye yafunira ddiguli esooka eya [[Bachelor of Arts]]. Yasomerako ne [[Makerere University]] ng'eno gye yafunira dipulooma mu by'enjigiriza ate nayongera n'afuna [[diguli ey'okubiri era mu by'enjigiriza.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gye egy'obusomesa ==
Mu 1975, oluvannyuma lw'okutikkirwa diguli ye esooka okuva e Nairobi, Cheptoris yabakana n'omulimu gw'okusomesa [[olulimi olungereza]] ne [[litulica w'olungereza]] mu ssomero lya Sebei college ne Tegeres. Wakati wa 1978 ne 1981, Cheptoris yaweereza ng'amyuka omukulu w'essomero lya Sebei College ate nga mu ngeri y'emu bw'asomesa n'abayizi mu kibiina. Oluvannyuma lw'okusomesezaako mu Comboni College ne mu Gamatui Girls School, yakomawo n'afuuka omukulu w'essomero lya Sebei College mu mwaka gwa 1998. Bw'atyo n'awummula egy'obusomesa mu mwaka gwa 2009. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gye nga munnabyabufuzi ==
Mu mwaka gwa 2011, Cheptoris yawangula ekifo ky'obwa ssentebe wa LC5 obwa Disitulikiti y'e Kapchorwa ekifo kye yawangulira ku tikiti ya [[NRM.]] Oluvannyuma lw'okukulemberako ekisanja kimu eky'emyaka etaano, Cheptoris yeesimbawo era n'awangula ekifo ky'obukulembeze bwa consitituency ye [[munisipaali ye Kapchorwa|munisipaali y'e Kapchorwa]] bw'atyo n'afuuka omubaka waayo mu paalamenti<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref>. Nga 6 Ogwomukaaga 2016, Cheptoris yalondebwa okubeera Minisita w'Eggwanga ow'amaazi n'obutonde bw'ensi<ref>https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet</ref>. Ebintu byasinga okusimbako essira ng'omukiise wa paalamenti kwe kussaawo enkola ey'omulembe efukirira ebirime mu constituency ye okusobola okutumbula ebyobulimi saako n'okuteekawo University mu kitundu kye wamu n'okuteekawo Elgon cooperative Union, era n'okutandikawo water and sewerage system mu [[munisipaali ye Kapchorwa .|munisipaali ye Kapchorwa.]] <ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Cabinet-job-miracle-Cheptoris/688334-3269140-44hkd6z/index.html</ref> Sam yasulaawo ebyobufuzi ebyokulonda era nagaana okwesimbawo mu kalulu ka bona aka 2026 mu kitundu kya Sebei.
== Bizinesi z'asinga okwettanira ==
Cheptoris ye mutandisi (a) Kapchorwa Standard Academy nga lino ssomero lya secondary erisangibwa mu Disitulikiti y'e Kapchorwa. (b) Cheminy Standard Academy nga lino ssomero lya siniya erisangibwa okumpi ne [[disitulikiti ye Kween.|Disitulikiti y'e Kween.]]
== Laba ne ==
* Cabinet of Uganda
* Parliament of Uganda
== References ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
bxrhsykwwulv2bkouwrb0cgsvweqwpi
63203
63202
2026-07-16T15:47:01Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ku mutindo
63203
wikitext
text/x-wiki
'''Sam Cheptoris''' (yazaalibwa 12 Ogwekkumineebiri 1949) [[Munnayuganda]] munnabyabufuzi. Ye yali Minisita w'amazzi n'obutonde bw'ensi ku kabineeti ya [[Uganda]]. Yalondebwa ku kifo kino nga 6 Ogw'omukaaga 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-09-04 |archive-date=2016-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref>Mu 2021, yalondebwa ng'omubaka akikirira Munisipaali y'e Kapchorwa.
== Ebuto bwe n'okusoma kwe ==
Sam Cheptoris yazaalibwa nga 12 Ogw'ekkumineebiri 1949 mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. Yasomera ku Nabumali High school nga tanaba kwegatta ku Yunivasite y'e Nairobi ng'eno gye yafunira ddiguli esooka eya Bachelor of Arts. Yasomerako ne [[Makerere University]] ng'eno gye yafunira dipulooma mu by'enjigiriza ate nayongera n'afuna diguli ey'okubiri era mu by'enjigiriza.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gye egy'obusomesa ==
Mu 1975, oluvannyuma lw'okutikkirwa diguli ye esooka okuva e Nairobi, Cheptoris yabakana n'omulimu gw'okusomesa olulimi olungereza ne litulica w'olungereza mu ssomero lya Sebei college ne Tegeres. Wakati wa 1978 ne 1981, Cheptoris yaweereza ng'amyuka omukulu w'essomero lya Sebei College ate nga mu ngeri y'emu bw'asomesa n'abayizi mu kibiina. Oluvannyuma lw'okusomesezaako mu Comboni College ne mu Gamatui Girls School, yakomawo n'afuuka omukulu w'essomero lya Sebei College mu mwaka gwa 1998. Bw'atyo n'awummula egy'obusomesa mu mwaka gwa 2009. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gye nga munnabyabufuzi ==
Mu mwaka gwa 2011, Cheptoris yawangula ekifo ky'obwa ssentebe wa LC5 obwa Disitulikiti y'e Kapchorwa ekifo kye yawangulira ku tikiti ya NRM. Oluvannyuma lw'okukulemberako ekisanja kimu eky'emyaka etaano, Cheptoris yeesimbawo era n'awangula ekifo ky'obukulembeze bwa consitituency ye munisipaali y'e Kapchorwa bw'atyo n'afuuka omubaka waayo mu [[Palamenti ya Uganda|paalamenti]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref>. Nga 6 Ogwomukaaga 2016, Cheptoris yalondebwa okubeera Minisita w'Eggwanga ow'amaazi n'obutonde bw'ensi<ref>https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet</ref>. Ebintu byasinga okusimbako essira ng'omukiise wa [[Palamenti ya Uganda|paalamenti]] kwe kussaawo enkola ey'omulembe efukirira ebirime mu constituency ye okusobola okutumbula ebyobulimi saako n'okuteekawo University mu kitundu kye wamu n'okuteekawo Elgon cooperative Union, era n'okutandikawo water and sewerage system mu munisipaali ye Kapchorwa. <ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Cabinet-job-miracle-Cheptoris/688334-3269140-44hkd6z/index.html</ref> Sam yasulaawo ebyobufuzi ebyokulonda era nagaana okwesimbawo mu kalulu ka bona aka 2026 mu kitundu kya Sebei.
== Bizinesi z'asinga okwettanira ==
Cheptoris ye mutandisi (a) Kapchorwa Standard Academy nga lino ssomero lya secondary erisangibwa mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. (b) Cheminy Standard Academy nga lino ssomero lya siniya erisangibwa okumpi ne [[Kween (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kween]].
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Parliament of Uganda]]
== References ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
3gk35avsfb17qyrw6d9wcfsg5xkibdw
63204
63203
2026-07-16T15:51:02Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ebijuliziddwa
63204
wikitext
text/x-wiki
'''Sam Cheptoris''' (yazaalibwa 12 Ogwekkumineebiri 1949) [[Munnayuganda]] munnabyabufuzi. Ye yali Minisita w'amazzi n'obutonde bw'ensi ku kabineeti ya [[Uganda]]. Yalondebwa ku kifo kino nga 6 Ogw'omukaaga 2016.<ref name="New">{{cite web|title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016|url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf|accessdate=7 June 2016|newspaper=[[Daily Monitor]]|date=6 June 2016|location=Kampala|author=Uganda State House|archive-date=7 October 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Hon. Sam Cheptoris {{!}} Ministry of Water and Environment|url=https://www.mwe.go.ug/people/hon-sam-cheptoris|access-date=2023-02-09|website=www.mwe.go.ug}}</ref><ref>{{Citation|title=CBA opening speeches: Hon. Sam Cheptoris|url=https://www.youtube.com/watch?v=LUsljvWHtPo|language=en|access-date=2023-02-09}}</ref><ref>{{Cite web |last=child |date=2018-02-27 |title=Cabinet Members and Ministers of State as at 21 July 2022 |url=https://www.parliament.go.ug/page/cabinet-members-and-ministers-state-21-july-2022 |access-date=2023-02-09 |website=www.parliament.go.ug |language=en}}</ref> Mu 2021, yalondebwa ng'omubaka akikirira Munisipaali y'e Kapchorwa.<ref>{{Cite web |title=Cheptoris Sam Mangusho - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/cheptoris-sam-mangusho-7586/ |access-date=2023-02-09 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Sam Cheptoris |url=https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/1145ea03-1dcd-4300-8eb3-26452a62512c/ |access-date=2023-02-09 |website=theyworkforyou.github.io}}</ref>
== Ebuto bwe n'okusoma kwe ==
Sam Cheptoris yazaalibwa nga 12 Ogw'ekkumineebiri 1949 mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. Yasomera ku Nabumali High school nga tanaba kwegatta ku Yunivasite y'e Nairobi ng'eno gye yafunira ddiguli esooka eya Bachelor of Arts. Yasomerako ne [[Makerere University]] ng'eno gye yafunira dipulooma mu by'enjigiriza ate nayongera n'afuna diguli ey'okubiri era mu by'enjigiriza.<ref name="Who">{{cite web |author=Monitor Team |date=8 June 2016 |title=Who are the new faces in Museveni's Cabinet?: Sam Cheptoris - Minister for Water and Environment |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |archive-date=1 October 2018 |accessdate=8 June 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref>
== Emirimu gye egy'obusomesa ==
Mu 1975, oluvannyuma lw'okutikkirwa diguli ye esooka okuva e Nairobi, Cheptoris yabakana n'omulimu gw'okusomesa olulimi olungereza ne litulica w'olungereza mu ssomero lya Sebei college ne Tegeres. Wakati wa 1978 ne 1981, Cheptoris yaweereza ng'amyuka omukulu w'essomero lya Sebei College ate nga mu ngeri y'emu bw'asomesa n'abayizi mu kibiina. Oluvannyuma lw'okusomesezaako mu Comboni College ne mu Gamatui Girls School, yakomawo n'afuuka omukulu w'essomero lya Sebei College mu mwaka gwa 1998. Bw'atyo n'awummula egy'obusomesa mu mwaka gwa 2009.<ref name="Who" />
== Emirimu gye nga munnabyabufuzi ==
Mu mwaka gwa 2011, Cheptoris yawangula ekifo ky'obwa ssentebe wa LC5 obwa Disitulikiti y'e Kapchorwa ekifo kye yawangulira ku tikiti ya NRM. Oluvannyuma lw'okukulemberako ekisanja kimu eky'emyaka etaano, Cheptoris yeesimbawo era n'awangula ekifo ky'obukulembeze bwa consitituency ye munisipaali y'e Kapchorwa bw'atyo n'afuuka omubaka waayo mu [[Palamenti ya Uganda|paalamenti]].<ref name="Who" /> Nga 6 Ogwomukaaga 2016, Cheptoris yalondebwa okubeera Minisita w'Eggwanga ow'amaazi n'obutonde bw'ensi.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=8 June 2016 |publisher=Scribd.com}}</ref> Ebintu byasinga okusimbako essira ng'omukiise wa [[Palamenti ya Uganda|paalamenti]] kwe kussaawo enkola ey'omulembe efukirira ebirime mu constituency ye okusobola okutumbula ebyobulimi saako n'okuteekawo University mu kitundu kye wamu n'okuteekawo Elgon cooperative Union, era n'okutandikawo water and sewerage system mu munisipaali ye Kapchorwa.<ref>{{cite web |last=Allan Chekwech |first=and Joyce Chemitai |date=27 June 2016 |title=Cabinet job a miracle – Cheptoris |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Cabinet-job-miracle-Cheptoris/688334-3269140-44hkd6z/index.html |accessdate=11 October 2017 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Sam yasulaawo ebyobufuzi ebyokulonda era nagaana okwesimbawo mu kalulu ka bona aka 2026 mu kitundu kya Sebei.<ref>{{Cite web |date=2026-01-20 |title=Sebei elects new faces as most incumbents fall |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/sebei-elects-new-faces-as-most-incumbents-fall-5332018 |access-date=2026-07-16 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Bizinesi z'asinga okwettanira ==
Cheptoris ye mutandisi (a) Kapchorwa Standard Academy nga lino ssomero lya secondary erisangibwa mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. (b) Cheminy Standard Academy nga lino ssomero lya siniya erisangibwa okumpi ne [[Kween (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kween]].<ref>{{cite web |last=Chekwech |first=Allan |date=3 July 2016 |title=From classroom to Cabinet |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/From-classroom-to-Cabinet/-/689844/3277174/-/item/1/-/pupj2p/-/index.html |accessdate=3 July 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Parliament of Uganda]]
== References ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
7x1v4yil5titzko3iiq19vj1sivr1r0
63270
63204
2026-07-16T19:31:26Z
Lillylove256
10862
Ngasseeko Databox
63270
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sam Cheptoris''' (yazaalibwa 12 Ogwekkumineebiri 1949) [[Munnayuganda]] munnabyabufuzi. Ye yali Minisita w'amazzi n'obutonde bw'ensi ku kabineeti ya [[Uganda]]. Yalondebwa ku kifo kino nga 6 Ogw'omukaaga 2016.<ref name="New">{{cite web|title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016|url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf|accessdate=7 June 2016|newspaper=[[Daily Monitor]]|date=6 June 2016|location=Kampala|author=Uganda State House|archive-date=7 October 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Hon. Sam Cheptoris {{!}} Ministry of Water and Environment|url=https://www.mwe.go.ug/people/hon-sam-cheptoris|access-date=2023-02-09|website=www.mwe.go.ug}}</ref><ref>{{Citation|title=CBA opening speeches: Hon. Sam Cheptoris|url=https://www.youtube.com/watch?v=LUsljvWHtPo|language=en|access-date=2023-02-09}}</ref><ref>{{Cite web |last=child |date=2018-02-27 |title=Cabinet Members and Ministers of State as at 21 July 2022 |url=https://www.parliament.go.ug/page/cabinet-members-and-ministers-state-21-july-2022 |access-date=2023-02-09 |website=www.parliament.go.ug |language=en}}</ref> Mu 2021, yalondebwa ng'omubaka akikirira Munisipaali y'e Kapchorwa.<ref>{{Cite web |title=Cheptoris Sam Mangusho - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/cheptoris-sam-mangusho-7586/ |access-date=2023-02-09 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Sam Cheptoris |url=https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/1145ea03-1dcd-4300-8eb3-26452a62512c/ |access-date=2023-02-09 |website=theyworkforyou.github.io}}</ref>
== Ebuto bwe n'okusoma kwe ==
Sam Cheptoris yazaalibwa nga 12 Ogw'ekkumineebiri 1949 mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. Yasomera ku Nabumali High school nga tanaba kwegatta ku Yunivasite y'e Nairobi ng'eno gye yafunira ddiguli esooka eya Bachelor of Arts. Yasomerako ne [[Makerere University]] ng'eno gye yafunira dipulooma mu by'enjigiriza ate nayongera n'afuna diguli ey'okubiri era mu by'enjigiriza.<ref name="Who">{{cite web |author=Monitor Team |date=8 June 2016 |title=Who are the new faces in Museveni's Cabinet?: Sam Cheptoris - Minister for Water and Environment |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |archive-date=1 October 2018 |accessdate=8 June 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref>
== Emirimu gye egy'obusomesa ==
Mu 1975, oluvannyuma lw'okutikkirwa diguli ye esooka okuva e Nairobi, Cheptoris yabakana n'omulimu gw'okusomesa olulimi olungereza ne litulica w'olungereza mu ssomero lya Sebei college ne Tegeres. Wakati wa 1978 ne 1981, Cheptoris yaweereza ng'amyuka omukulu w'essomero lya Sebei College ate nga mu ngeri y'emu bw'asomesa n'abayizi mu kibiina. Oluvannyuma lw'okusomesezaako mu Comboni College ne mu Gamatui Girls School, yakomawo n'afuuka omukulu w'essomero lya Sebei College mu mwaka gwa 1998. Bw'atyo n'awummula egy'obusomesa mu mwaka gwa 2009.<ref name="Who" />
== Emirimu gye nga munnabyabufuzi ==
Mu mwaka gwa 2011, Cheptoris yawangula ekifo ky'obwa ssentebe wa LC5 obwa Disitulikiti y'e Kapchorwa ekifo kye yawangulira ku tikiti ya NRM. Oluvannyuma lw'okukulemberako ekisanja kimu eky'emyaka etaano, Cheptoris yeesimbawo era n'awangula ekifo ky'obukulembeze bwa consitituency ye munisipaali y'e Kapchorwa bw'atyo n'afuuka omubaka waayo mu [[Palamenti ya Uganda|paalamenti]].<ref name="Who" /> Nga 6 Ogwomukaaga 2016, Cheptoris yalondebwa okubeera Minisita w'Eggwanga ow'amaazi n'obutonde bw'ensi.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=8 June 2016 |publisher=Scribd.com}}</ref> Ebintu byasinga okusimbako essira ng'omukiise wa [[Palamenti ya Uganda|paalamenti]] kwe kussaawo enkola ey'omulembe efukirira ebirime mu constituency ye okusobola okutumbula ebyobulimi saako n'okuteekawo University mu kitundu kye wamu n'okuteekawo Elgon cooperative Union, era n'okutandikawo water and sewerage system mu munisipaali ye Kapchorwa.<ref>{{cite web |last=Allan Chekwech |first=and Joyce Chemitai |date=27 June 2016 |title=Cabinet job a miracle – Cheptoris |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Cabinet-job-miracle-Cheptoris/688334-3269140-44hkd6z/index.html |accessdate=11 October 2017 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Sam yasulaawo ebyobufuzi ebyokulonda era nagaana okwesimbawo mu kalulu ka bona aka 2026 mu kitundu kya Sebei.<ref>{{Cite web |date=2026-01-20 |title=Sebei elects new faces as most incumbents fall |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/sebei-elects-new-faces-as-most-incumbents-fall-5332018 |access-date=2026-07-16 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Bizinesi z'asinga okwettanira ==
Cheptoris ye mutandisi (a) Kapchorwa Standard Academy nga lino ssomero lya secondary erisangibwa mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. (b) Cheminy Standard Academy nga lino ssomero lya siniya erisangibwa okumpi ne [[Kween (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kween]].<ref>{{cite web |last=Chekwech |first=Allan |date=3 July 2016 |title=From classroom to Cabinet |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/From-classroom-to-Cabinet/-/689844/3277174/-/item/1/-/pupj2p/-/index.html |accessdate=3 July 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Parliament of Uganda]]
== References ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
alt50opm4e4jz8ucs0d8wn7tnuun9eu
63271
63270
2026-07-16T19:34:15Z
Lillylove256
10862
ntonzeewo ettuluba
63271
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sam Cheptoris''' (yazaalibwa 12 Ogwekkumineebiri 1949) [[Munnayuganda]] munnabyabufuzi. Ye yali Minisita w'amazzi n'obutonde bw'ensi ku kabineeti ya [[Uganda]]. Yalondebwa ku kifo kino nga 6 Ogw'omukaaga 2016.<ref name="New">{{cite web|title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016|url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf|accessdate=7 June 2016|newspaper=[[Daily Monitor]]|date=6 June 2016|location=Kampala|author=Uganda State House|archive-date=7 October 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Hon. Sam Cheptoris {{!}} Ministry of Water and Environment|url=https://www.mwe.go.ug/people/hon-sam-cheptoris|access-date=2023-02-09|website=www.mwe.go.ug}}</ref><ref>{{Citation|title=CBA opening speeches: Hon. Sam Cheptoris|url=https://www.youtube.com/watch?v=LUsljvWHtPo|language=en|access-date=2023-02-09}}</ref><ref>{{Cite web |last=child |date=2018-02-27 |title=Cabinet Members and Ministers of State as at 21 July 2022 |url=https://www.parliament.go.ug/page/cabinet-members-and-ministers-state-21-july-2022 |access-date=2023-02-09 |website=www.parliament.go.ug |language=en}}</ref> Mu 2021, yalondebwa ng'omubaka akikirira Munisipaali y'e Kapchorwa.<ref>{{Cite web |title=Cheptoris Sam Mangusho - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/cheptoris-sam-mangusho-7586/ |access-date=2023-02-09 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Sam Cheptoris |url=https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/1145ea03-1dcd-4300-8eb3-26452a62512c/ |access-date=2023-02-09 |website=theyworkforyou.github.io}}</ref>
== Ebuto bwe n'okusoma kwe ==
Sam Cheptoris yazaalibwa nga 12 Ogw'ekkumineebiri 1949 mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. Yasomera ku Nabumali High school nga tanaba kwegatta ku Yunivasite y'e Nairobi ng'eno gye yafunira ddiguli esooka eya Bachelor of Arts. Yasomerako ne [[Makerere University]] ng'eno gye yafunira dipulooma mu by'enjigiriza ate nayongera n'afuna diguli ey'okubiri era mu by'enjigiriza.<ref name="Who">{{cite web |author=Monitor Team |date=8 June 2016 |title=Who are the new faces in Museveni's Cabinet?: Sam Cheptoris - Minister for Water and Environment |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |archive-date=1 October 2018 |accessdate=8 June 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref>
== Emirimu gye egy'obusomesa ==
Mu 1975, oluvannyuma lw'okutikkirwa diguli ye esooka okuva e Nairobi, Cheptoris yabakana n'omulimu gw'okusomesa olulimi olungereza ne litulica w'olungereza mu ssomero lya Sebei college ne Tegeres. Wakati wa 1978 ne 1981, Cheptoris yaweereza ng'amyuka omukulu w'essomero lya Sebei College ate nga mu ngeri y'emu bw'asomesa n'abayizi mu kibiina. Oluvannyuma lw'okusomesezaako mu Comboni College ne mu Gamatui Girls School, yakomawo n'afuuka omukulu w'essomero lya Sebei College mu mwaka gwa 1998. Bw'atyo n'awummula egy'obusomesa mu mwaka gwa 2009.<ref name="Who" />
== Emirimu gye nga munnabyabufuzi ==
Mu mwaka gwa 2011, Cheptoris yawangula ekifo ky'obwa ssentebe wa LC5 obwa Disitulikiti y'e Kapchorwa ekifo kye yawangulira ku tikiti ya NRM. Oluvannyuma lw'okukulemberako ekisanja kimu eky'emyaka etaano, Cheptoris yeesimbawo era n'awangula ekifo ky'obukulembeze bwa consitituency ye munisipaali y'e Kapchorwa bw'atyo n'afuuka omubaka waayo mu [[Palamenti ya Uganda|paalamenti]].<ref name="Who" /> Nga 6 Ogwomukaaga 2016, Cheptoris yalondebwa okubeera Minisita w'Eggwanga ow'amaazi n'obutonde bw'ensi.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=8 June 2016 |publisher=Scribd.com}}</ref> Ebintu byasinga okusimbako essira ng'omukiise wa [[Palamenti ya Uganda|paalamenti]] kwe kussaawo enkola ey'omulembe efukirira ebirime mu constituency ye okusobola okutumbula ebyobulimi saako n'okuteekawo University mu kitundu kye wamu n'okuteekawo Elgon cooperative Union, era n'okutandikawo water and sewerage system mu munisipaali ye Kapchorwa.<ref>{{cite web |last=Allan Chekwech |first=and Joyce Chemitai |date=27 June 2016 |title=Cabinet job a miracle – Cheptoris |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Cabinet-job-miracle-Cheptoris/688334-3269140-44hkd6z/index.html |accessdate=11 October 2017 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Sam yasulaawo ebyobufuzi ebyokulonda era nagaana okwesimbawo mu kalulu ka bona aka 2026 mu kitundu kya Sebei.<ref>{{Cite web |date=2026-01-20 |title=Sebei elects new faces as most incumbents fall |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/sebei-elects-new-faces-as-most-incumbents-fall-5332018 |access-date=2026-07-16 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Bizinesi z'asinga okwettanira ==
Cheptoris ye mutandisi (a) Kapchorwa Standard Academy nga lino ssomero lya secondary erisangibwa mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kapchorwa]]. (b) Cheminy Standard Academy nga lino ssomero lya siniya erisangibwa okumpi ne [[Kween (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kween]].<ref>{{cite web |last=Chekwech |first=Allan |date=3 July 2016 |title=From classroom to Cabinet |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/From-classroom-to-Cabinet/-/689844/3277174/-/item/1/-/pupj2p/-/index.html |accessdate=3 July 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Parliament of Uganda]]
== References ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
[[Category:Abantu abazaalibwa mu 1949]]
[[Category:Bannabyabufuzi abava mu kibiina kya National Resistence Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]]
1akhbz2z6buml4nyv0yiyqp866c73e9
Angella Katatumba
0
8107
63167
62234
2026-07-16T13:49:45Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza ennyimba ze
63167
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Angella Franklin Keihongani Katatumba''' (yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989) Munnayuganda omuyimbi, omuwandiisi w'ennyimba, omugabi w'obuyambi, omukungu ye era omusuubuzi.<ref>Atukunda, Rogers (29 August 2022). [https://softpower.ug/angella-katatumba-announces-new-music-album-masterpiece/ "Angella Katatumba Announces New Music Album 'Masterpiece'"]. ''SoftPower News''. Retrieved 12 July 2023.</ref><ref>[https://www.pmldaily.com/features/entertainment/2022/08/vocalist-angella-katatumba-masters-records-unveil-masterpiece-album.html "Vocalist Angella Katatumba, Masters Records unveil 'Masterpiece' album"]. ''PML Daily''. 30 August 2022. Retrieved 12 July 2023.</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Angella yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989 mu Nairobi, [[Kenya]]. Muwala w'omubaka wa Pakistan mu Uganda, Omukenkufu Boney Mwebesa Katatumba ne Gertrude Katatumba omutandisi wa AFK Beauty Clinic esangibwa e Kabalagala. Angella alina muganda we omuwala omu ayitibwa Rosemary ne bannyina musanvu; Allan, Dennis, Rugiirwa (omulongo wa Angella), Colin (omugenzi), Ken, Ian ne Jay.
Pulayimale yagisomera mu Uganda ku Katatumba Academy nga tannagenda ku Belmont Senior Secondary School e Vancouver, B.C Canada, gye yafunira dipulooma mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda ku Oxford Brookes University, England gye yafunira diguli mu by'enfuna n'amateeka. Era gye yafunira diguli eyookubiri mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda mu Chicago, Illinois, gye yakolera.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/healthy-living/how-i-keep-fit-angella-katatumba-artiste-managing-director-hotel-diplomat-1548760 "How I keep fit Angella Katatumba: Artiste, managing director, Hotel Diplomat"]. ''Monitor''. 2021-01-07. Retrieved 2026-07-13.</ref>
Nga Angella azzeyo e Uganda, yatandika okukola ng'akulira abakozi ku wooteri ya taata we eyitibwa Diplomaté. Taata we bwe yafa mu 2017, yakola ng'omubaka wa Pakistan mu Uganda okumala emyaka ebiri okutuusa Pulezidenti wa Pakistan Oweekitiibwa Mamnoon Hussain lwe yalonda omuntu omulala.
Okwongereza ku kuyimba, Angella yatandikawo ekitongole ky'obwannakyewa ekiyitibwa Angella Katatumba Development Foundation (AKDF) ekiwagira pulojekiti za Angella ez'okuyimba.
== Emirimu gye ==
Mu 2010 olukiiko lw'e Bungereza lu British Council lwalonda Angella ng'omumuli gw'enkyukakyuka mu mbeera y'obudde mu Uganda.
Nga 23 Ogwokutaano 2016, Angella yayitibwa omuwandiisi w'ekitongole ky'ensi yonna Ban-Ki Moon, okwetaba wamu n'okwolesa ku mukolo gw'ensi yonna ogwali gusookedde ddala okubaawo ogwali gutunuulira embeera za bantu e Istanbul, Turkey.
Nga 28 Ogwekkuminoogumu 2016 Angella yayitibwa omukago gw'amawanga g'Afrika okukiikirira Uganda mu lukungaana olwokuna olubeerayo buli mwaka olukwata ku nkola z'abantu e Nairobi, Kenya.
Nga 9 Ogwomwenda 2017, Angella yayolesa e Bungereza mu Austria, omwoleso ogwali gutuumiddwa ‘African Gala’ ku nguudo za Längenfeldgasse 13-15 1120, Vienna.
== Ennyimba ze ==
* Supernatural Girl(2020)
* I Live For You (2021)
* Wendi (2022)
== Reference ==
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Abayimbi]]
r5so8otckcrd8nv5dbus3t6moy1omox
63168
63167
2026-07-16T13:50:22Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezeza omutwe
63168
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Angella Franklin Keihongani Katatumba''' (yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989) Munnayuganda omuyimbi, omuwandiisi w'ennyimba, omugabi w'obuyambi, omukungu ye era omusuubuzi.<ref>Atukunda, Rogers (29 August 2022). [https://softpower.ug/angella-katatumba-announces-new-music-album-masterpiece/ "Angella Katatumba Announces New Music Album 'Masterpiece'"]. ''SoftPower News''. Retrieved 12 July 2023.</ref><ref>[https://www.pmldaily.com/features/entertainment/2022/08/vocalist-angella-katatumba-masters-records-unveil-masterpiece-album.html "Vocalist Angella Katatumba, Masters Records unveil 'Masterpiece' album"]. ''PML Daily''. 30 August 2022. Retrieved 12 July 2023.</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Angella yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989 mu Nairobi, [[Kenya]]. Muwala w'omubaka wa Pakistan mu Uganda, Omukenkufu Boney Mwebesa Katatumba ne Gertrude Katatumba omutandisi wa AFK Beauty Clinic esangibwa e Kabalagala. Angella alina muganda we omuwala omu ayitibwa Rosemary ne bannyina musanvu; Allan, Dennis, Rugiirwa (omulongo wa Angella), Colin (omugenzi), Ken, Ian ne Jay.
Pulayimale yagisomera mu Uganda ku Katatumba Academy nga tannagenda ku Belmont Senior Secondary School e Vancouver, B.C Canada, gye yafunira dipulooma mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda ku Oxford Brookes University, England gye yafunira diguli mu by'enfuna n'amateeka. Era gye yafunira diguli eyookubiri mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda mu Chicago, Illinois, gye yakolera.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/healthy-living/how-i-keep-fit-angella-katatumba-artiste-managing-director-hotel-diplomat-1548760 "How I keep fit Angella Katatumba: Artiste, managing director, Hotel Diplomat"]. ''Monitor''. 2021-01-07. Retrieved 2026-07-13.</ref>
Nga Angella azzeyo e Uganda, yatandika okukola ng'akulira abakozi ku wooteri ya taata we eyitibwa Diplomaté. Taata we bwe yafa mu 2017, yakola ng'omubaka wa Pakistan mu Uganda okumala emyaka ebiri okutuusa Pulezidenti wa Pakistan Oweekitiibwa Mamnoon Hussain lwe yalonda omuntu omulala.
Okwongereza ku kuyimba, Angella yatandikawo ekitongole ky'obwannakyewa ekiyitibwa Angella Katatumba Development Foundation (AKDF) ekiwagira pulojekiti za Angella ez'okuyimba.
== Emirimu gye ==
Mu 2010 olukiiko lw'e Bungereza lu British Council lwalonda Angella ng'omumuli gw'enkyukakyuka mu mbeera y'obudde mu Uganda.
Nga 23 Ogwokutaano 2016, Angella yayitibwa omuwandiisi w'ekitongole ky'ensi yonna Ban-Ki Moon, okwetaba wamu n'okwolesa ku mukolo gw'ensi yonna ogwali gusookedde ddala okubaawo ogwali gutunuulira embeera za bantu e Istanbul, Turkey.
Nga 28 Ogwekkuminoogumu 2016 Angella yayitibwa omukago gw'amawanga g'Afrika okukiikirira Uganda mu lukungaana olwokuna olubeerayo buli mwaka olukwata ku nkola z'abantu e Nairobi, Kenya.
Nga 9 Ogwomwenda 2017, Angella yayolesa e Bungereza mu Austria, omwoleso ogwali gutuumiddwa ‘African Gala’ ku nguudo za Längenfeldgasse 13-15 1120, Vienna.
== Ennyimba ze ==
* Supernatural Girl(2020)
* I Live For You (2021)
* Wendi (2022)
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Abayimbi]]
lyb5kjob8nv0vib5w0ry6fsbml2mhyu
63171
63168
2026-07-16T13:51:46Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Bannayuganda abakyala Abayimbi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63171
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Angella Franklin Keihongani Katatumba''' (yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989) Munnayuganda omuyimbi, omuwandiisi w'ennyimba, omugabi w'obuyambi, omukungu ye era omusuubuzi.<ref>Atukunda, Rogers (29 August 2022). [https://softpower.ug/angella-katatumba-announces-new-music-album-masterpiece/ "Angella Katatumba Announces New Music Album 'Masterpiece'"]. ''SoftPower News''. Retrieved 12 July 2023.</ref><ref>[https://www.pmldaily.com/features/entertainment/2022/08/vocalist-angella-katatumba-masters-records-unveil-masterpiece-album.html "Vocalist Angella Katatumba, Masters Records unveil 'Masterpiece' album"]. ''PML Daily''. 30 August 2022. Retrieved 12 July 2023.</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Angella yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989 mu Nairobi, [[Kenya]]. Muwala w'omubaka wa Pakistan mu Uganda, Omukenkufu Boney Mwebesa Katatumba ne Gertrude Katatumba omutandisi wa AFK Beauty Clinic esangibwa e Kabalagala. Angella alina muganda we omuwala omu ayitibwa Rosemary ne bannyina musanvu; Allan, Dennis, Rugiirwa (omulongo wa Angella), Colin (omugenzi), Ken, Ian ne Jay.
Pulayimale yagisomera mu Uganda ku Katatumba Academy nga tannagenda ku Belmont Senior Secondary School e Vancouver, B.C Canada, gye yafunira dipulooma mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda ku Oxford Brookes University, England gye yafunira diguli mu by'enfuna n'amateeka. Era gye yafunira diguli eyookubiri mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda mu Chicago, Illinois, gye yakolera.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/healthy-living/how-i-keep-fit-angella-katatumba-artiste-managing-director-hotel-diplomat-1548760 "How I keep fit Angella Katatumba: Artiste, managing director, Hotel Diplomat"]. ''Monitor''. 2021-01-07. Retrieved 2026-07-13.</ref>
Nga Angella azzeyo e Uganda, yatandika okukola ng'akulira abakozi ku wooteri ya taata we eyitibwa Diplomaté. Taata we bwe yafa mu 2017, yakola ng'omubaka wa Pakistan mu Uganda okumala emyaka ebiri okutuusa Pulezidenti wa Pakistan Oweekitiibwa Mamnoon Hussain lwe yalonda omuntu omulala.
Okwongereza ku kuyimba, Angella yatandikawo ekitongole ky'obwannakyewa ekiyitibwa Angella Katatumba Development Foundation (AKDF) ekiwagira pulojekiti za Angella ez'okuyimba.
== Emirimu gye ==
Mu 2010 olukiiko lw'e Bungereza lu British Council lwalonda Angella ng'omumuli gw'enkyukakyuka mu mbeera y'obudde mu Uganda.
Nga 23 Ogwokutaano 2016, Angella yayitibwa omuwandiisi w'ekitongole ky'ensi yonna Ban-Ki Moon, okwetaba wamu n'okwolesa ku mukolo gw'ensi yonna ogwali gusookedde ddala okubaawo ogwali gutunuulira embeera za bantu e Istanbul, Turkey.
Nga 28 Ogwekkuminoogumu 2016 Angella yayitibwa omukago gw'amawanga g'Afrika okukiikirira Uganda mu lukungaana olwokuna olubeerayo buli mwaka olukwata ku nkola z'abantu e Nairobi, Kenya.
Nga 9 Ogwomwenda 2017, Angella yayolesa e Bungereza mu Austria, omwoleso ogwali gutuumiddwa ‘African Gala’ ku nguudo za Längenfeldgasse 13-15 1120, Vienna.
== Ennyimba ze ==
* Supernatural Girl(2020)
* I Live For You (2021)
* Wendi (2022)
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Abayimbi]]
[[Category:Bannayuganda abakyala Abayimbi]]
q4b2r3d5g0msbcz4tfljux2iz5ish1x
63173
63171
2026-07-16T13:52:40Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Bannayuganda abakyala abayimbi ab'ekyaza kya 21]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63173
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Angella Franklin Keihongani Katatumba''' (yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989) Munnayuganda omuyimbi, omuwandiisi w'ennyimba, omugabi w'obuyambi, omukungu ye era omusuubuzi.<ref>Atukunda, Rogers (29 August 2022). [https://softpower.ug/angella-katatumba-announces-new-music-album-masterpiece/ "Angella Katatumba Announces New Music Album 'Masterpiece'"]. ''SoftPower News''. Retrieved 12 July 2023.</ref><ref>[https://www.pmldaily.com/features/entertainment/2022/08/vocalist-angella-katatumba-masters-records-unveil-masterpiece-album.html "Vocalist Angella Katatumba, Masters Records unveil 'Masterpiece' album"]. ''PML Daily''. 30 August 2022. Retrieved 12 July 2023.</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Angella yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989 mu Nairobi, [[Kenya]]. Muwala w'omubaka wa Pakistan mu Uganda, Omukenkufu Boney Mwebesa Katatumba ne Gertrude Katatumba omutandisi wa AFK Beauty Clinic esangibwa e Kabalagala. Angella alina muganda we omuwala omu ayitibwa Rosemary ne bannyina musanvu; Allan, Dennis, Rugiirwa (omulongo wa Angella), Colin (omugenzi), Ken, Ian ne Jay.
Pulayimale yagisomera mu Uganda ku Katatumba Academy nga tannagenda ku Belmont Senior Secondary School e Vancouver, B.C Canada, gye yafunira dipulooma mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda ku Oxford Brookes University, England gye yafunira diguli mu by'enfuna n'amateeka. Era gye yafunira diguli eyookubiri mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda mu Chicago, Illinois, gye yakolera.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/healthy-living/how-i-keep-fit-angella-katatumba-artiste-managing-director-hotel-diplomat-1548760 "How I keep fit Angella Katatumba: Artiste, managing director, Hotel Diplomat"]. ''Monitor''. 2021-01-07. Retrieved 2026-07-13.</ref>
Nga Angella azzeyo e Uganda, yatandika okukola ng'akulira abakozi ku wooteri ya taata we eyitibwa Diplomaté. Taata we bwe yafa mu 2017, yakola ng'omubaka wa Pakistan mu Uganda okumala emyaka ebiri okutuusa Pulezidenti wa Pakistan Oweekitiibwa Mamnoon Hussain lwe yalonda omuntu omulala.
Okwongereza ku kuyimba, Angella yatandikawo ekitongole ky'obwannakyewa ekiyitibwa Angella Katatumba Development Foundation (AKDF) ekiwagira pulojekiti za Angella ez'okuyimba.
== Emirimu gye ==
Mu 2010 olukiiko lw'e Bungereza lu British Council lwalonda Angella ng'omumuli gw'enkyukakyuka mu mbeera y'obudde mu Uganda.
Nga 23 Ogwokutaano 2016, Angella yayitibwa omuwandiisi w'ekitongole ky'ensi yonna Ban-Ki Moon, okwetaba wamu n'okwolesa ku mukolo gw'ensi yonna ogwali gusookedde ddala okubaawo ogwali gutunuulira embeera za bantu e Istanbul, Turkey.
Nga 28 Ogwekkuminoogumu 2016 Angella yayitibwa omukago gw'amawanga g'Afrika okukiikirira Uganda mu lukungaana olwokuna olubeerayo buli mwaka olukwata ku nkola z'abantu e Nairobi, Kenya.
Nga 9 Ogwomwenda 2017, Angella yayolesa e Bungereza mu Austria, omwoleso ogwali gutuumiddwa ‘African Gala’ ku nguudo za Längenfeldgasse 13-15 1120, Vienna.
== Ennyimba ze ==
* Supernatural Girl(2020)
* I Live For You (2021)
* Wendi (2022)
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Abayimbi]]
[[Category:Bannayuganda abakyala Abayimbi]]
[[Category:Bannayuganda abakyala abayimbi ab'ekyaza kya 21]]
b3niwzoh02gd1zilyeudqniqurwd824
63175
63173
2026-07-16T13:53:24Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abantu abalamu]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63175
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Angella Franklin Keihongani Katatumba''' (yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989) Munnayuganda omuyimbi, omuwandiisi w'ennyimba, omugabi w'obuyambi, omukungu ye era omusuubuzi.<ref>Atukunda, Rogers (29 August 2022). [https://softpower.ug/angella-katatumba-announces-new-music-album-masterpiece/ "Angella Katatumba Announces New Music Album 'Masterpiece'"]. ''SoftPower News''. Retrieved 12 July 2023.</ref><ref>[https://www.pmldaily.com/features/entertainment/2022/08/vocalist-angella-katatumba-masters-records-unveil-masterpiece-album.html "Vocalist Angella Katatumba, Masters Records unveil 'Masterpiece' album"]. ''PML Daily''. 30 August 2022. Retrieved 12 July 2023.</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Angella yazaalibwa nga 21 Ogwokubiri 1989 mu Nairobi, [[Kenya]]. Muwala w'omubaka wa Pakistan mu Uganda, Omukenkufu Boney Mwebesa Katatumba ne Gertrude Katatumba omutandisi wa AFK Beauty Clinic esangibwa e Kabalagala. Angella alina muganda we omuwala omu ayitibwa Rosemary ne bannyina musanvu; Allan, Dennis, Rugiirwa (omulongo wa Angella), Colin (omugenzi), Ken, Ian ne Jay.
Pulayimale yagisomera mu Uganda ku Katatumba Academy nga tannagenda ku Belmont Senior Secondary School e Vancouver, B.C Canada, gye yafunira dipulooma mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda ku Oxford Brookes University, England gye yafunira diguli mu by'enfuna n'amateeka. Era gye yafunira diguli eyookubiri mu nkolagana y'abantu. Oluvannyuma yagenda mu Chicago, Illinois, gye yakolera.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/healthy-living/how-i-keep-fit-angella-katatumba-artiste-managing-director-hotel-diplomat-1548760 "How I keep fit Angella Katatumba: Artiste, managing director, Hotel Diplomat"]. ''Monitor''. 2021-01-07. Retrieved 2026-07-13.</ref>
Nga Angella azzeyo e Uganda, yatandika okukola ng'akulira abakozi ku wooteri ya taata we eyitibwa Diplomaté. Taata we bwe yafa mu 2017, yakola ng'omubaka wa Pakistan mu Uganda okumala emyaka ebiri okutuusa Pulezidenti wa Pakistan Oweekitiibwa Mamnoon Hussain lwe yalonda omuntu omulala.
Okwongereza ku kuyimba, Angella yatandikawo ekitongole ky'obwannakyewa ekiyitibwa Angella Katatumba Development Foundation (AKDF) ekiwagira pulojekiti za Angella ez'okuyimba.
== Emirimu gye ==
Mu 2010 olukiiko lw'e Bungereza lu British Council lwalonda Angella ng'omumuli gw'enkyukakyuka mu mbeera y'obudde mu Uganda.
Nga 23 Ogwokutaano 2016, Angella yayitibwa omuwandiisi w'ekitongole ky'ensi yonna Ban-Ki Moon, okwetaba wamu n'okwolesa ku mukolo gw'ensi yonna ogwali gusookedde ddala okubaawo ogwali gutunuulira embeera za bantu e Istanbul, Turkey.
Nga 28 Ogwekkuminoogumu 2016 Angella yayitibwa omukago gw'amawanga g'Afrika okukiikirira Uganda mu lukungaana olwokuna olubeerayo buli mwaka olukwata ku nkola z'abantu e Nairobi, Kenya.
Nga 9 Ogwomwenda 2017, Angella yayolesa e Bungereza mu Austria, omwoleso ogwali gutuumiddwa ‘African Gala’ ku nguudo za Längenfeldgasse 13-15 1120, Vienna.
== Ennyimba ze ==
* Supernatural Girl(2020)
* I Live For You (2021)
* Wendi (2022)
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Abayimbi]]
[[Category:Bannayuganda abakyala Abayimbi]]
[[Category:Bannayuganda abakyala abayimbi ab'ekyaza kya 21]]
[[Category:Abantu abalamu]]
p52sbmg10d5lvnsgsyem5e3u4l4h82y
Allan Toniks
0
8379
63301
59520
2026-07-16T21:10:20Z
Kisakye Jane
9195
Ntaddemu category
63301
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Allan Toniks''' amannya ge amatuufu ye '''Allan Ampaire''' muyimbi [[:en:Uganda|omunayuganda]], awandiika ennyimba okusuna entongooli oba endongo wamu n'okufulumya ennyimba ezibeera zikwatiddwa ku butaambi<ref name="musicuganda2">{{cite web|title=Toniks finally opens up!!|url=http://www.musicuganda.com/Toniks.html|accessdate=4 February 2015|archive-date=13 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170913102620/http://www.musicuganda.com/Toniks.html|url-status=dead}}</ref><ref name="vmbgmusik3">{{cite web|title=Allan Toniks|url=http://vmbgmusik.com/artists/allan-toniks/|accessdate=4 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207040948/http://vmbgmusik.com/artists/allan-toniks/|archive-date=2015-02-07|url-status=dead}}</ref><ref name="sqoop2">{{cite web|title=Toniks on his good luck, music and swag|url=http://www.sqoop.co.ug/features-profiles/toniks-on-his-good-luck-music-and-swag.html|accessdate=29 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207041738/http://www.sqoop.co.ug/features-profiles/toniks-on-his-good-luck-music-and-swag.html|archive-date=7 February 2015|url-status=dead}}</ref> Ayimbyeko ku siteegi y'emu n'abayimbi baawano ssaako n'abensi z'ebweru okuli ebibiina by'abayimbi nga ekya [[:en:Goodlyfe_Crew|Goodlyfe Crew]], [[:en:P_Square|P Square]], General Ozzy okuva mu ggwanga lya [[:en:Zambia|Zambia]], Proff okuva mu [[:en:Kenya|Kenya]], Petersen Zagaze nga naye w'e Zambia, [[:en:Urban_Boyz|Urban Boyz]], [[:en:Gal_Level|Gal Level]] nga b'e [[:en:Namibia|Namibia]], [[:en:Beenie_Man|Beenie Man]], Genista, okuva mu [[:en:Jamaica|Jamaica]] [[:en:Sean_Paul|Sean Kingston]], [[:en:Jidenna|Jidenna]], [[:en:Sean_Paul|Sean Paul]], [[:en:Roberto_(Zambia)|Roberto okuva mu Zambia,]] [[:en:Stella_Mwangi|Stella Mwangi]] wamu ne [[:en:Flavour_N'abania|Flavour N'abania]] nga bano bombi b'e [[:en:Nigeria|Nigeria]].<ref>{{Cite web |last=ATILUK|first=NATHAN|date=2022-03-08|title=Kyaddala returns to television|url=https://observer.ug/lifestyle/72889-kyaddala-returns-to-television|access-date=2023-08-31|website=The Observer - Uganda|language=en-gb}}</ref> Alondedwako wamu n'okuwangula ebirabo oba awaadi ez'enjawulo.<ref name="vmbgmusik">https://web.archive.org/web/20150207040948/http://vmbgmusik.com/artists/allan-toniks/</ref>Asibuka mu bugwanjuba bwa Uganda nga muno mwemuli n'abayimbi abalala nga [[:en:Juliana_Kanyomozi|Juliana Kanyomozi]], [[:en:Angella_Katatumba|Angella Katatumba]] ne [[:en:Ray_G|Ray G]].''<ref name="vmbgmusik2">{{cite web|title=Allan Toniks|url=http://vmbgmusik.com/artists/allan-toniks/|accessdate=4 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207040948/http://vmbgmusik.com/artists/allan-toniks/|archive-date=2015-02-07|url-status=dead}}</ref>''
[[Category:Articles with hCards]]
== Obulamu bwe n'eby'okusoma ==
'''Toniks''' yazaalibwa Berinda Edward eyali omusawo nemukyala we Mrs Berinda Josephine mu disitulikiti y'e [[:en:Mbarara|Mbarara]] ng'era yatandika okuyimba ng'akyali kusomero ng'eno gyeyayigira n'okusuna entongooli oba giyite endongo ng'era alina abaana bana. Yasomera ku Mbarara Preparatory School gyeyasomera pulayimale ng'era gyeyatuulira ekibiina ekyomusanvu, oluvannyuma neyeegata ku [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] ng'eno gyeyamaliriza S.4, wabula nga S.6 yagituulira ku [[:en:Ntare_School|Ntare School]] nga tanaba kwegata ku [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] (MUBS) gyeyatikirwa mu mwaka gwa 2011 ne diguli mu bya bizineensi ku muntendera gw'ensi yonna.<ref name="sqoop">https://web.archive.org/web/20150207041738/http://www.sqoop.co.ug/features-profiles/toniks-on-his-good-luck-music-and-swag.html</ref>
== Muziki ==
Yatandika okuyimba n'okuwandiika ennyimba bweyali akyali kusomero wabula ng'okwenyigiramu okwaddala ekirowoozo yakifuna ali ku yunivasite<ref name="sqoop" /> gyeyakwatika akatambi ke akaali kasooka kebaali bayita B''eera nange.''<ref name="hipipo">https://web.archive.org/web/20160304090703/http://www.hipipo.com/music/news/1412/Tugende-Tukyekole--New-Song-By-Allan-Toniks</ref> Asobola n'okusuna entogooli oba giyite endoongo<ref name="ourmusiq">https://web.archive.org/web/20150207041501/http://ourmusiq.com/toniks-swag-meter-concert-and-feelingz/1268/m.aspx</ref> nga n'ebiseera ebisinga yeefulumiza ennyimba ezizze<ref name="musicuganda">https://web.archive.org/web/20170913102620/http://www.musicuganda.com/Toniks.html</ref> wansi wa kampuni eyiye gyebayita '''Vibrations.'''<ref name="hipipo" /> Toniks atwala engeri gy'akubamu muziki we okubeera ng'agwa mutuluba lya Urban R&B.<ref name="sqoop" /> '''Toniks''' yeetaba, era n'awangula empaka z'omwaka gwa 2015 eza '''Airtel Trace Music Star Competition''', ezaali ez'okunoonyezaamu abayimbi abalto abalina ebitone zebaali bayita the ''Celebrity Edition''.<ref name="chano8">https://web.archive.org/web/20150217154354/http://chano8.com/allan-toniks-wins-airtel-trace-stars-celebrity-edition/</ref><ref name="iconmagazine">https://web.archive.org/web/20150217155755/http://www.iconzmagazine.com/allan-toniks-scoops-airtel-trace-star-celebrity-edition/</ref>
== Ennyimba zze ==
* Beera Nange
* Mu'ngatto
* That Girl
* Kampala Galz
* Yenze
* Nzewuwo
* Swag meter
* Itaano
* Ningyenda Yoona
* Tukyekole
* Nsubiza
* Regular
* Private Party
* Who You Are
* Sikyetaaga
* Baby Language
* Mulamwa
* Falling
* Romance
* Sunday
* Sikuleka
* Wonder Woman
* Ensonga
* Turn Around
== By'awangudde oba awaadi z'afunye ==
'''Mu mwaka gwa''' '''2008'''
* PAM Awards RnB:O luyimba lw'omwaka (Yawangula).
* PAM Awards RnB: Omuyimbi w'omwaka (Yalondebwa ).
* MAMA Awards:Abawuliriza baamulonda(Yalondebwa )
* Kisma Awards:Omukubi w'ennyimba ezigwa mu tuluba lya RnB eyali asinga (Yalondebwa).
* Buzz Teenies` Awards:Omukubi w'ennyimba ezigwa mutuluba lya RnB (Yalondebwa).
* Buzz Teenies Awards: Omukubi w'ennyimba ezigwa mu tuluba lya RnB eyali asinga (Yalondebwa).
'''Mu mwaka gwa''' '''2009'''
* Buzz Teenies Awards:Omukubi w'ennyimba ezigwa mu tuluba lya RnB eyali asinga (Yalondebwa).
'''Mu mwaka gwa 2010'''
* SoundCity Music Video Awards( e Nigeria):Oluyimba olwali lugwa mu tuluba lya 'Pop' nebalulonda ku vidiyo eyali esinga ku semazinga wa Afrika.
* PAM Awards:Vidiyo eyali esinga omwaka (Yalondebwa).
* Buzz Teenies`Awards:Omukubi w'ennyimba ezigwa mu tuluba lya RnB eyali asinga (Yalondebwa).
'''Mu mwaka gwa 2011'''
* Namibian Music Awards: Oluyimba lw'omwaka
* Namibian Music Awards: Vidiyo y'omwaka.
* Namibian Awards: Abayimbi ababiri abeegata nebafulumya oluyimba abaali basinga.
* Buzz Teenies` Awards Omukubi w'ennyimba ezigwa mu tuluba lya RnB eyali asinga.
* PAM Awards: Omukubi w'ennyimba ezigwa mu tuluba lya RnB eyali asinga (Yalondebwa).
'''Mu mwaka gwa 2012'''
* Namibian Music Awards: Oluyimba lw'omwaka.
* Namibian Music awards: Abayimbi ababiri abaali basinga oluvannyuma lw'okufulumya oluyimba nga bali babiri.
* Omukubi w'ennyimba ezigwa mu tuluba lya RnB eyali asinga; buzz awards.
* Oluyimba olugwa mu tuluba lya RnB olwai lusinga; buzz awards.<ref name="koonadance">https://web.archive.org/web/20160304055422/http://www.koonadance.co.ug/profiles/87/Toniks/</ref><ref name="iconmagazine2">{{cite web |title=Allan Toniks Scoops Airtel Trace Star Celebrity Edition |url=http://www.iconzmagazine.com/allan-toniks-scoops-airtel-trace-star-celebrity-edition/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150217155755/http://www.iconzmagazine.com/allan-toniks-scoops-airtel-trace-star-celebrity-edition/ |archive-date=17 February 2015 |accessdate=17 February 2015 |df=dmy-all}}</ref>
* Channel O Music Video Awards: Vidiyo y'oluyimba olugwa mutuluba lya 'pop' olwali lusinga ku semazinga wa Afrika(Yalondebwa).
'''Mu mwaka gwa 2013'''
* Club Music video Awards, Eyasinga okwambala n'okwolesa emisono mu vidiyo (Yalondebwa).
'''Mu mwaka gwa 2019'''
* Zinna Awards: Omukubi w'ennyimba ezigwa mutuluba lya 'RnB' abadde ng'ate waliwo n'abalala abayimba (Yalondebwa).
* HiPipo Music Awards: Oluyimba olugwa mu tuluba lya 'afro Pop' olwali lusinga.
'''Mu mwaka gwa 2020'''
* Hipipo Music awards:Oluyimba olugwa mutuluba lya 'RnB' olwali lusinga (Yalondebwa)
* Hipipo Music Awards Vidiyo y'omwaka (Yalondebwa)
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannayuganda abayimbi abasajja]]
oddu1uf0dmnr0cq7yp9mhnseyfayqsw
Eugene Sseppuya
0
8513
63358
42391
2026-07-17T09:12:49Z
Samson Ssemakadde
6903
ngaseeko Databox
63358
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Andrew Eugene Sseppuya<ref name="name">{{cite web |title=131 km/h – najjači šut FK Rad! |url=http://www.jelenfootball.com/vest/13145/FK_Jagodina_i_dalje_vodi_na_tabeli_Jelen_Super_suta!.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100813154934/http://www.jelenfootball.com/vest/13145/FK_Jagodina_i_dalje_vodi_na_tabeli_Jelen_Super_suta!.html |archive-date=13 August 2010 |access-date=1 August 2010 |publisher=jelenfootball.com}}</ref>''' (yazaalibwa nga 1 Ogwokuna 1983) nga munnayuganda eyali azannya omupiira gw'ebigere ogw'ensiimbi ebweru w'eggwanga ng'omuteebi. Sseppuya yali muzannyi wa [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]].<ref>{{Cite web |title=Sseppuya, Ogwang, Kyeyune: Tall strikers who nagged defences |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/sseppuya-ogwang-kyeyune-tall-strikers-who-nagged-defences-3452218 |publisher=monitor.co.ug}}</ref>
== Kiraabu z'asambiddemu ==
Sseppuya yazannya omupiira gw'esomero ku yunivasite ya Alabama A&M okuva mu 2001 okutuuka mu 2004, nga mu kiseera ekyo yazannya emipiira 59, n'ateeba ggoolo 41 n'aterawo bane emipiira nebateeba emirundi 19, n'akulembera ttiimu mu kuteeba ggoolo okuva mu 2001 okutuusa mu 2003. Obuvune obwamulemesa okuzannya ebbanga erisinga obunene mu sizoni ya 2004 bwamulemesa okuddamu okukuba amagoolo mu sizoni ey'okuna nga bwe yagakuba emabega, naye newankubadde nga yazannya emipiira ena gyokka mu sizoni yonna, Sepuya yalondebwa mu kifo kya 31 mu 2005 MLS Supplemental Draft. Yazannyira Colorado Rapids omupiira gumu, n'oluvannyuma n'ateebwa mu Gwomukaaga.
Sseppuya yeegatta ku ttiimu y'Amerika eya Armenia FC Banants ku nsimbi ezitamanyiddwa muwendo. Oluvannyuma lw'enzannya za league entonotono mu 2007, yateebwa nga tazannyeeyo yadde omupiira ogumu. Oluvannyuma yeegatta ku ttiimu y'e Serbia, FK Vojvodina. Mu kiseera ky'obutiti ekya 2008 yeegatta ku ttiimu ya FK Čukarički.<ref>[http://www.srbijafudbal.net/borac/sepua.htm Eugene Sseppuya] at Srbijafudbal</ref> Ku nkomerero y'Ogwokuna 2009, ye muteebi eyasinga okuba ow'entomo mu Serbian Superliga sizoni ya 2008-09, oluvannyuma lw'okuzannyira Vojvodina omupiira gumu ne Čukarički emipiira 11 n'ateeba ggoolo musanvu ekyoleka nti yateebanga ggoolo emu buli luvannyuma lwa ddakiika 114 ze yamalanga ku kisaawe.<ref>{{Cite web |title=SL: Sepuja najproduktivniji napadač, MTS Mondo, 26 April 2009 |url=http://www.mtsmondo.com/sport/vesti/text.php?vest=132523 |access-date=12 December 2022 |archive-date=27 April 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090427203011/http://www.mtsmondo.com/sport/vesti/text.php?vest=132523 |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwekkumi 2009, yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu ne FK Mladi Radnik. Nga 16 Ogwokusatu 2010, Sseppuya yassa omukono ku ndagaano ne ttiimu ya Lithuania FK Sūduva. Nga 1 Ogwomunaana 2010, Sseppuya yassa omukono ku ndagaano ne ttiimu ya A-League North Queensland Fury n'afuuka omuzannyi owa 20 ogwegatta ku ttiimu nga beetegekera sizoni eddako. Sseppuya yateeba ggoolo ye esooka mu luzannya olw'okusatu nga balemagana ne Melbourne Victory ku ggoolo 2-2. Yateebwa okuva mu Fury oluvannyuma lwa ttiimu okuziŋŋama.
Ku nkomerero y'Ogwokusatu 2011, yassa omukono ku ndagaano ne ttiimu ya Romanian Liga II Petrolul Ploiești. Yateebwa mu sizoni y'akasana, oluvannyuma lwa ttiimu okusuumuusibwa n'egenda mu Ligue I. Ku ntandikwa ya Ssebutemba 2011 yadda e Serbia n'ateeka omukono ku ndagaano ya myaka 2 ne FK Borac Čačak. Ajja kubaawo ku ttiimu mu luzannya 5 olwa Serbian SuperLiga.<ref>[https://web.archive.org/web/20110911013139/http://www.boracfk.com/?q=node/331 Sseppuya presentation] at FK Borac Čačak official website</ref>
Mu Gwomusanvu 2012, oluvannyuma lwa Borac okuzzibwayo wansi okuva mu SuperLiga, Sseppuya yali mu kugezesebwa ne Boyacá Chico, newankubadde nga yamala n'ateeka omukono ku ndagaano ne FK Jedinstvo Bijelo Polje mu Montenegrin First League.<ref>[https://archive.is/20130219005503/http://fscg.co.me/index.php?option=com_joomleague&view=player&p=67&tid=26&pid=4635&Itemid=121 Eugene Sseppuya] at FSCG.co.me</ref>
Sseppuya yateeba ggoolo 3 mu mipiira 4 gye yazannyira FC Istiklol nga ttiimu tennamuta mu Gwolubereberye gwa 2014.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Obulandira obulala ==
* Eugene Sepuya Official Website at the Wayback Machine (archived 12 July 2009)
* Eugene Sseppuya at National-Football-Teams.com
* Eugene Sseppuya – FIFA competition record (archived)
moyi3p8id2b045lm0d7h6vxsov909hb
Aggrey Awori
0
8526
63121
62992
2026-07-16T12:04:49Z
24RAY
11014
/* Okusoma kwe */ ngasseeko ebijuliziddwa
63121
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2015-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>{{cite journal |last1=Kabeba |first1=Don |date=1979 |title=Uganda: no censors needed |url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 |journal=Index on Censorship |volume=8 |issue=2 |pages=18–21 |doi=10.1080/03064227908532896 |s2cid=143863530 |url-access=subscription |access-date=3 June 2021}}</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>{{cite book |last1=Lewis |first1=Janet I. |date=2020 |title=How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond |url=https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1108479660 |location=Online |page=61 |access-date=4 June 2021}}</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>{{cite web |last1=Bekunda |first1=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
h6zrlgrtuwbfd6jo6e5p00xspo63mi8
63122
63121
2026-07-16T12:07:52Z
24RAY
11014
/* Okusoma kwe */ ngasseeko ebijuliziddwa
63122
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2015-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>{{cite journal |last1=Kabeba |first1=Don |date=1979 |title=Uganda: no censors needed |url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 |journal=Index on Censorship |volume=8 |issue=2 |pages=18–21 |doi=10.1080/03064227908532896 |s2cid=143863530 |url-access=subscription |access-date=3 June 2021}}</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>{{cite book |last1=Lewis |first1=Janet I. |date=2020 |title=How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond |url=https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1108479660 |location=Online |page=61 |access-date=4 June 2021}}</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>{{cite web |last1=Bekunda |first1=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
b4s3f3q9kgamnk934m06f6uczoft82x
63123
63122
2026-07-16T12:10:46Z
24RAY
11014
/* Okusoma kwe */ ngasseeko ebijuliziddwa
63123
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>{{cite journal |last1=Kabeba |first1=Don |date=1979 |title=Uganda: no censors needed |url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 |journal=Index on Censorship |volume=8 |issue=2 |pages=18–21 |doi=10.1080/03064227908532896 |s2cid=143863530 |url-access=subscription |access-date=3 June 2021}}</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>{{cite book |last1=Lewis |first1=Janet I. |date=2020 |title=How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond |url=https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1108479660 |location=Online |page=61 |access-date=4 June 2021}}</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>{{cite web |last1=Bekunda |first1=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
8g58j2ekde24ihfjda4kfu66gnw9qc1
63125
63123
2026-07-16T12:12:16Z
24RAY
11014
/* Emirimu */ empandiika
63125
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>{{cite journal |last1=Kabeba |first1=Don |date=1979 |title=Uganda: no censors needed |url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 |journal=Index on Censorship |volume=8 |issue=2 |pages=18–21 |doi=10.1080/03064227908532896 |s2cid=143863530 |url-access=subscription |access-date=3 June 2021}}</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>{{cite book |last1=Lewis |first1=Janet I. |date=2020 |title=How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond |url=https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1108479660 |location=Online |page=61 |access-date=4 June 2021}}</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>{{cite web |last1=Bekunda |first1=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
glkytosp9020pa79tvirlptf2eouuxv
63126
63125
2026-07-16T12:16:48Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye */ ngasseeko ebijuliziddwa
63126
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>{{cite book |last1=Lewis |first1=Janet I. |date=2020 |title=How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond |url=https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1108479660 |location=Online |page=61 |access-date=4 June 2021}}</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>{{cite web |last1=Bekunda |first1=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
d3qzw37km8qffbv5y07afv1rlnrq0vi
63128
63126
2026-07-16T12:25:50Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye */ ngasseeko ebijuliziddwa
63128
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>{{cite web |last1=Bekunda |first1=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
3eqkut06e9x7cqcn3otcquvfqp7fovo
63130
63128
2026-07-16T12:28:57Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye */ ngasseeko ebijuliziddwa
63130
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>{{cite web |last1=Bekunda |first1=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
axtr1koi1b3339hn0mmo7hb1gzaem3e
63131
63130
2026-07-16T12:31:03Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye */ ngasseeko ebijuliziddwa
63131
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>{{cite web |last1=Bekunda |first1=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
jfki3m76a11nsfsfsf52tjos4mtbg1a
63132
63131
2026-07-16T12:34:45Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye */ ngasseeko ebijuliziddwa
63132
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
pmdz4m82rhry3hf6ua9ngu7sy4c5eql
63134
63132
2026-07-16T12:38:10Z
24RAY
11014
/* Obulamu bwe ng'omuntu */ ngasseeko ebijuliziddwa
63134
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
2zli79ntwqsfdutm2gqbjt77fx4uiph
63136
63134
2026-07-16T12:39:31Z
24RAY
11014
/* Obulamu bwe ng'omuntu */ ngasseeko ebijuliziddwa
63136
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
oq085r7ahuwb0nxxqc2yx2qhlool3cx
63163
63136
2026-07-16T13:43:43Z
24RAY
11014
removed [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63163
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
rahs16vsh8nn2rei4yduzjw7o3egpxt
63164
63163
2026-07-16T13:45:17Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63164
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
b6anouloqxdwbdmh7y0aif0of196mkl
63165
63164
2026-07-16T13:46:23Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63165
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
64lcimue0msp1ppufu26zudoip5flzn
63169
63165
2026-07-16T13:51:05Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63169
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
hhr45g5rdohm9t7zp0d3coui9xu85v9
63176
63169
2026-07-16T13:53:27Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63176
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
dh5h0nz6kksupkvysbr75t5086haevu
63248
63176
2026-07-16T18:08:46Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63248
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku ttendekero lya Harvard]]
3rvohva7ssx3d5v0m2cvy4owr15fmhp
63249
63248
2026-07-16T18:09:13Z
24RAY
11014
removed [[Category:Abaasomera ku ttendekero lya Harvard]]; added [[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63249
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
6m7mo5goxi76ebn17h4asfcnwtfyjkp
63254
63249
2026-07-16T18:19:20Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63254
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
j8dfmlymcc2p3bgql0b4o7fkgyljdln
63255
63254
2026-07-16T18:20:42Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63255
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
fqy6ke792i5gcp6xn6vlwa1w43paj30
63256
63255
2026-07-16T18:36:48Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63256
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
5x8lfdyqahocfd6ttq0pkje1basjj4z
63257
63256
2026-07-16T18:39:12Z
24RAY
11014
ngasseeko laba ne
63257
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
pna0e9t78o4e92siibxl1bms3cvconj
63258
63257
2026-07-16T18:40:31Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ ngassseko
63258
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* Disitulikiti y'e Busia
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
rymydie1x6ogdhpczq0ogqm3hkqs0uc
63259
63258
2026-07-16T18:41:44Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ empandiika
63259
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* Disitulikiti y'e Busia
* Kaabineti ya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
hkj7wkgthvgr8c6i7a6w0uitf7gz2m3
63260
63259
2026-07-16T18:42:50Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ ebimukwatako
63260
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* Disitulikiti y'e Busia
* Kaabineti ya Uganda
* Paalamenti ya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
8xkwan2at71w90n38szk5w3aj35x8wc
63261
63260
2026-07-16T18:44:14Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ ebimukwatako
63261
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* Disitulikiti y'e Busia
* Kaabineti ya Uganda
* Paalamenti ya Uganda
* Ekibiina kya National Resistance Movement
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
4nphv1e2ueq59af7p5d7bmgg166csbt
63262
63261
2026-07-16T18:45:09Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ ebimukwatako
63262
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* Disitulikiti y'e Busia
* Kaabineti ya Uganda
* Paalamenti ya Uganda
* Ekibiina kya National Resistance Movement
* Yoweri Museveni
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
lyy1o8gs5aog4smv12cyu1j2hml93eu
63305
63262
2026-07-16T21:29:22Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ Ngasseeko obutindo
63305
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* Kaabineti ya Uganda
* Paalamenti ya Uganda
* Ekibiina kya National Resistance Movement
* Yoweri Museveni
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
0j1jvyjdc3309wplu023nh13cicj15o
63307
63305
2026-07-16T21:30:11Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ Ngasseeko obutindo
63307
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* Paalamenti ya Uganda
* Ekibiina kya National Resistance Movement
* Yoweri Museveni
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
3nwmekwozmz69bj6doouq1xkdgbkebr
63308
63307
2026-07-16T21:30:40Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ Ngasseeko obutindo
63308
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* Ekibiina kya National Resistance Movement
* Yoweri Museveni
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
mt7y4tbbl66qztnul9e56kf5m46pd94
63309
63308
2026-07-16T21:31:15Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ Ngasseeko obutindo
63309
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina kya National Resistance Movement]]
* Yoweri Museveni
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
2ty0gy1zf7kpjcbe94wcn8xrgnlnokk
63311
63309
2026-07-16T21:31:41Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ Ngasseeko obutindo
63311
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aggrey Siryoyi Awori''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina kya National Resistance Movement]]
* [[Yoweri Museveni]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
26spoyyat37mkg13xdxy5793mvvh1w9
63312
63311
2026-07-16T21:32:38Z
24RAY
11014
letter bold
63312
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) Munnayuganda munnabayanfuna, munnabyabufuzi era munnabyamizannyo eyaweerezaako nga minisita w'ebyempuliziganya ne tekinologiya mu kabineeti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ngatannagenda mu kifo ekyo, yakiikirirako ekitundu kya Samia mu Bugwe ey'obukiikakkono, [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|mu disitulikiti y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka ku ludda oluvuganya gavumenti ayogera ennyo ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu mwaka gwa 2007, yava mu kibiina ki UPC ne yeegatta ku kibiina kya [[National Resistance Movement]] ekiri mu buyinza.<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina kya National Resistance Movement]]
* [[Yoweri Museveni]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
9jfy7tbt1oiivmdw23a1q1xxp7fbkwd
63317
63312
2026-07-16T22:15:41Z
24RAY
11014
empandiika
63317
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi,munnabyamizannyo era Munnayuganda, yaweerezaako nga minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya mu kaabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> mu kusooka, yakyikirirako Essaza lye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, mu disitulikiti y'e Busia mu paalamenti ya Uganda okuva 2001 okutuuka 2006. Awori yali mubaka ataalya bigambo bye mu paalamenti ya Uganda ngava mu kibiina ekyali kivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC ne yeegatta ku kibiina ekiri mubuyinza ekya [[National Resistance Movement]].<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina kya National Resistance Movement]]
* [[Yoweri Museveni]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
ntkouys8byxrtird002rywpmti30zif
63318
63317
2026-07-16T22:16:16Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
63318
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi,munnabyamizannyo era [[Munnayuganda]], yaweerezaako nga minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya mu kaabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> mu kusooka, yakyikirirako Essaza lye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, mu disitulikiti y'e Busia mu paalamenti ya Uganda okuva 2001 okutuuka 2006. Awori yali mubaka ataalya bigambo bye mu paalamenti ya Uganda ngava mu kibiina ekyali kivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC ne yeegatta ku kibiina ekiri mubuyinza ekya [[National Resistance Movement]].<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina kya National Resistance Movement]]
* [[Yoweri Museveni]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
p2jc7zc32vxsql29arqdx4yinfy4i5p
63319
63318
2026-07-16T22:17:23Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
63319
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi,munnabyamizannyo era [[Munnayuganda]], yaweerezaako nga minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kaabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> mu kusooka, yakyikirirako Essaza lye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, mu disitulikiti y'e Busia mu paalamenti ya Uganda okuva 2001 okutuuka 2006. Awori yali mubaka ataalya bigambo bye mu paalamenti ya Uganda ngava mu kibiina ekyali kivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC ne yeegatta ku kibiina ekiri mubuyinza ekya [[National Resistance Movement]].<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina kya National Resistance Movement]]
* [[Yoweri Museveni]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
qkbrgvbjshqeaw1dma9ncutmaa6apg2
63320
63319
2026-07-16T22:17:53Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
63320
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi,munnabyamizannyo era [[Munnayuganda]], yaweerezaako nga minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kaabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> mu kusooka, yakyikirirako Essaza lye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, mu [[Disitulikiti ya Busia|disitulikiti y'e Busia]] mu paalamenti ya Uganda okuva 2001 okutuuka 2006. Awori yali mubaka ataalya bigambo bye mu paalamenti ya Uganda ngava mu kibiina ekyali kivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC ne yeegatta ku kibiina ekiri mubuyinza ekya [[National Resistance Movement]].<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina kya National Resistance Movement]]
* [[Yoweri Museveni]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
htxp8aihqvafdwt0vi18r782mz3j0ro
63324
63320
2026-07-16T22:23:20Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
63324
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – 5 Ogwomukaaga 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi,munnabyamizannyo era [[Munnayuganda]], yaweerezaako nga minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kaabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> mu kusooka, yakyikirirako Essaza lye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, mu [[Disitulikiti ya Busia|disitulikiti y'e Busia]] mu paalamenti ya Uganda okuva 2001 okutuuka 2006. Awori yali [[mubaka mu paalamenti ya Uganda]] ataalya bigambo bye ngava mu kibiina ekyali kivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC ne yeegatta ku kibiina ekiri mubuyinza ekya [[National Resistance Movement]].<ref name=":1">Egessa, Hajusu (24 December 2007)[https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 . "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obuvo bwe ==
Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo mu disitulikiti y'e [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|Busia]] , okuliraana ensalo ya Uganda ne Kenya nga mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu nga bwe baazaalibwa mu maka gaabwe. Bazadde be baali Canon Jeremiah Musungu Awori, Omusumba mu kkanisa y'abakulisitaayo eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika ne mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa mu kitundu.<ref name="Profile">{{cite web |date=2007 |title=Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile |url=http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 |archive-date=11 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda Ministry of ICT}}</ref> Baganda ba Aggrey mulimu W.W.W. Awori, omulwanirizi w'eddembe era mmemba w'olukiiko olufuzi e Kenya nga Kenya tennafuna mefuga,<ref>Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> omumyuka wa pulezidenti wa [[Kenya]] owoomwenda Moody Arthur Awori<ref>{{cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu buvanjuba bwa Afirika okukulira ettabi lya bbanka ya Barclays era omutandisi wa bbanka y'abakyala mu Kenya eya Kenya Women Finance Trust, bbanka y'abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w'amasomero ga Makini Schools, omuyungo gw'amasomero mu Buvanjuba bwa Afirika ogukulembera ebyenjigiriza.<ref>{{cite journal |last1=Bauer |first1=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref>
Awori yalina amaka mu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipali y'e Busia]] n'ennyumba gye yalina mu kyalo mu disitulikiti y'e Bugiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 "What's With Aggrey Awori's Generosity]?". ''[[:en:New_Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)''. 2014. Archived from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Okusoma kwe ==
Awori yasomera Nabumali High School mu disitulikiti y'e [[Mbale (disitulikit)|Mbale]] ne ku King's College Budo, mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], nga gonna gali mu Uganda. Ye yali omukulembeze w'abayizi owa Canada House ku ssomero lya King's College Budo. Bwe yali ng'akyali ku ssomero lya King's College Budo (okuva 1959 okutuuka 1961), Aggrey yalondewa wamu ne banne abalala abaali abagezi okugenda okutendekebwa mu bukodyo bw'ekinnamagye mu ttendekero lya Sandhurst Military College mu ggwanga mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we eyali munnabitone ennyo okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p. 275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9789970447008|9789970447008]]</bdi>.</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yafuna sikaala okusomera ku yunivasite y'e Harvard. Mu mwaka ogwasooka yasoma amasomo ga ssaayansi wa nuclear physics, naye oluvannyuma yakyusa n'asoma essomo ly'ebyenfuna mu by'obufuzi.<ref name=":2">Mutaizibwa, Emmanuel (7 July 2021). [https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 "Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades]". ''Daily Monitor''.</ref>
Bwe yali ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu eyasooka mu byafaayo by'emizannyo gya yunivasite eno okuwangula emizannyo esatu omwali Okubuuka kwa long jump, high hurdles, ne 60-yard dash, naakola likodi mu muzannyo gwa hurdles n'afuuka eky'okulabirako mu muzannyo gwa dash. Atuuse ku bintu ebyobuwanguzi bingi ekyamuyamba okutuuka ku buwanguzi bw'emizannyo gya ssettendekero eno.<ref name=":0">[https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp "Awori: An Olympian of great distinction | Uganda"]. ''www.monitor.co.ug''. Retrieved 27 February 2022.</ref> Mu kadde we yatikkirirwa ku ssettendekero wa Harvard, Awori yalina likoda z'emizannyo egizannyirwa munda mu bizimbe ttaano n'egizannyirwa wabweru w'ebizimbe ssatu.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde egya mmita ekikumi mu kkumi mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1960 ne mu mizannyo gya Summer Olympics egya 1964, wabula yalemererwa okuwangulayo omudaali gwonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill]]; et al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results]". ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref>
Awori alina diguli eyookubiri mu byenfuna okuva ku Yunivasite y'e Syracuse mu Amerika.<ref name="Profile" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 1967, Awori yalondebwa okubera dayirekita eyasooka owa ttivi ya [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda Television]] (UTV).<ref>{{cite web |last1=Bwire |first1=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibibwa okumala emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuvuunika gavumenti eyaliko, kubanga mu kaseera ako Amin mwe yasooka okugerezaako okuvuunikira gavumenti, ono teyaweereza kwogera kwe ku nsonga eno, kyokka nga yamulimba nti bino byali biweerezeddwa. Yagenda mu buwanganguse bw'eyobufuzi mu [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21[[:en:Doi_(identifier)|. doi:]][[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID ]][https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530.] Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomeseza eby'amawulire mu by'obufuzi ku yunivasite y'e Nairobi<ref>{{cite news|last1=Schneider|first1=Deborah|title=Election Special|url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html|access-date=4 June 2021|agency=Harvard Magazine|publisher=Harvard Magazine Inc.|date=1 November 2001}}</ref> okutuusa mu 1976 oluvannyuma n'atandika okulambula amawanga agali ku lukalu lwa Africa nga muno yakyalira amawanga omwali [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] era n'adda e Nairobi mu 1979.
Oluvannyuma lw'okuggyibwako kwa Idi Amin mu 1979, Awori yakomawo mu Uganda. Wano yavuganya ku kifo mu lukiiko lw'eggwanga Uganda olwa National Assembly, kyokka n'awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka omubaka wa Uganda mu ggwanga lya [[Amerika]], okutuuka lwe yakyusibwa Tito Okello Lutwa mu 1985.<ref name=":0" /> Yaweerezaako ng'omubaka wa Uganda e [[Bubirigi|Belgium]] okuva mu 1985 okutuusa mu 1987 lwe yasuulibwa [[Yoweri Museveni]].<ref name="Profile" />
Oluvannyuma lw'okufuna obubudamu obutono e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky'abayeekera ekyakolera mu kitundu ky'obuvanjuba bwa Uganda ekyatuumibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p. 61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/978-1108479660| <bdi>978-1108479660</bdi>]]. Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ekyamukozesa kino bwali busungu ku ggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasattulula ekibinja kye eky'abayeekera ekyali kisingamu abalwanyi abato. Mu 1993, Awori yasisinkana ne Museveni mu New York era yalondebwa okubeera ekitundu ku lukiiko lwa Constituent Assembly okubaga ssemateeka wa Uganda nga kw'ogasse n'okufuuka omubaka wa palamenti.<ref name=":2" />
Yakwata ekifo kya kusatu mu kalulu k'obwapulezidenti akaakubibwa mu 2001, oluvannyuma lw'okufuna ekitundu kimu n'obutundu buna ku kikumi (1.41%) eky'obululu.<ref>Borzello, Anna (8 March 2001)[https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm . "2001 Uganda Poll: The Other Contenders"]. [[:en:BBC_News|BBC News.]] [https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm Archived] from the original on 23 July 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
Yakiikirira ekitundu kya Samia, mu Bugweri ey'obukiikakkono, mu [[Busia (disitulikit mu Yuganda)|disituliki y'e Busia]] mu palamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali musajja ateerya ntama ku ludda oluvugaya gavumenti mu palamenti ow'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC). Mu 2007, yava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya UPC ne yeegatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":1" />
Yali minisita w'amawulire n'ebyempuliziganya kko ne tekinologiya mu kabineti ya Uganda okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuusa nga 27 Ogwokutaano mu 2011. Mu kukyusakyusa mu baminisita ba Uganda okwakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasuulibwa ku kifo kino era n'asikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers".] Uganda State House. 27 May 2011. [https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Archived] from the original on 28 April 2019. Retrieved 6 April 2015.</ref> Olw'ekifo kye ku kabineti, yaliko omukiise wa palamenti ya Uganda (MP).<ref>Bekunda, Catherine; Namutebi, Joyce (19 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 "Awori Back In Parliament, Tables Three Bills"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Yali muumbo ne Thelma Awori, eyali ssenkulu w'ekitongole ekikola ku nteekateeka z'ekibiina ky'amawanga amagatte ekya United Nations Development Programme. Era wamu baali bazadde nga balina abaana abakulu mukaaga.<ref name="Profile" />
Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa obulwadde bwa COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaliro ery'obwannannyini e Naalya, mu Kampala.<ref>Maombo, Sharon (5 July 2021). [https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ "Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies"]. ''The Star''. Retrieved 5 July 2021.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 "Raila Odinga eulogises Aggrey Awori"]. ''Daily Monitor''. 6 July 2021. Retrieved 11 July 2021.</ref>
== Laba ne ==
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Cabinet of Uganda|Kaabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina kya National Resistance Movement]]
* [[Yoweri Museveni]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website ya palamenti ya Uganda]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwomukaaga 2006]
*[http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokubiri 2009]
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa ba minisita ku kabinet olujudde, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaafa mu 2021]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1939]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Abaasomera ku Ttendekero lya Harvard]]
[[Category:Abaafa ekilwadde kya COVID-19 mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'e Byempuliziganya mu Uganda]]
5zwwtffiu0snkmbv0lza1k92bf2dnvc
Collin County, Texas
0
8983
63365
60673
2026-07-17T10:15:06Z
A09
8121
Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/Texan North Public Work Translators 214|Texan North Public Work Translators 214]] ([[User talk:Texan North Public Work Translators 214|talk]]): Rv unsupervised crosswiki machine translation abuse (TwinkleGlobal)
63365
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Collin County, Texas''' ye ssaza erisangibwa mu ssaza ly’e [[Texas]] mu nsi ya [[United States of America]].
{{Amagombolola g’e Texas}}
[[Category:Amagombolola g’e Texas]]
[[Category:Texas, United States]]
[[Category:Ebifo ebisangibwa mu Texas]]
[[Category:Texas]]
[[Category:Add maps later]]
nrj8fl43dz4mholtq6v7tar2352yd9a
Ajilo Elogu Maria Goretti
0
9604
63143
61046
2026-07-16T13:09:06Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza empandiika
63143
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti. Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
== Obulandira obulala ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
iru5hvli619gf3b0gb2g6eg6t07h2st
63144
63143
2026-07-16T13:12:04Z
Charles Kalanzi
9748
Ntaddemu ebijulizo
63144
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
== Obulandira obulala ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
eniw1w4w278825r6x39v745yudrmopm
63145
63144
2026-07-16T13:13:20Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza empandiika
63145
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
i9b7o49zeyosjgowhwjwptf3f8gc6nn
63146
63145
2026-07-16T13:13:49Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abantu abalamu]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63146
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abantu abalamu]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
h74burtem42osi10xcfhxmst8oxp76o
63147
63146
2026-07-16T13:14:28Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abazaalwa mu 1963]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63147
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazaalwa mu 1963]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
e9ggs617avc0fojsciuvma2cb6kkelj
63149
63147
2026-07-16T13:15:38Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63149
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazaalwa mu 1963]]
[[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
jamghrfhuczl85xacyih8spbx9lgiy7
63150
63149
2026-07-16T13:16:09Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63150
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazaalwa mu 1963]]
[[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
bcb6pns49zt1q7r9nj0yy9hxiivckd9
63151
63150
2026-07-16T13:18:10Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kaberamaido]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63151
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazaalwa mu 1963]]
[[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kaberamaido]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
gkmxcfu779xbvbqriwwxxcw74suf1t5
63156
63151
2026-07-16T13:22:02Z
Charles Kalanzi
9748
63156
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazaalwa mu 1963]]
[[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kaberamaido]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
* [[Aisha Sekindi|Aisha Ssekindi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
hpqzzu2xt2w7ggguizeix5pc4zq93a1
63158
63156
2026-07-16T13:22:16Z
Charles Kalanzi
9748
removed [[Category:Articles with hCards]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63158
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ajilo Elogu Maria Goretti''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1963), mukyala [[Munnayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka mu paalamenti.<ref>[[d:Q57828421|"Ajilo Elogu Maria Goretti"]]. ''www.wikidata.org''. Retrieved 2020-05-28.</ref> Akiikirira abantu b'e [[Kaberamaido (disitulikit)|Kaberamaido]] ng'omubaka omukyala akiikirira disitulikiti mu Paalamenti ya Uganda.<ref>[https://web.archive.org/web/20210427035519/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 "Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament - Ajilo Elogu Maria Goretti".] ''Parliament of Uganda - Members of the 10th Parliament''. [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=125 the original] on 27 April 2021. Retrieved 5 April 2020.</ref>
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazaalwa mu 1963]]
[[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kaberamaido]]
== Laba ne ==
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti ya Kaberamaido]]
* [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti ya Luweero]]
* [[Aisha Sekindi|Aisha Ssekindi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
hkdmdcnvx2izk56pqf9yw5mpv8gmwc2
Agnes Akiror
0
9605
63322
62805
2026-07-16T22:20:30Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63322
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okutunulamu ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1968]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]]
[[Category:Abantu abasibuka mu kitundu ky'Obuvanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
l06mx1143jrvqdyt2n8fbmn96drcedu
63327
63322
2026-07-16T22:38:10Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
63327
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okutunulamu ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1968]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]]
[[Category:Abantu abasibuka mu kitundu ky'Obuvanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]]
kfp64kb1hylfr2s8pxiuq1fyqrfdl2a
Agnes Ameede
0
9608
63179
61313
2026-07-16T14:04:59Z
Timothy Minister
11393
Nnongoosezza ekiba ekisooka
63179
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Agnes Ameede''' (yazaalibwa nga 12 Ogwomukaaga 1970) Munnayuganda, munnabyabufuzi, nga yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|Omubaka wa Palamenti]] omukyala omulonde owa [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]] mu [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey'ekkumi okuva mu 2016 okutuuka mu 2021]].<ref name="1R">https://web.archive.org/web/20180321100501/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=173</ref><ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ameede-agnes-10218/</ref><ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/1c2a802d-235c-4665-b9a0-cf53197ac270/</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Agnes Ameede yazaalibwa mu [[:en:Pallisa_District|Disituliki y'e Pallisa]] nga 12 Ogwomukaaga mu 1970,<ref name="1R" /> nga bazadde be ye omwami n'omukyala Gabriel Olaki, nga omwana wabwe ow'okutaano, mu baana 12 beebaalina. Kitaabwe yali musaomesa wa pulayimale, nga'te maama we yali mukyala eyali asigala ewaka.<ref name="2R">https://observer.ug/special-editions/51447-agnes-ameede-talks-atap-dancing-and-her-travels</ref>
Yasomera ku ''Kabwangasi Primary School'', ng'era taata we yeeyali omukulu w'essomero. Oluvannyuma yeegatta ku ''St. Paul's College'' erisangibwa mu kibuga ky'e [[:en:Mbale|Mbale]] ng'eno gyeyatuulira siniya eyookuna. Yeeyongerayo n'emisomo gye ku [[:en:Tororo_Girls_School|Tororo Girld School]], gyeyatuulira siniya eyoomukaaga, n'atikkirwa ne [[:en:High_School_Diploma|Dipulooma mu misomo egya waggulu mu siniya]] mu 1991.<ref name="1R" />
Mu 1994, yatikkirwa okuva ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obukadde n'obunene mu Uganda, ng'atikiddwa ne Diguli eya Bachelor of Arts. Oluvannyuma yafuna [[:en:Management|Dipulooma gyeyayongerezaako mu by'okudukanya emirimu]] okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]] (UMI). Yayongerezaako ne Diguli eyookubiri mu [[:en:Master_of_Management|by'enzirukanya y'emirimu]], era okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]]. Diguli ye eyookusatu yali mu bya saayansi mu kudukanya n'okulakulanya ebitundu, eyamuweebwa aba [[:en:Open_University|The Open University]], mu ggwanga lya Bungereza. Alina ne [[:en:Law|satifikeeti mu mateeka agafuga emirimu,]] gyeyafuna okuva ku ttendekero lya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]] mu Kampala.<ref name="1R" />
== Emirimu gye ==
=== Nga taneenyigira mu byabufuzi ===
Mu 1996, Agnes Ameede yaweebwa omulimu aba [[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisitule ya Uganda Ey'ensonga z'omuggwanga munda]] ng'akola ng'avunaanyizibwa ku bayingira n'okufuluma eggwanga nga bamuteeka ku zimu ku ofiisi zaabwe ezisinganibwa e [[:en:Malaba,_Uganda|Malaba mu Uganda]]. Yawerezaayo okumala emyaka esatu, oluvannyuma n'akyusibwa okugenda ku kitebe kya Minisitule ekikulu ekisinganibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]], ekibuga kya Uganda ekikulu.<ref name="1R" />
Mu 2003, yatwalibwa ku [[:en:Entebbe_International_Airport|kisaawe ky'ennyonyi Entebbe]], gyeyawereza okutuuka mu 2005. Mu 2006, yakuzibwa n'afuulibwa omukulembeze mu kitongole ky'okunoonyereza wamu n'eby'amateeka, era n'akyusibwa n'adda ku kitebe ekikulu e Kampala. Mu 2009, yatwalibwa mu ggwanga lya [[:en:Liberia|Liberia]], nga omuwabuzi ku by'okufuluma n'okuyingira eggwanga, gyeyali akolera n'ekibiina ekigatta amawanga g'ensi yonna okutuusa kunkomerero ya 2010.<ref name="1R" />
Okuva mu e Liberia, yateekebwa ku kisaawe ky'ennyonyi Entebbe nga omukulembeze w'ekitongole ky'okunoonyereza wamu n'eby'amateeka. Mu 2015, yakuzibwa n'afulibwa Omukungu omukulu avunaanyizibwa ku by’okuyingiza abantu mu ggwanga. Oluvannyuma mu mwaka ogwo, yalekulira n'ayingira eby'obufuzi bya Uganda.<ref name="1R" />
=== Nga munnabyabufuzi ===
Mu kalulu kabonna aka 2016 , Agnes Ameede yeesimbawo bulungi ku ky'omubaka omukyala owa Konsitituweensi ya [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]], mu Palamenti ya Uganda. Yeesimbawo ku tikiti y'ekibiina ekiri mu ntebe ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resisitance Movement]]. Omu kubaali bawangudwa, Catherine Achola, yawakanya ebyali buvudde mukulonda kuno bweyagenda mu kkooti, wabula neeyo Agnes Ameede yavaayo nga ye muwanguzi.<ref name="3R">https://ugandaradionetwork.com/story/court-upholds-election-of-pallisa-woman-mp</ref>
Mu Palamenti eyekkumi, y'omu kubali ku bukiiko okuli; (a) Akakiiko ka palamenti akalondoola emirimu gy'ebitongole by'eggwanga n'ebya gavumenti (COSASE) wamu (b) n'akakiiko k'ensonga ezikwata ku kibiina ekigatta amawanga g'obuvanjuba bwa Afirika (COEACA).<ref name="1R" />
== Amaka ge ==
Agnes Ameede mukyala mufumbo nga bbaawe ye Lawrence Omulen ng'era bazadde b'abaana basatu aboobuwala.<ref name="2R" />
== Laba ne ==
* [[:en:Anna_Ebaju_Adeke|Anna Ebaju Adeke]]
* [[:en:Anita_Among|Anita Among]]
* [[:en:Doreen_Amule|Doreen Amule]]
* [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda eyekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa yintaneeti owa Paalamenti ya Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
gnz2fd694tq4mjquvjrxbnof8th4zfs
63181
63179
2026-07-16T14:15:55Z
Timothy Minister
11393
Ntaddemu ebyali byabuukibwamu
63181
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Agnes Ameede''' (yazaalibwa nga 12 Ogwomukaaga 1970) Munnayuganda, munnabyabufuzi, nga yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|Omubaka wa Palamenti]] omukyala omulonde owa [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]] mu [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey'ekkumi okuva mu 2016 okutuuka mu 2021]].<ref name="1R">https://web.archive.org/web/20180321100501/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=173</ref><ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ameede-agnes-10218/</ref><ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/1c2a802d-235c-4665-b9a0-cf53197ac270/</ref>
Mu kalulu ka bonna aka 2026, yaddamu n'alondebwa addeyo mu [[paalamenti eya 12]] akiikirire abantu ba disitulikiti y'e Butebo. Ono yalondebwa ku kkaadi y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] mu kisanja kya 2026-2031 era ono yawangula akalulu n'obululu 17,132 ng'akakiiko akaddukanya eby'okulonda mu Uganda aka [[Electoral Commission of Uganda]] bwe kaakakasa.<ref>Asiteza, Ismail Kabirizi, Remmy (19 July 2025). "Bukedi NRM Primaries: Kibuku loses all incumbents, Budaka, Butebo see new faces". ''Daily Express''. Retrieved 10 February 2026.</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Agnes Ameede yazaalibwa mu [[:en:Pallisa_District|Disituliki y'e Pallisa]] nga 12 Ogwomukaaga mu 1970,<ref name="1R" /> nga bazadde be ye omwami n'omukyala Gabriel Olaki, nga omwana wabwe ow'okutaano, mu baana 12 beebaalina. Kitaabwe yali musaomesa wa pulayimale, nga'te maama we yali mukyala eyali asigala ewaka.<ref name="2R">https://observer.ug/special-editions/51447-agnes-ameede-talks-atap-dancing-and-her-travels</ref>
Yasomera ku ''Kabwangasi Primary School'', ng'era taata we yeeyali omukulu w'essomero. Oluvannyuma yeegatta ku ''St. Paul's College'' erisangibwa mu kibuga ky'e [[:en:Mbale|Mbale]] ng'eno gyeyatuulira siniya eyookuna. Yeeyongerayo n'emisomo gye ku [[:en:Tororo_Girls_School|Tororo Girld School]], gyeyatuulira siniya eyoomukaaga, n'atikkirwa ne [[:en:High_School_Diploma|Dipulooma mu misomo egya waggulu mu siniya]] mu 1991.<ref name="1R" />
Mu 1994, yatikkirwa okuva ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obukadde n'obunene mu Uganda, ng'atikiddwa ne Diguli eya Bachelor of Arts. Oluvannyuma yafuna [[:en:Management|Dipulooma gyeyayongerezaako mu by'okudukanya emirimu]] okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]] (UMI). Yayongerezaako ne Diguli eyookubiri mu [[:en:Master_of_Management|by'enzirukanya y'emirimu]], era okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]]. Diguli ye eyookusatu yali mu bya saayansi mu kudukanya n'okulakulanya ebitundu, eyamuweebwa aba [[:en:Open_University|The Open University]], mu ggwanga lya Bungereza. Alina ne [[:en:Law|satifikeeti mu mateeka agafuga emirimu,]] gyeyafuna okuva ku ttendekero lya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]] mu Kampala.<ref name="1R" />
== Emirimu gye ==
=== Nga taneenyigira mu byabufuzi ===
Mu 1996, Agnes Ameede yaweebwa omulimu aba [[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisitule ya Uganda Ey'ensonga z'omuggwanga munda]] ng'akola ng'avunaanyizibwa ku bayingira n'okufuluma eggwanga nga bamuteeka ku zimu ku ofiisi zaabwe ezisinganibwa e [[:en:Malaba,_Uganda|Malaba mu Uganda]]. Yawerezaayo okumala emyaka esatu, oluvannyuma n'akyusibwa okugenda ku kitebe kya Minisitule ekikulu ekisinganibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]], ekibuga kya Uganda ekikulu.<ref name="1R" />
Mu 2003, yatwalibwa ku [[:en:Entebbe_International_Airport|kisaawe ky'ennyonyi Entebbe]], gyeyawereza okutuuka mu 2005. Mu 2006, yakuzibwa n'afuulibwa omukulembeze mu kitongole ky'okunoonyereza wamu n'eby'amateeka, era n'akyusibwa n'adda ku kitebe ekikulu e Kampala. Mu 2009, yatwalibwa mu ggwanga lya [[:en:Liberia|Liberia]], nga omuwabuzi ku by'okufuluma n'okuyingira eggwanga, gyeyali akolera n'ekibiina ekigatta amawanga g'ensi yonna okutuusa kunkomerero ya 2010.<ref name="1R" />
Okuva mu e Liberia, yateekebwa ku kisaawe ky'ennyonyi Entebbe nga omukulembeze w'ekitongole ky'okunoonyereza wamu n'eby'amateeka. Mu 2015, yakuzibwa n'afulibwa Omukungu omukulu avunaanyizibwa ku by’okuyingiza abantu mu ggwanga. Oluvannyuma mu mwaka ogwo, yalekulira n'ayingira eby'obufuzi bya Uganda.<ref name="1R" />
=== Nga munnabyabufuzi ===
Mu kalulu kabonna aka 2016 , Agnes Ameede yeesimbawo bulungi ku ky'omubaka omukyala owa Konsitituweensi ya [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]], mu Palamenti ya Uganda. Yeesimbawo ku tikiti y'ekibiina ekiri mu ntebe ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resisitance Movement]]. Omu kubaali bawangudwa, Catherine Achola, yawakanya ebyali buvudde mukulonda kuno bweyagenda mu kkooti, wabula neeyo Agnes Ameede yavaayo nga ye muwanguzi.<ref name="3R">https://ugandaradionetwork.com/story/court-upholds-election-of-pallisa-woman-mp</ref>
Mu Palamenti eyekkumi, y'omu kubali ku bukiiko okuli; (a) Akakiiko ka palamenti akalondoola emirimu gy'ebitongole by'eggwanga n'ebya gavumenti (COSASE) wamu (b) n'akakiiko k'ensonga ezikwata ku kibiina ekigatta amawanga g'obuvanjuba bwa Afirika (COEACA).<ref name="1R" />
== Amaka ge ==
Agnes Ameede mukyala mufumbo nga bbaawe ye Lawrence Omulen ng'era bazadde b'abaana basatu aboobuwala.<ref name="2R" />
== Laba ne ==
* [[:en:Anna_Ebaju_Adeke|Anna Ebaju Adeke]]
* [[:en:Anita_Among|Anita Among]]
* [[:en:Doreen_Amule|Doreen Amule]]
* [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda eyekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa yintaneeti owa Paalamenti ya Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
tokhv8lkgmdpqfes8k2du4s8khngr99
63190
63181
2026-07-16T14:58:48Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ebiba ebisooka
63190
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Agnes Ameede''' (yazaalibwa nga 12 Ogwomukaaga 1970) Munnayuganda, munnabyabufuzi, nga yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|Omubaka wa Palamenti]] omukyala omulonde owa [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]] mu [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey'ekkumi okuva mu 2016 okutuuka mu 2021]].<ref name="1R">https://web.archive.org/web/20180321100501/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=173</ref><ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ameede-agnes-10218/</ref><ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/1c2a802d-235c-4665-b9a0-cf53197ac270/</ref>
Mu kalulu ka bonna aka 2026, yaddamu n'alondebwa addeyo mu [[paalamenti eya 12]] akiikirire abantu ba disitulikiti y'e Butebo. Ono yalondebwa ku kkaadi y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] mu kisanja kya 2026-2031 era ono yawangula akalulu n'obululu 17,132 ng'akakiiko akaddukanya eby'okulonda mu Uganda aka [[Electoral Commission of Uganda]] bwe kaakakasa.<ref>Asiteza, Ismail Kabirizi, Remmy (19 July 2025). "Bukedi NRM Primaries: Kibuku loses all incumbents, Budaka, Butebo see new faces". ''Daily Express''. Retrieved 10 February 2026.</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Agnes Ameede yazaalibwa mu [[:en:Pallisa_District|Disituliki y'e Pallisa]] nga 12 Ogwomukaaga mu 1970,<ref name="1R" /> nga bazadde be; omwami n'omukyala Gabriel Olaki, nga omwana waabwe waakutaano, mu baana 12 be baazaala. Kitaabwe yali musomesa wa pulayimale, nga'te maama we yali mukyala asigala ewaka.<ref name="2R">https://observer.ug/special-editions/51447-agnes-ameede-talks-atap-dancing-and-her-travels</ref>
Yasomera ku ''Kabwangasi Primary School'', era kitaawe yeeyali omukulu w'essomero eryo. Oluvannyuma yeegatta ku ''St. Paul's College'' eriri mu kibuga ky'e [[:en:Mbale|Mbale]] era eno gye yatuulira siniya eyookuna. Yeeyongerayo n'emisomo gye ku [[:en:Tororo_Girls_School|Tororo Girld School]], gye yatuulira siniya eyoomukaaga, n'atikkirwa ne [[:en:High_School_Diploma|Dipulooma mu misomo egya waggulu mu siniya]] mu 1991.<ref name="1R" />
Mu 1994, yatikkirwa ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obukadde n'obunene mu Uganda, era yatikkirwa ne diguli esooka eya Bachelor of Arts. Oluvannyuma yafuna [[:en:Management|Dipulooma gye yayongerezaako mu by'okuddukanya emirimu]] okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]] (UMI). Yayongerezaako ne diguli eyookubiri mu [[:en:Master_of_Management|by'enzirukanya y'emirimu]], era okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]]. Diguli ye eyookusatu yali mu bya ssaayansi mu kuddukanya n'okukulaakulanya ebitundu, eyamuweebwa aba [[:en:Open_University|The Open University]], mu ggwanga lya Bungereza. Alina ne [[:en:Law|satifikeeti mu mateeka agafuga emirimu,]] gye yafuna okuva ku ttendekero lya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]] mu Kampala.<ref name="1R" />
== Emirimu gye ==
=== Nga taneenyigira mu byabufuzi ===
Mu 1996, Agnes Ameede yaweebwa omulimu aba [[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisitule ya Uganda Ey'ensonga z'omuggwanga munda]] ng'akola ng'avunaanyizibwa ku bayingira n'okufuluma eggwanga nga bamuteeka ku zimu ku ofiisi zaabwe ezisinganibwa e [[:en:Malaba,_Uganda|Malaba mu Uganda]]. Yawerezaayo okumala emyaka esatu, oluvannyuma n'akyusibwa okugenda ku kitebe kya Minisitule ekikulu ekisinganibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]], ekibuga kya Uganda ekikulu.<ref name="1R" />
Mu 2003, yatwalibwa ku [[:en:Entebbe_International_Airport|kisaawe ky'ennyonyi Entebbe]], gyeyawereza okutuuka mu 2005. Mu 2006, yakuzibwa n'afuulibwa omukulembeze mu kitongole ky'okunoonyereza wamu n'eby'amateeka, era n'akyusibwa n'adda ku kitebe ekikulu e Kampala. Mu 2009, yatwalibwa mu ggwanga lya [[:en:Liberia|Liberia]], nga omuwabuzi ku by'okufuluma n'okuyingira eggwanga, gyeyali akolera n'ekibiina ekigatta amawanga g'ensi yonna okutuusa kunkomerero ya 2010.<ref name="1R" />
Okuva mu e Liberia, yateekebwa ku kisaawe ky'ennyonyi Entebbe nga omukulembeze w'ekitongole ky'okunoonyereza wamu n'eby'amateeka. Mu 2015, yakuzibwa n'afulibwa Omukungu omukulu avunaanyizibwa ku by’okuyingiza abantu mu ggwanga. Oluvannyuma mu mwaka ogwo, yalekulira n'ayingira eby'obufuzi bya Uganda.<ref name="1R" />
=== Nga munnabyabufuzi ===
Mu kalulu kabonna aka 2016 , Agnes Ameede yeesimbawo bulungi ku ky'omubaka omukyala owa Konsitituweensi ya [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]], mu Palamenti ya Uganda. Yeesimbawo ku tikiti y'ekibiina ekiri mu ntebe ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resisitance Movement]]. Omu kubaali bawangudwa, Catherine Achola, yawakanya ebyali buvudde mukulonda kuno bweyagenda mu kkooti, wabula neeyo Agnes Ameede yavaayo nga ye muwanguzi.<ref name="3R">https://ugandaradionetwork.com/story/court-upholds-election-of-pallisa-woman-mp</ref>
Mu Palamenti eyekkumi, y'omu kubali ku bukiiko okuli; (a) Akakiiko ka palamenti akalondoola emirimu gy'ebitongole by'eggwanga n'ebya gavumenti (COSASE) wamu (b) n'akakiiko k'ensonga ezikwata ku kibiina ekigatta amawanga g'obuvanjuba bwa Afirika (COEACA).<ref name="1R" />
== Amaka ge ==
Agnes Ameede mukyala mufumbo nga bbaawe ye Lawrence Omulen ng'era bazadde b'abaana basatu aboobuwala.<ref name="2R" />
== Laba ne ==
* [[:en:Anna_Ebaju_Adeke|Anna Ebaju Adeke]]
* [[:en:Anita_Among|Anita Among]]
* [[:en:Doreen_Amule|Doreen Amule]]
* [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda eyekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa yintaneeti owa Paalamenti ya Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
3254j8k429elgzzcpwhzcntpk7upm32
63200
63190
2026-07-16T15:10:48Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ekiba kiramba
63200
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Agnes Ameede''' (yazaalibwa nga 12 Ogwomukaaga 1970) Munnayuganda, munnabyabufuzi, nga yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|Omubaka wa Palamenti]] omukyala omulonde owa [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]] mu [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey'ekkumi okuva mu 2016 okutuuka mu 2021]].<ref name="1R">https://web.archive.org/web/20180321100501/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=173</ref><ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/ameede-agnes-10218/</ref><ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/1c2a802d-235c-4665-b9a0-cf53197ac270/</ref>
Mu kalulu ka bonna aka 2026, yaddamu n'alondebwa addeyo mu [[paalamenti eya 12]] akiikirire abantu ba disitulikiti y'e Butebo. Ono yalondebwa ku kkaadi y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] mu kisanja kya 2026-2031 era ono yawangula akalulu n'obululu 17,132 ng'akakiiko akaddukanya eby'okulonda mu Uganda aka [[Electoral Commission of Uganda]] bwe kaakakasa.<ref>Asiteza, Ismail Kabirizi, Remmy (19 July 2025). "Bukedi NRM Primaries: Kibuku loses all incumbents, Budaka, Butebo see new faces". ''Daily Express''. Retrieved 10 February 2026.</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Agnes Ameede yazaalibwa mu [[:en:Pallisa_District|Disituliki y'e Pallisa]] nga 12 Ogwomukaaga mu 1970,<ref name="1R" /> nga bazadde be; omwami n'omukyala Gabriel Olaki, nga omwana waabwe waakutaano, mu baana 12 be baazaala. Kitaabwe yali musomesa wa pulayimale, nga'te maama we yali mukyala asigala ewaka.<ref name="2R">https://observer.ug/special-editions/51447-agnes-ameede-talks-atap-dancing-and-her-travels</ref>
Yasomera ku ''Kabwangasi Primary School'', era kitaawe yeeyali omukulu w'essomero eryo. Oluvannyuma yeegatta ku ''St. Paul's College'' eriri mu kibuga ky'e [[:en:Mbale|Mbale]] era eno gye yatuulira siniya eyookuna. Yeeyongerayo n'emisomo gye ku [[:en:Tororo_Girls_School|Tororo Girld School]], gye yatuulira siniya eyoomukaaga, n'atikkirwa ne [[:en:High_School_Diploma|Dipulooma mu misomo egya waggulu mu siniya]] mu 1991.<ref name="1R" />
Mu 1994, yatikkirwa ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obukadde n'obunene mu Uganda, era yatikkirwa ne diguli esooka eya Bachelor of Arts. Oluvannyuma yafuna [[:en:Management|Dipulooma gye yayongerezaako mu by'okuddukanya emirimu]] okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]] (UMI). Yayongerezaako ne diguli eyookubiri mu [[:en:Master_of_Management|by'enzirukanya y'emirimu]], era okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]]. Diguli ye eyookusatu yali mu bya ssaayansi mu kuddukanya n'okukulaakulanya ebitundu, eyamuweebwa aba [[:en:Open_University|The Open University]], mu ggwanga lya Bungereza. Alina ne [[:en:Law|satifikeeti mu mateeka agafuga emirimu,]] gye yafuna okuva ku ttendekero lya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]] mu Kampala.<ref name="1R" />
== Emirimu gye ==
=== Nga tannayingira byabufuzi ===
Mu 1996, Agnes Ameede yaweebwa omulimu aba [[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisitule ya Uganda Ey'ensonga z'omuggwanga munda]] ng'akola ng'avunaanyizibwa ku bayingira n'okufuluma eggwanga nga baamuteeka ku zimu ku woofiisi zaabwe ezisangibwa e [[:en:Malaba,_Uganda|Malaba mu Uganda]]. Yaweerezaayo okumala emyaka esatu, oluvannyuma n'akyusibwa okugenda ku kitebe kya Minisitule ekikulu ekisangibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]], ekibuga kya Uganda ekikulu.<ref name="1R" />
Mu 2003, yakyusibwa n'atwalibwa ku [[:en:Entebbe_International_Airport|kisaawe ky'ennyonyi Entebbe]], gye yaweereza okutuuka mu 2005. Mu 2006, yakuzibwa n'afuulibwa kalabaalaba, kalondoozi era munnamateeka era oluvannyuma n'azzibwayo ku kitebe ekikulu e Kampala. Mu 2009, yatwalibwa mu ggwanga lya [[:en:Liberia|Liberia]], ng'omuwabuzi ku bantu abayingira eggwanga, era eno gye yakolera n'ekitongole ekigatta amawanga g'ensi yonna ekya United Nations okutuusa ku nkomerero ya 2010.<ref name="1R" />
Bwe yakomawo okuva e Liberia, yassibwa ku kisaawe ky'ennyonyi Entebbe nga kalabaalaba, kalondoozi era munnamateeka waayo. Mu 2015, yakuzibwa n'aweebwa ekifo ky'omukungu omukulu avunaanyizibwa ku bantu abayingira eggwanga. Oluvannyuma mu mwaka ogwo, yalekulira n'ava ku nsonga z'abantu abayingira eggwanga ne yeegatta ku by'obufuzi bya Uganda.<ref name="1R" />
=== Nga munnabyabufuzi ===
Mu kalulu kabonna aka 2016 , Agnes Ameede yeesimbawo bulungi ku ky'omubaka omukyala owa Konsitituweensi ya [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]], mu Palamenti ya Uganda. Yeesimbawo ku tikiti y'ekibiina ekiri mu ntebe ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resisitance Movement]]. Omu kubaali bawangudwa, Catherine Achola, yawakanya ebyali buvudde mukulonda kuno bweyagenda mu kkooti, wabula neeyo Agnes Ameede yavaayo nga ye muwanguzi.<ref name="3R">https://ugandaradionetwork.com/story/court-upholds-election-of-pallisa-woman-mp</ref>
Mu Palamenti eyekkumi, y'omu kubali ku bukiiko okuli; (a) Akakiiko ka palamenti akalondoola emirimu gy'ebitongole by'eggwanga n'ebya gavumenti (COSASE) wamu (b) n'akakiiko k'ensonga ezikwata ku kibiina ekigatta amawanga g'obuvanjuba bwa Afirika (COEACA).<ref name="1R" />
== Amaka ge ==
Agnes Ameede mukyala mufumbo nga bbaawe ye Lawrence Omulen ng'era bazadde b'abaana basatu aboobuwala.<ref name="2R" />
== Laba ne ==
* [[:en:Anna_Ebaju_Adeke|Anna Ebaju Adeke]]
* [[:en:Anita_Among|Anita Among]]
* [[:en:Doreen_Amule|Doreen Amule]]
* [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda eyekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa yintaneeti owa Paalamenti ya Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
jf968fcwdb8km7o87eknegev9f4nzgq
Akite Agnes
0
9633
63326
60701
2026-07-16T22:30:25Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 8 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63326
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akite Agnes''' (yazaalibwa nga 19 Ogwokusatu 1983) Munnayuganda [[omuzannyi wa Katemba]] ow'oku siteegi, [[mwogezi w'oku mikolo]], era [[Ayagala nyo okuyamba|ayagala ennyo okuyamba]]. Amanyiddwa nnyo olw'okuzannya nga Arach <ref name=":2">{{Cite web |last=Nantaba |first=Agnes |date=19 October 2018 |title=Agnes Akite aka Arach on Funny Ugandans |url=https://southsudan.biz/uganda/2018/08/22/agnes-akite-aka-arach-on-funny-ugandans/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201208124430/https://southsudan.biz/uganda/2018/08/22/agnes-akite-aka-arach-on-funny-ugandans/ |archive-date=8 December 2020 |access-date=19 October 2018 |website=Uganda News Archive}}</ref> mu firimu ya [[The Hostel]]. Era yazannyirako mu firimu ya Pearl Magic's Girl from Mparo nga Mama Brian, muliraanwa alingiriza. Engeri ye eya Katemba ya kusaagirira ku nsonga eziruma abantu mu mbeera zaabwe eza bulijjo mu bulamu bwabwe.
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Agnes yazaalibwa nga 19 Ogwokusatu 1983 mu [[Akite Agnes|Kampala,]] Uganda, mu maka ga Anthony Opio, omubalirizi w'ebitabo ne Hellen Opio. Ye mwana ow'okutaano mu baana mwenda,<ref name=":12">{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=28 October 2024 |title=Akite Agnes Marks 10 Years of Comedy in Grand Style – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |access-date=29 October 2024 |website=Matooke Republic |archive-date=1 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241101103201/https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |url-status=dead }}</ref> bwe bazaalibwa. Yakulira Kitintale oluvannyuma n'adda e Mutungo, ebitundu ebiriraanye [[Kampala]]. Yakuzibwa nga [[Akite Agnes|Mukatoliki]] n'agenda mu St. Kizito Primary School, Bugolobi, gye yatuulira ebigezo bye eby'ekyomusanvu, era oluvannyuma yeegatta ku Our Lady of Good counsel, Gayaza gye yamalira siniya.Ebigezo ebya Siniya Eyookuna yabituulira ku Naalya S.S Namugongo oluvannyuma nadda ku St.Lawrence reamland Campus nga eno gyeyatuulira ebigezo ebya Siniya Eyoomukaaga oba UACE. Oluvannyuma yayingira [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]] mu 2003 gye yafunira diguli esooka mu by'obulambuzi.<ref name="monitor">{{Cite web |title=Comedienne Agnes Akite's complicated path to stardom |url=https://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Comedienne-Agnes-Akite-complicated-path-stardom/689842-4984156-158g348z/index.html |access-date=1 June 2019 |website=Daily Monitor}}</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 2009, Agnes yatuukirirwa [[Anne Kansiime]] okuzannya mu firimu empya eyitibwa The Hostel oluvannyuma lwa mukwano gwe, Pamela, okugigaana. Yaweebwa ekifo kya Arach nga tasoose kugezesebwa.<ref name=":0">{{cite podcast |last=Anthony|first=Luke|title=Agnes Akite - Uganda Special|website=The Comedian's OutLuke Podcast|date=7 April 2019|url=https://thecomediansoutluke.podbean.com/e/10-agnes-akite-uganda-special/|accessdate=9 April 2019|archive-date=31 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531161219/https://thecomediansoutluke.podbean.com/e/10-agnes-akite-uganda-special/|url-status=dead}}</ref> Eno yeeyali entandikwa y'omulimu gwe ogw'okuzannya katemba. Omuzannyo Hostel gwali gwamanyibwa nyo mu Uganda, nga gwasook kulagibwa ku NTV ate oluvannyuma ku [[DStv]]. Agnes yasigala mu mizannyo guno ogw'okusiteegi emirundi esatu n'avaamu mu 2012 ng'ateekateeka okuzaala omwana we ow'okubiri, Brianna. [citation needed]
Mu 2014, yatandika okuzannya emizannyo mu kibiina ekiyitibwa The Punchliners, oluvannyuma lw'okusendebwasendebwa [[Anne Kansiime]] ne Daniel Omara okugezaako okuzannya Katemba ow'okusiteegi.<ref name=":02">{{cite podcast|last=Anthony|first=Luke|title=Agnes Akite - Uganda Special|website=The Comedian's OutLuke Podcast|date=7 April 2019|url=https://thecomediansoutluke.podbean.com/e/10-agnes-akite-uganda-special/|accessdate=9 April 2019|archive-date=31 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531161219/https://thecomediansoutluke.podbean.com/e/10-agnes-akite-uganda-special/|url-status=dead}}</ref><ref name="monitor2">{{Cite web |title=Comedienne Agnes Akite's complicated path to stardom |url=https://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Comedienne-Agnes-Akite-complicated-path-stardom/689842-4984156-158g348z/index.html |access-date=1 June 2019 |website=Daily Monitor}}</ref> Oluvannyuma yegatta ku Comedy Files.
Mu 2015, y'omu ku baazannya Queens of Comedy Uganda vs Kings of Comedy Rwanda mu Kigali.
Mu 2016, yalabikira mu Girl from Mparo nga Mama Brian, omuzannyo ogwalagibwanga ku UBC<ref>{{Cite web |title=Girl From Mparo |url=https://ubc.ug/index.php/timetable/event/mparo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181121161802/https://ubc.ug/index.php/timetable/event/mparo/ |archive-date=21 November 2018 |access-date=10 October 2018 |website=Uganda Broadcasting Corporation}}</ref> n'oluvannyuma ne guteekebwa ku DSTV's Pearl Magic.
Mu 2018, endagaano ye ne Comedy Files ng'eweddeko, Agnes yatandika okukola emirimu gye obwomu ku mikutu gya katemba egy'enjawulo, omuli Rock Comedy ne Comedy Store Ug, ayanjulibwa [[Alex Muhangi]]. Mu mwezi Ogw'omukaaga, yalabika mu kivulu ekya Kampala Comedy, ogwategekebwa Okello Okello, munnakatemba omwatuukirivu mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Atungisa |first=Don |date=2 July 2018 |title=PHOTOS: How it Went Down at the Inaugural Kampala Comedy Festival |url=https://pulse.mtn.co.ug/photos-how-it-went-down-at-the-inaugural-kampala-comedy-festival%20) |archive-url= |archive-date= |access-date=3 October 2018 |website=MTN Pulse}}
- {{Cite web |last=Nakassanje |first=Winnie |date=5 July 2018 |title=The First Ever Kampala Comedy Festival Reveals New Internationals |url=https://kampalasun.co.ug/2018/07/05/the-first-ever-kampala-comedy-festival-reveales-new-international/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181121203732/https://kampalasun.co.ug/2018/07/05/the-first-ever-kampala-comedy-festival-reveales-new-international/ |archive-date=21 November 2018 |access-date=10 October 2018 |website=The Kampala Sun}}</ref> Bwe yakomawo mu Comedy Stores UG mu Ogw'omunaana, yakwata abantu omubabiro.<ref>{{Cite web |last=Ampurire |first=Paul |date=20 July 2018 |title=Comedienne Agned Arach Impresses Revellers on Comedy Store |url=https://www.softpower.ug/comedienne-agnes-arach-impresses-revellers-on-comedy-store/ |archive-url= |archive-date= |access-date=10 October 2018 |website=Soft Power News}}</ref> Ekitundu ky'omuzannyo ogwo kyayatiikirira nnyo ku mukutu ogwa ''[[WhatsApp]]'', gye yatenderezebwa ennyo.<ref>{{Cite web |last=Ampurire |first=Paul |date=20 July 2018 |title=Comedienne Agned Arach Impresses Revellers on Comedy Store |url=https://www.softpower.ug/comedienne-agnes-arach-impresses-revellers-on-comedy-store/ |archive-url= |archive-date= |access-date=10 October 2018 |website=Soft Power News}}</ref> Yagamba nti omuzannyo guno gwali gumanyiddwa nnyo olw'omulimu gwa Comedy Store gwe yakola ku mikutu emigatta bantu, ne Kakensa Media, olwokubeera n'abagoberezi abangi ku Facebook.<ref name=":03">{{cite podcast|last=Anthony|first=Luke|title=Agnes Akite - Uganda Special|website=The Comedian's OutLuke Podcast|date=7 April 2019|url=https://thecomediansoutluke.podbean.com/e/10-agnes-akite-uganda-special/|accessdate=9 April 2019|archive-date=31 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531161219/https://thecomediansoutluke.podbean.com/e/10-agnes-akite-uganda-special/|url-status=dead}}</ref> Wakati w'Ogwomunaana n'Ogwekkuminoogumu, Agnes yali omu ku ba UG Pineapple Comedy Tour, ekyamutwala mu bitundu by'eggwanga eby'enjawulo omuli [[Mbale]], [[Gulu]], [[Fort Portal]], [[Jinja]], ne [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]].<ref>{{Cite web |last=Oneal |first=Nicholas |date=1 August 2018 |title=Kampala Comedians Thrill Mbale Residents |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1482561/kampala-comedians-thrill-mbale-residents |archive-url= |archive-date= |access-date=10 October 2018 |website=New Vision }}
- {{Cite web |last=Emorut |first=Brian |date=19 September 2018 |title=Gulu Comedy Fans Embrace Ug Pineapple |url=http://guide2uganda.ug/weekend-buzz-gulu-comedy-fans-embrace-ug-pineapple-comedy-tour/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181126035336/http://guide2uganda.ug/weekend-buzz-gulu-comedy-fans-embrace-ug-pineapple-comedy-tour/ |archive-date=26 November 2018 |access-date=10 October 2018 |website=Guide 2 Uganda |url-status=dead }}
- {{Cite web |last=Shantel |first=Denzel |date=21 November 2018 |title=Jinja Comedy Fans Get a Taste of the New Ug Pineapple |url=https://www.showbizuganda.com/jinja-comedy-fans-get-a-taste-of-the-new-ug-pineapple/?pr=70278&lang=en |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=Showbiz Uganda }}
- {{Cite web |last=Abenaitwe |first=Cliff |date=21 November 2018 |title=Fanfare at the Mbarara Ug Pineapple Comedy Tour |url=https://mbararanews.co.ug/fanfare-at-the-mbarara-ug-pineapple-comedy-tour-lf/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195152/https://mbararanews.co.ug/fanfare-at-the-mbarara-ug-pineapple-comedy-tour-lf/ |archive-date=26 November 2024 |access-date= |website=Mbarara News |url-status=dead }}</ref> Yali omu ku baali mu kibinja kya Comedy Store Ug ekyagenda e Mbarara okuzannya emizannyo gyayo egisookera ddala ebweru wa Kampala.<ref>{{Cite web |last=Ampurire |first=Paul |date=25 September 2018 |title=PICTORIAL: MC Mariachi Wows Mbarara During Comedy Store's Tour |url=https://www.softpower.ug/pictorial-mc-mariachi-wows-mbarara-during-comedy-stores-tour/ |access-date=26 September 2019 |website=SoftPower News}}</ref> Agnes yalabikira omulundi ogwasooka mu kitundu eky'okuna ekya ''Africa'' Laughs nga 8 Ogwekkumi mu [[Kampala Serena Hotel]],<ref>{{Cite web |last=Larubi |first=Robert |date=9 October 2018 |title=Africa Laughs Season 4 Drama and Humour Leaves Revellers in Tears |url=https://www.softpower.ug/africa-laughs-season-4-drama-and-humour-leave-revelers-in-tears/ |archive-url= |archive-date= |access-date= |website=Soft Power News }}
- {{Cite web |last= |first= |date=10 October 2018 |title=Africa Laughs Season 4 Leaves Uganda Dying with Laughter |url=http://www.ghafla.com/ug/africa-laughs-season-4-leaves-uganda-dying-with-laughter/ |archive-url= |archive-date= |access-date=12 October 2018 |website=Ghafla }}
- {{Cite web |last=Matooke |first=Republic |date=9 October 2018 |title=Drama and Rib Cracking Laughter Light Up Africa Laughs Season 4 |url=https://matookerepublic.com/2018/10/09/drama-and-rib-cracking-humour-light-up-africa-laughs-season-4/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181122132107/https://matookerepublic.com/2018/10/09/drama-and-rib-cracking-humour-light-up-africa-laughs-season-4/ |archive-date=22 November 2018 |access-date=10 October 2018 |website=Matooke Republic |url-status=dead }}</ref> eyategekebwa [[Patrick Salvador Idringi]], n'abazannyi ba katemba abalala okwali [[Basketmouth]], Alfred Kainga, [[Eddie Kadi]], Mc Jesse, Pulofeesa Haimo, ne Arthur Nkusi. Mu Gwekkumineebiri, yaddamu okuzannya, ku mulundi guno ng'ali ne [[Fun Factory]] mu firimu ez'ebitundu eziragibwa ku TV eyitibwa ''Mizigo Express'', nga muganzi wa Sam.
Ku ntandikwa ey'Ogwokusatu 2019, Agnes yatandikawo era n'atongoza [[Arise Woman!]] [[Comedy Jam]]<ref name=":13">{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=28 October 2024 |title=Akite Agnes Marks 10 Years of Comedy in Grand Style – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |access-date=29 October 2024 |website=Matooke Republic |archive-date=1 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241101103201/https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |url-status=dead }}</ref>ku [[lunaku lw'abakyala olw'ensi yonna]]. Mu kukuza olunaku lw'okuwummula, omuzannyo gwaliko abakazi bonna abazannyi aba Katemba,<ref>{{Cite web |last=Kulanyi |first=Rachael |date=11 March 2019 |title=Female comedians celebrate Women's day in a comedy show dubbed 'Arise Woman Comedy Jam |url=https://matookerepublic.com/2019/03/11/female-comedians-celebrate-womens-day-in-a-comedy-show-dubbed-arise-woman-comedy-jam/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190402080020/https://matookerepublic.com/2019/03/11/female-comedians-celebrate-womens-day-in-a-comedy-show-dubbed-arise-woman-comedy-jam/ |archive-date=2 April 2019 |access-date=12 March 2019 |website=Matooke Republic |url-status=dead }}</ref> omwali Nancy Kobusheshe, Maggie the Bwaiserian, Rich Mouth, Dora Nakagga, Leila Kachapizo, n'abakyala ba Fun Factory. Ekitundu ky'ensimbi ezaava mu lulaga luno zaweebwa eri abetaaga obuyambi.<ref>{{Cite web |last=Emuk |first=Benjamen |date=9 March 2019 |title=Ugandan Female Comics Dedicate 'Arise Woman Comedy Jam' Show to Charity |url=https://life.chimpreports.com/ugandan-female-comics-dedicate-arise-woman-comedy-jam-show-to-charity/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190402081323/https://life.chimpreports.com/ugandan-female-comics-dedicate-arise-woman-comedy-jam-show-to-charity/ |archive-date=2 April 2019 |access-date=12 March 2019 |website=Chimp Reports}}</ref> Ku nkomerero y'Ogwokusatu, Agnes yaddayo e Kigali ng'ali mu Seka Fest, n'abazannyi abalala okuva mu Uganda, Kenya, ne Nigeria.<ref>{{Cite web |last=Batte |first=Edgar. R |date=1 April 2019 |title=Ugandan comedians shine at Kigali's Seka fest |url=http://www.sqoop.co.ug/201904/news/events/ugandan-comedians-shine-at-kigalis-seka-fest.html |access-date=2 April 2019 |website=Sqoop}}</ref> Mu Gwokuna, yalabikira mu The Comedian's OutLuke Podcast, eyalagibwa ''omukubi'' wa firimu Luke Anthony ng'ekitundu kya Uganda Special.<ref name=":04">{{cite podcast|last=Anthony|first=Luke|title=Agnes Akite - Uganda Special|website=The Comedian's OutLuke Podcast|date=7 April 2019|url=https://thecomediansoutluke.podbean.com/e/10-agnes-akite-uganda-special/|accessdate=9 April 2019|archive-date=31 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531161219/https://thecomediansoutluke.podbean.com/e/10-agnes-akite-uganda-special/|url-status=dead}}</ref> Mu Gwomusanvu 2019, yali omu ku bannakatemba ba Uganda abeetaba mu Laugh Festival mu Nairobi, Kenya,<ref>{{Cite web |last=Nkurunzinza |first=James Peter |date=5 July 2019 |title=Rwandan comedian to perform at the 'Laugh Festival' in Nairobi |url=https://www.newtimes.co.rw/entertainment/rwandan-comedian-perform-laugh-festival-nairobi |archive-url=https://web.archive.org/web/20190725035756/https://www.newtimes.co.rw/entertainment/rwandan-comedian-perform-laugh-festival-nairobi |archive-date=25 July 2019 |access-date=6 October 2019 |website=The New Times}}
- {{Cite web |last=Zuri |first=Admin |date=24 July 2019 |title=International Laugh Festival (3rd Edition) |url=https://zurinews.com/laugh-festival-3-in-back-the-comedy-heist-full-infor/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190925081054/https://zurinews.com/laugh-festival-3-in-back-the-comedy-heist-full-infor/ |archive-date=25 September 2019 |access-date=25 September 2019 |website=Zuri News}}
- {{Cite web |last=Ngigi |first=Elizabeth |date=26 July 2019 |title=Laugh Festival Back for Round 3 |url=https://www.the-star.co.ke/sasa/word-is/2019-07-26-laugh-festival-back-for-round-3/ |access-date=25 September 2019 |website=The Star}}
- {{Cite web |last=Kagonye |first=Fredrick |date=20 July 2019 |title=Wamlambez Dominates Laugh Festival |url=https://www.standardmedia.co.ke/article/2001335745/wamlambez-dominates-laugh-festival |access-date=25 September 2019 |website=Standard Digital}}</ref> ate mu Gw'omwenda, yazannya mu Uganda North America Association Convention mu Chicago. Mu Gwekkumineebiri, ye yakulemberamu omukolo gwa One Africa Festival, ng'agezaako okulwanyisa obukyayi mu [[Port Elizabeth]], South Africa.<ref>{{Cite web |date=18 December 2019 |title=Comedy show fight against xenophobia |url=https://www.news24.com/SouthAfrica/Local/PE-Express/comedy-show-fight-against-xenophobia-20191216 |access-date=26 December 2019 |website=News24}}</ref>
Agnes yagenda mu maaso naategeka olulaga lwa ''Arise Woman Comedy Jam'' ''mu Gwokusatu 2020 era nga yaliwamu n'abakazi abalala okuva mu'' [[Fun Factory Uganda]] wamu ne [[Anne Kansiime]] n'abalala.<ref>{{Cite web |last=Matooke |first=Republic |date=4 March 2020 |title=Season Two of Arise Women Comedy Jam set to crack ribs this Friday – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20200304/season-two-of-arise-women-comedy-jam-set-to-crack-ribs-this-friday/ |access-date=29 October 2024 |website=Matooke Republic |archive-date=3 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241103055638/https://www.matookerepublic.com/20200304/season-two-of-arise-women-comedy-jam-set-to-crack-ribs-this-friday/ |url-status=dead }}</ref> Mu Ogw'omwenda 2022, Agnes ye yaweebwa ekyokuba muzannyi eyaggulawo olulaga mu ''Africa Laughs'' eya [[Patrick Salvador Idringi|Patrick Salvado Idringi]] ey'omukaaga.<ref>{{Cite web |last=Ampurire |first=Paul |date=31 October 2022 |title=Africa Laughs 6 succeeds in debunking the stereotypes tagged on Uganda's stand-up |url=https://pluggedaily.com/2022/10/31/africa-laughs-6-succeeds-in-debunking-the-stereotypes-tagged-on-ugandas-standup/ |access-date=3 November 2022 |website=Plugged}}</ref><ref>{{Cite web |last=Namutebi |first=Phiona |date=26 October 2022 |title=Africa Laughs comedy show is back at Kololo Airstrip |url=https://capitalradio.co.ug/entertainment/2022-10-26-africa-laughs-comedy-show-is-back-at-kololo-airstrip/ |access-date=3 November 2022 |website=Capital Radio |archive-date=3 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103123345/https://capitalradio.co.ug/entertainment/2022-10-26-africa-laughs-comedy-show-is-back-at-kololo-airstrip/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |date=30 October 2022 |title=Africa Laughs returns with comedic masterpiece |url=https://www.independent.co.ug/africa-laughs-returns-with-comedic-masterpiece/ |access-date=3 November 2022 |website=The Independent Uganda}}</ref>
Nga 23 Ogwekkumi 2024 yategeka olulaga lwe yekka ku National Theatre lwe yatuuma Son of Opio.<ref name=":14">{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=28 October 2024 |title=Akite Agnes Marks 10 Years of Comedy in Grand Style – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |access-date=29 October 2024 |website=Matooke Republic |archive-date=1 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241101103201/https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |url-status=dead }}</ref>
[[File:Fun_Factory_Ladies.jpg|alt=|thumb|257x257px|Abakyala okuva mu [[:en:Fun_Factory_Uganda|Fun Factory]] nga baliko akatundu katemba gwebakola mu lulaga olwa mu Arise Woman]]
== Sitayiro ye eya Katemba ==
Enkola ya Agnes ey'okuzanyira ku siteegi ya Katemba ow'okwetegereza, mwatunuulira embeera eyewuunyisa mu bulamu bw'omuntu. Era olumu akozesa embeera ey'okwenyooma. Yeewala eby'obufuzi.
== Obulamu bwe obw'omunda ==
Agnes mwana wakutaano<ref name=":15">{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=28 October 2024 |title=Akite Agnes Marks 10 Years of Comedy in Grand Style – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |access-date=29 October 2024 |website=Matooke Republic |archive-date=1 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241101103201/https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |url-status=dead }}</ref> mu maka agalimu abalenzi babiri, Richard ne Emmanuel, ne bagandabe mukaaga,Cathy, Grace, Mary, Susan, Harriet, ne Doreen. Muzadde wa baana babiri, Noel ne Brianna, era alina enkolagana ne Brian Makalama. Mukatoliki era asabira mu Kkanisa eya Our Lady of Africa.<ref>{{Cite web |last=Baike |first=Prisca |title=Comedian Agnes Akite has Bone to Pick with Minister Lokodo |url=https://www.observer.ug/lifestyle/43766-comedian-agnes-akite-has-bone-to-pick-with-minister-lokodo |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181120095434/https://www.observer.ug/lifestyle/43766-comedian-agnes-akite-has-bone-to-pick-with-minister-lokodo |archive-date=20 November 2018 |access-date=19 October 2018 |website=The Observer |location=Uganda}}</ref> Nga 9 Ogwekkumineebiri, yalumbibwa naakubwa ababbi bwe yali ava e Najjeera ku lulaga ekiro era yalumizibwa n'ekiwudu ku mutwe wamu n'ebinuubule ku liiso.<ref name=":1">{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=28 October 2024 |title=Akite Agnes Marks 10 Years of Comedy in Grand Style – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |access-date=29 October 2024 |website=Matooke Republic |archive-date=1 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241101103201/https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=14 November 2023 |title=Comedienne Agnes Akite attacked and robbed by thugs after a quiz night session |url=https://mbu.ug/2023/11/14/agnes-akite-comedienne-robbed/ |access-date=29 October 2024 |website=MBU}}</ref>
== Obuyambi bw'abantu ==
Agnes y'omu ku batandisi era akulira ekitongole ekya Arise Woman Foundation,<ref name=":16">{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=28 October 2024 |title=Akite Agnes Marks 10 Years of Comedy in Grand Style – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |access-date=29 October 2024 |website=Matooke Republic |archive-date=1 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241101103201/https://www.matookerepublic.com/20241028/akite-agnes-marks-10-years-of-comedy-in-grand-style/ |url-status=dead }}</ref> ekirwanirira n'okuzzaamu amaanyi n'essuubi abakazi n'abavubuka. [citation needed] Ensimbi eziva mu kibiina ekya Arise Women! Comedy Jam ziweebwa eri Home of Hope, Jinja. [citation needed]
== Firimu ze ==
{| class="wikitable"
|+Emirundi gy'alabise ng'azannya mu firimu ne ttivi
!Omwaka
!Ekitiibwa
!Omulimu gwe
!Olukalala
!Ebyafaayo
|-
|2009-2012
|''The Hostel''
|Envubu
|NTV Uganda, DStv Africa Magic Entertainment, ZUKU TV, ne NTV KENYA
|
|-
|2016
|Girl from Mparo
|Maama Brian
|[[Uganda Broadcasting Corporation|UBC]], DStv Pearl Magic
|
|-
|2018 kati
|''Mizigo Express''
|Muganzi wa Sam
|DStv- Pearl Magi
|
|}
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Akite Agnes at IMDb
[[Category:Bannakatemba]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1983]]
[[Category:Bannayuganda bannakatemba abayimirira bokka ku sitegi ne basesa abantu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abazannyi ba katemba]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abazannyi ba firimu]]
[[Category:Abantu abava e Kampala]]
[[Category:Abaasomerako ku Ssettendekero wa Makerere University]]
[[Category:Bannayuganda Abakatoliki]]
d8pv6prj3qx1hk3lkmn05wn4iwgj339
Alleluya Rosette Ikote
0
9654
63302
61728
2026-07-16T21:17:52Z
Kisakye Jane
9195
nterezezaamu mu kiwandiiko
63302
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alleluya Rosette Ikote''' Munnayuganda, munabyabufuzi era yaliko omukiise mu Paalamenti ya Uganda. Ye yali omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti ye Pallisa mu kakiiko ka National Resistance Council wakati wa 1989 okutuuka 1996 n'omubaka wa Paalamenti okuva mu 1997 okutuuka mu 2001 mu konsitituwensi y'emu mu Paalamenti ya Uganda ey'omukaaga.
== Emirimu gye ==
=== Eby'obufuzi ===
Ikote yeesimbawo mu [[:en:1989_Ugandan_general_election|kulonda okwa bonna okwa 1989 mu Uganda]], era ye yali akiikirira [[:en:Pallisa_District|Disitulikiti y'e Pallisa]] mu kakiiko ka National Resistance Council (NRC) mu mwaka gwa 1989.<ref>http://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---4-------0-1l--11-en-50---20-help---00-0-1-00-0--4----0-0-11-10-0utfZz-8-10&cl=CL1.11&d=HASH01498f0cfd994ddfe10f20e4.15&x=1</ref> oluvannyuma ennyo nga yegasse ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement (NRM)]], yeesimbawo mu [[:en:1996_Ugandan_parliamentary_election|kulonda kw'ababaka mu Paalamenti okwa 1996]] ng'era akiikirira konsitituwensi y'emu mu Paalamenti ya Uganda ey'omukaaga okuva mu 1997 ne 2001<ref>https://www.parliament.go.ug/cmis/browser?id=5247c525-5e20-4b76-8760-4b4479d77dbf%3B1.0</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/1-879720-20-5</ref>
Yasikizibwa [[:en:Jenipher_Namuyangu|Jennifer Namuyangu]] eyamuwangula mu kulonda kwa Uganda okw'ababaka ba Paalamenti okwa 2001.<ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/1032096</ref>
=== Ng'anyuse eby'obufuzi ===
Ikote yakolerako mu kibuga ky'e Nairobi ng'eyali akulira ekitongole kya Amani Forum ekivunaanyizibwa ku by'emirembe .<ref name=":0">https://www.newvision.co.ug/articledetails/1115420</ref>
Oluvannyuma yalondebwa nga maneja addukanya ekitongole kya [[:en:United_Nations_Development_Programme|United Nations Development Programme (UNDP)]] mu ggwanga lya [[:en:South_Sudan|South Sudan]].<ref name=":0" />
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]
* [[:en:Jenipher_Namuyangu|Jenipher Namuyangu]]
==Ebijuliziddwa==
rnz7qmh5p3ossxcwam2u0b0miexgcsa
Aisha Nakiyemba
0
9691
63140
63067
2026-07-16T12:55:03Z
Charles Kalanzi
9748
Ntaddemu ebinnyonyolo
63140
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Aisha Nakiyemba''' (yazaalibwa nga 14 Ogwokutaano 1993) [[Munnayuganda]] omuzannyi wa badminton.<ref>[http://bwfbadminton.com/player/66881/aisha-nakiyemba "Players: Aisha Nakiyambe"]. ''bwfbadminton.com''. [[:en:Badminton_World_Federation|Badminton World Federation]]. Retrieved 8 December 2016.</ref> Yavuganya mu mizannyo gy'amawanga agaaliko amatwale ga Bungereza mu 2018 mu Gold Coast.<ref name="gc">[https://results.gc2018.com/en/badminton/athlete-profile-n6025865-aisha-nakiyemba.htm "Participants: Aisha Nakiyemba"]. ''gc2018.com''. Gold Coast 2018. Retrieved 13 April 2018.</ref> Yafuna omudaali gw'ekikomo mu mizannyo gy'Afrika egya 2019 egy'abakyala ababiri ne munne [[Gladys Mbabazi]].<ref>[https://wrs-ag2019g.mev.atos.net/eng/zb/engzb_badminton-athlete-profile-n1011879-nakiyemba-aisha.htm "Athlete Profile: Nakiyemba Aisha"]. Rabat 2019. Retrieved 30 August 2019.</ref>
Nakiyemba yasoma byabusuubuzi ku ssettendekero wa [[Ndejje University|Ndejje]] era kati azannyira Kampala club.<ref name="gc" />
== By'atuuseeko ==
=== Emizannyo gy'Afrika ===
''Nga bazannya abakyala babiri''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Ekifo
!Gw'azannya naye
!Gw'avuganya
!Bwe gwaggwa
!Ky'eyawangula
|- style="background:#FFB069"
| align="center" |2019
| align="left" |Ain Chock Indoor Sports Center,<br /><br />Casablanca, Morocco
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} [[Gladys Mbabazi]]
| align="left" |Doha Hany <br /><br /> Hadia Hosny
| align="left" |17–21, 4–21
| style="text-align:left; background:white" |[[File:Med_3.png|Bronze]] mudaali gwa '''Kikomo'''
|}
=== BWF International Challenge/Series (Yakwata kya 4) ===
''Ng'azannya yekka''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Empaka
!Gw'attunka naye
!Bwe gwaggwa
!Ekifo
|- style="background:#D5D5D5"
| align="center" |2017
| align="left" |Botswana International
| align="left" |Johanita Scholtz
| align="left" |10–21, 17–21
| style="text-align:left; background:white" |Yakwata kya kusatu
|}
''Ng'a bazannya babiri''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Empaka
!Gw'azannya naye
!Gw'avuganya
!Bwe gwaggwa
!Ekifo
|- style="background:#E9E9E9"
| align="center" |2018
| align="left" |Zambia International
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} [[Gladys Mbabazi]]
| align="left" |Ogar Siamupangila <br /><br /> Evelyn Siamupangila
| align="left" |12–21, 19–21
| style="text-align:left; background:white" |yakwata kyakusatu
|-
|- style="background:#D5D5D5"
| align="center" |2017
| align="left" |Zambia International
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} Bridget Shamim Bangi
| align="left" |Silvia Garino <br /><br /> Lisa Iversen
| align="left" |17–21, 15–21
| style="text-align:left; background:white" |yakwata kyakusatu
|-
|- style="background:#E9E9E9"
| align="center" |2015
| align="left" |Kampala International
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} [[Brenda Mugabi]]
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} Gloria Najjuka <br /><br /> {{Flagicon|UGA}} Daisy Nakalyango
| align="left" |17–21, 11–21
| style="text-align:left; background:white" |yakwata kyakusatu
|}
: Empaka za BWF International Challenge
: Empaka za BWF International Series
: Empaka za BWF Future Series
== Laba ne ==
* [[Elizabeth Mwesigwa]]
* [[Margaret Nankabirwa]]
* [[Halimah Nakaayi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/1/https://bwf.tournamentsoftware.com/player-profile/503E7796-6EB8-45F5-941A-805FE3122035 Aisha Nakiyemba] at [[:en:Badminton_World_Federation|BWF.]]<nowiki/>tournamentsoftware.com
[[Category:Abazaalwa mu 1993]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Mityana]]
[[Category:Bannayuganda abakyala bannabyamizannyo]]
[[Category:Bannayuganda abakyala abazannya badminton]]
[[Category:Bannayuganda abazannyi ba badminton abeetaba mu mpaka za 2018 Commonwealth Games]]
[[Category:Bannayuganda abeetaba mu mpaka za Commonwealth Games]]
[[Category:Abazannyi ba badminton abeetaba mu mpaka za African Games 2019]]
[[Category:Abaafuna emidaali mu mpaka za African Games 2019]]
[[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo]]
[[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo abasibuka mu makkati ga Uganda]]
k6i944al3bv0t5o0oe4axlst5aprnl0
63325
63140
2026-07-16T22:25:40Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63325
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Aisha Nakiyemba''' (yazaalibwa nga 14 Ogwokutaano 1993) [[Munnayuganda]] omuzannyi wa badminton.<ref>[http://bwfbadminton.com/player/66881/aisha-nakiyemba "Players: Aisha Nakiyambe"]. ''bwfbadminton.com''. [[:en:Badminton_World_Federation|Badminton World Federation]]. Retrieved 8 December 2016.</ref> Yavuganya mu mizannyo gy'amawanga agaaliko amatwale ga Bungereza mu 2018 mu Gold Coast.<ref name="gc">[https://results.gc2018.com/en/badminton/athlete-profile-n6025865-aisha-nakiyemba.htm "Participants: Aisha Nakiyemba"]. ''gc2018.com''. Gold Coast 2018. Retrieved 13 April 2018.</ref> Yafuna omudaali gw'ekikomo mu mizannyo gy'Afrika egya 2019 egy'abakyala ababiri ne munne [[Gladys Mbabazi]].<ref>[https://web.archive.org/web/20190830170134/https://wrs-ag2019g.mev.atos.net/eng/zb/engzb_badminton-athlete-profile-n1011879-nakiyemba-aisha.htm "Athlete Profile: Nakiyemba Aisha"]. Rabat 2019. Retrieved 30 August 2019.</ref>
Nakiyemba yasoma byabusuubuzi ku ssettendekero wa [[Ndejje University|Ndejje]] era kati azannyira Kampala club.<ref name="gc" />
== By'atuuseeko ==
=== Emizannyo gy'Afrika ===
''Nga bazannya abakyala babiri''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Ekifo
!Gw'azannya naye
!Gw'avuganya
!Bwe gwaggwa
!Ky'eyawangula
|- style="background:#FFB069"
| align="center" |2019
| align="left" |Ain Chock Indoor Sports Center,<br /><br />Casablanca, Morocco
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} [[Gladys Mbabazi]]
| align="left" |Doha Hany <br /><br /> Hadia Hosny
| align="left" |17–21, 4–21
| style="text-align:left; background:white" |[[File:Med_3.png|Bronze]] mudaali gwa '''Kikomo'''
|}
=== BWF International Challenge/Series (Yakwata kya 4) ===
''Ng'azannya yekka''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Empaka
!Gw'attunka naye
!Bwe gwaggwa
!Ekifo
|- style="background:#D5D5D5"
| align="center" |2017
| align="left" |Botswana International
| align="left" |Johanita Scholtz
| align="left" |10–21, 17–21
| style="text-align:left; background:white" |Yakwata kya kusatu
|}
''Ng'a bazannya babiri''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Empaka
!Gw'azannya naye
!Gw'avuganya
!Bwe gwaggwa
!Ekifo
|- style="background:#E9E9E9"
| align="center" |2018
| align="left" |Zambia International
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} [[Gladys Mbabazi]]
| align="left" |Ogar Siamupangila <br /><br /> Evelyn Siamupangila
| align="left" |12–21, 19–21
| style="text-align:left; background:white" |yakwata kyakusatu
|-
|- style="background:#D5D5D5"
| align="center" |2017
| align="left" |Zambia International
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} Bridget Shamim Bangi
| align="left" |Silvia Garino <br /><br /> Lisa Iversen
| align="left" |17–21, 15–21
| style="text-align:left; background:white" |yakwata kyakusatu
|-
|- style="background:#E9E9E9"
| align="center" |2015
| align="left" |Kampala International
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} [[Brenda Mugabi]]
| align="left" |{{Flagicon|UGA}} Gloria Najjuka <br /><br /> {{Flagicon|UGA}} Daisy Nakalyango
| align="left" |17–21, 11–21
| style="text-align:left; background:white" |yakwata kyakusatu
|}
: Empaka za BWF International Challenge
: Empaka za BWF International Series
: Empaka za BWF Future Series
== Laba ne ==
* [[Elizabeth Mwesigwa]]
* [[Margaret Nankabirwa]]
* [[Halimah Nakaayi]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/1/https://bwf.tournamentsoftware.com/player-profile/503E7796-6EB8-45F5-941A-805FE3122035 Aisha Nakiyemba] at [[:en:Badminton_World_Federation|BWF.]]<nowiki/>tournamentsoftware.com
[[Category:Abazaalwa mu 1993]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Mityana]]
[[Category:Bannayuganda abakyala bannabyamizannyo]]
[[Category:Bannayuganda abakyala abazannya badminton]]
[[Category:Bannayuganda abazannyi ba badminton abeetaba mu mpaka za 2018 Commonwealth Games]]
[[Category:Bannayuganda abeetaba mu mpaka za Commonwealth Games]]
[[Category:Abazannyi ba badminton abeetaba mu mpaka za African Games 2019]]
[[Category:Abaafuna emidaali mu mpaka za African Games 2019]]
[[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo]]
[[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo abasibuka mu makkati ga Uganda]]
bgme09tgvm085ooxin0qds8ejospgyb
Anne Kabagambe
0
9692
63333
62605
2026-07-16T23:12:55Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63333
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://web.archive.org/web/20201020234112/https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://web.archive.org/web/20230608143632/https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Laba ne ==
* [[Angella Katatumba]]
* [[Maria Kiwanuka]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
[[Category:Abaasomerako ku Columbia University]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro]]
[[Category:Bannayuganda abakyaala nga ba Chief Executive]]
[[Category:Bannayuganda abakugu mu by'ensimbi]]
[[Category:Abakozi ba World Bank Group]]
hmujr8hkq6b0efhozegqisthjx10k1l
Hope Akello
0
10518
63338
32065
2026-07-17T06:08:24Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63338
wikitext
text/x-wiki
'''Hope Akello''' [[Yuganda|Munnayuganda]] omuzannyi [[:en:Basketball|w'enselo]]. Mmemba wa ttiimu ya [[:en:Uganda_women's_national_basketball_team|Uganda women's national basketball team]], omuli [[:en:2023_Women's_Afrobasket|2023 Women's Afrobasket]].<ref>https://basketball.afrobasket.com/player/Hope-Akello/440641?Women=1</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.pulsesports.ug/basketball/story/hope-akello-we-have-to-limit-our-turnovers-2023021610031870691 |title=Archive copy |access-date=2024-04-03 |archive-date=2024-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240318224332/https://www.pulsesports.ug/basketball/story/hope-akello-we-have-to-limit-our-turnovers-2023021610031870691 |url-status=dead }}</ref>
Ku mu tendera gwa Kilaabu azannyira mu Lady Dolphins.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/why-akello-deserves-to-lead-nbl-best-five--4418178</ref> Yawangula engule y'omuzannyi w'enselo asinga omuwendo ey'omwaka gwa 2019.<ref>https://ugandaradionetwork.net/story/okello-akello-scoop-2019-most-valuable-basketball-player-awards?districtId=559</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
50533c89eggwn7ph8wwysw78lbuyy1m
Alintuma Nsambu
0
10578
63119
63118
2026-07-16T12:03:38Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63119
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu mwaka gwa 2013, yesimbawo ku bwa MP wa Konsityuwensi ya Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo eyo nawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party.
Waliwo ekigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwaawo eyali omukulu wa Police, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyuusa eby'ali ebivudde mu kulonda. Ng'akyaali Minisita, Nsambu ateberezebwa okuba nti yagaana okukiriza enguzi okuva eri Kayihura okuwa engule ya ID production project eri abakozi b'ekitongole kye mu Bufaransa.
Ng'okulonda kwa kagwa, Pulezidenti Museveni yatuma Alintuma Nsambu nga Ambasada wa Uganda eri Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasiindika Nsambu e Algiers nga Ambassador wa Uganda eri Maghreb region (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwaako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
e71wclrbp1pwy8y7mxr44618kjr22hw
63120
63119
2026-07-16T12:04:32Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63120
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yesimbawo ku bwa MP wa Konsityuwensi ya Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo eyo nawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party.
Waliwo ekigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwaawo eyali omukulu wa Police, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyuusa eby'ali ebivudde mu kulonda. Ng'akyaali Minisita, Nsambu ateberezebwa okuba nti yagaana okukiriza enguzi okuva eri Kayihura okuwa engule ya ID production project eri abakozi b'ekitongole kye mu Bufaransa.
Ng'okulonda kwa kagwa, Pulezidenti Museveni yatuma Alintuma Nsambu nga Ambasada wa Uganda eri Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasiindika Nsambu e Algiers nga Ambassador wa Uganda eri Maghreb region (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwaako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
3a41dd74kdebuwgw796ws1uj9wa97zh
63124
63120
2026-07-16T12:11:10Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63124
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ekigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwaawo eyali omukulu wa Police, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyuusa eby'ali ebivudde mu kulonda. Ng'akyaali Minisita, Nsambu ateberezebwa okuba nti yagaana okukiriza enguzi okuva eri Kayihura okuwa engule ya ID production project eri abakozi b'ekitongole kye mu Bufaransa.
Ng'okulonda kwa kagwa, Pulezidenti Museveni yatuma Alintuma Nsambu nga Ambasada wa Uganda eri Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasiindika Nsambu e Algiers nga Ambassador wa Uganda eri Maghreb region (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwaako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
1r71jo33k3pwltmj8cwabr3ywecqrql
63127
63124
2026-07-16T12:17:55Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63127
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyaali Minisita, Nsambu ateberezebwa okuba nti yagaana okukiriza enguzi okuva eri Kayihura okuwa engule ya ID production project eri abakozi b'ekitongole kye mu Bufaransa.
Ng'okulonda kwa kagwa, Pulezidenti Museveni yatuma Alintuma Nsambu nga Ambasada wa Uganda eri Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasiindika Nsambu e Algiers nga Ambassador wa Uganda eri Maghreb region (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwaako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
blejqqa0hra58wtjupl6c3ugkj656az
63129
63127
2026-07-16T12:28:53Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63129
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Ng'okulonda kwa kagwa, Pulezidenti Museveni yatuma Alintuma Nsambu nga Ambasada wa Uganda eri Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasiindika Nsambu e Algiers nga Ambassador wa Uganda eri Maghreb region (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwaako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
72obl9korbf5e6wmw17iemx6oskm22h
63133
63129
2026-07-16T12:35:22Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63133
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasiindika Nsambu e Algiers nga Ambassador wa Uganda eri Maghreb region (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwaako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
bq6793hh1ht8wiozhg5qayobljz7f12
63135
63133
2026-07-16T12:39:06Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63135
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers nga Ambassador wa Uganda eri Maghreb region (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwaako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
cqqwv9g7mgn50ycekw56rppfanf48y0
63137
63135
2026-07-16T12:43:22Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63137
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwaako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
mt4pqi1972ydz26o0asz3wfji4ktym5
63138
63137
2026-07-16T12:51:45Z
Ssebuufu
9882
/* By'akoze */
63138
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates era n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Washington State.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
16pybwg5mkzlfhjtgmdptmzb9f271r0
63141
63138
2026-07-16T13:00:37Z
Ssebuufu
9882
/* By'akoze */
63141
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'omu Bellevue area schools mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
eu6xo840eo87etzj4e69gywkdx9di2q
63142
63141
2026-07-16T13:03:35Z
Ssebuufu
9882
/* By'akoze */
63142
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okuteekawo national data bank eya ba nansi ba Uganda era eno ye yali entandikwa ya National Identification Project eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera ne nanga muntu(National ID).
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
duabje4x0j3i6an07odzm5o7ulvyemw
63148
63142
2026-07-16T13:15:25Z
Ssebuufu
9882
/* By'akoze */
63148
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita wa ICT, Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okuyisa ensimbi ku masimu eyatuumibwa Mobile Money mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika ssente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
rx09odhhu9gdy0zjxfoeccwe3k6350q
63155
63148
2026-07-16T13:21:10Z
Ssebuufu
9882
/* By'akoze */
63155
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
b65ji7bxo93etmvwe1p837fetpmrimn
63157
63155
2026-07-16T13:22:13Z
Ssebuufu
9882
/* Ebimukwatako eby'omunda */
63157
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako ng'omuntu ==
Nsambu yawasa [[:en:Susan_Nakawuki|Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
mcn0p9z41oel0lyviohk6gzdokabpm2
63159
63157
2026-07-16T13:24:06Z
Ssebuufu
9882
/* By'akoze */
63159
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako ng'omuntu ==
Nsambu yawasa [[Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
om1sceln74tg7wkkw5i0lmuajq1kmhp
63160
63159
2026-07-16T13:26:45Z
Ssebuufu
9882
/* Ebijuliziddwa */
63160
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako ng'omuntu ==
Nsambu yawasa [[Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref><ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref><ref>https://www.sqoop.co.ug/201408/four-one-one/mp-nakawuki-introduces-former-ict-minister-alintuma-nsambu.html</ref><ref name=":32">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
2v7ui9ub0jtn37scoebokord0vjiy42
63166
63160
2026-07-16T13:49:16Z
Ssebuufu
9882
Ngasseeko ekijuliziddwa
63166
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako ng'omuntu ==
Nsambu yawasa [[Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref>
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
hx4ql2zu6e6t2c6n71j8t3ebz3b2spl
63170
63166
2026-07-16T13:51:26Z
Ssebuufu
9882
/* Ebimukwatako ng'omuntu */
63170
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako ng'omuntu ==
Nsambu yawasa [[Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref><ref>"MP Nakawuki introduces former ICT minister Alintuma Nsambu – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos"</ref>
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
oadxx7fizvpgm43dx2llt6nqq90i13p
63172
63170
2026-07-16T13:52:16Z
Ssebuufu
9882
/* Ebimukwatako ng'omuntu */
63172
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu e Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako ng'omuntu ==
Nsambu yawasa [[Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref><ref>"MP Nakawuki introduces former ICT minister Alintuma Nsambu – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos"</ref><ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
9ia7vsvok0jf42mutc2hzt88kck644g
63174
63172
2026-07-16T13:53:16Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye */
63174
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu mu Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Algeria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako ng'omuntu ==
Nsambu yawasa [[Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref><ref>"MP Nakawuki introduces former ICT minister Alintuma Nsambu – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos"</ref><ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
e6vt7jszdpm0hmesb8zkkbc2m9pmiw7
63177
63174
2026-07-16T13:54:37Z
Ssebuufu
9882
63177
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alintuma Nsambu''' ng'era amanyiddwa nga Alintuma Nsambu '''John Chrysostom''' Mukungu omubaka akiikirira eggwanga mu mawanga g'ebweru ,Munnabyabufuzi, era yali mubaka wa Paalamenti [[Munnayuganda]]. Yaweerezako ng'eyali Minisita omubeezi ow'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya okuva mu 2006 okutuusa 2011.<ref>Alintuma Nsambu Appointed State Minister for ICT In 2006<sup>[''permanent dead link'']</sup></ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yakyusibwa okuva mu Kabineeti okuda mu buweereza bw'okukiikirira eggwanga mu mawanga amalala era nga yadda mu bigere bya [[:en:Nyombi_Thembo|Nyombi Thembo]] mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>Museveni Names New Cabinet, May 2011</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Nsambu yasomera ku United States International University mu San Diego ne ku Technical University of Braunschweig mu Germany.<ref name=":12">{{Cite web |date=2014-07-27 |title=PHOTOS: Nsambu Marries MP Nakawuki |url=https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/ |access-date=2024-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1996 okutuusa 2000, Nsambu yaweereza ng'omukulu akwanaganya pulogulaamu ya [[Exchange Students’ Program]] eya European Union ku yunivasite ya Technical University of Braunschweig mu Germany.
Nsambu yaweereza nga [[:en:Parliament_of_Uganda|mmemba wa Paalamenti]] omulonde akiikirira Essaza ly'e Bukoto ey'Obuvanjuba mu [[:en:Masaka_District|Disitulikitti ye Masaka]] okuva 2001 okutuusa 2011. Mu kalulu k'eggwanga aka bonna aka 2011, yawangulwa [[Florence Namayanja]], ow'e [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|Ekibiina kya Democratic Party]].<ref>"Alintuma Nsambu Loses His Bukoto East Parliamentary Seat". Archived from the original on 2012-03-25. Retrieved 2011-06-05.</ref><ref>Florence Namayanja of DP Is MP for Bukoto East Constituency, 2011 – 2016</ref>
Nsambu yaweereza ng'omubaka wa Uganda omulonde mu Eritrea naye yafundikira aweerezza ng'Omubaka wa Uganda e Canada.
Mu 2013, yeesimbawo ku ky'omubaka wa Paalamenti owa Bukoto ey'Obukiikaddyo mu Disitulikitti y'e Lwengo gye yawangulwa Omugenzi Matia Nsubuga Birekerawo eyali omuwandiisi wa Democratic Party n'obululu butono nnyo .
Waliwo ebigambibwa nti okuwangulwa kwa Nsambu kwonna kwaleetebwa eyali akulira Police ebiseer'ebyo, Gen.[[Kale Kayihura]] agambibwa okuba nga yakyusakyusa ebyava mu kulonda. Ng'akyali Minisita, kikkirizibwa okuba nti Nsambu yagaana okuggya enguzi ku Kayihura, okuwa kkamupuni ya mikwano gye mu Bufaransa pulojekiti y'okukola endagamumtu .
Mangu nnyo ng'okulonda kwakagwa, Pulezidenti Museveni yalonda Alintuma Nsambu okuba omubaka wa Uganda Uganda e Canada, Cuba ne the Bahamas.
Mu mwaka gwa 2016, Pulezidenti Museveni yasindika Nsambu mu Algiers ng'Omubaka wa Uganda mu ttundutundu lya [[Maghreb]] (Tunisia, Morocco, Mauritania, Al,geria).
== By'akoze ==
Alintuma Nsambu asinga kujjukirwa mu mirimu gye egy'okuyamba okuzimba ebifo ebikuumirwamu Kompyuta mu masomero ga Uganda ng'ayambibwako muwala wa Bill Gates - Jennifer Gates wamu n'amasomero g'ekitundu ky'e Bellevue mu Ssaza ly'e Washington.
Nga Minisita, Alintuma Nsambu yawa Pulezidenti Museveni amagezi okutandikawo ekifo ky'eggwanga eky'ebikwata ku bantu (National Data Bank) ekya bannansi ba Uganda era eno yeeyali entandikwa ya pulojekiti y'Eggwanga ey'Endagamuntu eyambye buli Munnayuganda omukulu okubeera n'Endagamuntu
Nga Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ( ICT) , Alintuma Nsambu yatandikawo enkola y'okutambuliza ensimbi ku masimu eyatuumibwa [[Mobile Money]] mu bitongole by'empuliziganya kati omukutu ogukyasinze okukozesebwa mu kusindika sente mu Uganda.
== Ebimukwatako ng'omuntu ==
Nsambu yawasa [[Susan Nakawuki]] mu 2014.<ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). 2220-2228 River Building: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref><ref>"MP Nakawuki introduces former ICT minister Alintuma Nsambu – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos"</ref><ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, June 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Nsambu Full Ministerial Cabinet List, February 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Full Ministerial Cabinet List, May 2011]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Ababaka ba palamenti abakyala]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Abava mu Masaka Disitulikiti]]
[[Category:Ba minisita ba Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
08qya2tterq56rz9805d46yej6nd1iy
Tamale Mirundi
0
10810
63267
63109
2026-07-16T19:17:27Z
Musuuza
11013
ntaddeko obutindo
63267
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Joseph Tamale Mirundi''' ( yazaalibwa nga 30 Ogwomukaaga 1964 - n'afa nga 13 Agwomunaana, 2024) yali munnamawulire, omuwandiisi era [[omwekenneenya w'ebyobufuzi]] owa Uganda eyalabikira ku ttivvi eziwerako nga NBS ne STV n'emikutu emirala egy'ebyempuliziganya gamba nga leediyo n'emikutu gya 'Social Media ng'asunsula ensonga z'ebyebyobufuzi n'ebikwata ku bantu. Okugeza nga ku Pulogulaamu ya Sharp Talk with Tamale Mirunda ku STV.<ref>https://www.watchdoguganda.com/news/20200714/96328/hours-after-quitting-nbs-kazibwe-bashir-teams-up-with-tamale-mirundi-for-new-political-show-on-stv.html</ref> Mu 2022, Tamale yatandikawo olupapula lw'amawulire ku yintaneeti mwe yafulumizanga amawulire agaayitibwanga Kab News. Yakolako ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]] ku pulogulaamu eyitibwa One on One.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://nbs.ug/category/one-on-one-with-tamale/ |access-date=2024-08-18 |archive-date=2023-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231226193716/https://nbs.ug/category/one-on-one-with-tamale/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://nilepost.co.ug/tag/tamale-mirundi/</ref> Ate mu 2021, yeegatta ku STV Uganda ng'aweereza ku pulogulaamu ya The Sharp Talk n'Embuga eyalagibwanga emirundi ebiri mu wiiki.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=ek6hfOuZ1zE</ref> Yali mukungu eyali avunaanyizibwa ku by’empuliziganya n’amawulire ebya Pulezidenti, era omuwi w'amagezi we ku mikutu gy'amawulire.<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/Story-behind-Tamale-Mirundi-s-sacking/688334-2810636-ujslag/index.html</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/news/1303732/contract-expired-tamale-mirundi</ref><ref>https://flashugnews.com/joseph-tamale-mirundi-biography-early-life-family-politics-and-education/</ref><ref>https://www.independent.co.ug/tamale-mirundi-demoted/</ref> Joseph Tamale Mirundi ajjukirwa nga munnamawulire omuvumu eyavumirira abali mu buyinza b'alaba nga tebakola bulungi ne kireetawo abantu bangi okwogera ku ndowooza ze n'obukuubagano obw'enjawulo.
Tamale yaliko omuwandiisi w'olupapula lwa Munno nga tannafuuka munnamawulire omutendeke. <ref>https://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/TAMALE-MIRUNDI--RIPPING-OPEN-THE-MOTOR-MOUTHED-POLITICIAN/691232-1659046-hitnpu/index.html</ref> Mu 2017, yayimirizibwa ku pulogulaamu ya One On One olw’okukozesa olulimi oluvuma. <ref>https://www.newvision.co.ug/news/1453172/nbs-trouble-tamale-mirundi</ref> [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti]] [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] (Pulezidenti wa [[Yuganda|Uganda]] ) yamuwa ekirabo ky'emmotoka empya ng'amusiima olw’emirimu gye ey'amawulire. <ref>https://www.pmldaily.com/news/2020/02/museveni-gifts-tamale-mirundi-brand-new-car-over-his-stance-on-mafia-dealings.html</ref> <ref>https://nilepost.co.ug/2020/02/25/president-museveni-gifts-tamale-mirundi-with-monster-300m-ride/</ref> Mirundi yalagula n'okugwa kwa [[Eric Sakwa]] eyali RDC w'e Jinja. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://kampalasun.co.ug/2020/05/08/how-tamale-mirundi-besigye-bobi-wine-predicted-sakwas-downfall/ |access-date=2024-08-18 |archive-date=2020-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200606034233/https://kampalasun.co.ug/2020/05/08/how-tamale-mirundi-besigye-bobi-wine-predicted-sakwas-downfall/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thtube.pro/video-6616283052656282447561 |access-date=2024-08-18 |archive-date=2020-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200606035301/https://www.thtube.pro/video-6616283052656282447561 |url-status=dead }}</ref> Ono era yalagula nti ekibiina kya [[People Power, Our Power]] ekya [[Bobi Wine]] kyali kya kufuna ebifo ebiwera mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>https://www.pmldaily.com/news/2020/01/tamale-mirundi-predicts-people-power-will-dominate-parliament-in-2021.html</ref> Mu 2015, mukyala we omukulu, Juliet Nassimbwa yayagala okwawukana naye olw’obutakkaanya mu byobufuzi. <ref>https://bigeye.ug/breaking-tamale-mirundi-separating-with-one-of-his-wives/</ref> Yalumiriza nti yali yaweebwa obutwa mu 2019. <ref>https://nilepost.co.ug/2019/12/24/i-was-poisoned-and-i-know-who-did-it-says-tamale-mirundi/</ref> Ono era yatwalibwako mu kkooti nga munnamateeka Mabirizi amuvunaana okutyoboola erinnya lye. <ref>https://observer.ug/news/headlines/60229-mabirizi-drags-tamale-mirundi-to-court-for-defamation</ref> Mu 2015, abalamuzi baawa Pulezidenti Museveni amagezi okugoba Mirundi olw’okukumanga omuliro mu bantu bamenye amateeka. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://redpepper.co.ug/2020/06/tamale-mirundi-leaves-nbs-tv/ |access-date=2024-08-18 |archive-date=2020-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618211505/https://redpepper.co.ug/2020/06/tamale-mirundi-leaves-nbs-tv/ |url-status=dead }}</ref> We bwatuukira nga 16 Ogwomukaaga, 2020, Tamale yali awereddwa okulabikako ku pulogulaamu ya One on One ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]] . Enkeera yalangirira nti pulogulaamu eno yali ejja kubeera ku mukutu gwa [[Mukutu gwa Facebook|Facebook]] ne [[YouTube]] okutuusa lwe wanaabaawo okulangirira okulala.<ref>{{Cite web |url=https://eyalama.com/tamale-mirundi-finally-announces-his-next-move-after-exit-from-nbs-tv-and-top-radio/ |title=Archive copy |access-date=2024-08-18 |archive-date=2020-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618235234/https://eyalama.com/tamale-mirundi-finally-announces-his-next-move-after-exit-from-nbs-tv-and-top-radio/ |url-status=dead }}</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Tamale Mirundi yazaalibwa Namatovu Molly ne Yowana Mirundi okuva ku kyalo Matale-Kalagala mu [[Kyotera Disitulikiti]] edda eyali ekitundu ku [[Rakai (disitulikit)|Disitulikiti y’e Rakai]] ng’omwana waabwe ow’omwenda. <ref>https://www.newvision.co.ug/category/people/tamale-mirundi-a-man-of-humble-origins-NV_193979</ref> Kigambibwa nti yasengukira mu Kampala mu 1979 okusoma siniya era omulimu gw’ebyamawulire yagutandikira mu lupapula lwa Munno mu kiseera kye yamala mu mwaka ogwokusatu mu siniya. <ref name=":0">[https://nilepost.co.ug/news/211805/tamale-mirundi-was-life-itself-and-only-death-could-catch-up-with-him Tamale Mirundi was life itself and only death could catch up with him]</ref> Yalina diguli ya Bachelors mu by'empuliziganya okuva mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|yunivasite y'e Makerere]]. Yatandikawo empapula z'amawulire bbiri ez'obwannannyini okwali, The Voice ne Lipoota oluvannyuma lw'okutikkirwa ku yunivasite. <ref name=":0" />
== Okufa kwe ==
Tamale yafa obulwadde bw’amawuggwe mu [[ddwaaliro ly'e Kisubi]] mu Gwomunaana 13, 2024, gye yali amaze omwezi mulamba ng’ali mu ddwaaliro. Yalina emyaka 60.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/political-commentator-tamale-mirundi-dies--4724622</ref> <ref>https://www.pulse.ug/news/local/tamale-mirundi-is-dead/pzqxyng</ref> <ref>https://www.independent.co.ug/%f0%9f%94%b4-breaking-news-tamale-mirundi-is-dead-family-confirms/</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannamawulire mu Uganda]]
1vk7hnr62tckrhnunfi17eql8rq323f
63275
63267
2026-07-16T19:36:51Z
Musuuza
11013
ntaddemu ebijuliziddwa
63275
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Joseph Tamale Mirundi''' ( yazaalibwa nga 30 Ogwomukaaga 1964 - n'afa nga 13 Agwomunaana, 2024) yali munnamawulire, omuwandiisi era [[omwekenneenya w'ebyobufuzi]] owa Uganda eyalabikira ku ttivvi eziwerako nga NBS ne STV n'emikutu emirala egy'ebyempuliziganya gamba nga leediyo n'emikutu gya 'Social Media ng'asunsula ensonga z'ebyebyobufuzi n'ebikwata ku bantu. Okugeza nga ku Pulogulaamu ya Sharp Talk with Tamale Mirunda ku STV.<ref>{{Cite web|date=2020-07-14|title=Hours after quitting NBS, Kazibwe Bashir teams up with Tamale Mirundi for new political show on STV|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20200714/96328/hours-after-quitting-nbs-kazibwe-bashir-teams-up-with-tamale-mirundi-for-new-political-show-on-stv.html|access-date=2020-07-19|website=Watchdog Uganda|language=en-GB}}</ref> Mu 2022, Tamale yatandikawo olupapula lw'amawulire ku yintaneeti mwe yafulumizanga amawulire agaayitibwanga Kab News. Yakolako ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]] ku pulogulaamu eyitibwa One on One.<ref>{{Cite web|title=One-on-One with Tamale – NBS Television|url=https://nbs.ug/category/one-on-one-with-tamale/|access-date=2020-06-06|language=en-US|archive-date=26 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231226193716/https://nbs.ug/category/one-on-one-with-tamale/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Tamale Mirundi Archives|url=https://nilepost.co.ug/tag/tamale-mirundi/|access-date=2020-06-06|website=Nile Post|language=en-US}}</ref> Ate mu 2021, yeegatta ku STV Uganda ng'aweereza ku pulogulaamu ya The Sharp Talk n'Embuga eyalagibwanga emirundi ebiri mu wiiki.<ref>{{Citation |title=The Sharp Talk With Tamale Mirundi, Reveals More Shocking Information|date=November 2023|url=https://www.youtube.com/watch?v=ek6hfOuZ1zE|access-date=2024-01-26|language=en}}</ref> Yali mukungu eyali avunaanyizibwa ku by’empuliziganya n’amawulire ebya Pulezidenti,<ref>{{Cite web|last=Okuda|first=Ivan|date=2015-07-27|title=Story behind Tamale Mirundi's sacking|url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Story-behind-Tamale-Mirundi-s-sacking/688334-2810636-ujslag/index.html|access-date=2020-06-04|website=Daily Monitor|language=en}}</ref><ref>{{cite web |last1=Lumu|first1=David|last2=Anyango|first2=Aida|title=My contract has expired, says Tamale Mirundi|url=https://www.newvision.co.ug/news/1303732/contract-expired-tamale-mirundi|website=www.newvision.co.ug|publisher=[[New Vision Group]]|access-date=16 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604193037/https://www.newvision.co.ug/news/1303732/contract-expired-tamale-mirundi|archive-date=4 June 2020|language=en|date=24 Jul 2014|url-status=live}}</ref> era omuwi w'amagezi we ku mikutu gy'amawulire.<ref>{{Cite web|last=Uganda|first=Flash|date=2020-01-08|title=Biography of Joseph Tamale Mirundi: Everything you need to Know|url=https://flashugnews.com/joseph-tamale-mirundi-biography-early-life-family-politics-and-education/|access-date=2020-06-04|website=Flash Uganda Media|language=English}}</ref><ref>{{Cite web|date=2015-07-25|title=Tamale Mirundi 'Demoted'|url=https://www.independent.co.ug/tamale-mirundi-demoted/|access-date=2020-06-06|work=The Independent|location=Uganda|language=en-US}}</ref> Joseph Tamale Mirundi ajjukirwa nga munnamawulire omuvumu eyavumirira abali mu buyinza b'alaba nga tebakola bulungi ne kireetawo abantu bangi okwogera ku ndowooza ze n'obukuubagano obw'enjawulo.
Tamale yaliko omuwandiisi w'olupapula lwa Munno nga tannafuuka munnamawulire omutendeke.<ref>{{Cite web|last=Ortega|first=Ian|date=2013-01-06|title=Tamale Mirundi: Ripping open the motor-mouthed politician|url=https://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/TAMALE-MIRUNDI--RIPPING-OPEN-THE-MOTOR-MOUTHED-POLITICIAN/691232-1659046-hitnpu/index.html|access-date=2020-06-06|website=Daily Monitor|language=en}}</ref> Mu 2017, yayimirizibwa ku pulogulaamu ya One On One olw’okukozesa olulimi oluvuma.<ref>{{Cite web|url=https://www.newvision.co.ug/news/1453172/nbs-trouble-tamale-mirundi|access-date=2020-06-06|website=www.newvision.co.ug|title=NBS in trouble over Tamale Mirundi show}}</ref> [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti]] [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] (Pulezidenti wa [[Yuganda|Uganda]] ) yamuwa ekirabo ky'emmotoka empya ng'amusiima olw’emirimu gye ey'amawulire.<ref>{{Cite web|date=2020-02-26|title=Rewarded! Museveni hands Tamale Mirundi brand new car as controversial presidential assistant puts one over 'mafia'|url=https://www.pmldaily.com/news/2020/02/museveni-gifts-tamale-mirundi-brand-new-car-over-his-stance-on-mafia-dealings.html|access-date=2020-06-06|website=PML Daily|language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web|date=2020-02-25|title=Museveni gifts Tamale Mirundi with monster 300m ride|url=https://nilepost.co.ug/2020/02/25/president-museveni-gifts-tamale-mirundi-with-monster-300m-ride/|access-date=2020-06-06|website=Nile Post|language=en-US}}</ref> Mirundi yalagula n'okugwa kwa [[Eric Sakwa]].<ref>{{Cite web|last=klasun_admin|title=How Tamale Mirundi, Besigye, Bobi Wine predicted Sakwa's downfall {{!}} Kampala Sun|url=https://kampalasun.co.ug/2020/05/08/how-tamale-mirundi-besigye-bobi-wine-predicted-sakwas-downfall/|access-date=2020-06-06|language=en-US|archive-date=6 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606034233/https://kampalasun.co.ug/2020/05/08/how-tamale-mirundi-besigye-bobi-wine-predicted-sakwas-downfall/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=TAMALE MIRUNDI ku kukwatibwa kwa RDC w'e Jinja Eric Sakwa|url=http://www.thtube.pro/video-6616283052656282447561|access-date=2020-06-06|website=www.thtube.pro|language=en}}</ref> Ono era yalagula nti ekibiina kya [[People Power, Our Power]] ekya [[Bobi Wine]] kyali kya kufuna ebifo ebiwera mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021.<ref>{{Cite web|date=2020-01-14|title=Tamale Mirundi predicts 'People Power' will dominate Parliament in 2021|url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/tamale-mirundi-predicts-people-power-will-dominate-parliament-in-2021.html|access-date=2020-06-06|website=PML Daily|language=en-US}}</ref> Mu 2015, mukyala we omukulu, Juliet Nassimbwa yayagala okwawukana naye olw’obutakkaanya mu byobufuzi.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=2015-11-19 |title=Tamale Mirundi Separating With One of His Wives |url=https://bigeye.ug/breaking-tamale-mirundi-separating-with-one-of-his-wives/ |access-date=2020-06-06 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> Yalumiriza nti yali yaweebwa obutwa mu 2019.<ref>{{Cite web |date=2019-12-24 |title=I was poisoned and I know who did it, says Tamale Mirundi |url=https://nilepost.co.ug/2019/12/24/i-was-poisoned-and-i-know-who-did-it-says-tamale-mirundi/ |access-date=2020-06-06 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Ono era yatwalibwako mu kkooti nga munnamateeka Mabirizi amuvunaana okutyoboola erinnya lye.<ref>{{Cite web |last=URN |date=26 March 2019 |title=Mabirizi drags Tamale Mirundi to court for defamation |url=https://observer.ug/news/headlines/60229-mabirizi-drags-tamale-mirundi-to-court-for-defamation |access-date=2020-06-06 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Mu 2015, abalamuzi baawa Pulezidenti Museveni amagezi okugoba Mirundi olw’okukumanga omuliro mu bantu bamenye amateeka.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Derrick |date=27 April 2015 |title=Judges want Museveni to fire Tamale Mirundi |url=https://observer.ug/news-headlines/37533-judges-want-museveni-to-fire-tamale-mirundi |access-date=2020-06-06 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> We bwatuukira nga 16 Ogwomukaaga, 2020, Tamale yali awereddwa okulabikako ku pulogulaamu ya One on One ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref>{{Cite web |last=REDPEPPER |first=Our Reporter {{!}} |date=2020-06-15 |title=END OF ROAD: Tamale Mirundi leaves NBS Tv |url=http://redpepper.co.ug/2020/06/tamale-mirundi-leaves-nbs-tv/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618211505/https://redpepper.co.ug/2020/06/tamale-mirundi-leaves-nbs-tv/ |archive-date=18 June 2020 |access-date=2020-06-19 |website=Red Pepper |language=en-US}}</ref> Enkeera yalangirira nti pulogulaamu eno yali ejja kubeera ku mukutu gwa [[Mukutu gwa Facebook|Facebook]] ne [[YouTube]] okutuusa lwe wanaabaawo okulangirira okulala.<ref>{{Cite web |date=2020-06-17 |title=Tamale Mirundi Finally Announces His Next Move After Exit from NBS TV and Top Radio |url=https://eyalama.com/tamale-mirundi-finally-announces-his-next-move-after-exit-from-nbs-tv-and-top-radio/ |access-date=2020-06-19 |website=Uganda News, Politics, Entertainment,Business and Special Reports |language=en-US}}{{Dead link|date=July 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Tamale Mirundi yazaalibwa Namatovu Molly ne Yowana Mirundi okuva ku kyalo Matale-Kalagala mu [[Kyotera Disitulikiti]] edda eyali ekitundu ku [[Rakai (disitulikit)|Disitulikiti y’e Rakai]] ng’omwana waabwe ow’omwenda.<ref>{{Cite web |title=Tamale Mirundi: A man of humble origins |url=https://www.newvision.co.ug/category/people/tamale-mirundi-a-man-of-humble-origins-NV_193979 |access-date=2024-08-15 |website=New Vision |language=en}}</ref> Kigambibwa nti yasengukira mu Kampala mu 1979 okusoma siniya era omulimu gw’ebyamawulire yagutandikira mu lupapula lwa Munno mu kiseera kye yamala mu mwaka ogwokusatu mu siniya.<ref name=":02">[https://nilepost.co.ug/news/211805/tamale-mirundi-was-life-itself-and-only-death-could-catch-up-with-him Tamale Mirundi was life itself and only death could catch up with him]</ref> Yalina diguli ya Bachelors mu by'empuliziganya okuva mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|yunivasite y'e Makerere]]. Yatandikawo empapula z'amawulire bbiri ez'obwannannyini okwali, The Voice ne Lipoota oluvannyuma lw'okutikkirwa ku yunivasite.<ref name=":02" />
== Okufa kwe ==
Tamale yafa obulwadde bw’amawuggwe mu [[ddwaaliro ly'e Kisubi]] mu Gwomunaana 13, 2024, gye yali amaze omwezi mulamba ng’ali mu ddwaaliro. Yalina emyaka 60.<ref>{{Cite web |date=2024-08-13 |title=Political commentator Tamale Mirundi dies |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/political-commentator-tamale-mirundi-dies--4724622 |access-date=2024-08-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |date=2024-08-13 |title=Tamale Mirundi is dead |url=https://www.pulse.ug/news/local/tamale-mirundi-is-dead/pzqxyng |access-date=2024-08-13 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-14 |title=Tamale Mirundi is dead, family confirms |url=https://www.independent.co.ug/%f0%9f%94%b4-breaking-news-tamale-mirundi-is-dead-family-confirms/ |access-date=2024-08-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannamawulire mu Uganda]]
3c476l2v9p8qgdjhp9j1iootc5j668p
63280
63275
2026-07-16T19:44:36Z
Musuuza
11013
ntaddeko laba ne
63280
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Joseph Tamale Mirundi''' ( yazaalibwa nga 30 Ogwomukaaga 1964 - n'afa nga 13 Agwomunaana, 2024) yali munnamawulire, omuwandiisi era [[omwekenneenya w'ebyobufuzi]] owa Uganda eyalabikira ku ttivvi eziwerako nga NBS ne STV n'emikutu emirala egy'ebyempuliziganya gamba nga leediyo n'emikutu gya 'Social Media ng'asunsula ensonga z'ebyebyobufuzi n'ebikwata ku bantu. Okugeza nga ku Pulogulaamu ya Sharp Talk with Tamale Mirunda ku STV.<ref>{{Cite web|date=2020-07-14|title=Hours after quitting NBS, Kazibwe Bashir teams up with Tamale Mirundi for new political show on STV|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20200714/96328/hours-after-quitting-nbs-kazibwe-bashir-teams-up-with-tamale-mirundi-for-new-political-show-on-stv.html|access-date=2020-07-19|website=Watchdog Uganda|language=en-GB}}</ref> Mu 2022, Tamale yatandikawo olupapula lw'amawulire ku yintaneeti mwe yafulumizanga amawulire agaayitibwanga Kab News. Yakolako ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]] ku pulogulaamu eyitibwa One on One.<ref>{{Cite web|title=One-on-One with Tamale – NBS Television|url=https://nbs.ug/category/one-on-one-with-tamale/|access-date=2020-06-06|language=en-US|archive-date=26 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231226193716/https://nbs.ug/category/one-on-one-with-tamale/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Tamale Mirundi Archives|url=https://nilepost.co.ug/tag/tamale-mirundi/|access-date=2020-06-06|website=Nile Post|language=en-US}}</ref> Ate mu 2021, yeegatta ku STV Uganda ng'aweereza ku pulogulaamu ya The Sharp Talk n'Embuga eyalagibwanga emirundi ebiri mu wiiki.<ref>{{Citation |title=The Sharp Talk With Tamale Mirundi, Reveals More Shocking Information|date=November 2023|url=https://www.youtube.com/watch?v=ek6hfOuZ1zE|access-date=2024-01-26|language=en}}</ref> Yali mukungu eyali avunaanyizibwa ku by’empuliziganya n’amawulire ebya Pulezidenti,<ref>{{Cite web|last=Okuda|first=Ivan|date=2015-07-27|title=Story behind Tamale Mirundi's sacking|url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Story-behind-Tamale-Mirundi-s-sacking/688334-2810636-ujslag/index.html|access-date=2020-06-04|website=Daily Monitor|language=en}}</ref><ref>{{cite web |last1=Lumu|first1=David|last2=Anyango|first2=Aida|title=My contract has expired, says Tamale Mirundi|url=https://www.newvision.co.ug/news/1303732/contract-expired-tamale-mirundi|website=www.newvision.co.ug|publisher=[[New Vision Group]]|access-date=16 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604193037/https://www.newvision.co.ug/news/1303732/contract-expired-tamale-mirundi|archive-date=4 June 2020|language=en|date=24 Jul 2014|url-status=live}}</ref> era omuwi w'amagezi we ku mikutu gy'amawulire.<ref>{{Cite web|last=Uganda|first=Flash|date=2020-01-08|title=Biography of Joseph Tamale Mirundi: Everything you need to Know|url=https://flashugnews.com/joseph-tamale-mirundi-biography-early-life-family-politics-and-education/|access-date=2020-06-04|website=Flash Uganda Media|language=English}}</ref><ref>{{Cite web|date=2015-07-25|title=Tamale Mirundi 'Demoted'|url=https://www.independent.co.ug/tamale-mirundi-demoted/|access-date=2020-06-06|work=The Independent|location=Uganda|language=en-US}}</ref> Joseph Tamale Mirundi ajjukirwa nga munnamawulire omuvumu eyavumirira abali mu buyinza b'alaba nga tebakola bulungi ne kireetawo abantu bangi okwogera ku ndowooza ze n'obukuubagano obw'enjawulo.
Tamale yaliko omuwandiisi w'olupapula lwa Munno nga tannafuuka munnamawulire omutendeke.<ref>{{Cite web|last=Ortega|first=Ian|date=2013-01-06|title=Tamale Mirundi: Ripping open the motor-mouthed politician|url=https://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/TAMALE-MIRUNDI--RIPPING-OPEN-THE-MOTOR-MOUTHED-POLITICIAN/691232-1659046-hitnpu/index.html|access-date=2020-06-06|website=Daily Monitor|language=en}}</ref> Mu 2017, yayimirizibwa ku pulogulaamu ya One On One olw’okukozesa olulimi oluvuma.<ref>{{Cite web|url=https://www.newvision.co.ug/news/1453172/nbs-trouble-tamale-mirundi|access-date=2020-06-06|website=www.newvision.co.ug|title=NBS in trouble over Tamale Mirundi show}}</ref> [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti]] [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] (Pulezidenti wa [[Yuganda|Uganda]] ) yamuwa ekirabo ky'emmotoka empya ng'amusiima olw’emirimu gye ey'amawulire.<ref>{{Cite web|date=2020-02-26|title=Rewarded! Museveni hands Tamale Mirundi brand new car as controversial presidential assistant puts one over 'mafia'|url=https://www.pmldaily.com/news/2020/02/museveni-gifts-tamale-mirundi-brand-new-car-over-his-stance-on-mafia-dealings.html|access-date=2020-06-06|website=PML Daily|language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web|date=2020-02-25|title=Museveni gifts Tamale Mirundi with monster 300m ride|url=https://nilepost.co.ug/2020/02/25/president-museveni-gifts-tamale-mirundi-with-monster-300m-ride/|access-date=2020-06-06|website=Nile Post|language=en-US}}</ref> Mirundi yalagula n'okugwa kwa [[Eric Sakwa]].<ref>{{Cite web|last=klasun_admin|title=How Tamale Mirundi, Besigye, Bobi Wine predicted Sakwa's downfall {{!}} Kampala Sun|url=https://kampalasun.co.ug/2020/05/08/how-tamale-mirundi-besigye-bobi-wine-predicted-sakwas-downfall/|access-date=2020-06-06|language=en-US|archive-date=6 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606034233/https://kampalasun.co.ug/2020/05/08/how-tamale-mirundi-besigye-bobi-wine-predicted-sakwas-downfall/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=TAMALE MIRUNDI ku kukwatibwa kwa RDC w'e Jinja Eric Sakwa|url=http://www.thtube.pro/video-6616283052656282447561|access-date=2020-06-06|website=www.thtube.pro|language=en}}</ref> Ono era yalagula nti ekibiina kya [[People Power, Our Power]] ekya [[Bobi Wine]] kyali kya kufuna ebifo ebiwera mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021.<ref>{{Cite web|date=2020-01-14|title=Tamale Mirundi predicts 'People Power' will dominate Parliament in 2021|url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/tamale-mirundi-predicts-people-power-will-dominate-parliament-in-2021.html|access-date=2020-06-06|website=PML Daily|language=en-US}}</ref> Mu 2015, mukyala we omukulu, Juliet Nassimbwa yayagala okwawukana naye olw’obutakkaanya mu byobufuzi.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=2015-11-19 |title=Tamale Mirundi Separating With One of His Wives |url=https://bigeye.ug/breaking-tamale-mirundi-separating-with-one-of-his-wives/ |access-date=2020-06-06 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> Yalumiriza nti yali yaweebwa obutwa mu 2019.<ref>{{Cite web |date=2019-12-24 |title=I was poisoned and I know who did it, says Tamale Mirundi |url=https://nilepost.co.ug/2019/12/24/i-was-poisoned-and-i-know-who-did-it-says-tamale-mirundi/ |access-date=2020-06-06 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Ono era yatwalibwako mu kkooti nga munnamateeka Mabirizi amuvunaana okutyoboola erinnya lye.<ref>{{Cite web |last=URN |date=26 March 2019 |title=Mabirizi drags Tamale Mirundi to court for defamation |url=https://observer.ug/news/headlines/60229-mabirizi-drags-tamale-mirundi-to-court-for-defamation |access-date=2020-06-06 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Mu 2015, abalamuzi baawa Pulezidenti Museveni amagezi okugoba Mirundi olw’okukumanga omuliro mu bantu bamenye amateeka.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Derrick |date=27 April 2015 |title=Judges want Museveni to fire Tamale Mirundi |url=https://observer.ug/news-headlines/37533-judges-want-museveni-to-fire-tamale-mirundi |access-date=2020-06-06 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> We bwatuukira nga 16 Ogwomukaaga, 2020, Tamale yali awereddwa okulabikako ku pulogulaamu ya One on One ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref>{{Cite web |last=REDPEPPER |first=Our Reporter {{!}} |date=2020-06-15 |title=END OF ROAD: Tamale Mirundi leaves NBS Tv |url=http://redpepper.co.ug/2020/06/tamale-mirundi-leaves-nbs-tv/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618211505/https://redpepper.co.ug/2020/06/tamale-mirundi-leaves-nbs-tv/ |archive-date=18 June 2020 |access-date=2020-06-19 |website=Red Pepper |language=en-US}}</ref> Enkeera yalangirira nti pulogulaamu eno yali ejja kubeera ku mukutu gwa [[Mukutu gwa Facebook|Facebook]] ne [[YouTube]] okutuusa lwe wanaabaawo okulangirira okulala.<ref>{{Cite web |date=2020-06-17 |title=Tamale Mirundi Finally Announces His Next Move After Exit from NBS TV and Top Radio |url=https://eyalama.com/tamale-mirundi-finally-announces-his-next-move-after-exit-from-nbs-tv-and-top-radio/ |access-date=2020-06-19 |website=Uganda News, Politics, Entertainment,Business and Special Reports |language=en-US}}{{Dead link|date=July 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Tamale Mirundi yazaalibwa Namatovu Molly ne Yowana Mirundi okuva ku kyalo Matale-Kalagala mu [[Kyotera Disitulikiti]] edda eyali ekitundu ku [[Rakai (disitulikit)|Disitulikiti y’e Rakai]] ng’omwana waabwe ow’omwenda.<ref>{{Cite web |title=Tamale Mirundi: A man of humble origins |url=https://www.newvision.co.ug/category/people/tamale-mirundi-a-man-of-humble-origins-NV_193979 |access-date=2024-08-15 |website=New Vision |language=en}}</ref> Kigambibwa nti yasengukira mu Kampala mu 1979 okusoma siniya era omulimu gw’ebyamawulire yagutandikira mu lupapula lwa Munno mu kiseera kye yamala mu mwaka ogwokusatu mu siniya.<ref name=":02">[https://nilepost.co.ug/news/211805/tamale-mirundi-was-life-itself-and-only-death-could-catch-up-with-him Tamale Mirundi was life itself and only death could catch up with him]</ref> Yalina diguli ya Bachelors mu by'empuliziganya okuva mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|yunivasite y'e Makerere]]. Yatandikawo empapula z'amawulire bbiri ez'obwannannyini okwali, The Voice ne Lipoota oluvannyuma lw'okutikkirwa ku yunivasite.<ref name=":02" />
== Okufa kwe ==
Tamale yafa obulwadde bw’amawuggwe mu [[Kisubi Hospital]] mu Gwomunaana 13, 2024, gye yali amaze omwezi mulamba ng’ali mu ddwaaliro. Yalina emyaka 60.<ref>{{Cite web |date=2024-08-13 |title=Political commentator Tamale Mirundi dies |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/political-commentator-tamale-mirundi-dies--4724622 |access-date=2024-08-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |date=2024-08-13 |title=Tamale Mirundi is dead |url=https://www.pulse.ug/news/local/tamale-mirundi-is-dead/pzqxyng |access-date=2024-08-13 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-14 |title=Tamale Mirundi is dead, family confirms |url=https://www.independent.co.ug/%f0%9f%94%b4-breaking-news-tamale-mirundi-is-dead-family-confirms/ |access-date=2024-08-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
[[Rakai (disitulikit)|Disitulikiti y’e Rakai]]
[[Eric Sakwa]]
[[NBS Television (Uganda)|NBS Television]]
[[Kisubi Hospital]]
[[political analyst]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannamawulire mu Uganda]]
n31id8b37o3ci708294j7rfqhv01kb6
63284
63280
2026-07-16T19:50:19Z
Musuuza
11013
Nyongeddeko amatuluba
63284
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Joseph Tamale Mirundi''' ( yazaalibwa nga 30 Ogwomukaaga 1964 - n'afa nga 13 Agwomunaana, 2024) yali munnamawulire, omuwandiisi era [[omwekenneenya w'ebyobufuzi]] owa Uganda eyalabikira ku ttivvi eziwerako nga NBS ne STV n'emikutu emirala egy'ebyempuliziganya gamba nga leediyo n'emikutu gya 'Social Media ng'asunsula ensonga z'ebyebyobufuzi n'ebikwata ku bantu. Okugeza nga ku Pulogulaamu ya Sharp Talk with Tamale Mirunda ku STV.<ref>{{Cite web|date=2020-07-14|title=Hours after quitting NBS, Kazibwe Bashir teams up with Tamale Mirundi for new political show on STV|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20200714/96328/hours-after-quitting-nbs-kazibwe-bashir-teams-up-with-tamale-mirundi-for-new-political-show-on-stv.html|access-date=2020-07-19|website=Watchdog Uganda|language=en-GB}}</ref> Mu 2022, Tamale yatandikawo olupapula lw'amawulire ku yintaneeti mwe yafulumizanga amawulire agaayitibwanga Kab News. Yakolako ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]] ku pulogulaamu eyitibwa One on One.<ref>{{Cite web|title=One-on-One with Tamale – NBS Television|url=https://nbs.ug/category/one-on-one-with-tamale/|access-date=2020-06-06|language=en-US|archive-date=26 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231226193716/https://nbs.ug/category/one-on-one-with-tamale/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Tamale Mirundi Archives|url=https://nilepost.co.ug/tag/tamale-mirundi/|access-date=2020-06-06|website=Nile Post|language=en-US}}</ref> Ate mu 2021, yeegatta ku STV Uganda ng'aweereza ku pulogulaamu ya The Sharp Talk n'Embuga eyalagibwanga emirundi ebiri mu wiiki.<ref>{{Citation |title=The Sharp Talk With Tamale Mirundi, Reveals More Shocking Information|date=November 2023|url=https://www.youtube.com/watch?v=ek6hfOuZ1zE|access-date=2024-01-26|language=en}}</ref> Yali mukungu eyali avunaanyizibwa ku by’empuliziganya n’amawulire ebya Pulezidenti,<ref>{{Cite web|last=Okuda|first=Ivan|date=2015-07-27|title=Story behind Tamale Mirundi's sacking|url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Story-behind-Tamale-Mirundi-s-sacking/688334-2810636-ujslag/index.html|access-date=2020-06-04|website=Daily Monitor|language=en}}</ref><ref>{{cite web |last1=Lumu|first1=David|last2=Anyango|first2=Aida|title=My contract has expired, says Tamale Mirundi|url=https://www.newvision.co.ug/news/1303732/contract-expired-tamale-mirundi|website=www.newvision.co.ug|publisher=[[New Vision Group]]|access-date=16 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604193037/https://www.newvision.co.ug/news/1303732/contract-expired-tamale-mirundi|archive-date=4 June 2020|language=en|date=24 Jul 2014|url-status=live}}</ref> era omuwi w'amagezi we ku mikutu gy'amawulire.<ref>{{Cite web|last=Uganda|first=Flash|date=2020-01-08|title=Biography of Joseph Tamale Mirundi: Everything you need to Know|url=https://flashugnews.com/joseph-tamale-mirundi-biography-early-life-family-politics-and-education/|access-date=2020-06-04|website=Flash Uganda Media|language=English}}</ref><ref>{{Cite web|date=2015-07-25|title=Tamale Mirundi 'Demoted'|url=https://www.independent.co.ug/tamale-mirundi-demoted/|access-date=2020-06-06|work=The Independent|location=Uganda|language=en-US}}</ref> Joseph Tamale Mirundi ajjukirwa nga munnamawulire omuvumu eyavumirira abali mu buyinza b'alaba nga tebakola bulungi ne kireetawo abantu bangi okwogera ku ndowooza ze n'obukuubagano obw'enjawulo.
Tamale yaliko omuwandiisi w'olupapula lwa Munno nga tannafuuka munnamawulire omutendeke.<ref>{{Cite web|last=Ortega|first=Ian|date=2013-01-06|title=Tamale Mirundi: Ripping open the motor-mouthed politician|url=https://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/TAMALE-MIRUNDI--RIPPING-OPEN-THE-MOTOR-MOUTHED-POLITICIAN/691232-1659046-hitnpu/index.html|access-date=2020-06-06|website=Daily Monitor|language=en}}</ref> Mu 2017, yayimirizibwa ku pulogulaamu ya One On One olw’okukozesa olulimi oluvuma.<ref>{{Cite web|url=https://www.newvision.co.ug/news/1453172/nbs-trouble-tamale-mirundi|access-date=2020-06-06|website=www.newvision.co.ug|title=NBS in trouble over Tamale Mirundi show}}</ref> [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti]] [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] (Pulezidenti wa [[Yuganda|Uganda]] ) yamuwa ekirabo ky'emmotoka empya ng'amusiima olw’emirimu gye ey'amawulire.<ref>{{Cite web|date=2020-02-26|title=Rewarded! Museveni hands Tamale Mirundi brand new car as controversial presidential assistant puts one over 'mafia'|url=https://www.pmldaily.com/news/2020/02/museveni-gifts-tamale-mirundi-brand-new-car-over-his-stance-on-mafia-dealings.html|access-date=2020-06-06|website=PML Daily|language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web|date=2020-02-25|title=Museveni gifts Tamale Mirundi with monster 300m ride|url=https://nilepost.co.ug/2020/02/25/president-museveni-gifts-tamale-mirundi-with-monster-300m-ride/|access-date=2020-06-06|website=Nile Post|language=en-US}}</ref> Mirundi yalagula n'okugwa kwa [[Eric Sakwa]].<ref>{{Cite web|last=klasun_admin|title=How Tamale Mirundi, Besigye, Bobi Wine predicted Sakwa's downfall {{!}} Kampala Sun|url=https://kampalasun.co.ug/2020/05/08/how-tamale-mirundi-besigye-bobi-wine-predicted-sakwas-downfall/|access-date=2020-06-06|language=en-US|archive-date=6 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606034233/https://kampalasun.co.ug/2020/05/08/how-tamale-mirundi-besigye-bobi-wine-predicted-sakwas-downfall/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=TAMALE MIRUNDI ku kukwatibwa kwa RDC w'e Jinja Eric Sakwa|url=http://www.thtube.pro/video-6616283052656282447561|access-date=2020-06-06|website=www.thtube.pro|language=en}}</ref> Ono era yalagula nti ekibiina kya [[People Power, Our Power]] ekya [[Bobi Wine]] kyali kya kufuna ebifo ebiwera mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021.<ref>{{Cite web|date=2020-01-14|title=Tamale Mirundi predicts 'People Power' will dominate Parliament in 2021|url=https://www.pmldaily.com/news/2020/01/tamale-mirundi-predicts-people-power-will-dominate-parliament-in-2021.html|access-date=2020-06-06|website=PML Daily|language=en-US}}</ref> Mu 2015, mukyala we omukulu, Juliet Nassimbwa yayagala okwawukana naye olw’obutakkaanya mu byobufuzi.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=2015-11-19 |title=Tamale Mirundi Separating With One of His Wives |url=https://bigeye.ug/breaking-tamale-mirundi-separating-with-one-of-his-wives/ |access-date=2020-06-06 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> Yalumiriza nti yali yaweebwa obutwa mu 2019.<ref>{{Cite web |date=2019-12-24 |title=I was poisoned and I know who did it, says Tamale Mirundi |url=https://nilepost.co.ug/2019/12/24/i-was-poisoned-and-i-know-who-did-it-says-tamale-mirundi/ |access-date=2020-06-06 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Ono era yatwalibwako mu kkooti nga munnamateeka Mabirizi amuvunaana okutyoboola erinnya lye.<ref>{{Cite web |last=URN |date=26 March 2019 |title=Mabirizi drags Tamale Mirundi to court for defamation |url=https://observer.ug/news/headlines/60229-mabirizi-drags-tamale-mirundi-to-court-for-defamation |access-date=2020-06-06 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Mu 2015, abalamuzi baawa Pulezidenti Museveni amagezi okugoba Mirundi olw’okukumanga omuliro mu bantu bamenye amateeka.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Derrick |date=27 April 2015 |title=Judges want Museveni to fire Tamale Mirundi |url=https://observer.ug/news-headlines/37533-judges-want-museveni-to-fire-tamale-mirundi |access-date=2020-06-06 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> We bwatuukira nga 16 Ogwomukaaga, 2020, Tamale yali awereddwa okulabikako ku pulogulaamu ya One on One ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref>{{Cite web |last=REDPEPPER |first=Our Reporter {{!}} |date=2020-06-15 |title=END OF ROAD: Tamale Mirundi leaves NBS Tv |url=http://redpepper.co.ug/2020/06/tamale-mirundi-leaves-nbs-tv/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618211505/https://redpepper.co.ug/2020/06/tamale-mirundi-leaves-nbs-tv/ |archive-date=18 June 2020 |access-date=2020-06-19 |website=Red Pepper |language=en-US}}</ref> Enkeera yalangirira nti pulogulaamu eno yali ejja kubeera ku mukutu gwa [[Mukutu gwa Facebook|Facebook]] ne [[YouTube]] okutuusa lwe wanaabaawo okulangirira okulala.<ref>{{Cite web |date=2020-06-17 |title=Tamale Mirundi Finally Announces His Next Move After Exit from NBS TV and Top Radio |url=https://eyalama.com/tamale-mirundi-finally-announces-his-next-move-after-exit-from-nbs-tv-and-top-radio/ |access-date=2020-06-19 |website=Uganda News, Politics, Entertainment,Business and Special Reports |language=en-US}}{{Dead link|date=July 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Tamale Mirundi yazaalibwa Namatovu Molly ne Yowana Mirundi okuva ku kyalo Matale-Kalagala mu [[Kyotera Disitulikiti]] edda eyali ekitundu ku [[Rakai (disitulikit)|Disitulikiti y’e Rakai]] ng’omwana waabwe ow’omwenda.<ref>{{Cite web |title=Tamale Mirundi: A man of humble origins |url=https://www.newvision.co.ug/category/people/tamale-mirundi-a-man-of-humble-origins-NV_193979 |access-date=2024-08-15 |website=New Vision |language=en}}</ref> Kigambibwa nti yasengukira mu Kampala mu 1979 okusoma siniya era omulimu gw’ebyamawulire yagutandikira mu lupapula lwa Munno mu kiseera kye yamala mu mwaka ogwokusatu mu siniya.<ref name=":02">[https://nilepost.co.ug/news/211805/tamale-mirundi-was-life-itself-and-only-death-could-catch-up-with-him Tamale Mirundi was life itself and only death could catch up with him]</ref> Yalina diguli ya Bachelors mu by'empuliziganya okuva mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|yunivasite y'e Makerere]]. Yatandikawo empapula z'amawulire bbiri ez'obwannannyini okwali, The Voice ne Lipoota oluvannyuma lw'okutikkirwa ku yunivasite.<ref name=":02" />
== Okufa kwe ==
Tamale yafa obulwadde bw’amawuggwe mu [[Kisubi Hospital]] mu Gwomunaana 13, 2024, gye yali amaze omwezi mulamba ng’ali mu ddwaaliro. Yalina emyaka 60.<ref>{{Cite web |date=2024-08-13 |title=Political commentator Tamale Mirundi dies |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/political-commentator-tamale-mirundi-dies--4724622 |access-date=2024-08-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last= |first= |date=2024-08-13 |title=Tamale Mirundi is dead |url=https://www.pulse.ug/news/local/tamale-mirundi-is-dead/pzqxyng |access-date=2024-08-13 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-14 |title=Tamale Mirundi is dead, family confirms |url=https://www.independent.co.ug/%f0%9f%94%b4-breaking-news-tamale-mirundi-is-dead-family-confirms/ |access-date=2024-08-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
[[Rakai (disitulikit)|Disitulikiti y’e Rakai]]
[[Eric Sakwa]]
[[NBS Television (Uganda)|NBS Television]]
[[Kisubi Hospital]]
[[political analyst]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannamawulire mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1964]]
[[Category:Abafa mu 2024]]
[[Category:Abawandiisi mu Uganda]]
[[Category:Abafudde ekirwadde ky'amawuggwe]]
[[Category:Abantu abava mu Rakai Disitulikiti]]
[[Category:Abantu abava mu Kyotera Disitulikiti]]
6cdb0m5zfa8xas8yqgvxxgtjw8itou0
Stephen Kaziimba
0
10861
63186
47142
2026-07-16T14:44:34Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ku mutindo
63186
wikitext
text/x-wiki
{{short description|Ugandan bishop}}
{{Databox}}
'''Samuel Stephen Kaziimba Mugalu''' (Stephen Kaziimba;<ref>"[https://web.archive.org/web/20210228030114/http://mityanadiocese.org/index.php/the-bishop The Bishop – MD]". Archived from [http://www.mityanadiocese.org/index.php/the-bishop the original] on 28 February 2021. Retrieved 3 November 2019.</ref> <ref>[https://www.anglicannews.org/news/2019/08/bishop-of-mityana-stephen-kaziimba-elected-to-serve-as-next-archbishop-of-uganda.aspx "Bishop of Mityana, Stephen Kaziimba, elected to serve as next Archbishop of Uganda"].</ref>oluusi eriwandikibwa nga Kazimba; yazaalibwa 15 Ogwomunaana 1962) Munnayuganda omulabirizi w'ekkanisa ya [[Yuganda|Uganda]]. Nga 28 Ogomunana 2019, yalondebwa okuweereza nga Ssaabalabirizi wa Uganda ow’omwenda era Omulabirizi wa Kampala, okutandika nga 1 Ogwokussatu 2020. Mu kifo kye nga Ssaabalabirizi wa Uganda, y’akulira Ekkanisa ya Uganda. Nga tannafuna kifo kye kino ekipya, yaweerezaako ng’Omulabirizi mu Bulabirizi bw’e Mityana, okuva mu 2009 okutuuka mu 2020.<ref name="1R">Nixon Segawa (28 August 2019). [https://www.softpower.ug/bishop-kazimba-mugalu-to-replace-ntagali-as-archbishop-of-church-of-uganda/ "Bishop Kazimba Mugalu To Replace Ntagali As Archbishop of Church of Uganda".] Kampala: SoftPower Uganda. Retrieved 28 August 2019.</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Mugalu yazaalibwa nga 15 Ogwomunana 1962, nga azaalibwa Jessica Nanyonjo ne Besweri Kaddu, ku kyalo Gulama-Najja, mu ssaza ly’e Kyaggwe, mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]].
Yasomera ku ''Gakuweebwa Munno Nursery School'' emanyidwa kati nga ''Lusaka Primary School'', e Katwe, kumulirwano ne [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yabatizibwa Canon Y. Baddokwaya, nga 22 Ogwokkuna 1973, mu ''kkanisa ya St. Luke e Kibuye.'' Yasibwako emikkono Omulabirizi [[Misaeri Kawuma]], nga 22 Ogwomwenda 1979, e Namataba, mu ssaza lye'Kyaggwe, mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] nga bweyitibwa leero.
Yafuna diguli eyookubiri mu by’eddiini mu 2003 ne diguli ya Doctor of Minisitule mu 2007, <ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html "Dr. Kazimba Elected Church of Uganda Archbishop]". ''Daily Monitor''. Kampala. 28 August 2019. Retrieved 28 August 2019.</ref> byombi okuva mu Western Theological Seminary e Holland, Michigan.
== Obuweereza obutuuziddwa ==
Kaziimba yatuuzibwa mu gwekkumineebiri mu 1990 nga atuuzibwa Omulabirizi Livingstone Mpalanyi Nkoyoyo. Yaweereza nga Omumyuka wa Vicar mu Nakibizzi Parish mu Disitulikiti y’e Buikwe okuva mu 1990 okutuuka mu 1994. Oluvannyuma yaweereza nga omubuulizi w’ekigo mu kigo ky’e Katente okuva mu 1997 okutuuka mu 2000. Okuva mu 2000, yaliko Vicar wa Lutikko e Mukono. Ng’ali eyo, Omulabirizi Michael Ssenyimba yamufuula akola nga Provost wa Lutikko e Mukono. Yakakasibwa ku bwa Provost wa Lutikko ya St. Philip ne Andrew's Cathedral Mukono, mu 2004.
== Obuweereza bw’Obulabirizi ==
Kaziimba yatukuzibwa ng’omulabirizi era n’atuuzibwa ku bulabirizi obw’okuna mu bulabirizi bw’e Mityana, nga 26 Ogwekkumi 2008 ng’adda mu bigere by’Omulabirizi Dr. ''Dunstan Kopriano Bukenya.''
Yalondebwa okubeera Ssaabalabirizi wa Uganda addako mu kalulu ak’ekyama, ng’abalabirizi b’Ekkanisa ya Uganda abasukka mu bitundu bibiri ku bisatu nga 28 Ogwomunana 2019. Yatuuzibwa ku bwa Ssaabalabirizi nga 1 Ogwokussatu 2020 mu [[Lutikko ya Namirembe|Lutikko ya St. Paul]] e Namirembe.
Yadda mu bigere by’Omulabirizi Stanley Ntagali, eyawummula, ng’amaze okuweza emyaka 65 egy’okuwummula. <ref name="6R">[https://repository.westernsem.edu/xmlui/handle/1866/1831 "The Commons]". Western Theological Seminary. June 2007. Retrieved 23 January 2020.</ref>
Mu mwaka gwa 2023, Kaziimba yalaga obuwagizi eri etteeka lya Uganda erirwanyisa omukwano ogw'ekikukujju, erireeta ekibonerezo ky’okufa ku misango egisingisibwa abetaba mu mukwano guno. Kaziimba yawakanya okunenya ennyikira ye Ssaabalabirizi w'e Canterbury, Justin Welby n'alaga nti amateeka agafuula ebikolwa by'omukwano gwebikukujju omusango gaali gasoose kuleetebwa mu Uganda abangereza mu biseera by'amatwale. Wabula ategeezezza nti tawagira kukozesa kibonerezo kya kufa. <ref>https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law</ref> <ref>https://www.katholisch.de/artikel/45286-massive-kritik-an-anti-queer-gesetz-in-uganda-lob-von-erzbischof</ref> Mu Gwomusanvu, 2023, Kaziimba yasisinkana era n’awa obuwagizi ku bifo bya Pulezidenti wa Iran, Ebrahim Raisi, era bombi ne baddamu okuwagira okufuula omukwano gwe'bikukujju omusango. <ref>https://www.independent.co.ug/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement/</ref> <ref>https://www.thekampalareport.com/latest/2023071428992/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement.html</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Nga 20 Ogwokussatu 2020, Ssaabalabirizi Stephen Kaziimba yatuuzibwa ku bwa <nowiki>''Chancellor''</nowiki> owokunna owa Uganda Christian University, yunivasite y’obwannannyini ey’Abakristaayo eyeegattira mu kkanisa ya Uganda. <ref name="7R">https://www.monitor.co.ug/News/National/Archbishop-Kaziimba-installed-new-UCU-Chancellor/688334-5499752-7sxac2z/index.html</ref>
== Ebimukwatako ==
Mufumbo eri Margaret Naggayi Bulya era bonna bazadde ba baana abalenzi bana. <ref name="2R">https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html</ref>
== Laba ne ==
* Uganda Christian University
* Church House, Uganda
== Ebijuliziddwa ==
j1qwr5q0yxcz4fuvue57hdcrc7wy6ig
63187
63186
2026-07-16T14:48:20Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ku mutindo
63187
wikitext
text/x-wiki
{{short description|Ugandan bishop}}
{{Databox}}
'''Samuel Stephen Kaziimba Mugalu''' (Stephen Kaziimba;<ref>"[https://web.archive.org/web/20210228030114/http://mityanadiocese.org/index.php/the-bishop The Bishop – MD]". Archived from [http://www.mityanadiocese.org/index.php/the-bishop the original] on 28 February 2021. Retrieved 3 November 2019.</ref> <ref>[https://www.anglicannews.org/news/2019/08/bishop-of-mityana-stephen-kaziimba-elected-to-serve-as-next-archbishop-of-uganda.aspx "Bishop of Mityana, Stephen Kaziimba, elected to serve as next Archbishop of Uganda"].</ref>oluusi eriwandikibwa nga Kazimba; yazaalibwa 15 Ogwomunaana 1962) Munnayuganda omulabirizi w'ekkanisa ya [[Yuganda|Uganda]]. Nga 28 Ogomunana 2019, yalondebwa okuweereza nga Ssaabalabirizi wa Uganda ow’omwenda era Omulabirizi wa Kampala, okutandika nga 1 Ogwokussatu 2020. Mu kifo kye nga Ssaabalabirizi wa Uganda, y’akulira [[Ekkanisa ya Uganda mu Buganda|Ekkanisa ya Uganda]]. Nga tannafuna kifo kye kino ekipya, yaweerezaako ng’Omulabirizi mu Bulabirizi bw’e Mityana, okuva mu 2009 okutuuka mu 2020.<ref name="1R">Nixon Segawa (28 August 2019). [https://www.softpower.ug/bishop-kazimba-mugalu-to-replace-ntagali-as-archbishop-of-church-of-uganda/ "Bishop Kazimba Mugalu To Replace Ntagali As Archbishop of Church of Uganda".] Kampala: SoftPower Uganda. Retrieved 28 August 2019.</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Mugalu yazaalibwa nga 15 Ogwomunana 1962, nga azaalibwa Jessica Nanyonjo ne Besweri Kaddu, ku kyalo Gulama-Najja, mu ssaza ly’e Kyaggwe, mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]].
Yasomera ku ''Gakuweebwa Munno Nursery School'' emanyidwa kati nga ''Lusaka Primary School'', e Katwe, kumulirwano ne [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yabatizibwa Canon Y. Baddokwaya, nga 22 Ogwokkuna 1973, mu ''kkanisa ya St. Luke e Kibuye.'' Yasibwako emikkono Omulabirizi [[Misaeri Kawuma]], nga 22 Ogwomwenda 1979, e Namataba, mu ssaza lye'Kyaggwe, mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] nga bweyitibwa leero.
Yafuna diguli eyookubiri mu by’eddiini mu 2003 ne diguli ya Doctor of Minisitule mu 2007, <ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html "Dr. Kazimba Elected Church of Uganda Archbishop]". ''Daily Monitor''. Kampala. 28 August 2019. Retrieved 28 August 2019.</ref> byombi okuva mu Western Theological Seminary e Holland, Michigan.
== Obuweereza obutuuziddwa ==
Kaziimba yatuuzibwa mu gwekkumineebiri mu 1990 nga atuuzibwa Omulabirizi Livingstone Mpalanyi Nkoyoyo. Yaweereza nga Omumyuka wa Vicar mu Nakibizzi Parish mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]] okuva mu 1990 okutuuka mu 1994. Oluvannyuma yaweereza nga omubuulizi w’ekigo mu kigo ky’e Katente okuva mu 1997 okutuuka mu 2000. Okuva mu 2000, yaliko Vicar wa Lutikko e Mukono. Ng’ali eyo, Omulabirizi Michael Ssenyimba yamufuula akola nga Provost wa Lutikko e Mukono. Yakakasibwa ku bwa Provost wa Lutikko ya St. Philip ne Andrew's Cathedral Mukono, mu 2004.
== Obuweereza bw’Obulabirizi ==
Kaziimba yatukuzibwa ng’omulabirizi era n’atuuzibwa ku bulabirizi obw’okuna mu bulabirizi bw’e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]], nga 26 Ogwekkumi 2008 ng’adda mu bigere by’Omulabirizi Dr. ''Dunstan Kopriano Bukenya.''
Yalondebwa okubeera Ssaabalabirizi wa [[Uganda]] addako mu kalulu ak’ekyama, ng’abalabirizi b’Ekkanisa ya Uganda abasukka mu bitundu bibiri ku bisatu nga 28 Ogwomunana 2019. Yatuuzibwa ku bwa Ssaabalabirizi nga 1 Ogwokussatu 2020 mu [[Lutikko ya Namirembe|Lutikko ya St. Paul]] e Namirembe.
Yadda mu bigere by’Omulabirizi Stanley Ntagali, eyawummula, ng’amaze okuweza emyaka 65 egy’okuwummula. <ref name="6R">[https://repository.westernsem.edu/xmlui/handle/1866/1831 "The Commons]". Western Theological Seminary. June 2007. Retrieved 23 January 2020.</ref>
Mu mwaka gwa 2023, Kaziimba yalaga obuwagizi eri etteeka lya [[Uganda]] erirwanyisa omukwano ogw'ekikukujju, erireeta ekibonerezo ky’okufa ku misango egisingisibwa abetaba mu mukwano guno. Kaziimba yawakanya okunenya ennyikira ye Ssaabalabirizi w'e Canterbury, Justin Welby n'alaga nti amateeka agafuula ebikolwa by'omukwano gwebikukujju omusango gaali gasoose kuleetebwa mu [[Uganda]] abangereza mu biseera by'amatwale. Wabula ategeezezza nti tawagira kukozesa kibonerezo kya kufa. <ref>https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law</ref> <ref>https://www.katholisch.de/artikel/45286-massive-kritik-an-anti-queer-gesetz-in-uganda-lob-von-erzbischof</ref> Mu Gwomusanvu, 2023, Kaziimba yasisinkana era n’awa obuwagizi ku bifo bya Pulezidenti wa Iran, Ebrahim Raisi, era bombi ne baddamu okuwagira okufuula omukwano gwe'bikukujju omusango. <ref>https://www.independent.co.ug/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement/</ref> <ref>https://www.thekampalareport.com/latest/2023071428992/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement.html</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Nga 20 Ogwokussatu 2020, Ssaabalabirizi Stephen Kaziimba yatuuzibwa ku bwa <nowiki>''Chancellor''</nowiki> owokunna owa Uganda Christian University, yunivasite y’obwannannyini ey’Abakristaayo eyeegattira mu Kkanisa ya Uganda. <ref name="7R">https://www.monitor.co.ug/News/National/Archbishop-Kaziimba-installed-new-UCU-Chancellor/688334-5499752-7sxac2z/index.html</ref>
== Ebimukwatako ==
Mufumbo eri Margaret Naggayi Bulya era bonna bazadde ba baana abalenzi bana. <ref name="2R">https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html</ref>
== Laba ne ==
* [[Uganda Christian University]]
* Church House, Uganda
== Ebijuliziddwa ==
jkb00rflri46jrsknl97lz89yk3rbhu
63188
63187
2026-07-16T14:50:40Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ebijuliziddwa
63188
wikitext
text/x-wiki
{{short description|Ugandan bishop}}
{{Databox}}
'''Samuel Stephen Kaziimba Mugalu''' (Stephen Kaziimba;<ref>"[https://web.archive.org/web/20210228030114/http://mityanadiocese.org/index.php/the-bishop The Bishop – MD]". Archived from [http://www.mityanadiocese.org/index.php/the-bishop the original] on 28 February 2021. Retrieved 3 November 2019.</ref> <ref>[https://www.anglicannews.org/news/2019/08/bishop-of-mityana-stephen-kaziimba-elected-to-serve-as-next-archbishop-of-uganda.aspx "Bishop of Mityana, Stephen Kaziimba, elected to serve as next Archbishop of Uganda"].</ref>oluusi eriwandikibwa nga Kazimba; yazaalibwa 15 Ogwomunaana 1962) Munnayuganda omulabirizi w'ekkanisa ya [[Yuganda|Uganda]]. Nga 28 Ogomunana 2019, yalondebwa okuweereza nga Ssaabalabirizi wa Uganda ow’omwenda era Omulabirizi wa Kampala, okutandika nga 1 Ogwokussatu 2020. Mu kifo kye nga Ssaabalabirizi wa Uganda, y’akulira [[Ekkanisa ya Uganda mu Buganda|Ekkanisa ya Uganda]]. Nga tannafuna kifo kye kino ekipya, yaweerezaako ng’Omulabirizi mu Bulabirizi bw’e Mityana, okuva mu 2009 okutuuka mu 2020.<ref name="1R">Nixon Segawa (28 August 2019). [https://www.softpower.ug/bishop-kazimba-mugalu-to-replace-ntagali-as-archbishop-of-church-of-uganda/ "Bishop Kazimba Mugalu To Replace Ntagali As Archbishop of Church of Uganda".] Kampala: SoftPower Uganda. Retrieved 28 August 2019.</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Mugalu yazaalibwa nga 15 Ogwomunana 1962, nga azaalibwa Jessica Nanyonjo ne Besweri Kaddu, ku kyalo Gulama-Najja, mu ssaza ly’e Kyaggwe, mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]].
Yasomera ku ''Gakuweebwa Munno Nursery School'' emanyidwa kati nga ''Lusaka Primary School'', e Katwe, kumulirwano ne [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yabatizibwa Canon Y. Baddokwaya, nga 22 Ogwokkuna 1973, mu ''kkanisa ya St. Luke e Kibuye.'' Yasibwako emikkono Omulabirizi [[Misaeri Kawuma]], nga 22 Ogwomwenda 1979, e Namataba, mu ssaza lye'Kyaggwe, mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] nga bweyitibwa leero.
Yafuna diguli eyookubiri mu by’eddiini mu 2003 ne diguli ya Doctor of Minisitule mu 2007, <ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html "Dr. Kazimba Elected Church of Uganda Archbishop]". ''Daily Monitor''. Kampala. 28 August 2019. Retrieved 28 August 2019.</ref> byombi okuva mu Western Theological Seminary e Holland, Michigan.
== Obuweereza obutuuziddwa ==
Kaziimba yatuuzibwa mu gwekkumineebiri mu 1990 nga atuuzibwa Omulabirizi Livingstone Mpalanyi Nkoyoyo. Yaweereza nga Omumyuka wa Vicar mu Nakibizzi Parish mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]] okuva mu 1990 okutuuka mu 1994. Oluvannyuma yaweereza nga omubuulizi w’ekigo mu kigo ky’e Katente okuva mu 1997 okutuuka mu 2000. Okuva mu 2000, yaliko Vicar wa Lutikko e Mukono. Ng’ali eyo, Omulabirizi Michael Ssenyimba yamufuula akola nga Provost wa Lutikko e Mukono. Yakakasibwa ku bwa Provost wa Lutikko ya St. Philip ne Andrew's Cathedral Mukono, mu 2004.
== Obuweereza bw’Obulabirizi ==
Kaziimba yatukuzibwa ng’omulabirizi era n’atuuzibwa ku bulabirizi obw’okuna mu bulabirizi bw’e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]], nga 26 Ogwekkumi 2008 ng’adda mu bigere by’Omulabirizi Dr. ''Dunstan Kopriano Bukenya.''
Yalondebwa okubeera Ssaabalabirizi wa [[Uganda]] addako mu kalulu ak’ekyama, ng’abalabirizi b’Ekkanisa ya Uganda abasukka mu bitundu bibiri ku bisatu nga 28 Ogwomunana 2019. Yatuuzibwa ku bwa Ssaabalabirizi nga 1 Ogwokussatu 2020 mu [[Lutikko ya Namirembe|Lutikko ya St. Paul]] e Namirembe.
Yadda mu bigere by’Omulabirizi Stanley Ntagali, eyawummula, ng’amaze okuweza emyaka 65 egy’okuwummula. <ref name="6R">[https://repository.westernsem.edu/xmlui/handle/1866/1831 "The Commons]". Western Theological Seminary. June 2007. Retrieved 23 January 2020.</ref>
Mu mwaka gwa 2023, Kaziimba yalaga obuwagizi eri etteeka lya [[Uganda]] erirwanyisa omukwano ogw'ekikukujju, erireeta ekibonerezo ky’okufa ku misango egisingisibwa abetaba mu mukwano guno. Kaziimba yawakanya okunenya ennyikira ye Ssaabalabirizi w'e Canterbury, Justin Welby n'alaga nti amateeka agafuula ebikolwa by'omukwano gwebikukujju omusango gaali gasoose kuleetebwa mu [[Uganda]] abangereza mu biseera by'amatwale. Wabula ategeezezza nti tawagira kukozesa kibonerezo kya kufa. <ref>https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law</ref> <ref>https://www.katholisch.de/artikel/45286-massive-kritik-an-anti-queer-gesetz-in-uganda-lob-von-erzbischof</ref> Mu Gwomusanvu, 2023, Kaziimba yasisinkana era n’awa obuwagizi ku bifo bya Pulezidenti wa Iran, Ebrahim Raisi, era bombi ne baddamu okuwagira okufuula omukwano gwe'bikukujju omusango. <ref>https://www.independent.co.ug/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement/</ref> <ref>https://www.thekampalareport.com/latest/2023071428992/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement.html</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Nga 20 Ogwokussatu 2020, Ssaabalabirizi Stephen Kaziimba yatuuzibwa ku bwa <nowiki>''Chancellor''</nowiki> owokunna owa Uganda Christian University, yunivasite y’obwannannyini ey’Abakristaayo eyeegattira mu Kkanisa ya Uganda. <ref name="7R">https://www.monitor.co.ug/News/National/Archbishop-Kaziimba-installed-new-UCU-Chancellor/688334-5499752-7sxac2z/index.html</ref>
== Ebimukwatako ==
Mufumbo eri Margaret Naggayi Bulya era bonna bazadde ba baana abalenzi bana. <ref name="2R">https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html</ref>
== Laba ne ==
* [[Uganda Christian University]]
* Church House, Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipidiya ==
* [http://www.churchofuganda.org/ Official website of Church of Uganda]
m4zb6ex1jqp7wefs3whglo28f5qwuce
63189
63188
2026-07-16T14:55:06Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ebijuliziddwa
63189
wikitext
text/x-wiki
{{short description|Ugandan bishop}}
{{Databox}}
'''Samuel Stephen Kaziimba Mugalu''' (Stephen Kaziimba;<ref>{{Cite web|url=http://www.mityanadiocese.org/index.php/the-bishop|title=The Bishop – MD|access-date=3 November 2019|archive-date=28 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228030114/http://mityanadiocese.org/index.php/the-bishop|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Bishop of Mityana, Stephen Kaziimba, elected to serve as next Archbishop of Uganda |url=https://www.anglicannews.org/news/2019/08/bishop-of-mityana-stephen-kaziimba-elected-to-serve-as-next-archbishop-of-uganda.aspx}}</ref> oluusi eriwandikibwa nga Kazimba; yazaalibwa 15 Ogwomunaana 1962) Munnayuganda omulabirizi w'ekkanisa ya [[Yuganda|Uganda]]. Nga 28 Ogomunana 2019, yalondebwa okuweereza nga Ssaabalabirizi wa Uganda ow’omwenda era Omulabirizi wa Kampala, okutandika nga 1 Ogwokussatu 2020. Mu kifo kye nga Ssaabalabirizi wa Uganda, y’akulira [[Ekkanisa ya Uganda mu Buganda|Ekkanisa ya Uganda]]. Nga tannafuna kifo kye kino ekipya, yaweerezaako ng’Omulabirizi mu Bulabirizi bw’e Mityana, okuva mu 2009 okutuuka mu 2020.<ref name="1R">{{cite web |author=Nixon Segawa |date=28 August 2019 |title=Bishop Kazimba Mugalu To Replace Ntagali As Archbishop of Church of Uganda |url=https://www.softpower.ug/bishop-kazimba-mugalu-to-replace-ntagali-as-archbishop-of-church-of-uganda/ |access-date=28 August 2019 |publisher=SoftPower Uganda |place=Kampala}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Mugalu yazaalibwa nga 15 Ogwomunana 1962, nga azaalibwa Jessica Nanyonjo ne Besweri Kaddu, ku kyalo Gulama-Najja, mu ssaza ly’e Kyaggwe, mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]].<ref name="2R2">{{cite web |date=28 August 2019 |title=Dr. Kazimba Elected Church of Uganda Archbishop |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html |access-date=28 August 2019 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref>
Yasomera ku ''Gakuweebwa Munno Nursery School'' emanyidwa kati nga ''Lusaka Primary School'', e Katwe, kumulirwano ne [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yabatizibwa Canon Y. Baddokwaya, nga 22 Ogwokkuna 1973, mu ''kkanisa ya St. Luke e Kibuye.'' Yasibwako emikkono Omulabirizi [[Misaeri Kawuma]], nga 22 Ogwomwenda 1979, e Namataba, mu ssaza lye'Kyaggwe, mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] nga bweyitibwa leero.<ref name="2R2" />
Yafuna diguli eyookubiri mu by’eddiini mu 2003 ne diguli ya Doctor of Minisitule mu 2007,<ref>{{cite web |date=June 2007 |title=The Commons |url=https://repository.westernsem.edu/xmlui/handle/1866/1831 |access-date=23 January 2020 |publisher=Western Theological Seminary}}</ref> byombi okuva mu Western Theological Seminary e Holland, Michigan.
== Obuweereza obutuuziddwa ==
Kaziimba yatuuzibwa mu gwekkumineebiri mu 1990 nga atuuzibwa Omulabirizi Livingstone Mpalanyi Nkoyoyo. Yaweereza nga Omumyuka wa Vicar mu Nakibizzi Parish mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]] okuva mu 1990 okutuuka mu 1994. Oluvannyuma yaweereza nga omubuulizi w’ekigo mu kigo ky’e Katente okuva mu 1997 okutuuka mu 2000. Okuva mu 2000, yaliko Vicar wa Lutikko e Mukono. Ng’ali eyo, Omulabirizi Michael Ssenyimba yamufuula akola nga Provost wa Lutikko e Mukono. Yakakasibwa ku bwa Provost wa Lutikko ya St. Philip ne Andrew's Cathedral Mukono, mu 2004.<ref name="2R2" />
== Obuweereza bw’Obulabirizi ==
Kaziimba yatukuzibwa ng’omulabirizi era n’atuuzibwa ku bulabirizi obw’okuna mu bulabirizi bw’e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]], nga 26 Ogwekkumi 2008 ng’adda mu bigere by’Omulabirizi Dr. ''Dunstan Kopriano Bukenya.''<ref name="2R2" />
Yalondebwa okubeera Ssaabalabirizi wa [[Uganda]] addako mu kalulu ak’ekyama, ng’abalabirizi b’Ekkanisa ya Uganda abasukka mu bitundu bibiri ku bisatu nga 28 Ogwomunana 2019. Yatuuzibwa ku bwa Ssaabalabirizi nga 1 Ogwokussatu 2020 mu [[Lutikko ya Namirembe|Lutikko ya St. Paul]] e Namirembe.<ref name="2R2" />
Yadda mu bigere by’Omulabirizi Stanley Ntagali, eyawummula, ng’amaze okuweza emyaka 65 egy’okuwummula.<ref name="6R">{{cite web |author=Joseph Kizza |date=28 August 2019 |title=Archbishop-Elect Kaziimba: A Look At Ntagali's Successor |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1506334/kazimba-elected-9th-archbishop-church-uganda |access-date=17 October 2019 |place=Kampala |newspaper=[[New Vision]]}}</ref>
Mu mwaka gwa 2023, Kaziimba yalaga obuwagizi eri etteeka lya [[Uganda]] erirwanyisa omukwano ogw'ekikukujju, erireeta ekibonerezo ky’okufa ku misango egisingisibwa abetaba mu mukwano guno. Kaziimba yawakanya okunenya ennyikira ye Ssaabalabirizi w'e Canterbury, Justin Welby n'alaga nti amateeka agafuula ebikolwa by'omukwano gwebikukujju omusango gaali gasoose kuleetebwa mu [[Uganda]] abangereza mu biseera by'amatwale. Wabula ategeezezza nti tawagira kukozesa kibonerezo kya kufa.<ref>{{cite news|last1=Davies|first1=Madeleine|title=Archbishop of Uganda takes Welby to task over criticism of anti-homosexuality law|url=https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law|access-date=17 July 2023|work=Church Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20230612125255/https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law|archive-date=12 June 2023|url-status=live}}</ref><ref>[https://www.katholisch.de/artikel/45286-massive-kritik-an-anti-queer-gesetz-in-uganda-lob-von-erzbischof katholisch.de: Massive Kritik an Anti-Queer-Gesetz in Uganda – Lob von Erzbischof], 30 May 2023</ref> Mu Gwomusanvu, 2023, Kaziimba yasisinkana era n’awa obuwagizi ku bifo bya Pulezidenti wa Iran, Ebrahim Raisi, era bombi ne baddamu okuwagira okufuula omukwano gwe'bikukujju omusango.<ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=IRCU courts Iran to activate pending agreement |url=https://www.independent.co.ug/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement/ |access-date=2023-10-08 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=IRCU Courts Iran to activate pending agreement – The Kampala Report |url=https://www.thekampalareport.com/latest/2023071428992/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement.html |access-date=2023-10-08 |language=en-US}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Nga 20 Ogwokussatu 2020, Ssaabalabirizi Stephen Kaziimba yatuuzibwa ku bwa <nowiki>''Chancellor''</nowiki> owokunna owa Uganda Christian University, yunivasite y’obwannannyini ey’Abakristaayo eyeegattira mu Kkanisa ya Uganda.<ref name="7R">{{cite web |author=Jessica Sabano |date=21 March 2020 |title=Archbishop Kaziimba installed as new UCU Chancellor |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Archbishop-Kaziimba-installed-new-UCU-Chancellor/688334-5499752-7sxac2z/index.html |access-date=21 March 2020 |place=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ebimukwatako ==
Mufumbo eri Margaret Naggayi Bulya era bonna bazadde ba baana abalenzi bana.<ref name="2R2" />
== Laba ne ==
* [[Uganda Christian University]]
* Church House, Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipidiya ==
* [http://www.churchofuganda.org/ Official website of Church of Uganda]
bguuu9va0bcob3re08gkx49ytsi5g57
63191
63189
2026-07-16T14:59:09Z
Lillylove256
10862
ntonzeewo ettuluba
63191
wikitext
text/x-wiki
{{short description|Ugandan bishop}}
{{Databox}}
'''Samuel Stephen Kaziimba Mugalu''' (Stephen Kaziimba;<ref>{{Cite web|url=http://www.mityanadiocese.org/index.php/the-bishop|title=The Bishop – MD|access-date=3 November 2019|archive-date=28 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228030114/http://mityanadiocese.org/index.php/the-bishop|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Bishop of Mityana, Stephen Kaziimba, elected to serve as next Archbishop of Uganda |url=https://www.anglicannews.org/news/2019/08/bishop-of-mityana-stephen-kaziimba-elected-to-serve-as-next-archbishop-of-uganda.aspx}}</ref> oluusi eriwandikibwa nga Kazimba; yazaalibwa 15 Ogwomunaana 1962) Munnayuganda omulabirizi w'ekkanisa ya [[Yuganda|Uganda]]. Nga 28 Ogomunana 2019, yalondebwa okuweereza nga Ssaabalabirizi wa Uganda ow’omwenda era Omulabirizi wa Kampala, okutandika nga 1 Ogwokussatu 2020. Mu kifo kye nga Ssaabalabirizi wa Uganda, y’akulira [[Ekkanisa ya Uganda mu Buganda|Ekkanisa ya Uganda]]. Nga tannafuna kifo kye kino ekipya, yaweerezaako ng’Omulabirizi mu Bulabirizi bw’e Mityana, okuva mu 2009 okutuuka mu 2020.<ref name="1R">{{cite web |author=Nixon Segawa |date=28 August 2019 |title=Bishop Kazimba Mugalu To Replace Ntagali As Archbishop of Church of Uganda |url=https://www.softpower.ug/bishop-kazimba-mugalu-to-replace-ntagali-as-archbishop-of-church-of-uganda/ |access-date=28 August 2019 |publisher=SoftPower Uganda |place=Kampala}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Mugalu yazaalibwa nga 15 Ogwomunana 1962, nga azaalibwa Jessica Nanyonjo ne Besweri Kaddu, ku kyalo Gulama-Najja, mu ssaza ly’e Kyaggwe, mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]].<ref name="2R2">{{cite web |date=28 August 2019 |title=Dr. Kazimba Elected Church of Uganda Archbishop |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html |access-date=28 August 2019 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref>
Yasomera ku ''Gakuweebwa Munno Nursery School'' emanyidwa kati nga ''Lusaka Primary School'', e Katwe, kumulirwano ne [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yabatizibwa Canon Y. Baddokwaya, nga 22 Ogwokkuna 1973, mu ''kkanisa ya St. Luke e Kibuye.'' Yasibwako emikkono Omulabirizi [[Misaeri Kawuma]], nga 22 Ogwomwenda 1979, e Namataba, mu ssaza lye'Kyaggwe, mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] nga bweyitibwa leero.<ref name="2R2" />
Yafuna diguli eyookubiri mu by’eddiini mu 2003 ne diguli ya Doctor of Minisitule mu 2007,<ref>{{cite web |date=June 2007 |title=The Commons |url=https://repository.westernsem.edu/xmlui/handle/1866/1831 |access-date=23 January 2020 |publisher=Western Theological Seminary}}</ref> byombi okuva mu Western Theological Seminary e Holland, Michigan.
== Obuweereza obutuuziddwa ==
Kaziimba yatuuzibwa mu gwekkumineebiri mu 1990 nga atuuzibwa Omulabirizi Livingstone Mpalanyi Nkoyoyo. Yaweereza nga Omumyuka wa Vicar mu Nakibizzi Parish mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]] okuva mu 1990 okutuuka mu 1994. Oluvannyuma yaweereza nga omubuulizi w’ekigo mu kigo ky’e Katente okuva mu 1997 okutuuka mu 2000. Okuva mu 2000, yaliko Vicar wa Lutikko e Mukono. Ng’ali eyo, Omulabirizi Michael Ssenyimba yamufuula akola nga Provost wa Lutikko e Mukono. Yakakasibwa ku bwa Provost wa Lutikko ya St. Philip ne Andrew's Cathedral Mukono, mu 2004.<ref name="2R2" />
== Obuweereza bw’Obulabirizi ==
Kaziimba yatukuzibwa ng’omulabirizi era n’atuuzibwa ku bulabirizi obw’okuna mu bulabirizi bw’e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]], nga 26 Ogwekkumi 2008 ng’adda mu bigere by’Omulabirizi Dr. ''Dunstan Kopriano Bukenya.''<ref name="2R2" />
Yalondebwa okubeera Ssaabalabirizi wa [[Uganda]] addako mu kalulu ak’ekyama, ng’abalabirizi b’Ekkanisa ya Uganda abasukka mu bitundu bibiri ku bisatu nga 28 Ogwomunana 2019. Yatuuzibwa ku bwa Ssaabalabirizi nga 1 Ogwokussatu 2020 mu [[Lutikko ya Namirembe|Lutikko ya St. Paul]] e Namirembe.<ref name="2R2" />
Yadda mu bigere by’Omulabirizi Stanley Ntagali, eyawummula, ng’amaze okuweza emyaka 65 egy’okuwummula.<ref name="6R">{{cite web |author=Joseph Kizza |date=28 August 2019 |title=Archbishop-Elect Kaziimba: A Look At Ntagali's Successor |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1506334/kazimba-elected-9th-archbishop-church-uganda |access-date=17 October 2019 |place=Kampala |newspaper=[[New Vision]]}}</ref>
Mu mwaka gwa 2023, Kaziimba yalaga obuwagizi eri etteeka lya [[Uganda]] erirwanyisa omukwano ogw'ekikukujju, erireeta ekibonerezo ky’okufa ku misango egisingisibwa abetaba mu mukwano guno. Kaziimba yawakanya okunenya ennyikira ye Ssaabalabirizi w'e Canterbury, Justin Welby n'alaga nti amateeka agafuula ebikolwa by'omukwano gwebikukujju omusango gaali gasoose kuleetebwa mu [[Uganda]] abangereza mu biseera by'amatwale. Wabula ategeezezza nti tawagira kukozesa kibonerezo kya kufa.<ref>{{cite news|last1=Davies|first1=Madeleine|title=Archbishop of Uganda takes Welby to task over criticism of anti-homosexuality law|url=https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law|access-date=17 July 2023|work=Church Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20230612125255/https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law|archive-date=12 June 2023|url-status=live}}</ref><ref>[https://www.katholisch.de/artikel/45286-massive-kritik-an-anti-queer-gesetz-in-uganda-lob-von-erzbischof katholisch.de: Massive Kritik an Anti-Queer-Gesetz in Uganda – Lob von Erzbischof], 30 May 2023</ref> Mu Gwomusanvu, 2023, Kaziimba yasisinkana era n’awa obuwagizi ku bifo bya Pulezidenti wa Iran, Ebrahim Raisi, era bombi ne baddamu okuwagira okufuula omukwano gwe'bikukujju omusango.<ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=IRCU courts Iran to activate pending agreement |url=https://www.independent.co.ug/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement/ |access-date=2023-10-08 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=IRCU Courts Iran to activate pending agreement – The Kampala Report |url=https://www.thekampalareport.com/latest/2023071428992/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement.html |access-date=2023-10-08 |language=en-US}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Nga 20 Ogwokussatu 2020, Ssaabalabirizi Stephen Kaziimba yatuuzibwa ku bwa <nowiki>''Chancellor''</nowiki> owokunna owa Uganda Christian University, yunivasite y’obwannannyini ey’Abakristaayo eyeegattira mu Kkanisa ya Uganda.<ref name="7R">{{cite web |author=Jessica Sabano |date=21 March 2020 |title=Archbishop Kaziimba installed as new UCU Chancellor |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Archbishop-Kaziimba-installed-new-UCU-Chancellor/688334-5499752-7sxac2z/index.html |access-date=21 March 2020 |place=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ebimukwatako ==
Mufumbo eri Margaret Naggayi Bulya era bonna bazadde ba baana abalenzi bana.<ref name="2R2" />
== Laba ne ==
* [[Uganda Christian University]]
* Church House, Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipidiya ==
* [http://www.churchofuganda.org/ Official website of Church of Uganda]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Buikwe]]
[[Category:Ba Ssabalabirizi b'Ekkanisa ya Uganda]]
[[Category:Abantu abazaalibwa mu 1962]]
753jvk9ambp3b062fzm2r2sbdim8ifw
63195
63191
2026-07-16T15:02:44Z
Lillylove256
10862
63195
wikitext
text/x-wiki
{{short description|Ugandan bishop}}
{{Databox}}
'''Samuel Stephen Kaziimba Mugalu''' (Stephen Kaziimba;<ref>{{Cite web|url=http://www.mityanadiocese.org/index.php/the-bishop|title=The Bishop – MD|access-date=3 November 2019|archive-date=28 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228030114/http://mityanadiocese.org/index.php/the-bishop|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Bishop of Mityana, Stephen Kaziimba, elected to serve as next Archbishop of Uganda |url=https://www.anglicannews.org/news/2019/08/bishop-of-mityana-stephen-kaziimba-elected-to-serve-as-next-archbishop-of-uganda.aspx}}</ref> oluusi eriwandikibwa nga Kazimba; yazaalibwa 15 Ogwomunaana 1962) Munnayuganda omulabirizi w'ekkanisa ya [[Yuganda|Uganda]]. Nga 28 Ogomunana 2019, yalondebwa okuweereza nga Ssaabalabirizi wa Uganda ow’omwenda era Omulabirizi wa Kampala, okutandika nga 1 Ogwokussatu 2020. Mu kifo kye nga Ssaabalabirizi wa Uganda, y’akulira [[Ekkanisa ya Uganda mu Buganda|Ekkanisa ya Uganda]]. Nga tannafuna kifo kye kino ekipya, yaweerezaako ng’Omulabirizi mu Bulabirizi bw’e Mityana, okuva mu 2009 okutuuka mu 2020.<ref name="1R">{{cite web |author=Nixon Segawa |date=28 August 2019 |title=Bishop Kazimba Mugalu To Replace Ntagali As Archbishop of Church of Uganda |url=https://www.softpower.ug/bishop-kazimba-mugalu-to-replace-ntagali-as-archbishop-of-church-of-uganda/ |access-date=28 August 2019 |publisher=SoftPower Uganda |place=Kampala}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Mugalu yazaalibwa nga 15 Ogwomunana 1962, nga azaalibwa Jessica Nanyonjo ne Besweri Kaddu, ku kyalo Gulama-Najja, mu ssaza ly’e Kyaggwe, mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]].<ref name="2R2">{{cite web |date=28 August 2019 |title=Dr. Kazimba Elected Church of Uganda Archbishop |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Dr-Kazimba-elected-Church-of-Uganda-Archbishop/688334-5251848-hs53q7z/index.html |access-date=28 August 2019 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref>
Yasomera ku ''Gakuweebwa Munno Nursery School'' emanyidwa kati nga ''Lusaka Primary School'', e Katwe, kumulirwano ne [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yabatizibwa Canon Y. Baddokwaya, nga 22 Ogwokkuna 1973, mu ''kkanisa ya St. Luke e Kibuye.'' Yasibwako emikkono Omulabirizi Misaeri Kawuma, nga 22 Ogwomwenda 1979, e Namataba, mu ssaza lye'Kyaggwe, mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] nga bweyitibwa leero.<ref name="2R2" />
Yafuna diguli eyookubiri mu by’eddiini mu 2003 ne diguli ya Doctor of Minisitule mu 2007,<ref>{{cite web |date=June 2007 |title=The Commons |url=https://repository.westernsem.edu/xmlui/handle/1866/1831 |access-date=23 January 2020 |publisher=Western Theological Seminary}}</ref> byombi okuva mu Western Theological Seminary e Holland, Michigan.
== Obuweereza obutuuziddwa ==
Kaziimba yatuuzibwa mu gwekkumineebiri mu 1990 nga atuuzibwa Omulabirizi Livingstone Mpalanyi Nkoyoyo. Yaweereza nga Omumyuka wa Vicar mu Nakibizzi Parish mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]] okuva mu 1990 okutuuka mu 1994. Oluvannyuma yaweereza nga omubuulizi w’ekigo mu kigo ky’e Katente okuva mu 1997 okutuuka mu 2000. Okuva mu 2000, yaliko Vicar wa Lutikko e Mukono. Ng’ali eyo, Omulabirizi Michael Ssenyimba yamufuula akola nga Provost wa Lutikko e Mukono. Yakakasibwa ku bwa Provost wa Lutikko ya St. Philip ne Andrew's Cathedral Mukono, mu 2004.<ref name="2R2" />
== Obuweereza bw’Obulabirizi ==
Kaziimba yatukuzibwa ng’omulabirizi era n’atuuzibwa ku bulabirizi obw’okuna mu bulabirizi bw’e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]], nga 26 Ogwekkumi 2008 ng’adda mu bigere by’Omulabirizi Dr. ''Dunstan Kopriano Bukenya.''<ref name="2R2" />
Yalondebwa okubeera Ssaabalabirizi wa [[Uganda]] addako mu kalulu ak’ekyama, ng’abalabirizi b’Ekkanisa ya Uganda abasukka mu bitundu bibiri ku bisatu nga 28 Ogwomunana 2019. Yatuuzibwa ku bwa Ssaabalabirizi nga 1 Ogwokussatu 2020 mu [[Lutikko ya Namirembe|Lutikko ya St. Paul]] e Namirembe.<ref name="2R2" />
Yadda mu bigere by’Omulabirizi Stanley Ntagali, eyawummula, ng’amaze okuweza emyaka 65 egy’okuwummula.<ref name="6R">{{cite web |author=Joseph Kizza |date=28 August 2019 |title=Archbishop-Elect Kaziimba: A Look At Ntagali's Successor |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1506334/kazimba-elected-9th-archbishop-church-uganda |access-date=17 October 2019 |place=Kampala |newspaper=[[New Vision]]}}</ref>
Mu mwaka gwa 2023, Kaziimba yalaga obuwagizi eri etteeka lya [[Uganda]] erirwanyisa omukwano ogw'ekikukujju, erireeta ekibonerezo ky’okufa ku misango egisingisibwa abetaba mu mukwano guno. Kaziimba yawakanya okunenya ennyikira ye Ssaabalabirizi w'e Canterbury, Justin Welby n'alaga nti amateeka agafuula ebikolwa by'omukwano gwebikukujju omusango gaali gasoose kuleetebwa mu [[Uganda]] abangereza mu biseera by'amatwale. Wabula ategeezezza nti tawagira kukozesa kibonerezo kya kufa.<ref>{{cite news|last1=Davies|first1=Madeleine|title=Archbishop of Uganda takes Welby to task over criticism of anti-homosexuality law|url=https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law|access-date=17 July 2023|work=Church Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20230612125255/https://www.churchtimes.co.uk/articles/2023/16-june/news/world/archbishop-of-uganda-takes-welby-to-task-over-criticism-of-anti-homosexuality-law|archive-date=12 June 2023|url-status=live}}</ref><ref>[https://www.katholisch.de/artikel/45286-massive-kritik-an-anti-queer-gesetz-in-uganda-lob-von-erzbischof katholisch.de: Massive Kritik an Anti-Queer-Gesetz in Uganda – Lob von Erzbischof], 30 May 2023</ref> Mu Gwomusanvu, 2023, Kaziimba yasisinkana era n’awa obuwagizi ku bifo bya Pulezidenti wa Iran, Ebrahim Raisi, era bombi ne baddamu okuwagira okufuula omukwano gwe'bikukujju omusango.<ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=IRCU courts Iran to activate pending agreement |url=https://www.independent.co.ug/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement/ |access-date=2023-10-08 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=IRCU Courts Iran to activate pending agreement – The Kampala Report |url=https://www.thekampalareport.com/latest/2023071428992/ircu-courts-iran-to-activate-pending-agreement.html |access-date=2023-10-08 |language=en-US}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Nga 20 Ogwokussatu 2020, Ssaabalabirizi Stephen Kaziimba yatuuzibwa ku bwa <nowiki>''Chancellor''</nowiki> owokunna owa Uganda Christian University, yunivasite y’obwannannyini ey’Abakristaayo eyeegattira mu Kkanisa ya Uganda.<ref name="7R">{{cite web |author=Jessica Sabano |date=21 March 2020 |title=Archbishop Kaziimba installed as new UCU Chancellor |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Archbishop-Kaziimba-installed-new-UCU-Chancellor/688334-5499752-7sxac2z/index.html |access-date=21 March 2020 |place=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ebimukwatako ==
Mufumbo eri Margaret Naggayi Bulya era bonna bazadde ba baana abalenzi bana.<ref name="2R2" />
== Laba ne ==
* [[Uganda Christian University]]
* Church House, Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipidiya ==
* [http://www.churchofuganda.org/ Official website of Church of Uganda]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Buikwe]]
[[Category:Ba Ssabalabirizi b'Ekkanisa ya Uganda]]
[[Category:Abantu abazaalibwa mu 1962]]
4u76pnkcsop4je33bat0n3tosg7k5c4
Adrian Kivumbi Ddungu
0
10863
63139
63107
2026-07-16T12:53:55Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ekiba ekisooka
63139
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Adrian Kivumbi Ddungu''' (15 July 1923 – 30 Ogwekkumineebiri 2009) Yali musaaseredooti wa [[:en:Catholic|kkeleziya katulika]] eyaweereza nga [[:en:Bishop_(Catholic_Church)|omusumba]] owookubiri mu [[:en:Roman_Catholic_Diocese_of_Masaka|ssaza lye Masaka]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] okuva Gwekkuminoogumu 1961 okutuusa 10 Ogwoluberyeberye 1998.<ref name="1R"/>
== Gyenvudde w'obusaseredooti bye ==
Yazaalibwa nga 15 July 1923 omwami Petero Lugwana n'omukyala Bulandina Nnakabugo Basanyukira,ku kyalo Ssango kati ekiyitibwa [[:en:Rakai_District|Rakai District]] .<ref name="1R"/>
yasomeera Nkoni Primary school erisangibwa Nkoni kilometer 12 okulirana [[:en:Masaka–Mbarara_Road|oluguddo oluva e Masaka okudda e Mbarara.]]<nowiki/>wakati wa 1939 ne 1946,Ddungu yasomerako ku Bukalasa minor seminary era gyeyava naweebwa ekifo mu Kitigondo Major seminary mu 1946naye eno yasomerayo emyezi kkumi nga tanaba kweyongerayo n'emisomo mu kibuga Rome mu Italy .<ref name="2R">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?title=Special:ContentTranslation&campaign=contributionsmenu&to=lg&from=en&page=Adrian+Kivumbi+Ddungu#:~:text=View-,Sadab%20Kitatta%20Kaaya%20(3%20January%202010).%20%22Obituary%3A%20Fare%20Thee%20Well,This%20reference%20is%20used%203%20times%20on%20this%20page.,-Issues</ref> Ddunguyalya obusaserodooti nga 20 /12/1952 era nawereza e Masaka okutuusa 11/11/1961.<ref name="1R">http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bddungu.html</ref>
== Ng'omusumba ==
Yalondebwa [[:en:Pope_John_XXIII|Pope John XXIII]] okuba omusumba nga 11 / 1961,era yatuuzibwa ng' omusumba we Masaka nga 18/3/1962 era yatuuzibwa Ssaabasumba [[:en:Joseph_Kiwánuka|Joseph Nakabaale Kiwánuka]]†, ng' ayambibwako omusumba wa Rubaga Vincent Billington,
omusumba wa Kampala ne [[Vincent Joseph McCauley]], omusumba wa Portal. Ddungu yawumula nga omusumba we saza lye Masaka nga10/1/ 1998.
Mugwe kkumi 2009, Bishop Ddungu yalwala okusanyalala natwaribwa mu [[:en:Nsambya_Hospital|St. Francis Hospital Nsambya]], [[Kampala]],ekibuga kya Uganda ekikulu Nga ali mu ddwaliro embeera ye yasajjuka era naffa nga . 30/12/ 2009,ng' alina emyaka 86 n'emyezi ettaano.<ref name="1R"/><ref name="2R"/><ref name="3R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/688334-833060-cb97ixz/index.html |access-date=2024-09-03 |archive-date=2019-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190810125018/https://www.monitor.co.ug/News/National/688334-833060-cb97ixz/index.html |url-status=dead }}</ref>
== Obuwereza nga webugobererwa ==
{{s-start}}
{{succession box|before=[[Joseph Kiwánuka|Joseph Nakabaale Kiwanuka]] (1939–1960)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Masaka|Masaka]]|years='''1961–1998'''|after=[[John Baptist Kaggwa]] (1998–2019)}}
{{s-end}}
== Ebijuriziddwa ==
du6z21kmdeaph4f2r9b27o874ilop2f
63152
63139
2026-07-16T13:18:52Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ebyafaayo bye
63152
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Adrian Kivumbi Ddungu''' (15 July 1923 – 30 Ogwekkumineebiri 2009) Yali musaaseredooti wa [[:en:Catholic|kkeleziya katulika]] eyaweereza nga [[:en:Bishop_(Catholic_Church)|omusumba]] owookubiri mu [[:en:Roman_Catholic_Diocese_of_Masaka|ssaza lye Masaka]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] okuva Gwekkuminoogumu 1961 okutuusa 10 Ogwoluberyeberye 1998.<ref name="1R"/>
== Ebyafaayo bye n'obusaaseredooti bwe ==
Yazaalibwa nga 15 July 1923 eri omwami Petero Lugwana n'omukyala Bulandina Nnakabugo Basanyukira ku kyalo Ssango ekisangibwa mu [[:en:Rakai_District|Rakai District]] nga bw'eyitibwa olwa leero.<ref name="1R"/>
Yasomera ku Nkoni Primary school erisangibwa e Nkoni kirommita 12 okuliraana [[:en:Masaka–Mbarara_Road|oluguudo oluva e Masaka okudda e Mbarara.]] Wakati wa 1939 ne 1946, Ddungu yasomera ku Bukalasa Minor Seminary gye yakubira emisomo gye oluku mu mutwe. Yaweebwa ekifo ku Katigondo Major Seminary mu 1946 naye eno yasomerayo emyezi kkumi gyokka bwe yali tannaba kweyongerayo n'emisomo mu kibuga [[Rome]] mu [[Italy]].<ref name="2R">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?title=Special:ContentTranslation&campaign=contributionsmenu&to=lg&from=en&page=Adrian+Kivumbi+Ddungu#:~:text=View-,Sadab%20Kitatta%20Kaaya%20(3%20January%202010).%20%22Obituary%3A%20Fare%20Thee%20Well,This%20reference%20is%20used%203%20times%20on%20this%20page.,-Issues</ref> Ddunguyalya obusaserodooti nga 20 /12/1952 era nawereza e Masaka okutuusa 11/11/1961.<ref name="1R">http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bddungu.html</ref>
== Ng'omusumba ==
Yalondebwa [[:en:Pope_John_XXIII|Pope John XXIII]] okuba omusumba nga 11 / 1961,era yatuuzibwa ng' omusumba we Masaka nga 18/3/1962 era yatuuzibwa Ssaabasumba [[:en:Joseph_Kiwánuka|Joseph Nakabaale Kiwánuka]]†, ng' ayambibwako omusumba wa Rubaga Vincent Billington,
omusumba wa Kampala ne [[Vincent Joseph McCauley]], omusumba wa Portal. Ddungu yawumula nga omusumba we saza lye Masaka nga10/1/ 1998.
Mugwe kkumi 2009, Bishop Ddungu yalwala okusanyalala natwaribwa mu [[:en:Nsambya_Hospital|St. Francis Hospital Nsambya]], [[Kampala]],ekibuga kya Uganda ekikulu Nga ali mu ddwaliro embeera ye yasajjuka era naffa nga . 30/12/ 2009,ng' alina emyaka 86 n'emyezi ettaano.<ref name="1R"/><ref name="2R"/><ref name="3R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/688334-833060-cb97ixz/index.html |access-date=2024-09-03 |archive-date=2019-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190810125018/https://www.monitor.co.ug/News/National/688334-833060-cb97ixz/index.html |url-status=dead }}</ref>
== Obuwereza nga webugobererwa ==
{{s-start}}
{{succession box|before=[[Joseph Kiwánuka|Joseph Nakabaale Kiwanuka]] (1939–1960)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Masaka|Masaka]]|years='''1961–1998'''|after=[[John Baptist Kaggwa]] (1998–2019)}}
{{s-end}}
== Ebijuriziddwa ==
qq9acysr5opiwl4lymp80ljcp4bkjjl
63161
63152
2026-07-16T13:38:39Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ebisinga obungi
63161
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Adrian Kivumbi Ddungu''' (15 July 1923 – 30 Ogwekkumineebiri 2009) Yali musaaseredooti wa [[:en:Catholic|kkeleziya katulika]] eyaweereza nga [[:en:Bishop_(Catholic_Church)|omusumba]] owookubiri mu [[:en:Roman_Catholic_Diocese_of_Masaka|ssaza lye Masaka]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] okuva Gwekkuminoogumu 1961 okutuusa 10 Ogwoluberyeberye 1998.<ref name="1R"/>
== Ebyafaayo bye n'obusaaseredooti bwe ==
Yazaalibwa nga 15 July 1923 eri omwami Petero Lugwana n'omukyala Bulandina Nnakabugo Basanyukira ku kyalo Ssango ekisangibwa mu [[:en:Rakai_District|Rakai District]] nga bw'eyitibwa olwa leero.<ref name="1R"/>
Yasomera ku Nkoni Primary school erisangibwa e Nkoni kirommita 12 okuliraana [[:en:Masaka–Mbarara_Road|oluguudo oluva e Masaka okudda e Mbarara.]] Wakati wa 1939 ne 1946, Ddungu yasomera ku Bukalasa Minor Seminary gye yakubira emisomo gye oluku mu mutwe. Yaweebwa ekifo ku Katigondo Major Seminary mu 1946 naye eno yasomerayo emyezi kkumi gyokka bwe yali tannaba kweyongerayo n'emisomo mu kibuga [[Rome]] mu [[Italy]].<ref name="2R">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?title=Special:ContentTranslation&campaign=contributionsmenu&to=lg&from=en&page=Adrian+Kivumbi+Ddungu#:~:text=View-,Sadab%20Kitatta%20Kaaya%20(3%20January%202010).%20%22Obituary%3A%20Fare%20Thee%20Well,This%20reference%20is%20used%203%20times%20on%20this%20page.,-Issues</ref> Ddunguyalya obusaserodooti nga 20 /12/1952 era nawereza e Masaka okutuusa 11/11/1961.<ref name="1R">http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bddungu.html</ref>
== Bwe yali omusumba ==
Nga 11 Ogwekkuminoogumu 1961, yalondebwa [[:en:Pope_John_XXIII|Pope John XXIII]] okubeera omusumba ng'era yatuuzibwa ku busumba bw'e Masaka nga 18 Ogwookusatu 1962 .Ono yatuuzibwako Ssaabasumba [[:en:Joseph_Kiwánuka|Joseph Nakabaale Kiwánuka]], omusumba w'e Rubaga eyayambibwako omusumba Vincent Billington owa Kampala ne [[Vincent Joseph McCauley]], omusumba wa Fort Portal. Ddungu yawummula okuva ku busumba bw'e Masaka nga 10 Ogwoluberyeberye1998.
Mu Gwekkumi 2009, Bishop Ddungu yalwala okusannyalala n'aweebwa ekitanda ku ddwaliro lya [[:en:Nsambya_Hospital|St. Francis e Nsambya]], [[Kampala]],ekibuga ekikulu ekya Uganda. Bwe yali mu ddwaliro eryo, embeera yeeyongera kuba mbi era oluvannyuma yafa nga 30 Ogwekkumineebiri 2009, ku myaka 86 n'emyezi ettaano.<ref name="1R"/><ref name="2R"/><ref name="3R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/688334-833060-cb97ixz/index.html |access-date=2024-09-03 |archive-date=2019-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190810125018/https://www.monitor.co.ug/News/National/688334-833060-cb97ixz/index.html |url-status=dead }}</ref>
== Omweso ogulaga abazze bafuulibwa abasumba ==
{{s-start}}
{{succession box|before=[[Joseph Kiwánuka|Joseph Nakabaale Kiwanuka]] (1939–1960)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Masaka|Masaka]]|years='''1961–1998'''|after=[[John Baptist Kaggwa]] (1998–2019)}}
{{s-end}}
== Ebijuliziddwa ==
gtrkw6c3azlfr0utfph8eijg3u07adb
Entebbe Cricket Oval
0
11225
63341
38154
2026-07-17T07:12:03Z
Samson Ssemakadde
6903
ngaseeko Databox
63341
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
{{Infobox cricket ground|ground_name=Entebbe Cricket Oval|nickname=|country=Uganda|image=|location=[[Entebbe]], Uganda|establishment=|seating_capacity=|end1=|end2=|international=true|firstt20idate=10 September|firstt20iyear=2021|firstt20ihome=Uganda|firstt20iaway=Kenya|lastt20idate=17 September|lastt20iyear=2021|lastt20ihome=Uganda|lastt20iaway=Kenya|firstwt20idate=9 December|firstwt20iyear=2023|firstwt20ihome=Kenya|firstwt20iaway=Zimbabwe|lastwt20idate=17 December|lastwt20iyear=2023|lastwt20ihome=Uganda|lastwt20iaway=Zimbabwe|date=17 December 2023|source=https://www.espncricinfo.com/ci/content/ground/533111.html Cricinfo}}
'''Entebbe Cricket Oval''' kisaawe kya [[:en:Cricket|kuliketi]], e [[Entebbe]], Uganda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsoceanuganda.com/2021/08/28/cricket-cranes-baby-cricket-cranes-in-camp-ahead-of-september-events/ |access-date=2025-07-10 |archive-date=2023-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401065543/https://sportsoceanuganda.com/2021/08/28/cricket-cranes-baby-cricket-cranes-in-camp-ahead-of-september-events/ |url-status=dead }}</ref>
Mugwomunaana 2021, mu kino ekisaawe mwebaazannyira [[:en:2021–22_Uganda_Tri-Nation_Series|2021–22 Uganda Tri-Nation Series]] omwali [[:en:Uganda_national_cricket_team|ttiimu ya Uganda]] awamu ne Kenya era ne Nigeria.<ref name="series">https://kenya-cricket.com/2021/08/22/kenya-selects-interim-squad-ahead-of-uganda-tie/</ref><ref>https://czarsportzauto.com/uganda-to-host-kenya-and-nigeria-for-one-day-and-t20i-tri-series-in-september-2021/</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== laba ne ==
* [https://web.archive.org/web/20210910144410/https://www.crichq.com/grounds/6869 CricHQ]
*
n83lo5hevvccsff8gmuq4ty8i3ba83d
63342
63341
2026-07-17T07:26:25Z
Samson Ssemakadde
6903
Nterezezza oluganda
63342
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
{{Infobox cricket ground|ground_name=Entebbe Cricket Oval|nickname=|country=Uganda|image=|location=[[Entebbe]], Uganda|establishment=|seating_capacity=|end1=|end2=|international=true|firstt20idate=10 September|firstt20iyear=2021|firstt20ihome=Uganda|firstt20iaway=Kenya|lastt20idate=17 September|lastt20iyear=2021|lastt20ihome=Uganda|lastt20iaway=Kenya|firstwt20idate=9 December|firstwt20iyear=2023|firstwt20ihome=Kenya|firstwt20iaway=Zimbabwe|lastwt20idate=17 December|lastwt20iyear=2023|lastwt20ihome=Uganda|lastwt20iaway=Zimbabwe|date=17 December 2023|source=https://www.espncricinfo.com/ci/content/ground/533111.html Cricinfo}}
'''Entebbe Cricket Oval''' kisaawe okuzannyirwa omuzannyo gwa kya kuliketi, e [[Entebbe|Ntebbe]] ekibuga ekisinganibwa mu Uganda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsoceanuganda.com/2021/08/28/cricket-cranes-baby-cricket-cranes-in-camp-ahead-of-september-events/ |access-date=2025-07-10 |archive-date=2023-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401065543/https://sportsoceanuganda.com/2021/08/28/cricket-cranes-baby-cricket-cranes-in-camp-ahead-of-september-events/ |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomunaana 2021, kino ky'ekifo ewazannyibwa empaka za 2021–22 Uganda Tri-Nation Series omwali ttiimu za Uganda ez'e Kenya ne Nigeria.<ref name="series">https://kenya-cricket.com/2021/08/22/kenya-selects-interim-squad-ahead-of-uganda-tie/</ref><ref>https://czarsportzauto.com/uganda-to-host-kenya-and-nigeria-for-one-day-and-t20i-tri-series-in-september-2021/</ref>
Ekifo kino kikozeseddwa mu kutegeka emizannyo gya T20I egiwera 10, n'okutuusa kati, nga ttiimu eba ezannya okusooka erina okuwangula emizannyo mukaga, ng'ate ezannya ogw'okubiriyawangula emizannyo esatu.
Omuwendo gw'omuzannyo oguba gusooka guberako enziruka 138.
== Laba ne ==
* [[Ekisaawe kya Lugogo Stadium|Lugogo Cricket Oval]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://cricketerstales.com/cricket-stadiums/entebbe-cricket-oval-pitch-report/ Cricketerstales]
* [https://www.crichq.com/grounds/6869 CricHQ]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210910144410/https://www.crichq.com/grounds/6869|date=10 September 2021}}
sjobaas9n3sb6fpb2xzub6wukwe8uie
63343
63342
2026-07-17T07:31:57Z
Samson Ssemakadde
6903
Ngaseeko amatuluba
63343
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
{{Infobox cricket ground|ground_name=Entebbe Cricket Oval|nickname=|country=Uganda|image=|location=[[Entebbe]], Uganda|establishment=|seating_capacity=|end1=|end2=|international=true|firstt20idate=10 September|firstt20iyear=2021|firstt20ihome=Uganda|firstt20iaway=Kenya|lastt20idate=17 September|lastt20iyear=2021|lastt20ihome=Uganda|lastt20iaway=Kenya|firstwt20idate=9 December|firstwt20iyear=2023|firstwt20ihome=Kenya|firstwt20iaway=Zimbabwe|lastwt20idate=17 December|lastwt20iyear=2023|lastwt20ihome=Uganda|lastwt20iaway=Zimbabwe|date=17 December 2023|source=https://www.espncricinfo.com/ci/content/ground/533111.html Cricinfo}}
'''Entebbe Cricket Oval''' kisaawe okuzannyirwa omuzannyo gwa kya kuliketi, e [[Entebbe|Ntebbe]] ekibuga ekisinganibwa mu Uganda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sportsoceanuganda.com/2021/08/28/cricket-cranes-baby-cricket-cranes-in-camp-ahead-of-september-events/ |access-date=2025-07-10 |archive-date=2023-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401065543/https://sportsoceanuganda.com/2021/08/28/cricket-cranes-baby-cricket-cranes-in-camp-ahead-of-september-events/ |url-status=dead }}</ref>
Mu Gwomunaana 2021, kino ky'ekifo ewazannyibwa empaka za 2021–22 Uganda Tri-Nation Series omwali ttiimu za Uganda ez'e Kenya ne Nigeria.<ref name="series">https://kenya-cricket.com/2021/08/22/kenya-selects-interim-squad-ahead-of-uganda-tie/</ref><ref>https://czarsportzauto.com/uganda-to-host-kenya-and-nigeria-for-one-day-and-t20i-tri-series-in-september-2021/</ref>
Ekifo kino kikozeseddwa mu kutegeka emizannyo gya T20I egiwera 10, n'okutuusa kati, nga ttiimu eba ezannya okusooka erina okuwangula emizannyo mukaga, ng'ate ezannya ogw'okubiriyawangula emizannyo esatu.
Omuwendo gw'omuzannyo oguba gusooka guberako enziruka 138.
== Laba ne ==
* [[Ekisaawe kya Lugogo Stadium|Lugogo Cricket Oval]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://cricketerstales.com/cricket-stadiums/entebbe-cricket-oval-pitch-report/ Cricketerstales]
* [https://www.crichq.com/grounds/6869 CricHQ]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210910144410/https://www.crichq.com/grounds/6869|date=10 September 2021}}
[[Category:Ebifo ewazannyirwa omuzannyo gwa Cricket mu Uganda]]
[[Category:Ebifo ewazannyirwa eby'emizannyo mu Uganda]]
j25c809pcvccspdu6k34a28phf4v0vi
Ali Kavuma
0
11502
63300
53576
2026-07-16T21:01:22Z
Kisakye Jane
9195
nterezezaamu katono
63300
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ali Kavuma''' (yazaalibwa nga 30 Ogwokutaano 1967) . munnayuganda omusituzi w'obuzito .Yavuganya mu mizannyo gya [[Summer Olympics eggya 1988|Summer Olympics egya 1988]] era ne Summer olympics za 1996''<ref name="SportsRef">{{cite Sports-Reference|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ka/ali-kavuma-1.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20200418094827/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ka/ali-kavuma-1.html|url-status=dead|archive-date=18 April 2020|title=Ali Kavuma Olympic Results|accessdate=24 January 2020}}</ref>''
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
ki68vh81u214j9rtqf1jgn7uo8ywedl
Henry Bagiire
0
11687
63329
61378
2026-07-16T23:00:47Z
24RAY
11014
empandiika
63329
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Henry Aggrey Bagiire''' yazaalibwa nga 27 Ogwolubereberye mu 1968 nga [[:en:Uganda|Munnayuganda]] munnabyabufuzi era musomesa. Yakolako nga [[Ebyamalimiro|Minisita omubeezi ow’Eby'obulimi]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011. <ref>{{Cite web |date=18 February 2009 |title=Full Cabinet List As At 18 February 2009 |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 |archive-date=13 February 2015 |access-date=25 March 2015}}</ref> Era yaweereza nga[[Parliament of Uganda|omubaka omulonde owa Palamenti]] (MP) owa Bunya County West, mu [[:en:Mayuge_District|Disitulikiti y'e Mayuge]] , okuva mu 2006 okutuuka mu 2009.
== Obulamu obuto n’okusoma ==
Henry Bagiire yazaalibwa mu biseera bino eyitibwa [[Mayuge (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mayuge]] nga 27 Ogwolubereberye mu 1968. Alina [[:en:Education|Dipuloma mu By’enjigiriza]], okuva mutendekero erisomesa abasomesa, nga kitundu ku [[Yunivasite y'e Kyambogo|Kyambogo University]], gye yafuna mu 1992. Diguli ye eya [[:en:Bachelor_of_Science|sayaansi mu by’obulimi]] yagifuna mu 1999 okuva mu [[:en:Makerere_University|Makerere University.]] Alina ne [[:en:Public_administration|Satifikeeti mu kudukanya emirimu gya Gavementi egiyamba abantu n'okugidukanya]], gye yafuna mu 2003, nga nayo yagigya ku Makerere University.
== Emirimu gye ==
Bagiire yasomesa [[Ebyamalimiro|eby'obulimi]] kusomero lya Bukoyo Secondary School okuva mu 1992 okutuuka mu 2000, gye yasituka n’atuuka mu kifo ky’akulira ekitongole ky’eby' cobulimi. Wakati wa 2000 ne 2001, yakola ng’Omukulembeze w’ekibiina ekinoonyereza mu kitongole kya [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|International Food Policy Research Institute]]. Wakati wa 1999 ne 2002, yaweereza ng’akulira eby'obulimi mu [[Iganga (disitulikit)|Disitulikiti y’e Iganga]] . Okuva mu 2002 okutuuka mu 2006, yawerezaako nga ssentebe w’akakiiko [[Mayuge (disitulikit)|k’obuweereza mu disitulikiti y’e Mayuge]] . Mu 2006, yayingira eby'obufuzi n’avuganya ku kifo kya palamenti ekya Bunya Country West, mu Disitulikiti y’e Mayuge, ku tikiti y’ekibiina kya [[National Resistance Movement]]. Yalondeddwa. Yalondebwa nga 16 Gwokubiri 2009, okubeera Minisita w’eggwanga Omubeezi Ow’eby'obulimi. Mu kulonda kw’eggwanga okwa 2011 yawangulwa Vincent Bagiire, okusooka mu kalulu ka NRM aka ak'okusunsula abanakiikirira ekibiina, ate nemu mu kulonda kwa bonna, Henry Bagiire mwe yeesimbawo nga talina kibiina kyagiddemu. <ref name="Lost">{{Cite web |last=Baligema |first=Isaac |date=25 February 2011 |title=Storming Politics From A Family Platform |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/500/747555 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301013526/http://newvision.co.ug/D/9/500/747555 |archive-date=1 March 2011}}</ref>
Mukukola enkyukakyuka mu kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasulibwa okuva mu kabineti n’asikizibwa [[:en:Zerubabel_Nyiira|Zerubabel Nyiira.]] <ref>{{Cite web |last=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=4 March 2015 |via=[[Facebook.com]]}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template noprint noexcerpt Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to better sources. (April 2022)">okusinga<span typeof="mw:Entity">&</nowiki>nbsp;<nowiki></span></nowiki>ensibuko<nowiki><span typeof="mw:Entity">&</nowiki>nbsp;<nowiki></span></nowiki>kyetaagisa<nowiki></span></nowiki>'' ]</sup>
== Obulamu bwe ==
Henry Bagiire mufumbo. Ono wa kibiina kya byabufuzi [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ebintu by'asinga okwagala mulimu [[:en:Teaching|okusomesa]] [[:en:Habitat_conservation|n'okukuuma ebibira]] .
== Laba ne ==
* [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Mayuge (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mayuge]]
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
== Ewalala w'ebisingaanibwa ==
* [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Gwamukaaga 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Ogwokubiri 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
4iytsl1tllzxqkw7ft7ode5b4kz0dzk
63330
63329
2026-07-16T23:01:17Z
24RAY
11014
/* Ebijuliziddwaamu */ empandiika
63330
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Henry Aggrey Bagiire''' yazaalibwa nga 27 Ogwolubereberye mu 1968 nga [[:en:Uganda|Munnayuganda]] munnabyabufuzi era musomesa. Yakolako nga [[Ebyamalimiro|Minisita omubeezi ow’Eby'obulimi]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011. <ref>{{Cite web |date=18 February 2009 |title=Full Cabinet List As At 18 February 2009 |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 |archive-date=13 February 2015 |access-date=25 March 2015}}</ref> Era yaweereza nga[[Parliament of Uganda|omubaka omulonde owa Palamenti]] (MP) owa Bunya County West, mu [[:en:Mayuge_District|Disitulikiti y'e Mayuge]] , okuva mu 2006 okutuuka mu 2009.
== Obulamu obuto n’okusoma ==
Henry Bagiire yazaalibwa mu biseera bino eyitibwa [[Mayuge (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mayuge]] nga 27 Ogwolubereberye mu 1968. Alina [[:en:Education|Dipuloma mu By’enjigiriza]], okuva mutendekero erisomesa abasomesa, nga kitundu ku [[Yunivasite y'e Kyambogo|Kyambogo University]], gye yafuna mu 1992. Diguli ye eya [[:en:Bachelor_of_Science|sayaansi mu by’obulimi]] yagifuna mu 1999 okuva mu [[:en:Makerere_University|Makerere University.]] Alina ne [[:en:Public_administration|Satifikeeti mu kudukanya emirimu gya Gavementi egiyamba abantu n'okugidukanya]], gye yafuna mu 2003, nga nayo yagigya ku Makerere University.
== Emirimu gye ==
Bagiire yasomesa [[Ebyamalimiro|eby'obulimi]] kusomero lya Bukoyo Secondary School okuva mu 1992 okutuuka mu 2000, gye yasituka n’atuuka mu kifo ky’akulira ekitongole ky’eby' cobulimi. Wakati wa 2000 ne 2001, yakola ng’Omukulembeze w’ekibiina ekinoonyereza mu kitongole kya [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|International Food Policy Research Institute]]. Wakati wa 1999 ne 2002, yaweereza ng’akulira eby'obulimi mu [[Iganga (disitulikit)|Disitulikiti y’e Iganga]] . Okuva mu 2002 okutuuka mu 2006, yawerezaako nga ssentebe w’akakiiko [[Mayuge (disitulikit)|k’obuweereza mu disitulikiti y’e Mayuge]] . Mu 2006, yayingira eby'obufuzi n’avuganya ku kifo kya palamenti ekya Bunya Country West, mu Disitulikiti y’e Mayuge, ku tikiti y’ekibiina kya [[National Resistance Movement]]. Yalondeddwa. Yalondebwa nga 16 Gwokubiri 2009, okubeera Minisita w’eggwanga Omubeezi Ow’eby'obulimi. Mu kulonda kw’eggwanga okwa 2011 yawangulwa Vincent Bagiire, okusooka mu kalulu ka NRM aka ak'okusunsula abanakiikirira ekibiina, ate nemu mu kulonda kwa bonna, Henry Bagiire mwe yeesimbawo nga talina kibiina kyagiddemu. <ref name="Lost">{{Cite web |last=Baligema |first=Isaac |date=25 February 2011 |title=Storming Politics From A Family Platform |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/500/747555 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301013526/http://newvision.co.ug/D/9/500/747555 |archive-date=1 March 2011}}</ref>
Mukukola enkyukakyuka mu kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasulibwa okuva mu kabineti n’asikizibwa [[:en:Zerubabel_Nyiira|Zerubabel Nyiira.]] <ref>{{Cite web |last=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=4 March 2015 |via=[[Facebook.com]]}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template noprint noexcerpt Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to better sources. (April 2022)">okusinga<span typeof="mw:Entity">&</nowiki>nbsp;<nowiki></span></nowiki>ensibuko<nowiki><span typeof="mw:Entity">&</nowiki>nbsp;<nowiki></span></nowiki>kyetaagisa<nowiki></span></nowiki>'' ]</sup>
== Obulamu bwe ==
Henry Bagiire mufumbo. Ono wa kibiina kya byabufuzi [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ebintu by'asinga okwagala mulimu [[:en:Teaching|okusomesa]] [[:en:Habitat_conservation|n'okukuuma ebibira]] .
== Laba ne ==
* [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Mayuge (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mayuge]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ewalala w'ebisingaanibwa ==
* [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Gwamukaaga 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Ogwokubiri 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
9nsx0kpgj80ckh208wxjqrwkxzk53t0
63331
63330
2026-07-16T23:02:07Z
24RAY
11014
/* Ewalala w'ebisingaanibwa */ empandiika
63331
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Henry Aggrey Bagiire''' yazaalibwa nga 27 Ogwolubereberye mu 1968 nga [[:en:Uganda|Munnayuganda]] munnabyabufuzi era musomesa. Yakolako nga [[Ebyamalimiro|Minisita omubeezi ow’Eby'obulimi]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011. <ref>{{Cite web |date=18 February 2009 |title=Full Cabinet List As At 18 February 2009 |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 |archive-date=13 February 2015 |access-date=25 March 2015}}</ref> Era yaweereza nga[[Parliament of Uganda|omubaka omulonde owa Palamenti]] (MP) owa Bunya County West, mu [[:en:Mayuge_District|Disitulikiti y'e Mayuge]] , okuva mu 2006 okutuuka mu 2009.
== Obulamu obuto n’okusoma ==
Henry Bagiire yazaalibwa mu biseera bino eyitibwa [[Mayuge (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mayuge]] nga 27 Ogwolubereberye mu 1968. Alina [[:en:Education|Dipuloma mu By’enjigiriza]], okuva mutendekero erisomesa abasomesa, nga kitundu ku [[Yunivasite y'e Kyambogo|Kyambogo University]], gye yafuna mu 1992. Diguli ye eya [[:en:Bachelor_of_Science|sayaansi mu by’obulimi]] yagifuna mu 1999 okuva mu [[:en:Makerere_University|Makerere University.]] Alina ne [[:en:Public_administration|Satifikeeti mu kudukanya emirimu gya Gavementi egiyamba abantu n'okugidukanya]], gye yafuna mu 2003, nga nayo yagigya ku Makerere University.
== Emirimu gye ==
Bagiire yasomesa [[Ebyamalimiro|eby'obulimi]] kusomero lya Bukoyo Secondary School okuva mu 1992 okutuuka mu 2000, gye yasituka n’atuuka mu kifo ky’akulira ekitongole ky’eby' cobulimi. Wakati wa 2000 ne 2001, yakola ng’Omukulembeze w’ekibiina ekinoonyereza mu kitongole kya [[:en:International_Food_Policy_Research_Institute|International Food Policy Research Institute]]. Wakati wa 1999 ne 2002, yaweereza ng’akulira eby'obulimi mu [[Iganga (disitulikit)|Disitulikiti y’e Iganga]] . Okuva mu 2002 okutuuka mu 2006, yawerezaako nga ssentebe w’akakiiko [[Mayuge (disitulikit)|k’obuweereza mu disitulikiti y’e Mayuge]] . Mu 2006, yayingira eby'obufuzi n’avuganya ku kifo kya palamenti ekya Bunya Country West, mu Disitulikiti y’e Mayuge, ku tikiti y’ekibiina kya [[National Resistance Movement]]. Yalondeddwa. Yalondebwa nga 16 Gwokubiri 2009, okubeera Minisita w’eggwanga Omubeezi Ow’eby'obulimi. Mu kulonda kw’eggwanga okwa 2011 yawangulwa Vincent Bagiire, okusooka mu kalulu ka NRM aka ak'okusunsula abanakiikirira ekibiina, ate nemu mu kulonda kwa bonna, Henry Bagiire mwe yeesimbawo nga talina kibiina kyagiddemu. <ref name="Lost">{{Cite web |last=Baligema |first=Isaac |date=25 February 2011 |title=Storming Politics From A Family Platform |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/500/747555 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301013526/http://newvision.co.ug/D/9/500/747555 |archive-date=1 March 2011}}</ref>
Mukukola enkyukakyuka mu kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yasulibwa okuva mu kabineti n’asikizibwa [[:en:Zerubabel_Nyiira|Zerubabel Nyiira.]] <ref>{{Cite web |last=Uganda State House |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=4 March 2015 |via=[[Facebook.com]]}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template noprint noexcerpt Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to better sources. (April 2022)">okusinga<span typeof="mw:Entity">&</nowiki>nbsp;<nowiki></span></nowiki>ensibuko<nowiki><span typeof="mw:Entity">&</nowiki>nbsp;<nowiki></span></nowiki>kyetaagisa<nowiki></span></nowiki>'' ]</sup>
== Obulamu bwe ==
Henry Bagiire mufumbo. Ono wa kibiina kya byabufuzi [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ebintu by'asinga okwagala mulimu [[:en:Teaching|okusomesa]] [[:en:Habitat_conservation|n'okukuuma ebibira]] .
== Laba ne ==
* [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Mayuge (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mayuge]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Gwamukaaga 2006]
* [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Ogwokubiri 2009]
* [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Ogwokutaano 2011]
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
9r0z9v5kxl7sp23nv2b52yj0kgghf0r
Alex Coutinho
0
11709
63339
60476
2026-07-17T06:34:35Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nyongeddemu ebibadde bibulamu
63339
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alex Coutinho''' (yazaalibwa nga 19 mugw'omukaaga 1959) [[munnayuganda]] omusawo , omulwanirizi w'ebyobulamu eby'olukale, era yaliko Director ow'ekitongole ekivunaanyizibwa ku ndwadde ezisiigibwa ki (Infectious Diseases Institute ) mu Ttendekero lya sayansi we byobulamu mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero lye Makerere.]]<ref name="newswire">[http://www.prnewswire.com/news-releases/dr-alex-coutinho-awarded-hideyo-noguchi-africa-prize-198250731.html "Dr. Alex Coutinho Awarded Hideyo Noguchi Africa Prize" at PRNewswire.com]; retrieved 2013-6-2.</ref> Ye( ex-director[[:en:Partners_In_Health|)w'obumu mu by'obulamu]], Rwanda.<ref name=":1">{{Cite web |title=Alex Coutinho |url=https://www.womenlifthealth.org/profile/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=WomenLift Health |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe ==
Coutinho yazaalibwa nga 19 mu gwomukaaga, 1959 mu maserengeta ga Uganda, ku kyalo ekiri ku njegoyego z'ekibuga Hoima ne Masindi - okuva ewa Martha Carmelina Coutinho, omuvubuka omusawo ow'ekika kya Goan- Portugal.<ref name=":0">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Agoberera Godfrey Coutinho (mukulu) n'addirirwa mwannyina omuto Felistas Coutinho.<ref name=":02">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
Yasomera mu pulayimale ya Victoria Nile, yagenda mu St. Yafuna diguli mu by’obusawo ne diguli eyookubiri mu by’omubiri okuva mu yunivasite y’e Makerere mu Uganda ne MPH okuva mu yunivasite y’e Witwatersrand mu South Afrika.<ref name=":03">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Emirimu gye ==
Emirimu gya Coutinho gitadde essira ku kuziyiza n'okujjanjaba [[:en:HIV/AIDS_in_Africa|akawuka akaleeta mukenenya / ne mukeneya mu Afirika]].<ref name="newswire2">[http://www.prnewswire.com/news-releases/dr-alex-coutinho-awarded-hideyo-noguchi-africa-prize-198250731.html "Dr. Alex Coutinho Awarded Hideyo Noguchi Africa Prize" at PRNewswire.com]; retrieved 2013-6-2.</ref>Abadde yeenyigira mu kirwadde kya siriimu okuva mu 1982, abalwadde abaasooka okulabika mu Uganda. Alina enteekateeka z’okuziyiza akawuka ka siriimu, okulabirira n’okujjanjaba mu Swaziland, Uganda ne Rwanda.<ref name=":14">{{Cite web |title=Alex Coutinho |url=https://www.womenlifthealth.org/profile/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=WomenLift Health |language=en-US}}</ref>Yali mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Global Fund mu 2001 era nga ye mumyuka wa ssentebe w’akakiiko k’ebyekikugu mu Global Fund wakati wa 2002 ne 2005. Era yaweerezaako nga ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa International AIDS Vaccine Initiative esangibwa mu New York.<ref name=":13">{{Cite web |title=Alex Coutinho |url=https://www.womenlifthealth.org/profile/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=WomenLift Health |language=en-US}}</ref> Wadde kiri kityo, okuva mu 2001 okutuuka mu 2007 yaweereza nga dayirekita omukulu owa TASO, n’agaziya empeereza y’okulabirira n’okujjanjaba abantu ssekinnoomu abasukka mu 100,000 mu Uganda.<ref name=":06">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref name=":12">{{Cite web |title=Alex Coutinho |url=https://www.womenlifthealth.org/profile/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=WomenLift Health |language=en-US}}</ref> Yaweereza ku lukiiko olufuzi olwa International Partnership of Microbicides okuva mu 2003 okutuuka mu 2010 nga lusangibwa mu kibuga Washington DC. Okuva mu 2007 okutuuka mu 2014, yaliko executive director w’ekitongole ekikola ku ndwadde ezisiigibwa mu yunivasite y’e Makerere, n’akola emyaka 7 mu kifo kino.<ref>{{Cite web |title=ALEX COUTINHO |url=https://idi.mak.ac.ug/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=Infectious Diseases Institute |language=en}}</ref> Wano, yagaziya okufuna obujjanjabi n’obujjanjabi bwa siriimu eri abantu ssekinnoomu 105,000. Yalwanirira enkola ya Abstinence, Be faithful and Use a condom (ABC) mu masomero era n’ateeka mu nkola enteekateeka y’okukomola abasajja.<ref name=":05">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Ebitiibwa ==
* [[Engule ya Noguchi Africa]], 2013okuva mu gavumwnti ye Japan.<ref name=":04">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>Osaki, Tomohiro. [http://www.japantimes.co.jp/news/2013/06/02/national/belgian-ugandan-win-noguchi-prize/ "Belgian, Ugandan win Noguchi prize,"] ''Japan Times.'' 2 June 2013; retrieved 2013-6-2.</ref>
Chamion ya Hima Cement Golf Captain's prize.
Laba ne
* [[:en:Rosemary_Byanyima|Rosemary Byanyima]]
* [[:en:Isabella_Epiu|Isabella Epiu]]
== Ebijuliziddwa ==
# [http://www.prnewswire.com/news-releases/dr-alex-coutinho-awarded-hideyo-noguchi-africa-prize-198250731.html "Dr. Alex Coutinho Awarded Hideyo Noguchi Africa Prize" at PRNewswire.com]; retrieved 2013-6-2.
# Osaki, Tomohiro. [http://www.japantimes.co.jp/news/2013/06/02/national/belgian-ugandan-win-noguchi-prize/ "Belgian, Ugandan win Noguchi prize,"] ''Japan Times.'' 2 June 2013; retrieved 2013-6-2.{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://www.theguardian.com/katine/2008/jul/24/africaaid.background1 "Dr Alex Coutinho: obuyambi butaasa obulamu bw'enkumi n'enkumi" ku Guardian.uk]
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
9ublml7r2ahjhs2as69g1xehzys2k3x
63340
63339
2026-07-17T06:54:50Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkozeemu enkyuka kyuka
63340
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alex Coutinho''' (yazaalibwa nga 19 mugw'omukaaga 1959) [[munnayuganda]] omusawo , omulwanirizi w'ebyobulamu eby'olukale, era yaliko Director ow'ekitongole ekivunaanyizibwa ku ndwadde ezisiigibwa ki (Infectious Diseases Institute ) mu Ttendekero lya sayansi we byobulamu mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero lye Makerere.]]<ref name="newswire">[http://www.prnewswire.com/news-releases/dr-alex-coutinho-awarded-hideyo-noguchi-africa-prize-198250731.html "Dr. Alex Coutinho Awarded Hideyo Noguchi Africa Prize" at PRNewswire.com]; retrieved 2013-6-2.</ref> Ye( ex-director[[:en:Partners_In_Health|)w'obumu mu by'obulamu]], Rwanda.<ref name=":1">{{Cite web |title=Alex Coutinho |url=https://www.womenlifthealth.org/profile/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=WomenLift Health |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe ==
Coutinho yazaalibwa nga 19 mu gwomukaaga, 1959 mu maserengeta ga Uganda, ku kyalo ekiri ku njegoyego z'ekibuga Hoima ne Masindi - okuva ewa Martha Carmelina Coutinho, omuvubuka omusawo ow'ekika kya Goan- Portugal.<ref name=":0">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Agoberera Godfrey Coutinho (mukulu) n'addirirwa mwannyina omuto Felistas Coutinho.<ref name=":02">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
Yasomera mu pulayimale ya Victoria Nile, yagenda mu St. Yafuna diguli mu by’obusawo ne diguli eyookubiri mu by’omubiri okuva mu yunivasite y’e Makerere mu Uganda ne MPH okuva mu yunivasite y’e Witwatersrand mu South Afrika.<ref name=":03">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Emirimu gye ==
Emirimu gya Coutinho gitadde essira ku kuziyiza n'okujjanjaba [[:en:HIV/AIDS_in_Africa|akawuka akaleeta mukenenya / ne mukeneya mu Afirika]].<ref name="newswire2">[http://www.prnewswire.com/news-releases/dr-alex-coutinho-awarded-hideyo-noguchi-africa-prize-198250731.html "Dr. Alex Coutinho Awarded Hideyo Noguchi Africa Prize" at PRNewswire.com]; retrieved 2013-6-2.</ref>Abadde yeenyigira mu kirwadde kya siriimu okuva mu 1982, abalwadde abaasooka okulabika mu Uganda. Alina enteekateeka z’okuziyiza akawuka ka siriimu, okulabirira n’okujjanjaba mu Swaziland, Uganda ne Rwanda.<ref name=":14">{{Cite web |title=Alex Coutinho |url=https://www.womenlifthealth.org/profile/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=WomenLift Health |language=en-US}}</ref>Yali mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Global Fund mu 2001 era nga ye mumyuka wa ssentebe w’akakiiko k’ebyekikugu mu Global Fund wakati wa 2002 ne 2005. Era yaweerezaako nga ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa International AIDS Vaccine Initiative esangibwa mu New York.<ref name=":13">{{Cite web |title=Alex Coutinho |url=https://www.womenlifthealth.org/profile/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=WomenLift Health |language=en-US}}</ref> Wadde kiri kityo, okuva mu 2001 okutuuka mu 2007 yaweereza nga dayirekita omukulu owa TASO, n’agaziya empeereza y’okulabirira n’okujjanjaba abantu ssekinnoomu abasukka mu 100,000 mu Uganda.<ref name=":06">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref name=":12">{{Cite web |title=Alex Coutinho |url=https://www.womenlifthealth.org/profile/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=WomenLift Health |language=en-US}}</ref> Yaweereza ku lukiiko olufuzi olwa International Partnership of Microbicides okuva mu 2003 okutuuka mu 2010 nga lusangibwa mu kibuga Washington DC. Okuva mu 2007 okutuuka mu 2014, yaliko executive director w’ekitongole ekikola ku ndwadde ezisiigibwa mu yunivasite y’e Makerere, n’akola emyaka 7 mu kifo kino.<ref>{{Cite web |title=ALEX COUTINHO |url=https://idi.mak.ac.ug/alex-coutinho/ |access-date=2025-12-17 |website=Infectious Diseases Institute |language=en}}</ref> Wano, yagaziya okufuna obujjanjabi n’obujjanjabi bwa siriimu eri abantu ssekinnoomu 105,000. Yalwanirira enkola ya Abstinence, Be faithful and Use a condom (ABC) mu masomero era n’ateeka mu nkola enteekateeka y’okukomola abasajja.<ref name=":05">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Ebitiibwa ==
* [[Engule ya Noguchi Africa]], 2013okuva mu gavumwnti ye Japan.<ref name=":04">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Dr. Alex Coutinho: Hero behind HIV/AIDS fight |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>Osaki, Tomohiro. [http://www.japantimes.co.jp/news/2013/06/02/national/belgian-ugandan-win-noguchi-prize/ "Belgian, Ugandan win Noguchi prize,"] ''Japan Times.'' 2 June 2013; retrieved 2013-6-2.</ref>
Chamion ya Hima Cement Golf Captain's prize.
Laba ne
* [[:en:Rosemary_Byanyima|Rosemary Byanyima]]
* [[:en:Isabella_Epiu|Isabella Epiu]]
== Ebijuliziddwa ==
# [http://www.prnewswire.com/news-releases/dr-alex-coutinho-awarded-hideyo-noguchi-africa-prize-198250731.html "Dr. Alex Coutinho Awarded Hideyo Noguchi Africa Prize" at PRNewswire.com]; retrieved 2013-6-2.
# Osaki, Tomohiro. [http://www.japantimes.co.jp/news/2013/06/02/national/belgian-ugandan-win-noguchi-prize/ "Belgian, Ugandan win Noguchi prize,"] ''Japan Times.'' 2 June 2013; retrieved 2013-6-2.{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.theguardian.com/katine/2008/jul/24/africaaid.background1 "Dr Alex Coutinho: obuyambi butaasa obulamu bw'enkumi n'enkumi" ku Guardian.uk]
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
4qzp0xoetqjnj3ltuxd9xapshvcwu20
Uganda Airlines (1976-2001)
0
11766
63363
62965
2026-07-17T10:13:49Z
Musuuza
11013
ntaddeko Databox
63363
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Uganda Airlines''', mu mateeka ng'emannyikiddwa nga ''Uganda Airlines Corporation'' ye yali [[:en:Flag_carrier|etwala bendera]] ya [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Nensel |first=Mark |date=18 July 2018 |title=Revived Uganda flag carrier orders CRJ900s, A330neos |url=https://atwonline.com/farnborough-airshow-2018/revived-uganda-flag-carrier-orders-crj900s-a330neos |access-date=15 July 2025 |website=Aviation Week Network |language=en}}</ref> Kampuni y'ennyonyi eno yatandikibwawo mu Gwokutaano mu 1976, era n'etandika okukola emirimu gyayo mu 1977. Ekitebe ekikulu kyali [[Entebbe|Ntebbe]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], Uganda, era ng'ekola ng'esinziira mu [[:en:Entebbe_International_Airport|kisaawe ky'ennyonyi Entebbe, ewatukira ennyonyi ezibeera ziva munsi yonna.]]<ref>{{cite journal |date=21 March 1974 |title=World airline directory – Uganda Aviation Services (UAS) |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1974/1974%20-%200487.html |journal=[[Flight International]] |page=61 |access-date=20 January 2012}}</ref>
[[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]] yagezaako okutwala kampuni eno mu bwanannyini, kyokka bonna abaali bayinza okugigula ne bakivaamu, okukakana ng'ebintu bya kampuni ya Uganda Airlines Corporation bikyusiddwa nebabifuula ssente mu Gwokutaano mu 2001. Oluvannyuma kampuni y'ennyonyi eno yazuukusibwa n’eddamu okubuuka mu 2019 n’erinnya lyerimu erya [[:en:Uganda_Airlines|Uganda Airlines]]. <ref name=":0" />
== Ebigikwatako ==
[[File:Uganda_Airlines_Boeing_707-320C_5X-UAC_LFSB_Oct_1980.png|thumb|Ennyonyi ya Uganda Airlines ekika kya [[:en:Boeing_707-320C|Boeing 707-320C]] ku [[:en:Euroairport|kisaawe kya Euroairport]] mu 1980.]]
Uganda Airlines yatandikibwawo nga kampuni ya gavumenti ng'evunaanibwaako aba [[:en:Uganda_Development_Corporation|Uganda Development Corporation]] (UDC) mu Gwokutaana mu 1976 ng'edda mu kifo ky'empeereza eyali eddukanyizibwa kampuni ya [[:en:East_African_Airways|East African Airways]].<ref name=":1">{{cite journal |date=21 March 1974 |title=World airline directory – Uganda Aviation Services (UAS) |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1974/1974%20-%200487.html |journal=[[Flight International]] |page=61 |access-date=20 January 2012}}</ref> Yatandika emirimu gyayo mu 1977, ''Uganda Aviation Services (UAS)'', eyatandikibwawo kampuni ya [[:en:British_United_Airways|British United Airways]] mu 1965 kyokka ebiseera ebyo eyali kampuni ya UDC, n'eyingizibwa mu Uganda Airlines, n'etwala omukutu gw'amakubo ga UAS.<ref name=":1" /><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Sfn</ref><ref>http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1974/1974%20-%200487.html</ref> Oluvannyuma lw’okutuusibwa kw'enyonyi y'ekika kya [[:en:Boeing_707-320C|Boeing 707-320C]] eyasooka ku nkomerero y’emyaka gya 1970 nga gigwaako, amakubo amapya agagenda e [[Brussels]], London ne [[Rome]] gaatongozebwa. Ennyonyi ey'okubiri ey'ekika kya Boeing 707-320C yayingira mu zaali zikozesebwa mu 1981. Omwaka ogwo, amakubo amapya agagenda e [[:en:Cairo|Cairo,]] [[:en:Cologne|Cologne]] ne [[:en:Dubai|Dubai]] gaatongozebwa, ne gagobererwa ag'e [[:en:Dar_es_Salaam|Dar es Salaam,]] [[Kilimanjaro]] ne [[:en:Nairobi|Nairobi]] mu myaka egyaddirira.<ref name=":2">https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Sfn</ref>
We bwatuukira mu Gwokusatu mu 1990 ebika byennyonyi byebaali bakozesa mwalimu ekika kya Boeing 707-320C kimu, [[:en:Fokker_F27-600|Fokker F27-600]] biri, [[:en:Lockheed_L-100_Hercules|Lockheed L-100-30]] emu,[[:en:Twin_Otter|Twin Otter]] emu ne [[:en:Britten-Norman_Trislander|BN Trislander]] emu. Ennyonyi ekika kya [[:en:Boeing_737|Boeing 737]] [[:en:Aircraft_lease|yapangisibwa]] okuva mu [[:en:Air_Zimbabwe|Air Zimbabwe]] mu 1994 okuweereza [[:en:Bujumbura|Bujumbura]] ne [[Kigali]], wamu n'ebifo ebiri mu [[South Africa|South Afrika]]. [[:en:Tel_Aviv|Tel Aviv]] yayongerwa ku mukutu gw’amakubo mu 1995, era wetwatukira mu 1998 amakubo gonna [[Bulaaya|ag’omu Bulaaya]] gaayimirizibwa.<ref name=":2" />
Olw’okutondawo kampuni ya [[:en:Alliance_Air_(Uganda)|Alliance Air]] ku nkomerero ya 1994 —oluvannyuma eyamanyibwa nga ''SA Alliance'' —ekitongole ekyali kitwalibwa gavumenti ya [[:en:Government_of_Tanzania|Tanzania]] ne [[:en:Government_of_Uganda|Uganda]], [[:en:Air_Tanzania|Air Tanzania]] ne Uganda Airlines, awamu ne [[:en:South_African_Airways|South African Airways]] (SAA), [[Tanzania]] ne Uganda zaawa kampuni empya eddembe ly’okukola emirimu egy’ewala.<ref name=":3">{{Cite journal |date=28 April – 4 May 1999 |title=Air Mauritius pulls out of Uganda discussions |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1999/1999%20-%201104.html |journal=Flight International |pages=24 |access-date=7 August 2011}}</ref><ref name=":4" /><ref name="FI1998" /> Endagaano eno yali egenderera okuliisa emirimu gya Alliance Air n’empeereza zombi eza Air Tanzania ne Uganda Airlines ez’omunda n’ez’omu kitundu.<ref name=":3" /><ref name="qu86-3.jpg" /> Kyokka [[:en:Air_carrier|kampuni z’ennyonyi]] zombi ez’omu kitundu zaakula kitono okusinga bwe kyali kisuubirwa, era olw'okuba yakulakulana kitono. Uganda Airlines kye yakung’aanya kyaleetera Gavumenti ya Uganda okusalawo oba egenda kusazaamu kampuni eno oba okugitwala mu bwannannyini.<ref name=":3" />
=== Okugezaako okutunda ebintu mu bwannannyini ne kugaana ===
Ku nkomerero y’emyaka gya 1990, kampuni eno yali mu mbeera ya ssente ezaali teziyingira bulungi olw’enzirukanya embi,<ref name=":5" /> Gavumenti ya Uganda bwe yateekateeka okutwala kampuni y’ennyonyi eno eyali mu mabanja mu bwannannyini, ng’enoonya omusigansiimbi okukuuma kampuni eno ng’ekola. Mu kusooka kampuni eziwerako zaalina obwagazi bw'okutwala kkampuni y’ennyonyi eya Uganda Airlines. SA Alliance/ [[:en:South_African_Airways|SAA]], [[:en:Air_Mauritius|Air Mauritius,]] [[:en:British_Airways|British Airways]], [[:en:Johannesburg|Johannesburg]] -ewasinganibwa Inter Air, [[:en:Kenya_Airways|Kenya Airways]], ne [[:en:Sabena|Sabena]], bonna baali balabika ng'abaali baagala okugula mu ntandikwa, <ref name=":5" /><ref name="FI1999" /><ref name=":6" /> naye okukakkana netekayo okusaba kwabwe, okuggyako SAA eyasigala nga ye yokka etaddeyo okusaba kwayo okwokugula kuntandikwa ya 1999.<ref name="qu82-4.jpg" /><ref name=":7" /> SAA yandibadde yalina okwetaba mu kampuni eno ebitundu 49%;<ref name="qu82-4.jpg" /> wadde kyali kityo, oluvannyuma yasuula okusaba kwayo oluvannyuma lw’okusanga okuvuganyizibwa okw’amaanyi mu lukiiko lw’ababaka.<ref name=":3" /><ref name=":8" /> Olw’okuba tewaali awaayo ssente ng'ayagala kugula kampuni eno, Gavumenti ya Uganda yasazaamu kampuni y’ennyonyi eno mu Gwokutaano mu 2001.<ref name=":9" /><ref name=":10" />
== Ebifo gyebagenda ==
Okuva ku kifo kyayo [[:en:Airline_hub|ekikulu]] mu kisaawe ky’ennyonyi Entebbe International Airport, mu kiseera kyayo bweyabeerera ey'amaanyi, kampuni eno yali ekola enteekateeka z’okugenda mu bifo ebiri munda mu [[Afirika|Afrika]], Bulaaya ne Middle East. Wammanga lwe lukalala lw’ebifo Uganda Airlines bye yaweereza mu byafaayo byayo byonna:
{| class="wikitable sortable"
!Eggwanga
!Ekibuga
!Ekisaawe ky'enyonyi
!Ebiwandiike
! class="unsortable" |Ebijjuliziddwaamu
|-
|[[Bubirigi|Belgium]]
|[[Brussels]]
|Brussels Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name=":4">{{Cite web |title=Uganda Airlines Summer Schedules (Effective 1 April 1982{{spaced ndash}}31 October 1982){{--}}European services |url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu82/qu82-2.jpg |archive-url=https://www.webcitation.org/6IzXZt35G?url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu82/qu82-2.jpg |archive-date=19 August 2013 |website=Airline Timetable Images}}</ref>
|-
|[[Burundi]]
|Bujumbura
|Bujumbura International Airport
| align="center" |
| align="center" |
|-
| rowspan="2" |[[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]]
|Goma
|Goma International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1998" />
|-
|Kinshasa
|N'djili Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1998">{{Cite journal |date=1–7 April 1998 |title=World Airline Directory – Uganda Airlines |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1998/1998%20-%200883.html |format=PDF |journal=[[Flight International]] |page=91 |access-date=20 January 2012}}</ref>
|-
|[[Girimane|Germany]]
|Cologne
|Cologne Bonn Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg">{{Cite web |title=Uganda Airlines Timetable (Effective 30 March 1986{{spaced ndash}}25 October 1986) |url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu86/qu86-3.jpg |access-date=20 January 2012 |website=Airline Timetable Images}}</ref>
|-
|Israel
|Tel Aviv
|Ben Gurion Airport
| align="center" |
| align="center" |
|-
|[[Yitale|Italy]]
|[[Rome]]
|Rome Fiumicino Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
| rowspan="2" |[[Kenya]]
|Mombasa
|Moi International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name=":5">{{Cite journal |date=3–9 April 1996 |title=World Airline Directory – Uganda Airlines |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1996/1996%20-%200820.html |format=PDF |journal=[[Flight International]] |page=84 |access-date=20 January 2012}}</ref>
|-
|Nairobi
|Jomo Kenyatta International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Rwanda]]
|[[Kigali]]
|Kigali International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1999" />
|-
|[[South Africa]]
|Johannesburg
|O. R. Tambo International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1999" />
|-
| rowspan="3" |[[Tanzania]]
|Dar-es-Salaam
|Julius Nyerere International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Kilimanjaro]]
|Kilimanjaro International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|Mwanza
|Mwanza Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name=":6">{{Cite web |title=Uganda Airlines Summer Schedules (Effective 1 April 1982{{spaced ndash}}31 October 1982)—International services: Tanzania/Kenya/Uganda |url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu82/qu82-3.jpg |access-date=20 January 2012 |website=Airline Timetable Images}}</ref>
|-
| rowspan="7" |[[Yuganda|Uganda]]
|[[Arua]]
|Arua Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Entebbe]]/[[Kampala]]
|Entebbe International Airport||{{Airline hub}}
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Gulu]]
|Gulu Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Kasese]]
|Kasese Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|Mbarara
|Mbarara Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Soroti]]
|Soroti Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu82-4.jpg" />
|-
|[[Tororo]]
|Tororo Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu82-4.jpg">{{Cite web |title=Uganda Airlines Summer Schedules (Effective 1 April 1982{{spaced ndash}}31 October 1982)—Domestic services: East/Northern |url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu82/qu82-4.jpg |access-date=20 January 2012 |website=Airline Timetable Images}}</ref>
|-
|United Arab Emirates
|Dubai
|Dubai International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
| rowspan="2" |[[Great Britain|United Kingdom]]
| rowspan="2" |London
|Gatwick Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|Stansted Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name=":7">{{Cite journal |date=17 March 1979 |title=Amin cargo flights banned by Britain |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1979/1979%20-%200849.html |format=PDF |journal=Flight International |page=815 |access-date=12 May 2011 |quote=Uganda Airlines' regular cargo flights between Stansted and Entebbe have been stopped by the British Government, although there is no embargo on return services.}}</ref>
|-
|[[Zambia]]
|Lusaka
|Lusaka International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1999" />
|-
|[[Zimbabwe]]
|Harare
|Harare International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1999">{{Cite journal |date=31 March – 6 April 1999 |title=World Airline Directory – Uganda Airlines |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1999/1999%20-%200826.html |format=pdf |journal=Flight International |page=106 |access-date=25 March 2011}}</ref>
|}
=== Endagaano z'okutunda ebifo mu nnyonyi abasaabaze webatuula ===
Wammanga lwe lukalala lwa kampuni Uganda Airlines ze yalina [[:en:Codeshare_agreement|endagaano z'okutunda ebifo mu nnyonyi abasaabaze webatuula]] nazo mu kiseera we yaggalwa; amakubo mu butuufu gaali gaddukanyizibwa kampuni ya Uganda Airlines:
* Air Tanzania, Dar-es-Salaam ne Johannesburg okugenda/okuva Entebbe
* [[:en:Emirates_(airline)|Emirates,]] Dubai okutuuka/okuva Entebbe
* Kenya Airways, Nairobi okutuuka/okuva Entebbe
== Ebika by'ennyonyi ==
[[File:Uganda_Airlines_Boeing_707-300C_5X-UBC_FCO_Apr_1983.png|thumb|Ennyonyi ekika kya 5X-UBC, eya Uganda Airlines Boeing 707-320C, yarabibwaako ku kisaawe ky’ennyonyi Fiumicino mu 1983. Ennyonyi eno yennyini yagwa ku kisaawe kye kimu nga 17 Ogwekumi mu 1988.]]
Okusinziira ku [[:en:Aviation_Safety_Network|Aviation Safety Network]], kampuni eno yafuna obubenje/embeera embi yamirundi esatu mu byafaayo byaayo byonna; emu yokka ku zo ye yafa. <ref name=":0">{{Cite web |date=28 November 2004 |title=Accident record for Uganda Airlines |url=https://asn.flightsafety.org/database/operators/4700 |access-date=19 July 2011 |publisher=Aviation Safety Network |archive-date=20 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240620045816/https://asn.flightsafety.org/database/operators/4700 |url-status=dead }}</ref> [[:en:Hull-loss|Ennyonyi okwonooneka okutuuka nga tebakyasobola gitereeza]] ziwandiikiddwa wansi.
* Nga 1 Ogwokuna mu 1979: Ennyonyi y'ekika kya Boeing 707-320C, [[:en:Aircraft_registration|eyali ewandisiddwa]] nga 5X-UAL, eyali eyimiridde ku kisaawe ky’ennyonyi Entebbe, yasaanyizibwawo [[:en:Tanzania_People's_Defence_Force#Tanzanian_Army|amagye ga Tanzania]] mu [[Olutalo lwa Uganda ne Tanzania|lutalo olwali wakati wa Uganda ne Tanzania]] . Tewali muntu yenna yafulumizibwa nti yali afudde.
* Nga 17 Ogwekumi mu 1988: '''Ennyonyi 775''' yali nnyonyi ya nsi yonna eyali etegekeddwa okusaabaza abantu okuva e [[:en:London-Gatwick|London-Gatwick]] – [[:en:Rome-Fiumicino|Rome-Fiumicino]] –Entebbe eyagwa olw’oba baali tebalaba bulungi ku mutendera ogusembayo ogw’omulungi ogwaali gusooka, mu kiseera ky’okusemberera ekisaawe ky’ennyonyi ekya Leonardo da Vinci-Fiumicino. Ennyonyi eno yali etambulira ku nnyonyi ya Boeing 707-320C, eyalina enamba 5X-UBC [[:en:Aircraft_registration|ku mukira gwayo]]. Ennyonyi eno yamenyeka oluvannyuma lw’okutomera akasolya k’ekizimbe, n’ekwata omuliro. Ku bantu 52 abaali mu nnyonyi, abantu 33 beebaafa, ate bangi abaasimatuka ne balumizibwa nnyo. <ref name=":9">https://aviation-safety.net/database/record.php?id=19881017-0</ref> <ref name=":10">{{Cite journal |date=21 January 1989 |title=COMMERCIAL FLIGHT SAFETY – FATAL ACCIDENTS: SCHEDULED PASSENGER FLIGHTS |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1989/1989%20-%200165.html |format=pdf |journal=Flight International |pages=51 |access-date=19 July 2011}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Transport_in_Uganda|Eby'entambula mu Uganda]]
== Ebijuliziddwaamu ==
== Ensibuko ==
* {{Cite book |last=Guttery |first=Ben R. |year=1998 |title=Encyclopedia of African Airlines |publisher=McFarland & Company |isbn=0-7864-0495-7 |location=Jefferson, NC}}
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
Media related to Uganda Airlines (1976-2001) at Wikimedia Commons
e8dhm1lngawfwi56yw4v7yh4qm7yi00
63382
63363
2026-07-17T11:57:15Z
Musuuza
11013
ntereezezza ku mpandiika n'okutereeza ensobi
63382
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Uganda Airlines, mu mateeka emanyiddwa nga ''Uganda Airlines Corporation'', ye yali kampuni y’ennyonyi eyali ekiikirira Uganda mu butongole. Kampuni eno yateekebwawo mu Gwokutaano '''1976''', era n’etandika emirimu gyayo mu mwaka gwa '''1977'''. Ekitebe ekikulu kyali kiteekeddwa [[Entebbe]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], Uganda, era yakoleranga okuva ku kifo kyayo ekikulu eky’emirimu mu [[:en:Entebbe_International_Airport|Kisaawe ky’Ennyonyi eky’Ensi yonna ekya Entebbe.]]<ref>{{cite journal |date=21 March 1974 |title=World airline directory – Uganda Aviation Services (UAS) |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1974/1974%20-%200487.html |journal=[[Flight International]] |page=61 |access-date=20 January 2012}}</ref>
Gavumenti ya Uganda yagezaako okuguliza kampuni eno abantu oba amakampuni ag’obwannannyini okugifuula ey’obwannannyini, naye bonna abaali boolekedde okugigula baava mu nkola eyo. Kino kyaviirako '''Uganda Airlines Corporation''' okuggalwa n’okumalibwawo ddala mu Gwokutaano '''2001'''. Oluvannyuma, kampuni y’ennyonyi eno yazzibwawo era n’etandika nate okukola engendo z’ennyonyi mu mwaka gwa '''2019''' n’erinnya lyerimu erya [[:en:Uganda_Airlines|Uganda Airlines]]. <ref name=":0" />
== Ebyafaayo ==
[[File:Uganda_Airlines_Boeing_707-320C_5X-UAC_LFSB_Oct_1980.png|thumb|Ennyonyi ya Uganda Airlines ekika kya [[:en:Boeing_707-320C|Boeing 707-320C]] ku [[:en:Euroairport|kisaawe kya Euroairport]] mu 1980.]]
Uganda Airlines yatandikibwawo mu mwezi gwa May 1976 nga kampuni etwalibwa nga ttabi ly’ekitongole kya Gavumenti ekyali kimanyiddwa nga Uganda Development Corporation (UDC), okusikira empeereza eyali esooka okuweebwa kampuni ya East African Airways.<ref name=":1">{{cite journal |date=21 March 1974 |title=World airline directory – Uganda Aviation Services (UAS) |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1974/1974%20-%200487.html |journal=[[Flight International]] |page=61 |access-date=20 January 2012}}</ref> Yatandika emirimu gyayo mu 1977, nga mu kiseera ekyo ''Uganda Aviation Services (UAS)'', eyatandikibwawo kampuni ya [[:en:British_United_Airways|British United Airways]] mu 1965 kyokka ebiseera ebyo eyali kampuni ya UDC, n'eyingizibwa mu Uganda Airlines, n'etwala omukutu gw'amakubo ga UAS.<ref name=":1" /><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Sfn</ref><ref>http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1974/1974%20-%200487.html</ref> Oluvannyuma lw’okutuusibwa kw'enyonyi y'ekika kya [[:en:Boeing_707-320C|Boeing 707-320C]] eyasooka ku nkomerero y’emyaka gya 1970 nga giggwaako, amakubo amapya agagenda e [[Brussels]], London ne [[Rome]] gaatongozebwa. Ennyonyi ey'okubiri ey'ekika kya Boeing 707-320C yayingira mu zaali zikozesebwa mu 1981. Omwaka ogwo, amakubo amapya agagenda e [[:en:Cairo|Cairo,]] [[:en:Cologne|Cologne]] ne [[:en:Dubai|Dubai]] gaatongozebwa, ne gagobererwa ag'e [[:en:Dar_es_Salaam|Dar es Salaam,]] [[Kilimanjaro]] ne [[:en:Nairobi|Nairobi]] mu myaka egyaddirira.<ref name=":2">https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Sfn</ref>
We bwatuukira mu Gwokusatu mu 1990 ebika byennyonyi byebaali bakozesa mwalimu ekika kya Boeing 707-320C kimu, [[:en:Fokker_F27-600|Fokker F27-600]] biri, [[:en:Lockheed_L-100_Hercules|Lockheed L-100-30]] emu,[[:en:Twin_Otter|Twin Otter]] emu ne [[:en:Britten-Norman_Trislander|BN Trislander]] emu. Ennyonyi ekika kya [[:en:Boeing_737|Boeing 737]] [[:en:Aircraft_lease|yapangisibwa]] okuva mu [[:en:Air_Zimbabwe|Air Zimbabwe]] mu 1994 okuweereza [[:en:Bujumbura|Bujumbura]] ne [[Kigali]], wamu n'ebifo ebiri mu [[South Africa|South Afrika]]. [[:en:Tel_Aviv|Tel Aviv]] yayongerwa ku mukutu gw’amakubo mu 1995, era wetwatuukira mu 1998 amakubo gonna [[Bulaaya|ag’omu Bulaaya]] gaayimirizibwa.<ref name=":2" />
Olw’okutondawo kampuni ya [[:en:Alliance_Air_(Uganda)|Alliance Air]] ku nkomerero ya 1994 —oluvannyuma eyamanyibwa nga ''SA Alliance'' —ekitongole ekyali kitwalibwa gavumenti ya [[:en:Government_of_Tanzania|Tanzania]] ne [[:en:Government_of_Uganda|Uganda]], [[:en:Air_Tanzania|Air Tanzania]] ne Uganda Airlines, awamu ne [[:en:South_African_Airways|South African Airways]] (SAA), [[Tanzania]] ne Uganda zaawa kampuni empya eddembe ly’okukola emirimu egy’ewala.<ref name=":3">{{Cite journal |date=28 April – 4 May 1999 |title=Air Mauritius pulls out of Uganda discussions |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1999/1999%20-%201104.html |journal=Flight International |pages=24 |access-date=7 August 2011}}</ref><ref name=":4" /><ref name="FI1998" /> Endagaano eno yali egenderera okuliisa emirimu gya Alliance Air n’empeereza zombi eza Air Tanzania ne Uganda Airlines ez’omunda n’ez’omu kitundu.<ref name=":3" /><ref name="qu86-3.jpg" /> Kyokka [[:en:Air_carrier|kampuni z’ennyonyi]] zombi ez’omu kitundu zaakula kitono okusinga bwe kyali kisuubirwa, era olw'okuba yakulakulana kitono. Uganda Airlines kye yakunganya kyaleetera Gavumenti ya Uganda okusalawo oba egenda kusazaamu kampuni eno oba okugitwala mu bwannannyini.<ref name=":3" />
=== Okugezaako okugifuula ey’obwannannyini n’okuggalwa kwayo. ===
Ku nkomerero y’emyaka gya 1990, kampuni eno yali mu mbeera ya ssente ezaali teziyingira bulungi olw’enzirukanya embi,<ref name=":5" /> Gavumenti ya Uganda bwe yateekateeka okutwala kampuni y’ennyonyi eno eyali mu mabanja mu bwannannyini, ng’enoonya omusigansimbi okukuuma kampuni eno ng’ekola. Mu kusooka kampuni eziwerako zaalina obwagazi bw'okutwala kkampuni y’ennyonyi eya Uganda Airlines. SA Alliance/ [[:en:South_African_Airways|SAA]], [[:en:Air_Mauritius|Air Mauritius,]] [[:en:British_Airways|British Airways]], [[:en:Johannesburg|Johannesburg]] -ewasinganibwa Inter Air, [[:en:Kenya_Airways|Kenya Airways]], ne [[:en:Sabena|Sabena]], bonna baali balabika ng'abaali baagala okugula mu ntandikwa, <ref name=":5" /><ref name="FI1999" /><ref name=":6" /> naye okukakkana n'eteekayo okusaba kwabwe, okuggyako SAA eyasigala nga ye yokka etaddeyo okusaba kwayo okw'okugula kuntandikwa ya 1999.<ref name="qu82-4.jpg" /><ref name=":7" /> SAA yandibadde yalina okwetaba mu kampuni eno ebitundu 49%;<ref name="qu82-4.jpg" /> wadde kyali kityo, oluvannyuma yasuula okusaba kwayo oluvannyuma lw’okusanga okuvuganyizibwa okw’amaanyi mu lukiiko lw’ababaka.<ref name=":3" /><ref name=":8" /> Olw’okuba tewaali awaayo ssente ng'ayagala kugula kampuni eno, Gavumenti ya Uganda yasazaamu kampuni y’ennyonyi eno mu Gwokutaano mu 2001.<ref name=":9" /><ref name=":10" />
== Ebifo ennyonyi gy’etambulira oba gy’etuuka. ==
Okuva ku kifo kyayo [[:en:Airline_hub|ekikulu]] mu kisaawe ky’ennyonyi Entebbe International Airport, mu kiseera kyayo bweyabeerera ey'amaanyi, kampuni eno yali ekola enteekateeka z’okugenda mu bifo ebiri munda mu [[Afirika|Afrika]], Bulaaya ne Middle East. Wammanga lwe lukalala lw’ebifo Uganda Airlines bye yaweereza mu byafaayo byayo byonna:
{| class="wikitable sortable"
!Eggwanga
!Ekibuga
!Ekisaawe ky'enyonyi
!Ebiwandiike
! class="unsortable" |Ebijjuliziddwaamu
|-
|[[Bubirigi|Belgium]]
|[[Brussels]]
|Brussels Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name=":4">{{Cite web |title=Uganda Airlines Summer Schedules (Effective 1 April 1982{{spaced ndash}}31 October 1982){{--}}European services |url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu82/qu82-2.jpg |archive-url=https://www.webcitation.org/6IzXZt35G?url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu82/qu82-2.jpg |archive-date=19 August 2013 |website=Airline Timetable Images}}</ref>
|-
|[[Burundi]]
|Bujumbura
|Bujumbura International Airport
| align="center" |
| align="center" |
|-
| rowspan="2" |[[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]]
|Goma
|Goma International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1998" />
|-
|Kinshasa
|N'djili Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1998">{{Cite journal |date=1–7 April 1998 |title=World Airline Directory – Uganda Airlines |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1998/1998%20-%200883.html |format=PDF |journal=[[Flight International]] |page=91 |access-date=20 January 2012}}</ref>
|-
|[[Girimane|Germany]]
|Cologne
|Cologne Bonn Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg">{{Cite web |title=Uganda Airlines Timetable (Effective 30 March 1986{{spaced ndash}}25 October 1986) |url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu86/qu86-3.jpg |access-date=20 January 2012 |website=Airline Timetable Images}}</ref>
|-
|Israel
|Tel Aviv
|Ben Gurion Airport
| align="center" |
| align="center" |
|-
|[[Yitale|Italy]]
|[[Rome]]
|Rome Fiumicino Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
| rowspan="2" |[[Kenya]]
|Mombasa
|Moi International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name=":5">{{Cite journal |date=3–9 April 1996 |title=World Airline Directory – Uganda Airlines |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1996/1996%20-%200820.html |format=PDF |journal=[[Flight International]] |page=84 |access-date=20 January 2012}}</ref>
|-
|Nairobi
|Jomo Kenyatta International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Rwanda]]
|[[Kigali]]
|Kigali International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1999" />
|-
|[[South Africa]]
|Johannesburg
|O. R. Tambo International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1999" />
|-
| rowspan="3" |[[Tanzania]]
|Dar-es-Salaam
|Julius Nyerere International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Kilimanjaro]]
|Kilimanjaro International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|Mwanza
|Mwanza Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name=":6">{{Cite web |title=Uganda Airlines Summer Schedules (Effective 1 April 1982{{spaced ndash}}31 October 1982)—International services: Tanzania/Kenya/Uganda |url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu82/qu82-3.jpg |access-date=20 January 2012 |website=Airline Timetable Images}}</ref>
|-
| rowspan="7" |[[Yuganda|Uganda]]
|[[Arua]]
|Arua Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Entebbe]]/[[Kampala]]
|Entebbe International Airport||{{Airline hub}}
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Gulu]]
|Gulu Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Kasese]]
|Kasese Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|Mbarara
|Mbarara Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|[[Soroti]]
|Soroti Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu82-4.jpg" />
|-
|[[Tororo]]
|Tororo Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu82-4.jpg">{{Cite web |title=Uganda Airlines Summer Schedules (Effective 1 April 1982{{spaced ndash}}31 October 1982)—Domestic services: East/Northern |url=http://www.timetableimages.com/ttimages/qu/qu82/qu82-4.jpg |access-date=20 January 2012 |website=Airline Timetable Images}}</ref>
|-
|United Arab Emirates
|Dubai
|Dubai International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
| rowspan="2" |[[Great Britain|United Kingdom]]
| rowspan="2" |London
|Gatwick Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="qu86-3.jpg" />
|-
|Stansted Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name=":7">{{Cite journal |date=17 March 1979 |title=Amin cargo flights banned by Britain |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1979/1979%20-%200849.html |format=PDF |journal=Flight International |page=815 |access-date=12 May 2011 |quote=Uganda Airlines' regular cargo flights between Stansted and Entebbe have been stopped by the British Government, although there is no embargo on return services.}}</ref>
|-
|[[Zambia]]
|Lusaka
|Lusaka International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1999" />
|-
|[[Zimbabwe]]
|Harare
|Harare International Airport
| align="center" |
| align="center" |<ref name="FI1999">{{Cite journal |date=31 March – 6 April 1999 |title=World Airline Directory – Uganda Airlines |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1999/1999%20-%200826.html |format=pdf |journal=Flight International |page=106 |access-date=25 March 2011}}</ref>
|}
=== Endagaano z’okukolagana mu kukozesa koodi z’ennyonyi. ===
Wammanga kuliko olukalala lwa amakampuni g’ennyonyi Uganda Airlines ge yali erina nagago endagaano z’okukozesa koodi z’ennyonyi (codeshare agreements) mu kiseera we yaggalibwa; engendo z’ennyonyi zaali zikolebwa ddala Uganda Airlines:
* Air Tanzania, Dar-es-Salaam ne Johannesburg okugenda/okuva Entebbe
* [[:en:Emirates_(airline)|Emirates,]] Dubai okutuuka/okuva Entebbe
* Kenya Airways, Nairobi okutuuka/okuva Entebbe
== Obubenje n'ebyagwawo ==
[[File:Uganda_Airlines_Boeing_707-300C_5X-UBC_FCO_Apr_1983.png|thumb|Ennyonyi ekika kya 5X-UBC, eya Uganda Airlines Boeing 707-320C, yarabibwaako ku kisaawe ky’ennyonyi Fiumicino mu 1983. Ennyonyi eno yennyini yagwa ku kisaawe kye kimu nga 17 Ogwekumi mu 1988.]]
Okusinziira ku [[:en:Aviation_Safety_Network|Aviation Safety Network]], kampuni eno yafuna obubenje/embeera embi yamirundi esatu mu byafaayo byaayo byonna; naye kimu kyokka ku byo kye kyaviirako okufa kw’abantu. <ref name=":0">{{Cite web |date=28 November 2004 |title=Accident record for Uganda Airlines |url=https://asn.flightsafety.org/database/operators/4700 |access-date=19 July 2011 |publisher=Aviation Safety Network |archive-date=20 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240620045816/https://asn.flightsafety.org/database/operators/4700 |url-status=dead }}</ref> [[:en:Hull-loss|Obubenje obwaviirako ennyonyi okwonooneka okutuuka nga tebakyasobola gitereeza]] bulagiddwa wansi.
* Nga 1 Ogwokuna mu 1979: Ennyonyi y'ekika kya Boeing 707-320C, [[:en:Aircraft_registration|eyali ewandisiddwa]] nga 5X-UAL, eyali eyimiridde ku kisaawe ky’ennyonyi Entebbe, yasaanyizibwawo [[:en:Tanzania_People's_Defence_Force#Tanzanian_Army|amagye ga Tanzania]] mu [[Olutalo lwa Uganda ne Tanzania|lutalo olwali wakati wa Uganda ne Tanzania]] . Tewali muntu yenna yafulumizibwa nti yali afudde.
* Nga 17 Ogwekkumi mu 1988: '''Ennyonyi 775''' yali nnyonyi ya nsi yonna eyali etegekeddwa okusaabaza abantu okuva e [[:en:London-Gatwick|London-Gatwick]] – [[:en:Rome-Fiumicino|Rome-Fiumicino]] –Entebbe empeereza y’ennyonyi etambuza abasaabaze eyagwa olw’obutalaba bulungi mu kaseera k’okusembera ku kisaawe mu kitundu ekyasembayo eky’olugendo lwayo olusooka, nga esembera ku Kisaawe ky’Ennyonyi ekya Leonardo da Vinci-Fiumicino. Ennyonyi eno yali etambulira ku nnyonyi ya Boeing 707-320C, eyalina enamba 5X-UBC [[:en:Aircraft_registration|ku mukira gwayo]]. Ennyonyi eno yamenyeka oluvannyuma lw’okutomera akasolya k’ekizimbe, n’ekwata omuliro. Ku bantu 52 abaali mu nnyonyi, abantu 33 beebaafa, ate bangi abaasimattuka ne balumizibwa nnyo. <ref name=":9">https://aviation-safety.net/database/record.php?id=19881017-0</ref> <ref name=":10">{{Cite journal |date=21 January 1989 |title=COMMERCIAL FLIGHT SAFETY – FATAL ACCIDENTS: SCHEDULED PASSENGER FLIGHTS |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1989/1989%20-%200165.html |format=pdf |journal=Flight International |pages=51 |access-date=19 July 2011}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Transport_in_Uganda|Eby'entambula mu Uganda]]
== Ebijuliziddwaamu ==
== Ensibuko ==
* {{Cite book |last=Guttery |first=Ben R. |year=1998 |title=Encyclopedia of African Airlines |publisher=McFarland & Company |isbn=0-7864-0495-7 |location=Jefferson, NC}}
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
Media related to Uganda Airlines (1976-2001) at Wikimedia Commons
6q0f6qx7jdfpbfl9cq3rknc3goml2o7
Amos Lugoloobi
0
11901
63201
61048
2026-07-16T15:36:04Z
Berniter
10779
63201
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Lugoloobi yazaalibwa nga 21 Ogwomukaaga, 1961 era mutabani wa Bwogi eyali dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y’e Kayunga]] . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya Master's Degree in Business Administration okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
27zymsoa0ik4s72fya75ffehhgs6z9u
63205
63201
2026-07-16T16:27:29Z
Berniter
10779
63205
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Lugoloobi yazaalibwa nga 21 Ogwomukaaga, 1961 era mutabani wa Bwogi eyali dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y’e Kayunga]] . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya Master's Degree in Business Administration okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
fi6p0zvmxmvv8a8wcrjw6s3n8l9vlsu
63206
63205
2026-07-16T16:43:27Z
Berniter
10779
63206
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya Director of Public Prosecutions (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Lugoloobi yazaalibwa nga 21 Ogwomukaaga, 1961 era mutabani wa Bwogi eyali dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y’e Kayunga]] . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya Master's Degree in Business Administration okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
iid515e9ryw23hb24z9jxb3deuoflgg
63207
63206
2026-07-16T16:44:14Z
Berniter
10779
63207
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Lugoloobi yazaalibwa nga 21 Ogwomukaaga, 1961 era mutabani wa Bwogi eyali dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y’e Kayunga]] . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya Master's Degree in Business Administration okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
37cbqsrukmclmccd9wtsn1o5xe3pmlz
63208
63207
2026-07-16T17:16:59Z
Berniter
10779
63208
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''Minisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza''' . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Lugoloobi yazaalibwa nga 21 Ogwomukaaga, 1961 era mutabani wa Bwogi eyali dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y’e Kayunga]] . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya Master's Degree in Business Administration okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
dekulc4y9ia7asrpskdkwivemg1giza
63209
63208
2026-07-16T17:17:18Z
Berniter
10779
63209
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Lugoloobi yazaalibwa nga 21 Ogwomukaaga, 1961 era mutabani wa Bwogi eyali dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y’e Kayunga]] . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya Master's Degree in Business Administration okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
tke8wifjulreiuqqd5maqsuv056j8cn
63211
63209
2026-07-16T17:20:01Z
Berniter
10779
63211
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa nga 21 Ogwomukaaga, 1961 era mutabani wa Bwogi eyali dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y’e Kayunga]] . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya Master's Degree in Business Administration okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
qw4hh6ypzh47xq0q58voup30ko5dpsp
63213
63211
2026-07-16T17:22:50Z
Berniter
10779
63213
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya Master's Degree in Business Administration okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
51e676xz057xp40yzpuc5b7b2qvr5z8
63214
63213
2026-07-16T17:25:53Z
Berniter
10779
/* Obuto bwe nokusoma kwe */
63214
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Emirimu gye ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
9wd8s8bpnmgts8cbzk0puzp04sysoxu
63215
63214
2026-07-16T17:26:42Z
Berniter
10779
63215
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi era alina akakwate ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] era nga mubaka mu Paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
qkdvgeduk1j31ceh9433taudo06147n
63217
63215
2026-07-16T17:29:21Z
Berniter
10779
63217
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti.. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
ob0a34mrl25lkkn2lz81o6y9mdmx4sl
63218
63217
2026-07-16T17:29:44Z
Berniter
10779
/* Omurimu gwe */
63218
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gye mu Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
nhgzupwuod6m0et736w4tp63dnhtjqb
63219
63218
2026-07-16T17:38:01Z
Berniter
10779
/* Emirimu gye mu Paalamenti */
63219
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba omujjumbize ku kakiiko ka bizinensi, akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’okutumbula eby'enfuna n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira. <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
4hcarcw1e1cmd299p3sq50m3nr7ikrx
63220
63219
2026-07-16T17:44:27Z
Berniter
10779
/* Emirimu gya Paalamenti */
63220
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
djum8zgffxb27pz3rryj2trp0582n0f
63221
63220
2026-07-16T17:45:39Z
Berniter
10779
/* Ebijuliziddwa */
63221
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
mzlsrxmm6ktl69zy5s2vxlh6l2syour
63222
63221
2026-07-16T17:46:24Z
Berniter
10779
/* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */
63222
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [https://kayunga.go.ug/constituencies Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
o1hszec3wtn26uac9l1dp4l85g6r06t
63223
63222
2026-07-16T17:47:03Z
Berniter
10779
/* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */
63223
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
m98m5xajnqxl0l5g56jvlwk3hcjgh07
63224
63223
2026-07-16T17:48:01Z
Berniter
10779
/* Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia */
63224
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. <ref>https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court</ref>Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
020nku1b1abskbhmu749mhtn8vywurq
63225
63224
2026-07-16T17:49:33Z
Berniter
10779
63225
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
dy4zbixg9s8lgoduoewps827amqlwso
63226
63225
2026-07-16T17:50:05Z
Berniter
10779
63226
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
nadgkc1euco5fqiml35e0psa62iqq4k
63227
63226
2026-07-16T17:50:28Z
Berniter
10779
63227
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
pot29312t3bpqzetedf17x3456a6x25
63228
63227
2026-07-16T17:50:47Z
Berniter
10779
63228
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
d8x8f93g5p87nluuvqtyeq7p5f8ju0d
63229
63228
2026-07-16T17:51:11Z
Berniter
10779
63229
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
lg5bv6py5l3igwowx23ve1nd1hyiths
63230
63229
2026-07-16T17:55:19Z
Berniter
10779
63230
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
0o2g8ujywcgnqq8bqbjhm5e7nnvhi5m
63231
63230
2026-07-16T17:55:50Z
Berniter
10779
63231
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
h4alsk16yq17khkjije6zkrbcembwa7
63232
63231
2026-07-16T17:56:24Z
Berniter
10779
63232
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0"/> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
qszs9pedoaq4rhob8cpywj6tinbxdst
63234
63232
2026-07-16T17:57:32Z
Berniter
10779
63234
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/7fc1b51f-7f08-4ad6-b2b7-0f485801ebae/</ref> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
myf38tjgbe9lh4d1i5tj4resla48g62
63235
63234
2026-07-16T17:59:26Z
Berniter
10779
63235
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
472x335s8ep2kcnv34jc7ieyj18o6p0
63236
63235
2026-07-16T18:00:34Z
Berniter
10779
63236
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
ob0i9swn5iy4b7u9r2sdhkjyuijwfwn
63237
63236
2026-07-16T18:00:48Z
Berniter
10779
63237
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
hnp9pckcpyr9s1ydoz2i57mn82firq2
63239
63237
2026-07-16T18:01:08Z
Berniter
10779
63239
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
3cj8cfq26272nfstchhl59vmaawr15i
63240
63239
2026-07-16T18:02:20Z
Berniter
10779
63240
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
bxzjsgesatiycvx9t5koqj1fylm01qt
63241
63240
2026-07-16T18:02:50Z
Berniter
10779
63241
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
furnkxzbt4wg26ktk6d9wc0mo84iyth
63243
63241
2026-07-16T18:04:14Z
Berniter
10779
63243
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
6agddwzlegjd5u3b7fhvh9nc7s52of0
63244
63243
2026-07-16T18:05:33Z
Berniter
10779
63244
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y'e Kayunga]] mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda e'ye kuminemu]]
6klov7gplahv69fat62uan3on2hiv2u
63245
63244
2026-07-16T18:07:12Z
Berniter
10779
63245
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, Disitulikiti y'e Kayunga mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda e'ye kuminemu]]
13jq59q5o3u3nchrjdq4c5kda0h44la
63246
63245
2026-07-16T18:07:57Z
Berniter
10779
63246
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) [[:en:Uganda|MunnaUganda]], munnabyabufuzi.Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, Disitulikiti y'e Kayunga mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda e'ye kuminemu]]
q0q1havr49xljmiqbzdglodwqg2h877
63247
63246
2026-07-16T18:08:28Z
Berniter
10779
63247
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) MunnaUganda, munnabyabufuzi.Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, Disitulikiti y'e Kayunga mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda e'ye kuminemu]]
g267o54764pqj3tmq8ijyvklr4ucdik
63250
63247
2026-07-16T18:10:00Z
Berniter
10779
/* Obuto bwe nokusoma kwe */
63250
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) MunnaUganda, munnabyabufuzi.Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, Disitulikiti y'e Kayunga mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku Eastern and Southern African Management Institute (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda e'ye kuminemu]]
l04sxsk28a4c6ewlu9f5anu5rcr00yq
63251
63250
2026-07-16T18:10:39Z
Berniter
10779
63251
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) MunnaUganda, munnabyabufuzi.Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, Disitulikiti y'e Kayunga mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu '''M'''inisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu Ssettendekero wa Makerere ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku Eastern and Southern African Management Institute (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda e'ye kuminemu]]
o9u5wgg4rdvw8lx6ru6oh9d0jnejb00
63252
63251
2026-07-16T18:11:11Z
Berniter
10779
63252
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) MunnaUganda, munnabyabufuzi.Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, Disitulikiti y'e Kayunga mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako. <ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu Minisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu Ssettendekero wa Makerere ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku Eastern and Southern African Management Institute (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda e'ye kuminemu]]
gmr04oeh91k3ldh7qn07s3g37qavv1y
63253
63252
2026-07-16T18:12:02Z
Berniter
10779
63253
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos Lugoloobi''' (yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961) MunnaUganda, munnabyabufuzi.Mu kiseera kino ye Minisita Omubeezi ow’ebyensimbi n’enteekateeka era nga ye mubaka akiikirira Ntenjeru ey'oBukiikakkono, Disitulikiti y'e Kayunga mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkumin’emu.
Mu Gwekkumi, 2023, yavunaanibwa emisango egy'ali gy'ekuusa ku nguzi n'okubba amabaati, ekintu eky'atwaliramu abakungu ba gavumenti abawerako.<ref>https://apnews.com/article/uganda-corruption-scandal-ministers-charged-16cd8b6d0f433381fdd34b6dadfa30d5</ref> Akyagenda mu maaso n’okwegaana emisango gino. Yasigala ng'awakanya ebyamuvunaanibwa, ng'agamba nti talina musango era oluvannyuma omusango ne gukomezebwawo mu offiisi y'ekitongole kya [[Director of Public Prosecutions]] (DPP) okuggyawo emisango egyali gimuvunaanibwa mu kkooti y'okulwanyisa obuli bw'enguzi mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Nabakooza |first=Shamim |title=DPP Drops Mabati Theft Case Against Lugoloobi |url=https://nilepost.co.ug/news/301321/dpp-drops-mabati-theft-case-against-lugoloobi |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{cite web |date=26 October 2023 |title=Minister Lugoloobi stole Karamoja iron sheets - state witnesses tell court |url=https://observer.ug/news/headlines/79573-minister-lugoloobi-stole-karamoja-iron-sheets-state-witnesses-tell-court |access-date=19 November 2023 |publisher=Observer}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-29 |title=Iron sheets scandal: The evidence against Kitutu, Lugoloobi |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-scandal-the-evidence-against-kitutu-lugoloobi-4288382 |access-date=2025-11-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-11-11|title=Iron Sheets Saga: DPP withdraws charges against minister Lugoloobi|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/iron-sheets-saga-dpp-withdraws-charges-against-minister-lugoloobi-5260862|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amosi Lugoloobi akyali ku lukalala lw'abantu abaateekebwako envumbo okuva mu Minisitule y'Ensonga z'Amawanga eza Amerika ne Gavumenti ya Bungereza . Ku lukalala olwo mulimu ne mukyala we, wamu n'abakungu abalala mu gavumenti omuli Omwogezi wa Paalamenti Anita Annet Among, eyali Omumyuka w'Omuduumizi w'Eggye (CDF) Lt. Gen. Peter Elwelu, eyali Minisita Omubeezi ow'Ensonga za Karamoja Agnes Nandutu, ne Minisita eyali avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja Mary Goretti Kitutu.<ref>{{Cite web |last=Law|first=Madeline Yingling {{!}} U. Pittsburgh School of|last2=US|date=2024-05-31|title=US sanctions Uganda officials for corruption and human rights violations|url=https://www.jurist.org/news/2024/05/us-sanctions-uganda-officials-for-corruption-and-human-rights-violations/|access-date=2025-11-11|website=www.jurist.org|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-05-30|title=Among, Magogo, Lugoloobi among eight Ugandan officials sanctioned by US|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/among-magogo-lugoloobi-among-eight-ugandan-officials-sanctioned-by-us-4641146|access-date=2025-11-11|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://allafrica.com/view/group/main/main/id/00089332.html |title=U.S. Joins UK in Sanctioning Senior Ugandan Officials |access-date=2025-11-11 |date=2024-05-31|website=allAfrica.com|language=en}}</ref>
== Obuto bwe nokusoma kwe ==
Lugoloobi yazaalibwa 21 Ogwomukaaga 1961 eri Bwogi, eyali Dayirekita wa UTV ne Mary Bwogi mu Disitulikiti y'e Kayunga . Alina Diguli mu by’enfuna okuva mu Ssettendekero wa Makerere ne Diguli ey'okubiri mu kuddukanya bizinensi eya [[Master's Degree in Business Administration]] okuva ku Eastern and Southern African Management Institute (ESAMI). <ref name=":02">{{Cite web |title=Hon. Lugoloobi Amos|url=https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/|access-date=2022-03-02|website=MPScan Uganda|language=en-US}}</ref>
== Omurimu gwe ==
Munnabyabufuzi ali mu kibiina kya National Resistance Movement era mmemba wa paalamenti. <ref name=":0">https://www.mpscanug.com/profile/lugoloobiamos/</ref> Addukanya pulojekiti ze ez’obuntu ezikwata ku mazzi amayonjo, emizannyo, ebyobulamu, ebyenjigiriza, pulogulaamu za sikaala eri abayizi n’enteekateeka z’okutumbula embeera z’abantu ng’okusima nayikondo n’okuziddaabiriza. <ref name=":0" />
== Emirimu gya Paalamenti ==
Mmemba ku Kakiiko akavunaanyizibwa ku byobusuubuzi, akakiiko akavunaanyizibwa ku byensimbi, okuteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna, n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mbalirira . <ref name=":0"/> Mu kiseera kino ye Minisita omubeezi ow’ebyensimbi. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lugoloobi-s-budget-full-speech-3432506</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lugoloobi mufumbo eri Evelyne Nakimera. <ref>{{Cite web |url=https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302085513/https://newsday.co.ug/2021/10/11/mother-says-her-daughter-a-wife-to-amos-minister-lugoloobi-wants-to-kill-her-over-property/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Omukutu gwa Paalament ya Uganda
* Omukutu gwa Gavumenti ez'ebitundu mu Disitulikiti y'e Kayunga
{{DEFAULTSORT:Lugoloobi, Amos}}
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abasomera ku Yunivasite ye Makerere]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1961]]
[[Category:Banabyabufuzi be kibiina kya National Resistance Movement]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda e'ye kuminemu]]
oim97dz76in089wrx13uri1lvk4fxbm
Isingoma Labongo Rukidi
0
11991
63349
57889
2026-07-17T08:21:01Z
Kinenkey
10423
Nyongedeko Databox
63349
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', [ b ] yeeyali Omukama wa [[Biito]] eyasooka owa [[Bunyoro - Kitara]] mu [[bugwanjuba bwa Uganda]] obwa leero . Mu nnono y'Abanyoro, atwalibwa nga omulongo muganda wa [[Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] owokusatu.
== Obuto bwe ==
=== Ennono y’Abanyoro ===
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] nga omutabani wa Kyomya owookubiri, eyali mu [[bukulembezi bw'Abachwezi obw'ensikirano]] , ne Nyatworo, muwala w’omusajja [[Omulango]] ayitibwa Labongo, [ c ] ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, omulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky’Olunyoro {{Lang|nyo|ise-ngoma}}, ekitegeeza "taata w'engoma". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
Kigambibwa nti Rukidi ne baganda be bagambibwa okuba nga baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka [ d ], naye ow’e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e [[Kitara]], kubanga mu budde obwo eggwanga lyali teririna mukama, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekerako mu lugendo.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
if1ipp1h0g3tfzaa4f2k10n1mgrmu24
63350
63349
2026-07-17T08:30:09Z
Kinenkey
10423
Nterezeeza Empanddika
63350
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa Biito (Omukama Omubiito) eyasooka e Bunyoro-Kitara mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
=== Ennono y’Abanyoro ===
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] nga omutabani wa Kyomya owookubiri, eyali mu [[bukulembezi bw'Abachwezi obw'ensikirano]] , ne Nyatworo, muwala w’omusajja [[Omulango]] ayitibwa Labongo, [ c ] ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, omulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky’Olunyoro {{Lang|nyo|ise-ngoma}}, ekitegeeza "taata w'engoma". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
Kigambibwa nti Rukidi ne baganda be bagambibwa okuba nga baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka [ d ], naye ow’e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e [[Kitara]], kubanga mu budde obwo eggwanga lyali teririna mukama, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekerako mu lugendo.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
9u66qzfxyu4p55c7yrygphw7xng9l7r
63351
63350
2026-07-17T08:33:38Z
Kinenkey
10423
Nterezeeza Wiki-linking
63351
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa Biito (Omukama Omubiito) eyasooka e Bunyoro-Kitara mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
=== Ennono y’Abanyoro ===
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] nga omutabani wa Kyomya owookubiri, eyali mu [[bukulembezi bw'Abachwezi obw'ensikirano]] , ne Nyatworo, muwala w’omusajja [[Omulango]] ayitibwa Labongo, [ c ] ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, omulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky’Olunyoro {{Lang|nyo|ise-ngoma}}, ekitegeeza "taata w'engoma". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
Kigambibwa nti Rukidi ne baganda be bagambibwa okuba nga baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka [ d ], naye ow’e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e [[Kitara]], kubanga mu budde obwo eggwanga lyali teririna mukama, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekerako mu lugendo.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
3jmgwg5smwhanuxap8zfohw6y4767wu
63352
63351
2026-07-17T08:38:22Z
Kinenkey
10423
Nterezeeza Wiki-linking
63352
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
=== Ennono y’Abanyoro ===
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] nga omutabani wa Kyomya owookubiri, eyali mu [[bukulembezi bw'Abachwezi obw'ensikirano]] , ne Nyatworo, muwala w’omusajja [[Omulango]] ayitibwa Labongo, [ c ] ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, omulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky’Olunyoro {{Lang|nyo|ise-ngoma}}, ekitegeeza "taata w'engoma". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
Kigambibwa nti Rukidi ne baganda be bagambibwa okuba nga baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka [ d ], naye ow’e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e [[Kitara]], kubanga mu budde obwo eggwanga lyali teririna mukama, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekerako mu lugendo.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
99hhwwazxt8gnp54bm633ww4rdhf2nj
63353
63352
2026-07-17T08:39:53Z
Kinenkey
10423
nterezeeza omutwe
63353
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] nga omutabani wa Kyomya owookubiri, eyali mu [[bukulembezi bw'Abachwezi obw'ensikirano]] , ne Nyatworo, muwala w’omusajja [[Omulango]] ayitibwa Labongo, [ c ] ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, omulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky’Olunyoro {{Lang|nyo|ise-ngoma}}, ekitegeeza "taata w'engoma". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
Kigambibwa nti Rukidi ne baganda be bagambibwa okuba nga baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka [ d ], naye ow’e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e [[Kitara]], kubanga mu budde obwo eggwanga lyali teririna mukama, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekerako mu lugendo.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
jl8tp5691y0lahsc50rpes8id6wz11h
63362
63353
2026-07-17T09:52:27Z
Kinenkey
10423
Nterezeeza Empanddika
63362
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] ng’omwana owookubiri owa Kyomya eyali mu lulyo lwa [[Chwezi]], ne Nyatworo (Maama wa Isingoma Mpuga Rukidi ) muwala w’omusajja Omu[[lango]] ayitibwa Labongo, ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, mulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky'Olunyoro ise-ngoma, ekitegeeza "taata (w'engooma)". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
Kigambibwa nti Rukidi ne baganda be bagambibwa okuba nga baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka [ d ], naye ow’e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e [[Kitara]], kubanga mu budde obwo eggwanga lyali teririna mukama, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekerako mu lugendo.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
e8l0g8e4ljibq5ujply5nit27ct0ufc
63364
63362
2026-07-17T10:14:17Z
Kinenkey
10423
Nterezeeza Empanddika
63364
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] ng’omwana owookubiri owa Kyomya eyali mu lulyo lwa [[Chwezi]], ne Nyatworo (Maama wa Isingoma Mpuga Rukidi ) muwala w’omusajja Omu[[lango]] ayitibwa Labongo, ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, mulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky'Olunyoro ise-ngoma, ekitegeeza "taata (w'engooma)". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
kigambibwa nti Rukidi ne baganda be (aba Babiito) baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka,[d] naye nga ava e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e Kitara, kubanga olwo eggwanga lyabulwa kabaka, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekera ku lugendo. Rukidi bwe yali okumpi ekimala n’ekibuga ekikulu, omuvvuunuzi[e] yasindikibwa okulangirira okutuuka kwe eri abantu b’e Kitara.
Nyakoka yabawerekerako mu lugendo.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
dm1877ci3uz3hhj1yxrpcmtr1cxgtw8
63366
63364
2026-07-17T10:20:20Z
Kinenkey
10423
Nterezeeza Empanddika
63366
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] ng’omwana owookubiri owa Kyomya eyali mu lulyo lwa [[Chwezi]], ne Nyatworo (Maama wa Isingoma Mpuga Rukidi ) muwala w’omusajja Omu[[lango]] ayitibwa Labongo, ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, mulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky'Olunyoro ise-ngoma, ekitegeeza "taata (w'engooma)". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
kigambibwa nti Rukidi ne baganda be (aba Babiito) baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka,[d] naye nga ava e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e Kitara, kubanga olwo eggwanga lyabulwa kabaka, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekera ku lugendo. Rukidi bwe yali okumpi ekimala n’ekibuga ekikulu, omuvvuunuzi[e] yasindikibwa okulangirira okutuuka kwe eri abantu b’e Kitara.
Rukidi bwe yatuuka mu kibuga ekikulu, kigambibwa nti abantu b’omu kitundu baabatunuulira n’okubuusabuusa oba okunyooma, ng’ekimu ku byo kyava ku buzaale bwe obwali bulabika nga butabuddwatabuddwa.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
d4yr8yhl4fwnfty3bnope0ltxtkwnxq
63367
63366
2026-07-17T10:27:02Z
Kinenkey
10423
Nyongedemu ebiwandiiko
63367
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] ng’omwana owookubiri owa Kyomya eyali mu lulyo lwa [[Chwezi]], ne Nyatworo (Maama wa Isingoma Mpuga Rukidi ) muwala w’omusajja Omu[[lango]] ayitibwa Labongo, ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, mulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky'Olunyoro ise-ngoma, ekitegeeza "taata (w'engooma)". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
kigambibwa nti Rukidi ne baganda be (aba Babiito) baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka,[d] naye nga ava e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e Kitara, kubanga olwo eggwanga lyabulwa kabaka, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekera ku lugendo. Rukidi bwe yali okumpi ekimala n’ekibuga ekikulu, omuvvuunuzi[e] yasindikibwa okulangirira okutuuka kwe eri abantu b’e Kitara.
Rukidi bwe yatuuka mu kibuga ekikulu, kigambibwa nti abantu b’omu kitundu baabatunuulira n’okubuusabuusa oba okunyooma, ng’ekimu ku byo kyava ku buzaale bwe obwali bulabika nga butabuddwatabuddwa. Mu lubiri lwa kabaka eyasembayo, Wamara. Nyakoka yayita omusamize ayitibwa Kasoira, Rukidi gwe yabuuza wa era lwaki abantu b’olulyo lwa Chwezi baagenda.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
6kiak1y2wxrtjiu880uqfnkzj7md3iu
63369
63367
2026-07-17T10:42:45Z
Kinenkey
10423
Nyongedemu ebiwandiiko
63369
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] ng’omwana owookubiri owa Kyomya eyali mu lulyo lwa [[Chwezi]], ne Nyatworo (Maama wa Isingoma Mpuga Rukidi ) muwala w’omusajja Omu[[lango]] ayitibwa Labongo, ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, mulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky'Olunyoro ise-ngoma, ekitegeeza "taata (w'engooma)". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
kigambibwa nti Rukidi ne baganda be (aba Babiito) baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka,[d] naye nga ava e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e Kitara, kubanga olwo eggwanga lyabulwa kabaka, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekera ku lugendo. Rukidi bwe yali okumpi ekimala n’ekibuga ekikulu, omuvvuunuzi[e] yasindikibwa okulangirira okutuuka kwe eri abantu b’e Kitara.
Rukidi bwe yatuuka mu kibuga ekikulu, kigambibwa nti abantu b’omu kitundu baabatunuulira n’okubuusabuusa oba okunyooma, ng’ekimu ku byo kyava ku buzaale bwe obwali bulabika nga butabuddwatabuddwa. Mu lubiri lwa kabaka eyasembayo, Wamara. Nyakoka yayita omusamize ayitibwa Kasoira, Rukidi gwe yabuuza wa era lwaki abantu b’olulyo lwa Chwezi baagenda. Kasoira yagamba nti aba Chwezi baabula nga boolekera ennyanja Victoria era nti baagenda olw’ekikolimo kya Kantu. Rukidi olwo n’awa Bunono ne Iremera, bakyala ba Wamara ebibuuzo bye bimu, era omu ku bo[h] n’awa eky’okuddamu ekifaanagana ennyo n’ekya Kasoira. Rukidi yagoba Kasoira, Bunono ne Iremera oluvannyuma lw’okukakasa nti aba Chwezi tebagenda kudda.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
jl8he0elo44nfig1c8atnbe9rm56hkk
63370
63369
2026-07-17T10:59:09Z
Kinenkey
10423
Nyongedemu ebiwandiiko
63370
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] ng’omwana owookubiri owa Kyomya eyali mu lulyo lwa [[Chwezi]], ne Nyatworo (Maama wa Isingoma Mpuga Rukidi ) muwala w’omusajja Omu[[lango]] ayitibwa Labongo, ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, mulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky'Olunyoro ise-ngoma, ekitegeeza "taata (w'engooma)". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
kigambibwa nti Rukidi ne baganda be (aba Babiito) baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka,[d] naye nga ava e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e Kitara, kubanga olwo eggwanga lyabulwa kabaka, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekera ku lugendo. Rukidi bwe yali okumpi ekimala n’ekibuga ekikulu, omuvvuunuzi[e] yasindikibwa okulangirira okutuuka kwe eri abantu b’e Kitara.
Rukidi bwe yatuuka mu kibuga ekikulu, kigambibwa nti abantu b’omu kitundu baabatunuulira n’okubuusabuusa oba okunyooma, ng’ekimu ku byo kyava ku buzaale bwe obwali bulabika nga butabuddwatabuddwa. Mu lubiri lwa kabaka eyasembayo, Wamara. Nyakoka yayita omusamize ayitibwa Kasoira, Rukidi gwe yabuuza wa era lwaki abantu b’olulyo lwa Chwezi baagenda. Kasoira yagamba nti aba Chwezi baabula nga boolekera ennyanja Victoria era nti baagenda olw’ekikolimo kya Kantu. Rukidi olwo n’awa Bunono ne Iremera, bakyala ba Wamara ebibuuzo bye bimu, era omu ku bo[h] n’awa eky’okuddamu ekifaanagana ennyo n’ekya Kasoira. Rukidi yagoba Kasoira, Bunono ne Iremera oluvannyuma lw’okukakasa nti aba Chwezi tebagenda kudda.
Oluvannyuma, Nyakoka yanenya Rukidi okulonzalonza okukkiriza obwakabaka era n’amugamba akole nga Kato tannafuulibwa kabaka mu kifo ky’ekyo.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
999dcp08itq35np0j36nw4pt27y60jp
63371
63370
2026-07-17T11:16:10Z
Kinenkey
10423
Nyongedemu ebiwandiiko
63371
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] ng’omwana owookubiri owa Kyomya eyali mu lulyo lwa [[Chwezi]], ne Nyatworo (Maama wa Isingoma Mpuga Rukidi ) muwala w’omusajja Omu[[lango]] ayitibwa Labongo, ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, mulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky'Olunyoro ise-ngoma, ekitegeeza "taata (w'engooma)". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
kigambibwa nti Rukidi ne baganda be (aba Babiito) baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka,[d] naye nga ava e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e Kitara, kubanga olwo eggwanga lyabulwa kabaka, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekera ku lugendo. Rukidi bwe yali okumpi ekimala n’ekibuga ekikulu, omuvvuunuzi[e] yasindikibwa okulangirira okutuuka kwe eri abantu b’e Kitara.
Rukidi bwe yatuuka mu kibuga ekikulu, kigambibwa nti abantu b’omu kitundu baabatunuulira n’okubuusabuusa oba okunyooma, ng’ekimu ku byo kyava ku buzaale bwe obwali bulabika nga butabuddwatabuddwa. Mu lubiri lwa kabaka eyasembayo, Wamara. Nyakoka yayita omusamize ayitibwa Kasoira, Rukidi gwe yabuuza wa era lwaki abantu b’olulyo lwa Chwezi baagenda. Kasoira yagamba nti aba Chwezi baabula nga boolekera ennyanja Victoria era nti baagenda olw’ekikolimo kya Kantu. Rukidi olwo n’awa Bunono ne Iremera, bakyala ba Wamara ebibuuzo bye bimu, era omu ku bo[h] n’awa eky’okuddamu ekifaanagana ennyo n’ekya Kasoira. Rukidi yagoba Kasoira, Bunono ne Iremera oluvannyuma lw’okukakasa nti aba Chwezi tebagenda kudda.
Oluvannyuma, Nyakoka yanenya Rukidi okulonzalonza okukkiriza obwakabaka era n’amugamba akole nga Kato tannafuulibwa kabaka mu kifo ky’ekyo. Kino kyamuleetera okufulumya ebiragiro okwetegekera okutikkirwa ku ntebe, omuli okuzzaawo ebizimbe by’obwakabaka n’okukung’aanya engoma z’obwakabaka Nyalebe ne Kajumba, amafumu, engabo, obululu n’engoye endala. Mu kiseera ky’okutuuza ku ntebe, engoma z’obwakabaka zaafulumya amaloboozi ag’amaanyi agawerako, nga zikakasa abantu abaaliwo obuyinza bwe obw’okufuga; Olwo Rukidi n’aweebwa erinnya ly’obwakabaka erya Winyi ne empaako Okaali.
=== Ennono y’Abacholi ===
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
slyswrdqd0df4zsoh1g7yvy7xc8d6sm
63372
63371
2026-07-17T11:18:14Z
Kinenkey
10423
nterezeeza omutwe
63372
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isingoma Rukidi Mpuga''', era ayitibwa '''Labongo''', yali kabaka wa [[Biito]] (Omukama Omubiito) eyasooka e [[Bunyoro-Kitara]] mu Bugwanjuba ga Uganda leero. Mu nnono y’Abanyoro, atwalibwa nga muganda wa [[Kato Kintu|Kato Kimera]], kabaka wa [[Buganda]] eyasooka.
== Obuto bwe ==
===== Ennono y’Abanyoro =====
Mu nnono y’Abanyoro, Isingoma Mpuga Rukidi yazaalibwa mu [[Bukidi]] ng’omwana owookubiri owa Kyomya eyali mu lulyo lwa [[Chwezi]], ne Nyatworo (Maama wa Isingoma Mpuga Rukidi ) muwala w’omusajja Omu[[lango]] ayitibwa Labongo, ow’ekika kya Mukwonga. Yali muto wa Nyarwa, mulongo wa Kato ate nga mukulu wa Kiiza. Isingoma kiva mu kigambo ky'Olunyoro ise-ngoma, ekitegeeza "taata (w'engooma)". ‘Mpuga’ kiva mu linnya ly’ente ey'amabala eryeru n'eriddugavu, {{Lang|nyo|empuuga}}, ng’ajuliza obujajja bwa Rukidi obutabuletabule. Erinnya ‘Rukidi’ lijuliza ekifo we yazaalibwa.
kigambibwa nti Rukidi ne baganda be (aba Babiito) baali bayizzi abaayagalwa ennyo abantu b’e Bukidi. Olunaku lumu, omulaguzi ayitibwa Nyakoka,[d] naye nga ava e Bukidi, yabatuukirira n’abagamba bagende e Kitara, kubanga olwo eggwanga lyabulwa kabaka, ne bakola bwe batyo. Nyakoka yabawerekera ku lugendo. Rukidi bwe yali okumpi ekimala n’ekibuga ekikulu, omuvvuunuzi[e] yasindikibwa okulangirira okutuuka kwe eri abantu b’e Kitara.
Rukidi bwe yatuuka mu kibuga ekikulu, kigambibwa nti abantu b’omu kitundu baabatunuulira n’okubuusabuusa oba okunyooma, ng’ekimu ku byo kyava ku buzaale bwe obwali bulabika nga butabuddwatabuddwa. Mu lubiri lwa kabaka eyasembayo, Wamara. Nyakoka yayita omusamize ayitibwa Kasoira, Rukidi gwe yabuuza wa era lwaki abantu b’olulyo lwa Chwezi baagenda. Kasoira yagamba nti aba Chwezi baabula nga boolekera ennyanja Victoria era nti baagenda olw’ekikolimo kya Kantu. Rukidi olwo n’awa Bunono ne Iremera, bakyala ba Wamara ebibuuzo bye bimu, era omu ku bo[h] n’awa eky’okuddamu ekifaanagana ennyo n’ekya Kasoira. Rukidi yagoba Kasoira, Bunono ne Iremera oluvannyuma lw’okukakasa nti aba Chwezi tebagenda kudda.
Oluvannyuma, Nyakoka yanenya Rukidi okulonzalonza okukkiriza obwakabaka era n’amugamba akole nga Kato tannafuulibwa kabaka mu kifo ky’ekyo. Kino kyamuleetera okufulumya ebiragiro okwetegekera okutikkirwa ku ntebe, omuli okuzzaawo ebizimbe by’obwakabaka n’okukung’aanya engoma z’obwakabaka Nyalebe ne Kajumba, amafumu, engabo, obululu n’engoye endala. Mu kiseera ky’okutuuza ku ntebe, engoma z’obwakabaka zaafulumya amaloboozi ag’amaanyi agawerako, nga zikakasa abantu abaaliwo obuyinza bwe obw’okufuga; Olwo Rukidi n’aweebwa erinnya ly’obwakabaka erya Winyi ne empaako Okaali.
====== Ennono y’Abacholi ======
Mu nnono y’Abaacholi, Labongo yali mutabani wa Olum era muganda wa Gipiir ne Tiful.
== Ebijuliziddwa ==
=== Ebiwandiiko ===
{{Reflist|group=lower-alpha}}
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
=== Ebijuliziddwa ===
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
=== Ensonda ===
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Fisher |first=Ruth Alice |year=1911 |title=Twilight Tales of the Black Baganda |url=https://archive.org/details/twilighttalesofb00fishrich |publisher=Marshall Brothers, Ltd. |location=London}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1960 |title=Bunyoro: An African Kingdom |url=https://archive.org/details/bunyoroafricanki00beat |publisher=[[Holt, Rinehart and Winston]] |isbn=978-0305246525}}
* {{Cite book |last=Ogot |first=Bethwell A. |year=1967 |title=History of the Southern Luo |url=https://annas-archive.org/md5/c5e7f48dd8886e1b07369f2ffedf977f |publisher=East African Publishing House |volume=1}}
* {{Cite book |last=Beattie |first=John |year=1971 |title=The Nyoro State |url=https://archive.org/details/nyorostate0000beat |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780198231714}}
* {{Cite book |last=Nyakatura |first=John W. |year=1973 |title=Anatomy of an African Kingdom: A History of Bunyoro-Kitara |url=https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |publisher=NOK Publishers, Ltd. |isbn=0-88357-025-4 |editor-last=Uzoigwe |editor-first=Godfrey N. |edition=English |location=New York City, New York, USA |language=en |translator-last=Muganwa |translator-first=Teopista |access-date=2025-09-24 |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815025917/https://www.bunyorokitarausa.org/wp-content/uploads/2021/11/Anatomy-of-an-African-Kingdom-A-History-of-Bunyoro-Kitara-by-J.W.Nyakatura.pdf |url-status=dead }}
* {{Cite book |last=Apuuli |first=David Hihumuro |year=1994 |title=A Thousand Years of Bunyoro-Kitara Kingdom - The People and the Rulers |url=https://www.nzdl.org/cgi-bin/library?e=d-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---3-------0-1l--11-en-50---20-about---00-0-1-00-0-0-11----0-0-&a=d&c=unescoen&cl=CL1.10&d=HASHc3697d0c37be5024d365b7.1 |publisher=Fountain Publishers}}
* {{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C. |year=2012 |title=The Story of Rukidi |url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/abs/story-of-rukidi/C556CDC2AA790E964BAE9AAE77030523 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=43 |issue=3 |page=219–235}}
* {{Cite journal |last=Jendia |first=Catherine |year=2019 |title=The cultural factor in conflict management/resolution: A case study of the Acholi of Northern Uganda |url=https://www.researchgate.net/publication/332449593_The_cultural_factor_in_conflict_managementresolution_A_case_study_of_the_Acholi_of_Northern_Uganda |journal=African Journal of History and Culture |volume=11 |issue=2 |page=15–25}}
{{refend}}
6w89o4ou8sv992k72th8jevrmsz05mr
Stephen Isabaija
0
12120
63182
62855
2026-07-16T14:19:03Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ku mutindo
63182
wikitext
text/x-wiki
'''Stephen Robert Isabalija''' Munnayuganda mukozi wa gavumenti, mukugu mu kuddukanya emirimu, mubazi w’ebitabo, musomesa mu matendekero aga waggulu era addukanya eby'enjigiriza. Ye muwandiisi ow’enkalakkalira eyaliko nga ono aliko tannajja mu [[Minisitule y'amasannyalaze n'okukulaakulanya ebyobugagga ebyomuttaka|minisitule y'amasannyalaze n'okukulaakulanya eby'obugagga byomuttaka]] mu [[Yuganda|Uganda]], nga yaweereza mu kifo ekyo okuva mu mwezi Ogwekkuminoogumu 2016, <ref name="PC">{{Cite web |last=Matsiko |first=Haggai |date=6 March 2017 |title=Muhakanizi, Isabalija 'fight' sparks Shs 30bn UEGCL audit |url=https://www.independent.co.ug/muhakanizi-isabalija-fight-sparks-shs-30bn-uegcl-audit/ |access-date=30 June 2017}}</ref> okutuusa lweyasalibwaako ku mulimu nga 24 Ogwomunaana 2017. <ref>{{Cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=24 August 2017 |title=Museveni fires Energy PS Isabalija |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-Energy-PS-Isabalija-Robert-Kasande-Irene-Muloni/688334-4069268-ni69jtz/index.html |access-date=19 September 2017}}</ref>
Ng'ekkyo tekinnabaawo, yaweerezaako ng'[[omumyuka wa ccansala]] owa [[Victoria yunivasite Uganda|Victoria University Uganda]], yunivasite ey’obwannannyini, ekola amagoba eya [[Ruparelia Group]], ekibinja kya zi bizinensi mu [[buvanjuba bwa Afirika]]. <ref>{{Cite web |last=Businge |first=Conan |last2=Kiryowa |first2=Ssebide |date=5 September 2013 |title=Businessman Sudhir Buys Victoria University |url=http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130907015900/http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html |archive-date=7 September 2013 |access-date=6 September 2014}}</ref> Yaweereza mu buvunaanyizibwa obwo okuva mu Gwomwenda 2013 okutuuka mu Gwekkuminoogumu 2016. <ref name="PC"/>
== Obuvo bwe ==
Isabalija yazaalibwa [[Fort Portal]], mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], nga 23 Ogwekkuminoogumu 1976, eri Chris Nyakahuma (omugenzi) ne Lorraine K. Waako Akiiki (omugenzi). <ref name="Int">{{Cite web |last=Kasyate |first=Simon |date=7 December 2015 |title=Uganda: Dr Isabalija's First Visit to Kampala Was Gift From Mum |url=http://allafrica.com/stories/201512071010.html |access-date=19 September 2017}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Isabalija yasomera mu ssomero lya Kinyamasika Demonstration School, e [[Fort Portal]] ku misomo gye egya pulayimale. Ku misomo gye egya siniya eyokuna (S.4), yasomera ku [[St Leos Kyegobe]], nalyo eriri mu Fort Portal. Yakyusa nadda ku ku [[Makerere College School]], mu [[Kampala]], [[ekibuga ekikulu]] ekya Uganda era ekibuga ekisinga obunene,ku misomo gye egya siniya eyomukaaga (S.6). Okuva mu 1996 okutuuka mu 1998, yasomera ku [[Makerere University Businees School]] (MUBS) ng'ekyayitibwa Nakawa College of Business Studies. Mu 1997, yeewandiisa ku ddiguli [[ddiguli esooka mu by'obusuubuzi|esooka mu by'obusuubuzi]] ku ttendekero ekkulu erya [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], n’atikkirwa mu 2001. Okumala omwaka gumu mu 1998, yasomanga ddiguli e [[Makerere]] nga bwasoma ne dipuloma e Nakawa. Wakati wa 2002 ne 2004, yasomera [[ddiguli eyokubiri mu kuddukanya zi bizinensi]] (MBA) mu [[by'ensimbi]] n'[[okubala ebitabo]], ku yunivasite y’e Makerere ettabi ekkulu. [[Ddiguli ye eyookusatu]] (PhD) mu [[mateeka agakolebwa zi gavumenti okukyusa ebyenfuna n'embeera z'abantu (Public policy) (Enkulaakulana y'ensi yonna)]], yafunibwa mu 2011, okuva mu [[yunvasite y'e Southern]], mu [[New Orleans]], [[Louisiana]],Amerika. <ref name="Int"/> <ref name="Hum">{{Cite web |last=Businge |first=Conan |last2=Karatsi |first2=Roselyn |title=The Humble, Young Man in Huge Academic Robes |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1341436/humble-huge-academic-robes |access-date=19 September 2017}}</ref>
== Ebyafaayo by’emirimu gye ==
Isabalija yatandika emirimu gye mu 1999 amangu ddala ng’amalirizza dipulooma ye mu misomo gya bizinensi. Yali mukugu mu by’ensimbi, era n’alinnya okutuuka ku ddaala ly’akulira okubala ebitabo ku minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi (JPF).
Mu 2005, yapangisibwa ng’omusomesa mu bbanguliro lyabayizi abaatikkirwa n’alinnya natuuka ku dddaala ly'omusomesa omukulu ku Makerere University Business School (MUBS). Yalondebwa okuba omumyuka wa ccansala wa [[Victoria yunivasite]] mu 2013.
Ng’oggyeeko obuvunaanyizibwa bwe ku Victoria University, [[Uganda Electricity Generation Company Limited]] ne [[Uganda Development Bank]], atuula ku bukiiko bwa Dynamic Group, gy’ali ssentebe; Ekitongole kya ICT University Foundation; Obuweereza bw’Obuyigirizwa bw’Abakristaayo mu nsi yonna; ICT Centre, ettendekero ly'obusuubuzi erya yunivasite y’e Makerere; n'ekibiina omwegattira abakyala ba Uganda abatandisi b'emirimu ki Uganda Women Entrepreneurship Association, gy'ali omubaka. <ref>{{Cite web |last=Lyatuu |first=Justus |date=16 February 2014 |title=Victoria Will Be A Leading Regional University - Vice Chancellor |url=http://webmail.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30166%3Avictoria-will-be-a-leading-regional-university-vc&Itemid=96 |access-date=6 September 2014 |archive-date=7 September 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140907004337/http://webmail.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30166%3Avictoria-will-be-a-leading-regional-university-vc&Itemid=96 |url-status=dead }}</ref>
Nga 4 Ogwekkuminoogumu 2016, yalondebwa okuba omuwandiisi ow’enkalakkalira mu minisitule y’amasannyalaze n’eby’obugagga ebyomuttaka, ng'adda mu bigere bya Kabagambe Kaliisa eyafuuka omuwabuzi wa pulezidenti ku by’amasannyalaze. <ref>{{Cite web |last=Mugume |first=Paul |date=6 November 2016 |title=Former Victoria University VC Appointed Energy Ministry Permanent Secretary |url=http://www.chimpreports.com/former-victoria-university-vc-appointed-energy-ministry-permanent-secretary/ |access-date=30 June 2017}}</ref>
== Obuwandiisi mu by’ensoma ==
Okunoonyereza kwa Isabalija kufulumiziddwa mu bitabo ebikeberebwa abakugu abalala mu kunoonyereza. Emitwe gy’ebiwandiiko bye mulimu:
* Ensonga ezikosa okwettanira, okussa mu nkola n’okuyimirizaawo enkola z’amawulire eza Telemedicine mu Uganda. Okunoonyereza kuno kwazuula era ne kuteesa ku byetaago ebikulu eby’obujjanjabi obw’oku ssimu obuwangaazi mu Uganda. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Dr Stephen R. |last2=Mayoka |first2=Kituyi G. |last3=Rwashana |first3=Dr Agnes S. |last4=Mbarika |first4=Prof Victor W. |date=2011-12-09 |title=Factors Affecting Adoption, Implementation and Sustainability of Telemedicine Information Systems in Uganda |url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/72 |journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries |language=en |volume=5 |issue=2 |issn=1178-4407}}</ref>
* Enkola y’enzikiriziganya ku bisookerwako eby’okuyimirizaawo E-Medicine mu Sub-Saharan Africa: Enkola etabuddwamu. <ref>{{Cite book |last=Isabalija |first=Stephen Robert |date=2011 |title=A Theoretical Framework on the Antecedents of E-Medicine Sustainability in Sub-Saharan Africa: A Mixed Approach |url=https://eric.ed.gov/?id=ED533424 |publisher=ProQuest LLC |isbn=978-1-124-79696-3 |language=en}}</ref>
* SME okwettanira enkola z’ebitongole mu Sub-Saharan Africa: Omulanga ogw’amaanyi okukola.
* Enkola y’okukola enkola z’amawulire ez’obujjanjabi okuva ku ssimu ezisobola okuwangaala mu nsi ezikyakula. <ref>{{Cite journal |last=Mayoka |first=Kituyi G. |last2=Rwashana |first2=Agnes S. |last3=Mbarika |first3=Victor W. |last4=Isabalija |first4=Stephen |date=2012-01-01 |title=A framework for designing sustainable telemedicine information systems in developing countries |url=https://doi.org/10.1108/13287261211255329 |journal=Journal of Systems and Information Technology |volume=14 |issue=3 |pages=200–219 |doi=10.1108/13287261211255329 |issn=1328-7265 |url-access=subscription}}</ref>
* Enkola ey’okussa mu nkola eddagala lya yintaneeti mu ngeri ey’olubeerera mu nsi ezikyukakyuka. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Stephen Robert |last2=Mbarika |first2=Victor |last3=Kituyi |first3=Geoffrey Mayoka |date=2013-01-01 |title=A framework for sustainable implementation of e-medicine in transitioning countries |journal=International Journal of Telemedicine and Applications |volume=2013 |pages=8:8 |doi=10.1155/2013/615617 |issn=1687-6415 |pmc=3888754 |pmid=24454353 |doi-access=free}}</ref>
* Okunoonyereza okugeraageranya ku ngeri e-E-Medicine gye zitwalibwamu mu Uganda, Nigeria ne Ethiopia. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Stephen Robert |last2=Kituyi |first2=Geoffrey Mayoka |date=2017-05-06 |title=A Comparative Study of e-Medicine Uptake in Uganda, Nigeria and Ethiopia |url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/159 |journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries |language=en |volume=11 |issue=1 |issn=1178-4407}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Isabalija atuula ku lukiiko olufuzi olwa [[Uganda Development Bank]] (UDB). <ref>{{Cite web |title=Board of Directors - Uganda Development Bank |url=http://www.udbl.co.ug/board-members |access-date=6 September 2014 |publisher=[[Uganda Development Bank]] |archive-date=26 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141026092402/http://www.udbl.co.ug/board-members |url-status=dead }}</ref> Musajja mufumbo alina abaana bana. <ref name="Int"/>
== Laba ne ==
* [[Olukalala lw'abakulira Yunivaasite mu Uganda|Olukalala lw'abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{Reflist}}
as9iorbkhiy5cjmnleqnp5ot4dt6isp
63183
63182
2026-07-16T14:25:37Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ku mutindo
63183
wikitext
text/x-wiki
'''Stephen Robert Isabalija''' [[Munnayuganda]] mukozi wa gavumenti, mukugu mu kuddukanya emirimu, mubazi w’ebitabo, musomesa mu matendekero aga waggulu era addukanya eby'enjigiriza. Ye muwandiisi ow’enkalakkalira eyaliko nga ono aliko tannajja mu minisitule y'amasannyalaze n'okukulaakulanya eby'obugagga byomuttaka mu [[Yuganda|Uganda]], nga yaweereza mu kifo ekyo okuva mu mwezi Ogwekkuminoogumu 2016, <ref name="PC">{{Cite web |last=Matsiko |first=Haggai |date=6 March 2017 |title=Muhakanizi, Isabalija 'fight' sparks Shs 30bn UEGCL audit |url=https://www.independent.co.ug/muhakanizi-isabalija-fight-sparks-shs-30bn-uegcl-audit/ |access-date=30 June 2017}}</ref> okutuusa lweyasalibwaako ku mulimu nga 24 Ogwomunaana 2017. <ref>{{Cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=24 August 2017 |title=Museveni fires Energy PS Isabalija |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-Energy-PS-Isabalija-Robert-Kasande-Irene-Muloni/688334-4069268-ni69jtz/index.html |access-date=19 September 2017}}</ref>
Ng'ekkyo tekinnabaawo, yaweerezaako ng'omumyuka wa ccansala owa Victoria University Uganda, yunivasite ey’obwannannyini, ekola amagoba eya [[Ruparelia Group]], ekibinja kya zi bizinensi mu buvanjuba bwa Afirika. <ref>{{Cite web |last=Businge |first=Conan |last2=Kiryowa |first2=Ssebide |date=5 September 2013 |title=Businessman Sudhir Buys Victoria University |url=http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130907015900/http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html |archive-date=7 September 2013 |access-date=6 September 2014}}</ref> Yaweereza mu buvunaanyizibwa obwo okuva mu Gwomwenda 2013 okutuuka mu Gwekkuminoogumu 2016. <ref name="PC"/>
== Obuvo bwe ==
Isabalija yazaalibwa [[Fort Portal]], mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], nga 23 Ogwekkuminoogumu 1976, eri Chris Nyakahuma (omugenzi) ne Lorraine K. Waako Akiiki (omugenzi). <ref name="Int">{{Cite web |last=Kasyate |first=Simon |date=7 December 2015 |title=Uganda: Dr Isabalija's First Visit to Kampala Was Gift From Mum |url=http://allafrica.com/stories/201512071010.html |access-date=19 September 2017}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Isabalija yasomera mu ssomero lya Kinyamasika Demonstration School, e [[Fort Portal]] ku misomo gye egya pulayimale. Ku misomo gye egya siniya eyokuna (S.4), yasomera ku [[St Leos Kyegobe]], nalyo eriri mu Fort Portal. Yakyusa nadda ku ku [[Makerere College School]], mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda era ekibuga ekisinga obunene,ku misomo gye egya siniya eyomukaaga (S.6). Okuva mu 1996 okutuuka mu 1998, yasomera ku Makerere University Businees School (MUBS) ng'ekyayitibwa Nakawa College of Business Studies. Mu 1997, yeewandiisa ku ddiguli esooka mu by'obusuubuzi ku ttendekero ekkulu erya [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], n’atikkirwa mu 2001. Okumala omwaka gumu mu 1998, yasomanga ddiguli e [[Makerere]] nga bwasoma ne dipuloma e Nakawa. Wakati wa 2002 ne 2004, yasomera ddiguli eyokubiri mu kuddukanya zi bizinensi (MBA) mu by'ensimbi n'okubala ebitabo, ku yunivasite y’e Makerere ettabi ekkulu. Ddiguli ye eyookusatu (PhD) mu mateeka agakolebwa zi gavumenti okukyusa ebyenfuna n'embeera z'abantu (Public policy) (Enkulaakulana y'ensi yonna), yafunibwa mu 2011, okuva mu Southern University, mu New Orleans, Louisiana,Amerika. <ref name="Int"/> <ref name="Hum">{{Cite web |last=Businge |first=Conan |last2=Karatsi |first2=Roselyn |title=The Humble, Young Man in Huge Academic Robes |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1341436/humble-huge-academic-robes |access-date=19 September 2017}}</ref>
== Ebyafaayo by’emirimu gye ==
Isabalija yatandika emirimu gye mu 1999 amangu ddala ng’amalirizza dipulooma ye mu misomo gya bizinensi. Yali mukugu mu by’ensimbi, era n’alinnya okutuuka ku ddaala ly’akulira okubala ebitabo ku [[Minisitule y'amazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)|Minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]] (JPF).
Mu 2005, yapangisibwa ng’omusomesa mu bbanguliro lyabayizi abaatikkirwa n’alinnya natuuka ku dddaala ly'omusomesa omukulu ku Makerere University Business School (MUBS). Yalondebwa okuba omumyuka wa ccansala wa Victoria University mu 2013.
Ng’oggyeeko obuvunaanyizibwa bwe ku Victoria University, Uganda Electricity Generation Company Limited ne Uganda Development Bank, atuula ku bukiiko bwa Dynamic Group, gy’ali ssentebe; Ekitongole kya ICT University Foundation; Obuweereza bw’Obuyigirizwa bw’Abakristaayo mu nsi yonna; ICT Centre, ettendekero ly'obusuubuzi erya [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]; n'ekibiina omwegattira abakyala ba Uganda abatandisi b'emirimu ki Uganda Women Entrepreneurship Association, gy'ali omubaka. <ref>{{Cite web |last=Lyatuu |first=Justus |date=16 February 2014 |title=Victoria Will Be A Leading Regional University - Vice Chancellor |url=http://webmail.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30166%3Avictoria-will-be-a-leading-regional-university-vc&Itemid=96 |access-date=6 September 2014 |archive-date=7 September 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140907004337/http://webmail.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30166%3Avictoria-will-be-a-leading-regional-university-vc&Itemid=96 |url-status=dead }}</ref>
Nga 4 Ogwekkuminoogumu 2016, yalondebwa okuba omuwandiisi ow’enkalakkalira mu minisitule y’amasannyalaze n’eby’obugagga ebyomuttaka, ng'adda mu bigere bya Kabagambe Kaliisa eyafuuka omuwabuzi wa pulezidenti ku by’amasannyalaze. <ref>{{Cite web |last=Mugume |first=Paul |date=6 November 2016 |title=Former Victoria University VC Appointed Energy Ministry Permanent Secretary |url=http://www.chimpreports.com/former-victoria-university-vc-appointed-energy-ministry-permanent-secretary/ |access-date=30 June 2017}}</ref>
== Obuwandiisi mu by’ensoma ==
Okunoonyereza kwa Isabalija kufulumiziddwa mu bitabo ebikeberebwa abakugu abalala mu kunoonyereza. Emitwe gy’ebiwandiiko bye mulimu:
* Ensonga ezikosa okwettanira, okussa mu nkola n’okuyimirizaawo enkola z’amawulire eza Telemedicine mu Uganda. Okunoonyereza kuno kwazuula era ne kuteesa ku byetaago ebikulu eby’obujjanjabi obw’oku ssimu obuwangaazi mu Uganda. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Dr Stephen R. |last2=Mayoka |first2=Kituyi G. |last3=Rwashana |first3=Dr Agnes S. |last4=Mbarika |first4=Prof Victor W. |date=2011-12-09 |title=Factors Affecting Adoption, Implementation and Sustainability of Telemedicine Information Systems in Uganda |url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/72 |journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries |language=en |volume=5 |issue=2 |issn=1178-4407}}</ref>
* Enkola y’enzikiriziganya ku bisookerwako eby’okuyimirizaawo E-Medicine mu Sub-Saharan Africa: Enkola etabuddwamu. <ref>{{Cite book |last=Isabalija |first=Stephen Robert |date=2011 |title=A Theoretical Framework on the Antecedents of E-Medicine Sustainability in Sub-Saharan Africa: A Mixed Approach |url=https://eric.ed.gov/?id=ED533424 |publisher=ProQuest LLC |isbn=978-1-124-79696-3 |language=en}}</ref>
* SME okwettanira enkola z’ebitongole mu Sub-Saharan Africa: Omulanga ogw’amaanyi okukola.
* Enkola y’okukola enkola z’amawulire ez’obujjanjabi okuva ku ssimu ezisobola okuwangaala mu nsi ezikyakula. <ref>{{Cite journal |last=Mayoka |first=Kituyi G. |last2=Rwashana |first2=Agnes S. |last3=Mbarika |first3=Victor W. |last4=Isabalija |first4=Stephen |date=2012-01-01 |title=A framework for designing sustainable telemedicine information systems in developing countries |url=https://doi.org/10.1108/13287261211255329 |journal=Journal of Systems and Information Technology |volume=14 |issue=3 |pages=200–219 |doi=10.1108/13287261211255329 |issn=1328-7265 |url-access=subscription}}</ref>
* Enkola ey’okussa mu nkola eddagala lya yintaneeti mu ngeri ey’olubeerera mu nsi ezikyukakyuka. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Stephen Robert |last2=Mbarika |first2=Victor |last3=Kituyi |first3=Geoffrey Mayoka |date=2013-01-01 |title=A framework for sustainable implementation of e-medicine in transitioning countries |journal=International Journal of Telemedicine and Applications |volume=2013 |pages=8:8 |doi=10.1155/2013/615617 |issn=1687-6415 |pmc=3888754 |pmid=24454353 |doi-access=free}}</ref>
* Okunoonyereza okugeraageranya ku ngeri e-E-Medicine gye zitwalibwamu mu Uganda, Nigeria ne Ethiopia. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Stephen Robert |last2=Kituyi |first2=Geoffrey Mayoka |date=2017-05-06 |title=A Comparative Study of e-Medicine Uptake in Uganda, Nigeria and Ethiopia |url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/159 |journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries |language=en |volume=11 |issue=1 |issn=1178-4407}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Isabalija atuula ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Development Bank (UDB). <ref>{{Cite web |title=Board of Directors - Uganda Development Bank |url=http://www.udbl.co.ug/board-members |access-date=6 September 2014 |publisher=[[Uganda Development Bank]] |archive-date=26 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141026092402/http://www.udbl.co.ug/board-members |url-status=dead }}</ref> Musajja mufumbo alina abaana bana. <ref name="Int"/>
== Laba ne ==
* [[Olukalala lw'abakulira Yunivaasite mu Uganda|Olukalala lw'abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{Reflist}}
d1j5gwn1c0g7a1edhxnwnutj6fk4ljq
63184
63183
2026-07-16T14:26:04Z
Lillylove256
10862
Ngasseeko Databox
63184
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stephen Robert Isabalija''' [[Munnayuganda]] mukozi wa gavumenti, mukugu mu kuddukanya emirimu, mubazi w’ebitabo, musomesa mu matendekero aga waggulu era addukanya eby'enjigiriza. Ye muwandiisi ow’enkalakkalira eyaliko nga ono aliko tannajja mu minisitule y'amasannyalaze n'okukulaakulanya eby'obugagga byomuttaka mu [[Yuganda|Uganda]], nga yaweereza mu kifo ekyo okuva mu mwezi Ogwekkuminoogumu 2016, <ref name="PC">{{Cite web |last=Matsiko |first=Haggai |date=6 March 2017 |title=Muhakanizi, Isabalija 'fight' sparks Shs 30bn UEGCL audit |url=https://www.independent.co.ug/muhakanizi-isabalija-fight-sparks-shs-30bn-uegcl-audit/ |access-date=30 June 2017}}</ref> okutuusa lweyasalibwaako ku mulimu nga 24 Ogwomunaana 2017. <ref>{{Cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=24 August 2017 |title=Museveni fires Energy PS Isabalija |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-Energy-PS-Isabalija-Robert-Kasande-Irene-Muloni/688334-4069268-ni69jtz/index.html |access-date=19 September 2017}}</ref>
Ng'ekkyo tekinnabaawo, yaweerezaako ng'omumyuka wa ccansala owa Victoria University Uganda, yunivasite ey’obwannannyini, ekola amagoba eya [[Ruparelia Group]], ekibinja kya zi bizinensi mu buvanjuba bwa Afirika. <ref>{{Cite web |last=Businge |first=Conan |last2=Kiryowa |first2=Ssebide |date=5 September 2013 |title=Businessman Sudhir Buys Victoria University |url=http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130907015900/http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html |archive-date=7 September 2013 |access-date=6 September 2014}}</ref> Yaweereza mu buvunaanyizibwa obwo okuva mu Gwomwenda 2013 okutuuka mu Gwekkuminoogumu 2016. <ref name="PC"/>
== Obuvo bwe ==
Isabalija yazaalibwa [[Fort Portal]], mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], nga 23 Ogwekkuminoogumu 1976, eri Chris Nyakahuma (omugenzi) ne Lorraine K. Waako Akiiki (omugenzi). <ref name="Int">{{Cite web |last=Kasyate |first=Simon |date=7 December 2015 |title=Uganda: Dr Isabalija's First Visit to Kampala Was Gift From Mum |url=http://allafrica.com/stories/201512071010.html |access-date=19 September 2017}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Isabalija yasomera mu ssomero lya Kinyamasika Demonstration School, e [[Fort Portal]] ku misomo gye egya pulayimale. Ku misomo gye egya siniya eyokuna (S.4), yasomera ku [[St Leos Kyegobe]], nalyo eriri mu Fort Portal. Yakyusa nadda ku ku [[Makerere College School]], mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda era ekibuga ekisinga obunene,ku misomo gye egya siniya eyomukaaga (S.6). Okuva mu 1996 okutuuka mu 1998, yasomera ku Makerere University Businees School (MUBS) ng'ekyayitibwa Nakawa College of Business Studies. Mu 1997, yeewandiisa ku ddiguli esooka mu by'obusuubuzi ku ttendekero ekkulu erya [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], n’atikkirwa mu 2001. Okumala omwaka gumu mu 1998, yasomanga ddiguli e [[Makerere]] nga bwasoma ne dipuloma e Nakawa. Wakati wa 2002 ne 2004, yasomera ddiguli eyokubiri mu kuddukanya zi bizinensi (MBA) mu by'ensimbi n'okubala ebitabo, ku yunivasite y’e Makerere ettabi ekkulu. Ddiguli ye eyookusatu (PhD) mu mateeka agakolebwa zi gavumenti okukyusa ebyenfuna n'embeera z'abantu (Public policy) (Enkulaakulana y'ensi yonna), yafunibwa mu 2011, okuva mu Southern University, mu New Orleans, Louisiana,Amerika. <ref name="Int"/> <ref name="Hum">{{Cite web |last=Businge |first=Conan |last2=Karatsi |first2=Roselyn |title=The Humble, Young Man in Huge Academic Robes |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1341436/humble-huge-academic-robes |access-date=19 September 2017}}</ref>
== Ebyafaayo by’emirimu gye ==
Isabalija yatandika emirimu gye mu 1999 amangu ddala ng’amalirizza dipulooma ye mu misomo gya bizinensi. Yali mukugu mu by’ensimbi, era n’alinnya okutuuka ku ddaala ly’akulira okubala ebitabo ku [[Minisitule y'amazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)|Minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]] (JPF).
Mu 2005, yapangisibwa ng’omusomesa mu bbanguliro lyabayizi abaatikkirwa n’alinnya natuuka ku dddaala ly'omusomesa omukulu ku Makerere University Business School (MUBS). Yalondebwa okuba omumyuka wa ccansala wa Victoria University mu 2013.
Ng’oggyeeko obuvunaanyizibwa bwe ku Victoria University, Uganda Electricity Generation Company Limited ne Uganda Development Bank, atuula ku bukiiko bwa Dynamic Group, gy’ali ssentebe; Ekitongole kya ICT University Foundation; Obuweereza bw’Obuyigirizwa bw’Abakristaayo mu nsi yonna; ICT Centre, ettendekero ly'obusuubuzi erya [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]; n'ekibiina omwegattira abakyala ba Uganda abatandisi b'emirimu ki Uganda Women Entrepreneurship Association, gy'ali omubaka. <ref>{{Cite web |last=Lyatuu |first=Justus |date=16 February 2014 |title=Victoria Will Be A Leading Regional University - Vice Chancellor |url=http://webmail.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30166%3Avictoria-will-be-a-leading-regional-university-vc&Itemid=96 |access-date=6 September 2014 |archive-date=7 September 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140907004337/http://webmail.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30166%3Avictoria-will-be-a-leading-regional-university-vc&Itemid=96 |url-status=dead }}</ref>
Nga 4 Ogwekkuminoogumu 2016, yalondebwa okuba omuwandiisi ow’enkalakkalira mu minisitule y’amasannyalaze n’eby’obugagga ebyomuttaka, ng'adda mu bigere bya Kabagambe Kaliisa eyafuuka omuwabuzi wa pulezidenti ku by’amasannyalaze. <ref>{{Cite web |last=Mugume |first=Paul |date=6 November 2016 |title=Former Victoria University VC Appointed Energy Ministry Permanent Secretary |url=http://www.chimpreports.com/former-victoria-university-vc-appointed-energy-ministry-permanent-secretary/ |access-date=30 June 2017}}</ref>
== Obuwandiisi mu by’ensoma ==
Okunoonyereza kwa Isabalija kufulumiziddwa mu bitabo ebikeberebwa abakugu abalala mu kunoonyereza. Emitwe gy’ebiwandiiko bye mulimu:
* Ensonga ezikosa okwettanira, okussa mu nkola n’okuyimirizaawo enkola z’amawulire eza Telemedicine mu Uganda. Okunoonyereza kuno kwazuula era ne kuteesa ku byetaago ebikulu eby’obujjanjabi obw’oku ssimu obuwangaazi mu Uganda. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Dr Stephen R. |last2=Mayoka |first2=Kituyi G. |last3=Rwashana |first3=Dr Agnes S. |last4=Mbarika |first4=Prof Victor W. |date=2011-12-09 |title=Factors Affecting Adoption, Implementation and Sustainability of Telemedicine Information Systems in Uganda |url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/72 |journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries |language=en |volume=5 |issue=2 |issn=1178-4407}}</ref>
* Enkola y’enzikiriziganya ku bisookerwako eby’okuyimirizaawo E-Medicine mu Sub-Saharan Africa: Enkola etabuddwamu. <ref>{{Cite book |last=Isabalija |first=Stephen Robert |date=2011 |title=A Theoretical Framework on the Antecedents of E-Medicine Sustainability in Sub-Saharan Africa: A Mixed Approach |url=https://eric.ed.gov/?id=ED533424 |publisher=ProQuest LLC |isbn=978-1-124-79696-3 |language=en}}</ref>
* SME okwettanira enkola z’ebitongole mu Sub-Saharan Africa: Omulanga ogw’amaanyi okukola.
* Enkola y’okukola enkola z’amawulire ez’obujjanjabi okuva ku ssimu ezisobola okuwangaala mu nsi ezikyakula. <ref>{{Cite journal |last=Mayoka |first=Kituyi G. |last2=Rwashana |first2=Agnes S. |last3=Mbarika |first3=Victor W. |last4=Isabalija |first4=Stephen |date=2012-01-01 |title=A framework for designing sustainable telemedicine information systems in developing countries |url=https://doi.org/10.1108/13287261211255329 |journal=Journal of Systems and Information Technology |volume=14 |issue=3 |pages=200–219 |doi=10.1108/13287261211255329 |issn=1328-7265 |url-access=subscription}}</ref>
* Enkola ey’okussa mu nkola eddagala lya yintaneeti mu ngeri ey’olubeerera mu nsi ezikyukakyuka. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Stephen Robert |last2=Mbarika |first2=Victor |last3=Kituyi |first3=Geoffrey Mayoka |date=2013-01-01 |title=A framework for sustainable implementation of e-medicine in transitioning countries |journal=International Journal of Telemedicine and Applications |volume=2013 |pages=8:8 |doi=10.1155/2013/615617 |issn=1687-6415 |pmc=3888754 |pmid=24454353 |doi-access=free}}</ref>
* Okunoonyereza okugeraageranya ku ngeri e-E-Medicine gye zitwalibwamu mu Uganda, Nigeria ne Ethiopia. <ref>{{Cite journal |last=Isabalija |first=Stephen Robert |last2=Kituyi |first2=Geoffrey Mayoka |date=2017-05-06 |title=A Comparative Study of e-Medicine Uptake in Uganda, Nigeria and Ethiopia |url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/159 |journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries |language=en |volume=11 |issue=1 |issn=1178-4407}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Isabalija atuula ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Development Bank (UDB). <ref>{{Cite web |title=Board of Directors - Uganda Development Bank |url=http://www.udbl.co.ug/board-members |access-date=6 September 2014 |publisher=[[Uganda Development Bank]] |archive-date=26 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141026092402/http://www.udbl.co.ug/board-members |url-status=dead }}</ref> Musajja mufumbo alina abaana bana. <ref name="Int"/>
== Laba ne ==
* [[Olukalala lw'abakulira Yunivaasite mu Uganda|Olukalala lw'abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{Reflist}}
82oc3ozr981kyzw4n7udsnog4h2p1uf
63185
63184
2026-07-16T14:32:04Z
Lillylove256
10862
ntereezeza ebijuliziddwa
63185
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stephen Robert Isabalija''' [[Munnayuganda]] mukozi wa gavumenti, mukugu mu kuddukanya emirimu, mubazi w’ebitabo, musomesa mu matendekero aga waggulu era addukanya eby'enjigiriza. Ye muwandiisi ow’enkalakkalira eyaliko nga ono aliko tannajja mu minisitule y'amasannyalaze n'okukulaakulanya eby'obugagga byomuttaka mu [[Yuganda|Uganda]], nga yaweereza mu kifo ekyo okuva mu mwezi Ogwekkuminoogumu 2016,<ref name="PC2">{{cite web|accessdate=30 June 2017|newspaper=[[The Independent (Uganda)]]|date=6 March 2017|url=https://www.independent.co.ug/muhakanizi-isabalija-fight-sparks-shs-30bn-uegcl-audit/|title=Muhakanizi, Isabalija 'fight' sparks Shs 30bn UEGCL audit|location=Kampala|first=Haggai|last=Matsiko}}</ref> okutuusa lweyasalibwaako ku mulimu nga 24 Ogwomunaana 2017.<ref>{{cite web|date=24 August 2017|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-Energy-PS-Isabalija-Robert-Kasande-Irene-Muloni/688334-4069268-ni69jtz/index.html|accessdate=19 September 2017|title=Museveni fires Energy PS Isabalija|first=Frederic|last=Musisi|newspaper=[[Daily Monitor]]|location=Kampala}}</ref>
Ng'ekkyo tekinnabaawo, yaweerezaako ng'omumyuka wa ccansala owa Victoria University Uganda, yunivasite ey’obwannannyini, ekola amagoba eya [[Ruparelia Group]], ekibinja kya zi bizinensi mu buvanjuba bwa Afirika.<ref>{{cite web|first=Conan|last=Businge|first2=Ssebide|last2=Kiryowa|url=http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907015900/http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html|archive-date=7 September 2013|title=Businessman Sudhir Buys Victoria University|newspaper=[[New Vision]]|location=Kampala|date=5 September 2013|accessdate=6 September 2014}}</ref> Yaweereza mu buvunaanyizibwa obwo okuva mu Gwomwenda 2013 okutuuka mu Gwekkuminoogumu 2016.<ref name="PC2" />
== Obuvo bwe ==
Isabalija yazaalibwa [[Fort Portal]], mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], nga 23 Ogwekkuminoogumu 1976, eri Chris Nyakahuma (omugenzi) ne Lorraine K. Waako Akiiki (omugenzi).<ref name="Int2">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201512071010.html|title=Uganda: Dr Isabalija's First Visit to Kampala Was Gift From Mum|accessdate=19 September 2017|newspaper=[[The Independent (Uganda)]] via [[AllAfrica.com]]|location=Kampala|first=Simon|last=Kasyate|date=7 December 2015}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Isabalija yasomera mu ssomero lya Kinyamasika Demonstration School, e [[Fort Portal]] ku misomo gye egya pulayimale. Ku misomo gye egya siniya eyokuna (S.4), yasomera ku [[St Leos Kyegobe]], nalyo eriri mu Fort Portal. Yakyusa nadda ku ku [[Makerere College School]], mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda era ekibuga ekisinga obunene,ku misomo gye egya siniya eyomukaaga (S.6). Okuva mu 1996 okutuuka mu 1998, yasomera ku Makerere University Businees School (MUBS) ng'ekyayitibwa Nakawa College of Business Studies. Mu 1997, yeewandiisa ku ddiguli esooka mu by'obusuubuzi ku ttendekero ekkulu erya [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], n’atikkirwa mu 2001. Okumala omwaka gumu mu 1998, yasomanga ddiguli e [[Makerere]] nga bwasoma ne dipuloma e Nakawa. Wakati wa 2002 ne 2004, yasomera ddiguli eyokubiri mu kuddukanya zi bizinensi (MBA) mu by'ensimbi n'okubala ebitabo, ku yunivasite y’e Makerere ettabi ekkulu. Ddiguli ye eyookusatu (PhD) mu mateeka agakolebwa zi gavumenti okukyusa ebyenfuna n'embeera z'abantu (Public policy) (Enkulaakulana y'ensi yonna), yafunibwa mu 2011, okuva mu Southern University, mu New Orleans, Louisiana,Amerika.<ref name="Int2" /><ref name="Hum">{{cite web|title=The Humble, Young Man in Huge Academic Robes |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1341436/humble-huge-academic-robes |first1=Conan|last1=Businge|first2=Roselyn|last2=Karatsi|location=Kampala|accessdate=19 September 2017|newspaper=[[New Vision]]}}</ref>
== Ebyafaayo by’emirimu gye ==
Isabalija yatandika emirimu gye mu 1999 amangu ddala ng’amalirizza dipulooma ye mu misomo gya bizinensi. Yali mukugu mu by’ensimbi, era n’alinnya okutuuka ku ddaala ly’akulira okubala ebitabo ku [[Minisitule y'amazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)|Minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]] (JPF).
Mu 2005, yapangisibwa ng’omusomesa mu bbanguliro lyabayizi abaatikkirwa n’alinnya natuuka ku dddaala ly'omusomesa omukulu ku Makerere University Business School (MUBS). Yalondebwa okuba omumyuka wa ccansala wa Victoria University mu 2013.
Ng’oggyeeko obuvunaanyizibwa bwe ku Victoria University, Uganda Electricity Generation Company Limited ne Uganda Development Bank, atuula ku bukiiko bwa Dynamic Group, gy’ali ssentebe; Ekitongole kya ICT University Foundation; Obuweereza bw’Obuyigirizwa bw’Abakristaayo mu nsi yonna; ICT Centre, ettendekero ly'obusuubuzi erya [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]; n'ekibiina omwegattira abakyala ba Uganda abatandisi b'emirimu ki Uganda Women Entrepreneurship Association, gy'ali omubaka.<ref>{{cite web|url=http://webmail.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30166%3Avictoria-will-be-a-leading-regional-university-vc&Itemid=96|title=Victoria Will Be A Leading Regional University - Vice Chancellor|first=Justus|last=Lyatuu|date=16 February 2014|accessdate=6 September 2014|newspaper=[[The Observer (Uganda)|The Observer Online (Uganda)]]}}</ref>
Nga 4 Ogwekkuminoogumu 2016, yalondebwa okuba omuwandiisi ow’enkalakkalira mu minisitule y’amasannyalaze n’eby’obugagga ebyomuttaka, ng'adda mu bigere bya Kabagambe Kaliisa eyafuuka omuwabuzi wa pulezidenti ku by’amasannyalaze.<ref>{{cite web|accessdate=30 June 2017|url=http://www.chimpreports.com/former-victoria-university-vc-appointed-energy-ministry-permanent-secretary/|date=6 November 2016|title=Former Victoria University VC Appointed Energy Ministry Permanent Secretary|first=Paul|last=Mugume|newspaper=Chimpreports.com|location=Kampala}}</ref>
== Obuwandiisi mu by’ensoma ==
Okunoonyereza kwa Isabalija kufulumiziddwa mu bitabo ebikeberebwa abakugu abalala mu kunoonyereza. Emitwe gy’ebiwandiiko bye mulimu:
* Ensonga ezikosa okwettanira, okussa mu nkola n’okuyimirizaawo enkola z’amawulire eza Telemedicine mu Uganda. Okunoonyereza kuno kwazuula era ne kuteesa ku byetaago ebikulu eby’obujjanjabi obw’oku ssimu obuwangaazi mu Uganda.<ref>{{Cite journal |last1=Isabalija|first1=Dr Stephen R.|last2=Mayoka|first2=Kituyi G.|last3=Rwashana|first3=Dr Agnes S.|last4=Mbarika|first4=Prof Victor W.|date=2011-12-09|title=Factors Affecting Adoption, Implementation and Sustainability of Telemedicine Information Systems in Uganda|url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/72|journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries|language=en|volume=5|issue=2|issn=1178-4407}}</ref>
* Enkola y’enzikiriziganya ku bisookerwako eby’okuyimirizaawo E-Medicine mu Sub-Saharan Africa: Enkola etabuddwamu.<ref>{{Cite book |last=Isabalija|first=Stephen Robert|url=https://eric.ed.gov/?id=ED533424|title=A Theoretical Framework on the Antecedents of E-Medicine Sustainability in Sub-Saharan Africa: A Mixed Approach|date=2011|publisher=ProQuest LLC|isbn=978-1-124-79696-3|language=en}}</ref>
* SME okwettanira enkola z’ebitongole mu Sub-Saharan Africa: Omulanga ogw’amaanyi okukola.<ref>{{Cite conference |conference=4th Annual International Conference on ICT for Africa 2012|last1=Adisa|first1=Femi|last2=Isabalija|first2=Stephen R.|date=2012|title=SME Adoption of Enterprise Systems in Sub-Saharan Africa: A Clarion Call to Action|url=https://research.cbs.dk/en/publications/sme-adoption-of-enterprise-systems-in-sub-saharan-africa-a-clario|language=English}}</ref>
* Enkola y’okukola enkola z’amawulire ez’obujjanjabi okuva ku ssimu ezisobola okuwangaala mu nsi ezikyakula.<ref>{{Cite journal |last1=Mayoka|first1=Kituyi G.|last2=Rwashana|first2=Agnes S.|last3=Mbarika|first3=Victor W.|last4=Isabalija|first4=Stephen|date=2012-01-01|title=A framework for designing sustainable telemedicine information systems in developing countries|url=https://doi.org/10.1108/13287261211255329|journal=Journal of Systems and Information Technology|volume=14|issue=3|pages=200–219|doi=10.1108/13287261211255329|issn=1328-7265|url-access=subscription}}</ref>
* Enkola ey’okussa mu nkola eddagala lya yintaneeti mu ngeri ey’olubeerera mu nsi ezikyukakyuka.<ref>{{Cite journal |last1=Isabalija |first1=Stephen Robert |last2=Mbarika |first2=Victor |last3=Kituyi |first3=Geoffrey Mayoka |date=2013-01-01 |title=A framework for sustainable implementation of e-medicine in transitioning countries |journal=International Journal of Telemedicine and Applications |volume=2013 |pages=8:8 |doi=10.1155/2013/615617 |issn=1687-6415 |pmc=3888754 |pmid=24454353 |doi-access=free}}</ref>
* Okunoonyereza okugeraageranya ku ngeri e-E-Medicine gye zitwalibwamu mu Uganda, Nigeria ne Ethiopia.<ref>{{Cite journal |last1=Isabalija |first1=Stephen Robert |last2=Kituyi |first2=Geoffrey Mayoka |date=2017-05-06 |title=A Comparative Study of e-Medicine Uptake in Uganda, Nigeria and Ethiopia |url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/159 |journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries |language=en |volume=11 |issue=1 |issn=1178-4407}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Isabalija atuula ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Development Bank (UDB).<ref>{{cite web |title=Board of Directors - Uganda Development Bank |url=http://www.udbl.co.ug/board-members |accessdate=6 September 2014 |publisher=[[Uganda Development Bank]]}}</ref> Musajja mufumbo alina abaana bana.<ref name="Int2" />
== Laba ne ==
* [[Olukalala lw'abakulira Yunivaasite mu Uganda|Olukalala lw'abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{Reflist}}
3iegahih1mfxkkevylxcq4nb8erja94
63196
63185
2026-07-16T15:05:40Z
Lillylove256
10862
ntonzeewo ettuluba
63196
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stephen Robert Isabalija''' [[Munnayuganda]] mukozi wa gavumenti, mukugu mu kuddukanya emirimu, mubazi w’ebitabo, musomesa mu matendekero aga waggulu era addukanya eby'enjigiriza. Ye muwandiisi ow’enkalakkalira eyaliko nga ono aliko tannajja mu minisitule y'amasannyalaze n'okukulaakulanya eby'obugagga byomuttaka mu [[Yuganda|Uganda]], nga yaweereza mu kifo ekyo okuva mu mwezi Ogwekkuminoogumu 2016,<ref name="PC2">{{cite web|accessdate=30 June 2017|newspaper=[[The Independent (Uganda)]]|date=6 March 2017|url=https://www.independent.co.ug/muhakanizi-isabalija-fight-sparks-shs-30bn-uegcl-audit/|title=Muhakanizi, Isabalija 'fight' sparks Shs 30bn UEGCL audit|location=Kampala|first=Haggai|last=Matsiko}}</ref> okutuusa lweyasalibwaako ku mulimu nga 24 Ogwomunaana 2017.<ref>{{cite web|date=24 August 2017|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-Energy-PS-Isabalija-Robert-Kasande-Irene-Muloni/688334-4069268-ni69jtz/index.html|accessdate=19 September 2017|title=Museveni fires Energy PS Isabalija|first=Frederic|last=Musisi|newspaper=[[Daily Monitor]]|location=Kampala}}</ref>
Ng'ekkyo tekinnabaawo, yaweerezaako ng'omumyuka wa ccansala owa Victoria University Uganda, yunivasite ey’obwannannyini, ekola amagoba eya [[Ruparelia Group]], ekibinja kya zi bizinensi mu buvanjuba bwa Afirika.<ref>{{cite web|first=Conan|last=Businge|first2=Ssebide|last2=Kiryowa|url=http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907015900/http://www.newvision.co.ug/news/646908-businessman-sudhir-buys-victoria-university.html|archive-date=7 September 2013|title=Businessman Sudhir Buys Victoria University|newspaper=[[New Vision]]|location=Kampala|date=5 September 2013|accessdate=6 September 2014}}</ref> Yaweereza mu buvunaanyizibwa obwo okuva mu Gwomwenda 2013 okutuuka mu Gwekkuminoogumu 2016.<ref name="PC2" />
== Obuvo bwe ==
Isabalija yazaalibwa [[Fort Portal]], mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], nga 23 Ogwekkuminoogumu 1976, eri Chris Nyakahuma (omugenzi) ne Lorraine K. Waako Akiiki (omugenzi).<ref name="Int2">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201512071010.html|title=Uganda: Dr Isabalija's First Visit to Kampala Was Gift From Mum|accessdate=19 September 2017|newspaper=[[The Independent (Uganda)]] via [[AllAfrica.com]]|location=Kampala|first=Simon|last=Kasyate|date=7 December 2015}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Isabalija yasomera mu ssomero lya Kinyamasika Demonstration School, e [[Fort Portal]] ku misomo gye egya pulayimale. Ku misomo gye egya siniya eyokuna (S.4), yasomera ku [[St Leos Kyegobe]], nalyo eriri mu Fort Portal. Yakyusa nadda ku ku [[Makerere College School]], mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda era ekibuga ekisinga obunene,ku misomo gye egya siniya eyomukaaga (S.6). Okuva mu 1996 okutuuka mu 1998, yasomera ku Makerere University Businees School (MUBS) ng'ekyayitibwa Nakawa College of Business Studies. Mu 1997, yeewandiisa ku ddiguli esooka mu by'obusuubuzi ku ttendekero ekkulu erya [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], n’atikkirwa mu 2001. Okumala omwaka gumu mu 1998, yasomanga ddiguli e [[Makerere]] nga bwasoma ne dipuloma e Nakawa. Wakati wa 2002 ne 2004, yasomera ddiguli eyokubiri mu kuddukanya zi bizinensi (MBA) mu by'ensimbi n'okubala ebitabo, ku yunivasite y’e Makerere ettabi ekkulu. Ddiguli ye eyookusatu (PhD) mu mateeka agakolebwa zi gavumenti okukyusa ebyenfuna n'embeera z'abantu (Public policy) (Enkulaakulana y'ensi yonna), yafunibwa mu 2011, okuva mu Southern University, mu New Orleans, Louisiana,Amerika.<ref name="Int2" /><ref name="Hum">{{cite web|title=The Humble, Young Man in Huge Academic Robes |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1341436/humble-huge-academic-robes |first1=Conan|last1=Businge|first2=Roselyn|last2=Karatsi|location=Kampala|accessdate=19 September 2017|newspaper=[[New Vision]]}}</ref>
== Ebyafaayo by’emirimu gye ==
Isabalija yatandika emirimu gye mu 1999 amangu ddala ng’amalirizza dipulooma ye mu misomo gya bizinensi. Yali mukugu mu by’ensimbi, era n’alinnya okutuuka ku ddaala ly’akulira okubala ebitabo ku [[Minisitule y'amazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)|Minisitule y’amazzi n’obutonde bw’ensi]] (JPF).
Mu 2005, yapangisibwa ng’omusomesa mu bbanguliro lyabayizi abaatikkirwa n’alinnya natuuka ku dddaala ly'omusomesa omukulu ku Makerere University Business School (MUBS). Yalondebwa okuba omumyuka wa ccansala wa Victoria University mu 2013.
Ng’oggyeeko obuvunaanyizibwa bwe ku Victoria University, Uganda Electricity Generation Company Limited ne Uganda Development Bank, atuula ku bukiiko bwa Dynamic Group, gy’ali ssentebe; Ekitongole kya ICT University Foundation; Obuweereza bw’Obuyigirizwa bw’Abakristaayo mu nsi yonna; ICT Centre, ettendekero ly'obusuubuzi erya [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]; n'ekibiina omwegattira abakyala ba Uganda abatandisi b'emirimu ki Uganda Women Entrepreneurship Association, gy'ali omubaka.<ref>{{cite web|url=http://webmail.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30166%3Avictoria-will-be-a-leading-regional-university-vc&Itemid=96|title=Victoria Will Be A Leading Regional University - Vice Chancellor|first=Justus|last=Lyatuu|date=16 February 2014|accessdate=6 September 2014|newspaper=[[The Observer (Uganda)|The Observer Online (Uganda)]]}}</ref>
Nga 4 Ogwekkuminoogumu 2016, yalondebwa okuba omuwandiisi ow’enkalakkalira mu minisitule y’amasannyalaze n’eby’obugagga ebyomuttaka, ng'adda mu bigere bya Kabagambe Kaliisa eyafuuka omuwabuzi wa pulezidenti ku by’amasannyalaze.<ref>{{cite web|accessdate=30 June 2017|url=http://www.chimpreports.com/former-victoria-university-vc-appointed-energy-ministry-permanent-secretary/|date=6 November 2016|title=Former Victoria University VC Appointed Energy Ministry Permanent Secretary|first=Paul|last=Mugume|newspaper=Chimpreports.com|location=Kampala}}</ref>
== Obuwandiisi mu by’ensoma ==
Okunoonyereza kwa Isabalija kufulumiziddwa mu bitabo ebikeberebwa abakugu abalala mu kunoonyereza. Emitwe gy’ebiwandiiko bye mulimu:
* Ensonga ezikosa okwettanira, okussa mu nkola n’okuyimirizaawo enkola z’amawulire eza Telemedicine mu Uganda. Okunoonyereza kuno kwazuula era ne kuteesa ku byetaago ebikulu eby’obujjanjabi obw’oku ssimu obuwangaazi mu Uganda.<ref>{{Cite journal |last1=Isabalija|first1=Dr Stephen R.|last2=Mayoka|first2=Kituyi G.|last3=Rwashana|first3=Dr Agnes S.|last4=Mbarika|first4=Prof Victor W.|date=2011-12-09|title=Factors Affecting Adoption, Implementation and Sustainability of Telemedicine Information Systems in Uganda|url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/72|journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries|language=en|volume=5|issue=2|issn=1178-4407}}</ref>
* Enkola y’enzikiriziganya ku bisookerwako eby’okuyimirizaawo E-Medicine mu Sub-Saharan Africa: Enkola etabuddwamu.<ref>{{Cite book |last=Isabalija|first=Stephen Robert|url=https://eric.ed.gov/?id=ED533424|title=A Theoretical Framework on the Antecedents of E-Medicine Sustainability in Sub-Saharan Africa: A Mixed Approach|date=2011|publisher=ProQuest LLC|isbn=978-1-124-79696-3|language=en}}</ref>
* SME okwettanira enkola z’ebitongole mu Sub-Saharan Africa: Omulanga ogw’amaanyi okukola.<ref>{{Cite conference |conference=4th Annual International Conference on ICT for Africa 2012|last1=Adisa|first1=Femi|last2=Isabalija|first2=Stephen R.|date=2012|title=SME Adoption of Enterprise Systems in Sub-Saharan Africa: A Clarion Call to Action|url=https://research.cbs.dk/en/publications/sme-adoption-of-enterprise-systems-in-sub-saharan-africa-a-clario|language=English}}</ref>
* Enkola y’okukola enkola z’amawulire ez’obujjanjabi okuva ku ssimu ezisobola okuwangaala mu nsi ezikyakula.<ref>{{Cite journal |last1=Mayoka|first1=Kituyi G.|last2=Rwashana|first2=Agnes S.|last3=Mbarika|first3=Victor W.|last4=Isabalija|first4=Stephen|date=2012-01-01|title=A framework for designing sustainable telemedicine information systems in developing countries|url=https://doi.org/10.1108/13287261211255329|journal=Journal of Systems and Information Technology|volume=14|issue=3|pages=200–219|doi=10.1108/13287261211255329|issn=1328-7265|url-access=subscription}}</ref>
* Enkola ey’okussa mu nkola eddagala lya yintaneeti mu ngeri ey’olubeerera mu nsi ezikyukakyuka.<ref>{{Cite journal |last1=Isabalija |first1=Stephen Robert |last2=Mbarika |first2=Victor |last3=Kituyi |first3=Geoffrey Mayoka |date=2013-01-01 |title=A framework for sustainable implementation of e-medicine in transitioning countries |journal=International Journal of Telemedicine and Applications |volume=2013 |pages=8:8 |doi=10.1155/2013/615617 |issn=1687-6415 |pmc=3888754 |pmid=24454353 |doi-access=free}}</ref>
* Okunoonyereza okugeraageranya ku ngeri e-E-Medicine gye zitwalibwamu mu Uganda, Nigeria ne Ethiopia.<ref>{{Cite journal |last1=Isabalija |first1=Stephen Robert |last2=Kituyi |first2=Geoffrey Mayoka |date=2017-05-06 |title=A Comparative Study of e-Medicine Uptake in Uganda, Nigeria and Ethiopia |url=https://www.jhidc.org/index.php/jhidc/article/view/159 |journal=Journal of Health Informatics in Developing Countries |language=en |volume=11 |issue=1 |issn=1178-4407}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa obulala ==
Isabalija atuula ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Development Bank (UDB).<ref>{{cite web |title=Board of Directors - Uganda Development Bank |url=http://www.udbl.co.ug/board-members |accessdate=6 September 2014 |publisher=[[Uganda Development Bank]]}}</ref> Musajja mufumbo alina abaana bana.<ref name="Int2" />
== Laba ne ==
* [[Olukalala lw'abakulira Yunivaasite mu Uganda|Olukalala lw'abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{Reflist}}
[[Category:Abantu abazaalibwa mu 1976]]
[[Category:Abantu abasibuka e Tooro]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitilukiti y'e Kabarole]]
[[Category:Abantu abaasomerako ku Ttendekero ly'e Makerere]]
hqrbv6tmxmyjwieejazxx8oyjdtfr4n
Entebbe General Hospital
0
12186
63346
48147
2026-07-17T07:40:57Z
Samson Ssemakadde
6903
ngaseeko Databox
63346
wikitext
text/x-wiki
{{Database}}
'''Entebbe General Hospital''', limanyiddwa ennyo nga '''Entebbe Hospital''', ddwaaliro erisangibwa mu kibuga kye [[Entebbe]], mu masekkati ga [[Yuganda|Uganda]] .
== Ekifo ==
Eddwaaliro lino lisangibwa mu masekkati ga disitulikiti y’ebyobyenfuna mu kibuga kye[[Entebbe]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]],kilomita 44 (27 mi), ku luguudo, mu bukiikaddyo bw'amaserengeta ga [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro erisinga obunene mu ggwanga, erisangibwa mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya [[Yuganda|Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene. Enkwatagana z'eddwaaliro lino ze zino:0°03'50.0"N, 32°28'18.0"E (Latitude:0.063874; Longitude:32.471655).<ref>{{google maps|access-date=4 May 2016|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B003'50.0%22N+32%C2%B028'18.0%22E/@0.0638794,32.4694717,450m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0|title=Location of Entebbe General Hospital}}</ref>
== Okulambika okutwaliza awamu ==
Entebbe General Hospital ddwaliro lya gavumenti nga liweebwa ssente okuva mu minisitule y'ebyobulamu mu Uganda .<ref>{{Cite web |last=Juliet Lukwago |date=18 November 2011 |title=Wakiso district officials visit Entebbe Hospital |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1003600/wakiso-district-officials-visit-entebbe-hospital |access-date=4 May 2016}}</ref> Mu kusooka yazimbibwa abafuzi b’amatwale okuva mu Bungereza mu kyasa eky’amakumi abiri nga Entebbe Grade B Hospital, eddwaliro lino lyaggalwawo okumala akaseera mu Gwekuminebiri gwa 2013.<ref>{{Cite web |last=Ssebuyira |first=Martin |date=9 December 2013 |title=Entebbe hospital to close for renovation |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Entebbe-hospital-to-close-for-renovation/-/688334/2104054/-/g8m96tz/-/index.html |access-date=4 May 2016}}</ref> Wakati wa gwekuminebiri 2013 ne ogwokutaano gwa 2016, eddwaaliro lino lyaddibwamu okuzimbibwa era ne ligaziwa okuva ku bitanda 100 okutuuka ku 200 ku bukadde bwa doola za Amerika musanvu (e za Uganda UGX:23.2 billion), ezaweebwayo Bbanka y'ensi yonna .<ref name="Come">{{cite web |last=Emmanuel Ainebyoona |first=and Paul Adude |date=4 May 2016 |title=Museveni commissions Entebbe General Hospital |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-commissions-Entebbe-General-Hospital/-/688334/3187928/-/viqtcuz/-/index.html |access-date=4 May 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Eddwaliro lino eppya lirina akanyomero k’obwannannyini eno nga basasula ssente ku buweereza si nga mu lukale, ew’obwereere. Empeereza endala mulimu okujjanjaba abaana, okukuba ebifaananyi, laboratory, okuzaala, okugema, okulongoosa okwa bulijjo, eddagala ly’omunda, amagumba n’ebisenge omulongoosebwa. Abalwadde bava mu Disitulikiti y’e Wakiso, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]], Mu kibuga Entebbe, n’ebizinga ebiriraanyewo ku [[Nnalubaale|nnyanja Victoria]] .<ref name="Come" />
== Ebibaddewo gye buvuddeko ==
Eddwaliro lino lyakyaka nnyo mu biseera bya [[COVID-19]] mu Uganda, ekimu mu 2020 ate ekirala mu 2021. Okusinziira ku Dr Moses Muwanga, dayirekita w’ebyobujjanjabi, mu kiseera ekimu mu kiseera eky’okubiri, eddwaaliro lino eryalimu ebitanda 200 lyalimu abalwadde ba Covid-19 160. Olupapula lwa Daily Monitor lwayita eddwaliro lino '''Entebbe Regional Referral Hospital''' .<ref name="RefR">{{Cite web |last=Eve Muganga |date=12 September 2021 |title=Entebbe hospital gets Shs250 ICU equipment |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/entebbe-hospital-gets-shs250-icu-equipment-3547242 |access-date=12 September 2021 |website=[[Daily Monitor]] |place=Kampala, Uganda}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Olukangaga lw'amalwaliro mu Uganda|Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
[[Category:Entebbe]]
bxt9f96u5swscp87mvpz6epee3butci
63347
63346
2026-07-17T07:41:32Z
Samson Ssemakadde
6903
ngaseeko Databox
63347
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Entebbe General Hospital''', limanyiddwa ennyo nga '''Entebbe Hospital''', ddwaaliro erisangibwa mu kibuga kye [[Entebbe]], mu masekkati ga [[Yuganda|Uganda]] .
== Ekifo ==
Eddwaaliro lino lisangibwa mu masekkati ga disitulikiti y’ebyobyenfuna mu kibuga kye[[Entebbe]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]],kilomita 44 (27 mi), ku luguudo, mu bukiikaddyo bw'amaserengeta ga [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro erisinga obunene mu ggwanga, erisangibwa mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya [[Yuganda|Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene. Enkwatagana z'eddwaaliro lino ze zino:0°03'50.0"N, 32°28'18.0"E (Latitude:0.063874; Longitude:32.471655).<ref>{{google maps|access-date=4 May 2016|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B003'50.0%22N+32%C2%B028'18.0%22E/@0.0638794,32.4694717,450m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0|title=Location of Entebbe General Hospital}}</ref>
== Okulambika okutwaliza awamu ==
Entebbe General Hospital ddwaliro lya gavumenti nga liweebwa ssente okuva mu minisitule y'ebyobulamu mu Uganda .<ref>{{Cite web |last=Juliet Lukwago |date=18 November 2011 |title=Wakiso district officials visit Entebbe Hospital |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1003600/wakiso-district-officials-visit-entebbe-hospital |access-date=4 May 2016}}</ref> Mu kusooka yazimbibwa abafuzi b’amatwale okuva mu Bungereza mu kyasa eky’amakumi abiri nga Entebbe Grade B Hospital, eddwaliro lino lyaggalwawo okumala akaseera mu Gwekuminebiri gwa 2013.<ref>{{Cite web |last=Ssebuyira |first=Martin |date=9 December 2013 |title=Entebbe hospital to close for renovation |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Entebbe-hospital-to-close-for-renovation/-/688334/2104054/-/g8m96tz/-/index.html |access-date=4 May 2016}}</ref> Wakati wa gwekuminebiri 2013 ne ogwokutaano gwa 2016, eddwaaliro lino lyaddibwamu okuzimbibwa era ne ligaziwa okuva ku bitanda 100 okutuuka ku 200 ku bukadde bwa doola za Amerika musanvu (e za Uganda UGX:23.2 billion), ezaweebwayo Bbanka y'ensi yonna .<ref name="Come">{{cite web |last=Emmanuel Ainebyoona |first=and Paul Adude |date=4 May 2016 |title=Museveni commissions Entebbe General Hospital |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-commissions-Entebbe-General-Hospital/-/688334/3187928/-/viqtcuz/-/index.html |access-date=4 May 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Eddwaliro lino eppya lirina akanyomero k’obwannannyini eno nga basasula ssente ku buweereza si nga mu lukale, ew’obwereere. Empeereza endala mulimu okujjanjaba abaana, okukuba ebifaananyi, laboratory, okuzaala, okugema, okulongoosa okwa bulijjo, eddagala ly’omunda, amagumba n’ebisenge omulongoosebwa. Abalwadde bava mu Disitulikiti y’e Wakiso, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]], Mu kibuga Entebbe, n’ebizinga ebiriraanyewo ku [[Nnalubaale|nnyanja Victoria]] .<ref name="Come" />
== Ebibaddewo gye buvuddeko ==
Eddwaliro lino lyakyaka nnyo mu biseera bya [[COVID-19]] mu Uganda, ekimu mu 2020 ate ekirala mu 2021. Okusinziira ku Dr Moses Muwanga, dayirekita w’ebyobujjanjabi, mu kiseera ekimu mu kiseera eky’okubiri, eddwaaliro lino eryalimu ebitanda 200 lyalimu abalwadde ba Covid-19 160. Olupapula lwa Daily Monitor lwayita eddwaliro lino '''Entebbe Regional Referral Hospital''' .<ref name="RefR">{{Cite web |last=Eve Muganga |date=12 September 2021 |title=Entebbe hospital gets Shs250 ICU equipment |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/entebbe-hospital-gets-shs250-icu-equipment-3547242 |access-date=12 September 2021 |website=[[Daily Monitor]] |place=Kampala, Uganda}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Olukangaga lw'amalwaliro mu Uganda|Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
[[Category:Entebbe]]
rjk7sjup9b594c67pq10mbedw2p66nf
63354
63347
2026-07-17T08:44:54Z
Samson Ssemakadde
6903
Nterezezza empandiika
63354
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Entebbe General Hospital''', erisinga okuamnnyibwa ennyo nga nga '''Entebbe Hospital''', ddwaaliro erisangibwa mu tawuni y'e [[Entebbe|Ntebbe]], mu bitundu by'Amasekati ga ga [[Yuganda|Uganda]].
== Werisinganibwa ==
Eddwaaliro lino lisangibwa mu masekkati ga tawuni y'e [[Entebbe|Ntebbe]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]],kilomita 44, nga ze mayiro 27, ng'okozeseza luguudo, mu bukiikaddyo bw'abugwanjuba bw'eddwaliro lya [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago]], eddwaliro erisinga obunene mu ggwanga, erisangibwa mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya [[Yuganda|Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene.<ref>{{google maps
|url=https://www.google.com/maps/dir/Mulago+Hospital,+Kampala/Entebbe+General+Referral+Hospital,+Entebbe/@0.2058991,32.3828981,11z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbb0f51509de1:0xea12334542674d8c!2m2!1d32.5761312!2d0.3380637!1m5!1m1!1s0x177d8420675e092f:0x8cea582caf23ad87!2m2!1d32.4717112!2d0.0640126!3e0|title=Distance between Mulago Hospital, Kampala, Central Region, Uganda and Entebbe General Hospital, Entebbe, Central Region, Uganda|access-date=20 October 2020}}</ref>Endagiriro z'eddwaaliro lino ze zino:0°03'50.0"N, 32°28'18.0"E (Latitude:0.063874; Longitude:32.471655).<ref>{{google maps|access-date=4 May 2016|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B003'50.0%22N+32%C2%B028'18.0%22E/@0.0638794,32.4694717,450m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0|title=Location of Entebbe General Hospital}}</ref>
== Okutwaliza awamu ==
Entebbe General Hospital ddwaliro lya gavumenti eritekebwamu ssente nga ziva mu Minisitule y'Eby'obulamu mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Juliet Lukwago |date=18 November 2011 |title=Wakiso district officials visit Entebbe Hospital |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1003600/wakiso-district-officials-visit-entebbe-hospital |access-date=4 May 2016}}</ref> Mu kusooka lyazimbibwa abafuzi b’amatwale okuva mu Bungereza mu kyasa eky’amakumi abiri nga limannyikiddwa nga Entebbe Grade B Hospital, ekifo kino kyagalwawo okumala akaseera akatono mu Gwekumineebiri mu 2013.<ref>{{Cite web |last=Ssebuyira |first=Martin |date=9 December 2013 |title=Entebbe hospital to close for renovation |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Entebbe-hospital-to-close-for-renovation/-/688334/2104054/-/g8m96tz/-/index.html |access-date=4 May 2016}}</ref> Wakati w'Ogwekumineebiri mu 2013 n'Ogwokutaano gwa 2016, eddwaaliro lino lyazimbibwa nebaligaziya okuva ku bitanda 100 okutuuka ku 200 nga bakozesa obukadde bwa doola za Amerika musanvu, nag mu za Uganda bwebuwuumbi 23.2, nga zaabaweebwa Bbanka y'ensi yonna.<ref name="Come">{{cite web |last=Emmanuel Ainebyoona |first=and Paul Adude |date=4 May 2016 |title=Museveni commissions Entebbe General Hospital |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-commissions-Entebbe-General-Hospital/-/688334/3187928/-/viqtcuz/-/index.html |access-date=4 May 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Eddwaliro lino eppya lirina akanyomero k’obwannannyini ng'eno olina okusasula ssente, n'ewalala ew'obwereere ewabeera ew'olukale. Empeereza endala mulimu okujjanjaba abaana, okukuba ebifaananyi by'omunda mu mubiri, gyebakeberera omusaayi, gyebazaalira, gyebagemera, gyebalongoosereza, gyebajanjabira abantu abakuze mu myaka, gyebajanjabira amagumba n’ebisenge gyebalongosereza. Abalwadde bakolebwako nga bava mu Disitulikiti y’e Wakiso, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]], tawuni y'e NTebbe, n’ebizinga ebiriraanyewo ku [[Nnalubaale|nnyanja Victoria]].<ref name="Come" />
== Enkulakulana ebaddewo gyebuvuddeko ==
Eddwaliro lino lyakyaka nnyo mu biseera by'ekirwadde kya [[COVID-19]] mu Uganda, ng'ekyasooka kualiwo mu 2020, ate ekirala mu 2021. Okusinziira ku Dr Moses Muwanga, akulira eby'obujjanjabi, mu kaseera akamu ekirwadde kino bwekyaddamu okulumba eggwanga omulundi ogw'okubiri, eddwaaliro lino eryalimu ebitanda 200 lyalimu abalwadde ba Covid-19 160 abaali bawereddwa ebitanda. Olupapula lw'amawulire olumannyikiddwa nga Daily Monitor lwayita eddwaliro lino nga '''Entebbe Regional Referral Hospital'''.<ref name="RefR">{{Cite web |last=Eve Muganga |date=12 September 2021 |title=Entebbe hospital gets Shs250 ICU equipment |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/entebbe-hospital-gets-shs250-icu-equipment-3547242 |access-date=12 September 2021 |website=[[Daily Monitor]] |place=Kampala, Uganda}}</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
[[Category:Entebbe]]
gbwcg92w0zd8lanzziixvi0mndovdzi
63355
63354
2026-07-17T08:46:20Z
Samson Ssemakadde
6903
Ngaseeko amatuluba
63355
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Entebbe General Hospital''', erisinga okuamnnyibwa ennyo nga nga '''Entebbe Hospital''', ddwaaliro erisangibwa mu tawuni y'e [[Entebbe|Ntebbe]], mu bitundu by'Amasekati ga ga [[Yuganda|Uganda]].
== Werisinganibwa ==
Eddwaaliro lino lisangibwa mu masekkati ga tawuni y'e [[Entebbe|Ntebbe]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]],kilomita 44, nga ze mayiro 27, ng'okozeseza luguudo, mu bukiikaddyo bw'abugwanjuba bw'eddwaliro lya [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago]], eddwaliro erisinga obunene mu ggwanga, erisangibwa mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya [[Yuganda|Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene.<ref>{{google maps
|url=https://www.google.com/maps/dir/Mulago+Hospital,+Kampala/Entebbe+General+Referral+Hospital,+Entebbe/@0.2058991,32.3828981,11z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbb0f51509de1:0xea12334542674d8c!2m2!1d32.5761312!2d0.3380637!1m5!1m1!1s0x177d8420675e092f:0x8cea582caf23ad87!2m2!1d32.4717112!2d0.0640126!3e0|title=Distance between Mulago Hospital, Kampala, Central Region, Uganda and Entebbe General Hospital, Entebbe, Central Region, Uganda|access-date=20 October 2020}}</ref>Endagiriro z'eddwaaliro lino ze zino:0°03'50.0"N, 32°28'18.0"E (Latitude:0.063874; Longitude:32.471655).<ref>{{google maps|access-date=4 May 2016|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B003'50.0%22N+32%C2%B028'18.0%22E/@0.0638794,32.4694717,450m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0|title=Location of Entebbe General Hospital}}</ref>
== Okutwaliza awamu ==
Entebbe General Hospital ddwaliro lya gavumenti eritekebwamu ssente nga ziva mu Minisitule y'Eby'obulamu mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Juliet Lukwago |date=18 November 2011 |title=Wakiso district officials visit Entebbe Hospital |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1003600/wakiso-district-officials-visit-entebbe-hospital |access-date=4 May 2016}}</ref> Mu kusooka lyazimbibwa abafuzi b’amatwale okuva mu Bungereza mu kyasa eky’amakumi abiri nga limannyikiddwa nga Entebbe Grade B Hospital, ekifo kino kyagalwawo okumala akaseera akatono mu Gwekumineebiri mu 2013.<ref>{{Cite web |last=Ssebuyira |first=Martin |date=9 December 2013 |title=Entebbe hospital to close for renovation |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Entebbe-hospital-to-close-for-renovation/-/688334/2104054/-/g8m96tz/-/index.html |access-date=4 May 2016}}</ref> Wakati w'Ogwekumineebiri mu 2013 n'Ogwokutaano gwa 2016, eddwaaliro lino lyazimbibwa nebaligaziya okuva ku bitanda 100 okutuuka ku 200 nga bakozesa obukadde bwa doola za Amerika musanvu, nag mu za Uganda bwebuwuumbi 23.2, nga zaabaweebwa Bbanka y'ensi yonna.<ref name="Come">{{cite web |last=Emmanuel Ainebyoona |first=and Paul Adude |date=4 May 2016 |title=Museveni commissions Entebbe General Hospital |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-commissions-Entebbe-General-Hospital/-/688334/3187928/-/viqtcuz/-/index.html |access-date=4 May 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Eddwaliro lino eppya lirina akanyomero k’obwannannyini ng'eno olina okusasula ssente, n'ewalala ew'obwereere ewabeera ew'olukale. Empeereza endala mulimu okujjanjaba abaana, okukuba ebifaananyi by'omunda mu mubiri, gyebakeberera omusaayi, gyebazaalira, gyebagemera, gyebalongoosereza, gyebajanjabira abantu abakuze mu myaka, gyebajanjabira amagumba n’ebisenge gyebalongosereza. Abalwadde bakolebwako nga bava mu Disitulikiti y’e Wakiso, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]], tawuni y'e NTebbe, n’ebizinga ebiriraanyewo ku [[Nnalubaale|nnyanja Victoria]].<ref name="Come" />
== Enkulakulana ebaddewo gyebuvuddeko ==
Eddwaliro lino lyakyaka nnyo mu biseera by'ekirwadde kya [[COVID-19]] mu Uganda, ng'ekyasooka kualiwo mu 2020, ate ekirala mu 2021. Okusinziira ku Dr Moses Muwanga, akulira eby'obujjanjabi, mu kaseera akamu ekirwadde kino bwekyaddamu okulumba eggwanga omulundi ogw'okubiri, eddwaaliro lino eryalimu ebitanda 200 lyalimu abalwadde ba Covid-19 160 abaali bawereddwa ebitanda. Olupapula lw'amawulire olumannyikiddwa nga Daily Monitor lwayita eddwaliro lino nga '''Entebbe Regional Referral Hospital'''.<ref name="RefR">{{Cite web |last=Eve Muganga |date=12 September 2021 |title=Entebbe hospital gets Shs250 ICU equipment |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/entebbe-hospital-gets-shs250-icu-equipment-3547242 |access-date=12 September 2021 |website=[[Daily Monitor]] |place=Kampala, Uganda}}</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
[[Category:Entebbe]]
[[Category:Amalwaliro mu Disitulikiti ya Wakiso]]
tsga32bgppslx5a9b6fs3em8ehx8sgu
63357
63355
2026-07-17T08:48:47Z
Samson Ssemakadde
6903
Ngaseeko laba ne
63357
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Entebbe General Hospital''', erisinga okuamnnyibwa ennyo nga nga '''Entebbe Hospital''', ddwaaliro erisangibwa mu tawuni y'e [[Entebbe|Ntebbe]], mu bitundu by'Amasekati ga ga [[Yuganda|Uganda]].
== Werisinganibwa ==
Eddwaaliro lino lisangibwa mu masekkati ga tawuni y'e [[Entebbe|Ntebbe]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]],kilomita 44, nga ze mayiro 27, ng'okozeseza luguudo, mu bukiikaddyo bw'abugwanjuba bw'eddwaliro lya [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago]], eddwaliro erisinga obunene mu ggwanga, erisangibwa mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya [[Yuganda|Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene.<ref>{{google maps
|url=https://www.google.com/maps/dir/Mulago+Hospital,+Kampala/Entebbe+General+Referral+Hospital,+Entebbe/@0.2058991,32.3828981,11z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbb0f51509de1:0xea12334542674d8c!2m2!1d32.5761312!2d0.3380637!1m5!1m1!1s0x177d8420675e092f:0x8cea582caf23ad87!2m2!1d32.4717112!2d0.0640126!3e0|title=Distance between Mulago Hospital, Kampala, Central Region, Uganda and Entebbe General Hospital, Entebbe, Central Region, Uganda|access-date=20 October 2020}}</ref>Endagiriro z'eddwaaliro lino ze zino:0°03'50.0"N, 32°28'18.0"E (Latitude:0.063874; Longitude:32.471655).<ref>{{google maps|access-date=4 May 2016|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B003'50.0%22N+32%C2%B028'18.0%22E/@0.0638794,32.4694717,450m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0|title=Location of Entebbe General Hospital}}</ref>
== Okutwaliza awamu ==
Entebbe General Hospital ddwaliro lya gavumenti eritekebwamu ssente nga ziva mu Minisitule y'Eby'obulamu mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Juliet Lukwago |date=18 November 2011 |title=Wakiso district officials visit Entebbe Hospital |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1003600/wakiso-district-officials-visit-entebbe-hospital |access-date=4 May 2016}}</ref> Mu kusooka lyazimbibwa abafuzi b’amatwale okuva mu Bungereza mu kyasa eky’amakumi abiri nga limannyikiddwa nga Entebbe Grade B Hospital, ekifo kino kyagalwawo okumala akaseera akatono mu Gwekumineebiri mu 2013.<ref>{{Cite web |last=Ssebuyira |first=Martin |date=9 December 2013 |title=Entebbe hospital to close for renovation |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Entebbe-hospital-to-close-for-renovation/-/688334/2104054/-/g8m96tz/-/index.html |access-date=4 May 2016}}</ref> Wakati w'Ogwekumineebiri mu 2013 n'Ogwokutaano gwa 2016, eddwaaliro lino lyazimbibwa nebaligaziya okuva ku bitanda 100 okutuuka ku 200 nga bakozesa obukadde bwa doola za Amerika musanvu, nag mu za Uganda bwebuwuumbi 23.2, nga zaabaweebwa Bbanka y'ensi yonna.<ref name="Come">{{cite web |last=Emmanuel Ainebyoona |first=and Paul Adude |date=4 May 2016 |title=Museveni commissions Entebbe General Hospital |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-commissions-Entebbe-General-Hospital/-/688334/3187928/-/viqtcuz/-/index.html |access-date=4 May 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Eddwaliro lino eppya lirina akanyomero k’obwannannyini ng'eno olina okusasula ssente, n'ewalala ew'obwereere ewabeera ew'olukale. Empeereza endala mulimu okujjanjaba abaana, okukuba ebifaananyi by'omunda mu mubiri, gyebakeberera omusaayi, gyebazaalira, gyebagemera, gyebalongoosereza, gyebajanjabira abantu abakuze mu myaka, gyebajanjabira amagumba n’ebisenge gyebalongosereza. Abalwadde bakolebwako nga bava mu Disitulikiti y’e Wakiso, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]], tawuni y'e NTebbe, n’ebizinga ebiriraanyewo ku [[Nnalubaale|nnyanja Victoria]].<ref name="Come" />
== Enkulakulana ebaddewo gyebuvuddeko ==
Eddwaliro lino lyakyaka nnyo mu biseera by'ekirwadde kya [[COVID-19]] mu Uganda, ng'ekyasooka kualiwo mu 2020, ate ekirala mu 2021. Okusinziira ku Dr Moses Muwanga, akulira eby'obujjanjabi, mu kaseera akamu ekirwadde kino bwekyaddamu okulumba eggwanga omulundi ogw'okubiri, eddwaaliro lino eryalimu ebitanda 200 lyalimu abalwadde ba Covid-19 160 abaali bawereddwa ebitanda. Olupapula lw'amawulire olumannyikiddwa nga Daily Monitor lwayita eddwaliro lino nga '''Entebbe Regional Referral Hospital'''.<ref name="RefR">{{Cite web |last=Eve Muganga |date=12 September 2021 |title=Entebbe hospital gets Shs250 ICU equipment |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/entebbe-hospital-gets-shs250-icu-equipment-3547242 |access-date=12 September 2021 |website=[[Daily Monitor]] |place=Kampala, Uganda}}</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda
* [[Mulago National Specialised Hospital|Eddwaliro ly'e Mulago]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
[[Category:Entebbe]]
[[Category:Amalwaliro mu Disitulikiti ya Wakiso]]
jyrgw8dfx44r1bnn2yo4wedskr8rbl1
Okulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2026
0
12550
63263
44652
2026-07-16T18:52:49Z
Solomon Suubi
6901
Solomon Suubi moved page [[Akalulu ka Uganda aka 2026]] to [[Okulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2026]]
44652
wikitext
text/x-wiki
Okulonda kwa bonna kutegekeddwa mu [[Yuganda|Uganda]] nga 15 January 2026 okulonda Pulezidenti ne [[Parliament of Uganda|Palamenti]]. <ref>{{Cite web |last=Kabayo |first=Simon |date=2025-11-03 |title=EC confirms polling dates for presidential and parliamentary elections on January 15 |url=https://eagle.co.ug/2025/11/03/ec-confirms-polling-dates-for-presidential-and-parliamentary-elections-on-january-15/ |access-date=2025-11-08 |website=Eagle Online |language=en-GB}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2025-10-21 |title=Uganda's electoral commission sets final date for general election |url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/ |access-date=2025-11-08 |website=Africanews |language=en}}</ref>
duw62n4oi31odeamusl6x3czo4k8iea
Mpologoma Clan
0
12557
63180
53408
2026-07-16T14:08:45Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ettuluba
63180
wikitext
text/x-wiki
[[File:MPOLOGOMA_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kabonero ka mpologoma omuziro gw'ekika ekisangibwa mu [[Mengo]] [[Kampala]]]]
Ekika ky'e '''Mpologoma''' kiri mu bika ebiri mu bwakabaka bwa Buganda eya leero ebikkirizibwa okuba nga byajja ne Kabaka Kintu <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/tracing-the-historic-journey-of-kabaka-s-coronation-5138976#story</ref>. Mpologoma kigambo mu [[Luganda]] ekitegeeza empologoma . Buli muganda alina ekika mwava nga kino kirina kuba kika kya taata we, nga buli kimu kirina [[omuziro]]<ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> n'akabbiro bye batakkirizibwa kulya era emiziro gino gikuumibwa ng'akalira k'omwana. Kabaka wa Buganda era amanyiddwa nga "Mpologoma ya [[Buganda]] " <ref name="auto">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
== Entandikwa y'ekika ky'empologoma ==
Ku kasozi Lwadda<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-fail-to-mediate-mpologoma-clan-gen-kayanja-land-dispute--4380928</ref> e Matugga<ref>https://lambula.net/location/matugga</ref> mu ssaza Kyadondo mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://wakiso.go.ug/events-2/locations/</ref> Kabaka Kintu kwe yakuba olubiri lwe olukulu. Okulukuba , yasooka kuzuula nti ekifo kino kirungi nnyo bweyali ayigga ensolo okuva mu lubiri lwe olw'e Kanyanya. Ekika ky'empologoma kyatandika, Kabaka kintu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws&t=1249s</ref> bweyali mu lubiri lwe olw'e Lwadda empologoma neziwulugumira ku kasozi Kasalirwe akali okumpi n'akasozi Lwadda e Matugga mu ssaza ly'e Kyaddondo<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abessaza-kyadondo-balonze-nnalulungi-webyobul-BUK_135262</ref> mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]]<ref>https://wakiso.go.ug/about-us/</ref> leero mu Uganda. Abantu baali bawangaalira mu kutya olw'ensolo zino enkambwe era ne kabak kintu kkyamwenyamizanga .Kabaka Kintu bweyawulira okuwuluguma kwempologoma, yatumya mutabani omukulu ssebuganda eyali omuzizi w'ensolo kungwa agende azige empologoma ezo.
Bweyali agenda okusisinkana kitaawe eyali amuyise, Ssebuganda yayitira ku lubiri lwa kitaawe olw'e Kanyanya nanonayo nnyina Nambi Nantuttululu<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref> eyali eyali olubuto ne bagenda bonna mu lubiri e Lwadda gye yasisinkanira Kabaka kintu .
Kigambibwa nti ne Kabaka Kintu omuyiggo yagwenyigiramu. Bwebaatuuka ku kyalo Nasse ku kasozi Kasalirwe omuyiggo kwe gwayindira , baatandika okusaggula n'okugoba enspolo zino era ensolo eyasooka okufubutuka okubalumba ,nga yonna esitudde ekikuzzi kyayo yali mpologoma nsajja era Ssebuganda naagiwuula omuggo gumu n'egwa wansi n'efa.Ng'amaze okutta eyo, nempologoma enkazi nayo yabalumba era nayo naagikuba omuggo neefa.
Kabaka kintu yamuleka ku ttale ng'abaaga empologoma naddayo mu lubiri. Bweyatuuka mu lubiri, yasanga mukyalawe akubyewo ezadde lya balongo.
Bwatyo Kabaka Kintu yatuma mukodomi we Kawuuzumo era gweyali afudde omumbowa<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/abambowa-the-men-who-protect-the-kabaka-1548844</ref> mu lubiri agende ku ttale mutabani we Ssebuganda gyeyali abaagira empologoma amutegeeze nga nnyina bweyali azadde abalongo nti era amuleetere ne ku nnyama y'empologoma n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma.Ng'amaze okubaaga empologoma Ssebuganda nga bweyalagirwa kitaawe yakwata emu kunnyama n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma naayolekera mu lubiri. Yasanga Kabaka Kintu ali mu lukiiko era naamuwa omuggo gweyattisa empologoma.Kabaka kintu olwamuwa omuggo yagukwata naagutunuulira n'amala naguteeka wansi.Ate naagujja wansi naddamu naagutunuulira era naaguzza wansi ..Yakola bwatyo emirundi egiwera era omulundi ogwasembayo yagukwta naddamu naagutunuulira nga bwagamba nti "'''''wamma guno ssi muggo buggo, luwagga'''''".
Ennyama y'empologoma gye yaleeta yafumbibwa, emu neeyokyebwa okuliibwa abantu abaali mu lukiiko ..Ssebuganda naye yatwalako ennyama ewuwe era emu neefumbibwa okuba eye'ekyeggulo ekiro ekyo n'emu neeyokyebwa. Ekyegulo nga kiyidde, batuula wansi nebeebaza jajja Ddungu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=T7jZq1KPFos</ref> lubaale w'okuyigga mu Buganda ne balya. Oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma, abantu bonna mu lubiri lwa kabaka Kintu n'ewa Ssebuganda abaalya ku nnyama y'empologoma baafuna okukyankalana omwali embiro, okulumwa embuto era baasesema nnyo. Enkeera, kabaka Kintu yatuma omumbowawe Kawuuzuumo agende ategeeze mutabani we Ssebuganda Ssebuganda ku kukyankalana kwe baafuna n'ebizibu ebyabatuukako oluvannyuma lwokulya ennyama y'empologoma n'era amutegeeze nti omuggo gweyakozesa okutta empologome n'entebe gye yamusanga atuddemu ng'amuleetedde omuggo byali bifuuse amayinja. Mu ngeri y'emu Ssebuganda kyu makya okwo yasindika omubaka ategeeze kitaawe ekyali kimutuuseeko n'abeewuwe mu kiro bwe baalya ku nnyama y'empologoma, naye ababaka bano bombi baakozesa amakubo ganjawulo. Omumbowa Kawuuzuumo bweyatuuka ewa Ssebuganda nakitegeera nti n'ewa Ssebuganda baali bafunnye obuzibu bwe bumu oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma ng'abaali mu lubiri lwa Kabaka Kintu, teyeebuuza ku muntu yenna naye yakunganya bukunganya nnyama yonna eyali esigaddewo ewa Ssebuganda neyo eyali ku kyoto ku misito ng'eyokebwa nagenda nayo mu lubiri.Nera yakunganya ennyama yonna eyali esigaddewo mu lubiri obutaleka kifi kyonna mabega ,naagitwala yonna naagisuula mu mugga Nakiduduma.
Bweyalaba ekyali kimutuuseeko n'abantu be abaalya ku nnyama y'empologoma era ne bweyawulira ekyali kituuse ku ku bantu ewa mutabaniwe abaalya ku nnyama y'empologoma ,yalangirira ye kennyini ,abaana be n'abazukkulu obutaddamu kulya nnyama ya mpologoma ekyavaako ekika ky'empologoma okutandika. N'era kyakkirizibwa nti singa balya ennya\ma y'empologoma nate ,bandifuna okukyankalana okusingawo bwogeraageranya ne kwebaafuna<ref>{{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>.
Abeddira empologoma ebiseera ebimu bayitibwa balangira na bambejja kubanga ekika kyabwe kyava mu mutabani wa kabaka Kintu omukulu ate nga kabaka azaala balangira na bambejja .
== Amasiga agakola ekika ky'empologoma ==
Nga mu bika byonna ebya Buganda, ne mu kika ky'empologpoma bwova ku Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ku ntikko ng'odda wansi mu nsengeka y'ekika, kirina amasiga abiri mu mwenda ( bwova ku w'akasolya ) era okusinzira ku buwangwa n'enonno za Buganda mu bika byonna ab'amasiga bano beebaba baali abaana ba jajja omukulu w'ekika ekyo eyasooka.Mu bika ebisinga ebya Buganda, obukulembeze mu masiga gano bwa nsikirano. Gano ge masiga abiri mwomwenda ag'ekika ky'empologoma wansi w'omukulu w'ekika Ssebuganda Namuguzi
# Tebwakedde
# Nnyalwa e Bbanda mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu )
# Kiyuuka e Birongo mu ssaza Buddu ( Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu )
# Kimaka
# Masengere
# Lumeeme
# Mubbi Walutta e Bugiri Kkojja mu ssaza Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono )
# Katajjwa e Mitondo mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu )
# Wassaggo e Lwadda mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso )
# Ssembiro e Kkulambiro mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso )
# Kirubaale e Ziroobwe mu ssaza Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero )
# Luguma
# Kabengwa e Bubengwa mu ssaza ly'e Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero )
# Kawemula e Buwemula mu ssaza ly'e Ggomba ( Mu disitulikiti y'e Ggomba )
# Kannajje e Kijujjusa mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu )
# Ssegamwenge e Lwadda mu ssaza ly'e Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso )
# Kasendwa e Kajuna mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu )
# Lubanjwa e Lusiriba mu ssaza Mawokota (Mu disitulikiti y'e Mpigi)
# Makaayi e Namboole mu ssaza ly'e Kyaddondo <ref>https://baanabakintucultur.wixsite.com/baanabakintusa/single-post/2017/10/07/ssaabasajja-kabaka-agenda-alambula-ebifo-ebyenjawulo-mu-ssaza-lyekyadondo-ku-nkola-eya-bu</ref>( Mu disitulikiti y'e Wakiso )
# Mpuuta Kakadde e Mpuku mu ssaza ly'e Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono )
# Ggolooba
# Lule e Mpaffe mu ssaza Mawokota ( Mu disitulikiti y'e Mpigi )
# Ssagala at Butenzi mu ssaza ly'e Buddu (Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu)
# Kyalongo
# Kkukumba e Kibindu mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu)
# Ggonjaagabwe
# Lubyayi e Kasaka mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka<ref>https://masaka.go.ug/district-profile/</ref> ennene eyawamu)
# Mululu e Kasumba Kasalirwe Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso)
# Kiroomu e Katalemwa mu ssaza ly'e Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://www.internationalcitiesofpeace.org/cities-listing/wakiso-uganda/</ref>)
== Amannya g’ekika ==
Agamu ku mannya agatuumibwa mu kika ky'empologoma kuliko gano wammanga <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref>
=== '''Amannya agatuumibwa abaana 'abalenzi''' ===
* Ggenza
* Jjuuko
* Kalema
* Kasagga
* Kasalirwe
* Kayemba
* Kayondo
* Kibuule
* Mawanda
* Kimbugwe
* Kiyimba
* Kisekka
* Kitowoolo
* Lubuulwa
* Lubyayi<ref name=":0">https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref>
* Luwaga
* Luwemba
* Makaayi
* Mululu
* Ntale
* Ssebandeke
* Ssebuwufu
* Ssekibuule
* Ssembwa
* Sserwadda
* Ssuuna
=== '''Amannya agatuumibwa abaana abawala''' ===
* Nabadda
* Nabisere
* Nabuwufu
* Naggenza
* Najjuuko
* Nakalema
* Nakasagga
* Nakayondo
* Nakibuule
* Nakimbugwe
* Nakisozi
* Nakitowoolo
* Nakisekka
* Nakiyimba
* Nalubyayi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref>
* Naluwaga
* Naluwemba<ref name=":0" />
* Nalwadda
* Namazzi
* Nantale
* Nassiwa
* Nassolol
* Nassuuna.
*
== Obubaka obukwata ku kika. ==
{| class="wikitable"
|+
! Ekika
! Obubaka
|-
| Omuziro
| Mpologoma
|-
| Akabbiro
| Ngo
|-
| Obutaka bw'ekika
| Lwadda, Kyaddondo
|-
| Omubaka w'omukulu w'ekika e Bungereza
| Margaret D Ntale, omuwandiisi w’ebitabo
|-
| Omukulu w'ekika (Omukulu ow'akasolya)
| Ssebuganda Namuguzi
|-
| Omubala gw'ekika
| Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda kyagaba tasaba tasaaga.
Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda bwaba anatabaala asaabira ku kyoto. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda akaabira Kasagga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda atambula masajja. Ggwe mpagi gwe Luwaga. <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref>
|-
|Omukulu w'ekika aliko okuva mu mwezi ogwomunaana 2024
|Erukaana Lukanga
|}
== Agamu ku mannya g'ekika ky'empologoma n'ebigambo n'ensibuko yaago ==
# '''''Namuguzi'':''' Erinnya Namuguzi lyatandikira ku Ssegamwenge, mutabani wa Ssebuganda eyawerekera omulangira Kalemeera okugenda e Bunyoro okukola .Ssegamwenge e Bunyoro yasuubulayo enkumbi nnyingi zeyaleeta naaziguza Abaganda ekyaviiraako okumutuuma Namuguzi nga bakiggya mu kigambo ky'oluganda okugula okutegeeza oyo agula enkumbi naaziguza Abaganda<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref>
# '''''Kassaga''''' : Erinnya lino lyava ku musajja omunyoro eyali amanyiddwa nga Misagga eyagobwa Ssekakbaka Jjuuko ne Namuguzi Ggenza Zziizziiri okuva mu e Bulemeezi . Kabaka Jjuuko bweyawa Namuguzi ekifo ekyo, ne kituumibwa Kasagga era nerifuuka erinnya ery'ekika okujjukira Misagga omunyoro eyali atuula e Bulemeezi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> .
# '''Luwaga :''' Erinnya lino lyatuumibwa omuggo Ssebuganda gweyattisa empologoma nga Kabaka Kintu agutendereza nti " ''guno ssi muggo wabula luwaga".''Okuva awo.luwaga neritandika okutuumibwa ng'erinnya mu kika ky'empologoma.
# '''Kawemula:''' Erinnya lino lyatandikira ku Ssekabaka Kateregga eyatuma mutabani wa Namuguzi okugenda okulwanyisa abanyoro e Ggomba kyokka ne bamuwangulirayo.Bino Kabaka Katergga olwamugwa mu matu naagamba omugabe nga awemudde Obuganda ,n'erinnya nerikala mu kika lwa mugabe oyo<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU&t=244s</ref>
# '''Kireega:''' Erinnya lino lyava ku kiragiro kya Kintu eri Ssebuganda okuleega obugoma bubiri .Ssebuganda olwafuna ekiragiro kino, naye yalagira mutabani we Mululu Kireega okuleega engoma ezo Kabaka Kintu zeyali asabye era erinnya nerikala<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref>
== Oluyimba lw'ekika ky'empologoma ( Mpologoma clan Anthem) ==
Empologoma ye ffe, ffe mpologoma
Ensolo zonna zitya empologoma
Ffe bazzukulu ba Ssebuganda Namuguzi
e Lwadda mu Kyaddondo gyali..
Omutanda atumanyi ffe ab'empologoma
era kitwesimisa bwobeera gwe?
Wulira omubala <ref>https://buganda.or.ug/clan/mpologoma-clan/</ref>ogwaffe gwogera
'''"''Ssebuganda Namuguzi kyagaba, tasaaga'''''
'''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja'''''
'''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto.'''''
'''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda'''''
'''''akaabira Kasagga. Gwe mpagi gwe luwaga....gwe mpagi gwe luwag''a""'''
Empologoma akabbiro y'engo
n'amasiga agaffe gali abiri mu munaana\
Omutaka Kireega ye katikkiro w'empologoma,
n'obwa Kireega bwa nsikirano
Ssegamwenge y'oyo ow'essiga
jajja Namuguzi mwava
alamula empologoma .
Wullira omubala ogwaffe gwogera
'''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga'''''
'''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja'''''
'''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....'''''
'''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda'''''
'''''akaabira Kasagga....'''''
'''''Gwe mpagi gwe luwagaa...'''''
'''''Gwe mpagi... gwe luwagaa.....""'''''
Katajjwa, oyo wa ssiga, yaakomaga
olubugo olusumikirwa omutanda....
Lubyayi, mu Buddu eri e Kasaka
yakomaga olwa Nnaalinya lubuga....
Ab'empologoma kukola na kunnyweza
butaka ,e Lwadda jajja Namuguzi
gyali alinze.
Okuleega mujaguzo ogwo gwaffe,
era bwe bumu ku buweereza bwaffe
eri Kabaka.
Twenyumiriza okuleega
engoma zino mujaguzo
tetuva ku lusegere lw'omutanda...
Kale nno mujaguzo bwezivuga,
omutima ogwaffe gubuuka ffe ng'abempologoma.
Wulira omubala ogwaffe gwogera
'''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga'''''
'''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja'''''
'''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....'''''
'''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda'''''
'''''akaabira Kasagga....'''''
'''''Gwe mpagi gwe luwaga....'''''
'''''gwe mpagi gwe luwaga""'''''
Empologoma kika kya kitiibwa
jajja Namuhuzi amuzaala
ye Kabaka Kintu
Ffe ab'empologoma
tuli bambejja n'abalangira abasibuka
mu kabaka Kintu.
Kino ekika kyaffe bakyegomba kuba
kya ttutumu, kwogatta ebyafaayo
lutotto
Empologoma nga ya kitiibwa
emanyi okweyiggira erina amanyi..
Bwendayira nnyinimu
kitegeeza mweri empologoma
twesiimye abeddira empologoma
Katonda jajjaffe amukuume
jajja Namuguzi, Obuganda
ne Mutaddwamu.
Wulira omubala ogwaffe gwogera
'''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga'''''
'''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja'''''
'''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....'''''
'''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda'''''
'''''akaabira Kasagga....'''''
'''''Gwe mpagi gwe luwaga....'''''
'''''gwe mpagi gwe luwaga ""'''''
== Emirimu gy'ekika ky'empologoma mu bwakabaka bwa Buganda ==
* Ab'ekika ky'empologoma beebavunaanyizibwa ku kuleega engoma za mujaguzo mu bwakabaka bwa Buganda era omulimu guno gukulemberwamu omutaka mu kika ky'empologpoma ayitibwa Kasumba Kireega owokukasozi Kasalirwe era ngono nera ye katikkiro w'omukulu wekika era nga obuvunaanyizibwa buno bwa nsikirano.
* Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ky'empologoma yasooka okutema evvuunike wonna kabaka wabeera asiimye okukuba olubiri lwe..
* Ab'empologoma beebakomaga embugo za Kabaka n'abambejja
== Ebifo eby'ebyafaayo n'ebyobulambuzi ebiri ku Lwadda obutaka bw'ekika obukulu ==
# '''Entebe ey'ejinja''' awatikkirwa Ssebuganda ng'amaze okulondebwa ng'omukulu w'ekika engeri ekifo kino gyekiri eky'ensikirano
# '''Ekyoto ekigatta ebika byonna''' ebya Buganda era nga kiwanuuzibwa nti Kabaka Kintu ye yakikumanga okugattirako ebika bya Buganda
# '''Ejjinja Luwaga''' erigambibwa nti gwe gwali omuggo Ssebuganda gweyakozesa okutta empologoma nga bagenze okuziyigga<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref>
# Ejjinja Nakisozi
# '''Oluzzi''' oluyitibwa Nakibuule
# '''Enju''' ya Kabaka Kintu
== Kassaga obutaka obulala obwe'kika ky'emplogoma ==
Ekika ky'empologoma era kirina obutaka obulala e Kasagga mu ssaza Bulemeezi<ref>https://buganda.or.ug/counties/</ref> ng'ekigambo Kasagga bwekiwulirwa mu mubala gw'ekika nti "''Namuguzi akaabira Kasagga"''
== Laba ne ==
* [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky' eMpindi]]
* [[Lugave Clan|Ekika ky'ougave]]
== Ebijuliziddwa<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref> ==
# <ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=7BWQNjBY0b4&list=RD7BWQNjBY0b4&start_radio=1</ref>{{Cite web |title=TOTEM Definition & Meaning {{!}} Dictionary.com |url=https://www.dictionary.com/browse/totem |access-date=2026-01-21 |website=www.dictionary.com}}
# {{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Lion/ Mpologoma clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2019/04/lion-mpologoma-clan.html |access-date=2024-01-24 |website=Lion/ Mpologoma clan}}
# {{Cite web |title=Mpologoma |url=https://www.obutaka.com/en/clans/mpologoma |access-date=2024-01-26 |website=www.obutaka.com}}
# https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781
<references />
[[Category:Ebika bya Buganda]]
0q4wf6ftuvsvscr9prmi4d3d1pit4ju
Bulasio Mukasa
0
12915
63337
61770
2026-07-17T00:23:03Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63337
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Zambaali Bulasio Mukasa''' Munnayuganda, [[omusomi w'amawulire]], era omukugu mu by'empuliziganya.<ref>{{Cite web|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190723/72959/nbs-poaches-news-anchor-mukasa-zambali-from-bbs.html|title=Nbs poaches news anchor Mukasa Zambali from BBS|date=July 23, 2019}}</ref><ref name="auto3">{{Cite web|url=http://www.sunrise.ug/news/201907/nbs-poaches-cbs-terefayinas-zambaali.html|title=NBS poaches CBS/Terefayina's Zambaali – Sunrise|first=Sunrise|last=Reporter|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/my-grandmother-taught-me-luganda-zambaali-1858374|title=My grandmother taught me Luganda – Zambaali|date=January 8, 2021|website=Daily Monitor}}</ref> Musomi w'amawulire ag'Oluganda agayitibwa Amasengejje era akubiriza pulogulaamu ya Barometer Akasameeme, pulogulaamu omukubaganyizibwa ebirowoozo ku by'obufuzi mu Luganda ku terefayina eya [[NBS Television (Uganda)]]<ref name="auto42">{{Cite web|url=https://www.spyuganda.com/nbs-tv-fish-zambaali-blasio-mukasa-from-bbs-terefayina/|title=NBS TV Poaches Zambaali Blasio Mukasa from BBS Terefayina|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto22">{{Cite web|date=July 23, 2019 |title=NBS strikes again, poaches BBS TV Anchor |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/nbs-strikes-again-poaches-bbs-tv-anchor.html }}</ref> Yalondebwa okuba omubaka wa Paalamenti mu Munisipaali y’e Nansana mu Disitulikiti y’e Wakiso mu Paalamenti ya Uganda ey’ekkuminebbiri wansi w’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya National Unity Platform.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2026-01-19 |title=List: NUP MPs who Made It to Twelfth Parliament |url=https://dailystar.co.ug/list-nup-mps-who-made-it-to-twelfth-parliament/ |access-date=2026-01-22 |website=Daily Star |language=en-US}}</ref>
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Zambaali yazaalibwa omugenzi John Wilson Segawole ne Florence Sarah Nakalembe Namusisi. Yakula ne jjajjaawe Asinansi Nasimbwa e Mugomola mu Semuto.<ref name="auto1" /> Yatuula ebigezo bye ebyakamalirizo ku ddaala erya pulayimale mu ssomero lya Kijaguzo Primary School. Mu mwaka gwa 2002, yamaliriza [[omutendera gwa siniya ey'okuna]] mu ssomero lya St. Denis Sebugwawo Kijaguzo Secondary School era n’amaliriza [[ebigezo ebya siniya ey'omukaaga]] mu Kazo Hill College School Kampala mu 2004. Yasoma diguli esooka mu by’obulambuzi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] kyokka n’atagimaliriza (2005–2007). Yatikkirwa dipilooma mu by'amawulire n'empuliziganya mu mwaka gwa 2011 okuva ku UMCAT School of Journalism and Mass Communication.<ref name="auto22" /> Era alina diguli esooka mu by’enkolagana n’abantu okuva mu Yunivasite y’e Ndejje.<ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=29 July 2019 |title=Muyanga Lutaaya to replace Zambali at BBS Telefayina – Sunrise |url=http://www.sunrise.ug/gossip/201907/muyanga-lutaaya-to-replace-zambali-at-bbs-telefayina.html}}</ref>
== Emirimu gye ==
Yatandika omulimu gwe ogw'obusasi bw'amawulire ku Tiger FM ng'[[omusomi w'amawulire]] era omwanjuzi wa pulogulaamu okuva mu 2007 okutuuka mu 2008.<ref name="auto3" /> Okuva olwo, yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omwanjuzi wa pulogulaamu ku mikutu gy'amawulire egy'enjawulo, omuli Metro FM 90.8 (2008–2011), ne Beat FM ne Capital FM (2011–2012), gye yakolera ng'omusomi w'amawulire era [[omuweereza w'amawulire]].<ref name="auto4">{{Cite web|url=https://businessfocus.co.ug/nbs-tv-unveils-news-anchor-zambaali-bulasio-mukasa/|title=NBS TV Unveils News Anchor Zambaali Bulasio Mukasa » Business Focus|date=July 23, 2019}}</ref> Mu Gwomunaana 2012, yegatta ku leediyo za CBS FM Buganda 88.8 ne CBS FM Emmanduso 89.2 ng’omwanjula wa pulogulaamu, omuduumizi w’emboozi z’oku mpewo era omusomi w’amawulire mu pulogulaamu nga Ag’Okumpi Newala, Tumutendereze, ne Ebifa mu Nsi n’Obwengula (2012–2020).<ref name="auto62">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=z3SBVQX1m3U|title=ZAMBAALI BULASIO MUKASA _ When time comes, I will speak the truth why I left CBS FM #Extradigestshow|date=14 September 2021|via=www.youtube.com}}</ref><ref name="auto82">{{Cite web|url=https://flashugnews.com/zambaali-bulasio-mukasa-biography-education-and-life-of-a-ugandan-male-tv-radio-personality/|title=Zambaali Bulasio Mukasa: Biography, Education and Life of a Ugandan Male TV/Radio Personality|first=Flash|last=Uganda|date=December 1, 2019|website=Flash Uganda Media}}</ref> Wakati wa 2016 ne mu Gwomusanvu 2019,<ref>{{Cite web|url=https://blizz.co.ug/277/NBS-TV-Snatches-BBS-TVs-Zambali-Bulasio-Luganda-News-Caster|title=NBS TV Snatches BBS TV's Zambali Bulasio Luganda News Caster|website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omuduumizi wa pulogulaamu ez'ebyobufuzi ku [[BBS Terefayina]].<ref>{{Cite web |last=News |first=Grapevine |date=July 25, 2019 |title=How Greedy Men Are Failing Kabaka Radio And TV: We Are Paid Peanuts And It Comes Late, The Bosses Are Running Away With Sacks – Zambali Departure From BBS TV To Nbs Exposes Rot At Bulange |url=https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |website=Grapevine News |access-date=April 18, 2026 |archive-date=May 22, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522213519/https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto52">{{Cite web |title=Meet Zambaali Bulasio Mukasa's Family, Amazing Facts You Didn't Know About the Deep Voiced Caster |url=https://blizz.co.ug/5355/Meet-Zambaali-Bulasio-Mukasas-Family-Amazing-Facts-You-Didnt-Know-About-the-Deep-Voiced-Caster |website=blizz.co.ug}}</ref>
Zambaali yeegatta ku [[NBS Terefayina (Uganda)]] mu mwezi ogw'omunaana omwaka gwa 2019 ng’omusomi w’amawulire Amasengejje.<ref name="auto42" /><ref name="auto52" /> era ng'omukubiriza wa pulogulaamu y'emboozi ''Barometer – Akaasameeme'', pulogulaamu ey'ensonga z'eggwanga mu Luganda, ewerezebwa buli Lwakubiri ku ssaawa 4:00 ez'ekiro (22:00 EAT) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref name="auto4" /><ref name="auto72">{{Cite web |date=July 24, 2019 |title=NBS TV Snatches Another Media Personality From BBS TV |url=https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |website=Newslex Point}}</ref>
== Ebirala ebikulu ==
Wakati w'omwaka gwa 2005 ne 2010, Zambaali yaweereza ng’omusomesa wa banne mu Kiyita Alliance for Development, Nabweru Orphan Support Project, Makerere Women Development Association era nga Ssentebe wa Nabweru Youth Health Club, era nga omuwandiisi wa Nansana Youth Parish.<ref name="auto22" /><ref name="auto72" /> Okuva mu mwaka gwa 2020, Zambaali akola nga Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannamawulire mu kkanisa ya Uganda.<ref>{{Cite web |date=July 8, 2013 |title=CBS news caster Zambali rumored to join NTV |url=https://bigeye.ug/cbs-news-caster-zambali-rumored-to-join-ntv/}}</ref> Ye dayirekita wa Zabama Investment Limited kampuni eteekateeka embaga.<ref name="auto62" />
== Ebimukwatako ebyomunda ==
Zambaali mufumbo era alina abaana basatu.<ref name="auto1" /><ref name="auto82" /> Mu myaka gya 2018 ne 2019, yaweebwa engule ya Dan Kyazze ey’omuweereza w’amawulire ku leediyo y’Oluganda asinga.<ref>{{Cite web |date=28 November 2015 |title=Media Challenge Awards Winners 2015 |url=https://bigeye.ug/media-challenge-awards-winners-2015/}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
{{DEFAULTSORT:Bulasio Mukasa, Zambaali}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
tugq0fm1m25aumwiffo5ucwyjltoy4v
Ekika ky'Obutiko
0
13092
63266
60719
2026-07-16T19:06:33Z
~2026-40258-42
11462
/* Amannya g'abalenzi */
63266
wikitext
text/x-wiki
'''Ekika ky'oButiko''' (Mushrooms clan), ekikulirwa Omutaka Ggunju Matia Kawere, era kye kimu ku [[:en:Clans_of_Baganda|bika ebiri]] mu [[:en:Buganda|Buganda]] oba [[:en:Central_Region,_Uganda|Mu massekati ga Uganda]] . Abantu b’ekika ky'Obutiko bayitibwa ''Ab’obutiko'' (Obumu: ''Ow’obutiko'' ). Ab’ekika kino [[:en:Baganda|Baganda]] era boogera olulimi [[:en:Luganda|Oluganda]] .
[[File:BUTIKO_CLAN_Totem.jpg|thumb|Mushrooms, ''Obutiko'' mu Luganda]]
== Emitwe ==
Ggunju kye kitiibwa ky’omukulu w’ekika ky'Obutiko. ''Omutaka'' kitiibwa kya buli mukulu wakika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="butikoBuganda1"> {{Cite web |title=butiko clan |url=https://www.obutaka.com/clans/butio |access-date=26 July 2025}} </ref>
== Emikziro gy'ekika ==
Omuziro omukulu, ''Omuziro'', bwe [[:en:Mushrooms|Butiko]].<ref name="clandiv">{{Cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> Omuziro ogw'okubiri, ''akabbiro'', ye ( '''Nnamulondo''' ). <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika ky'Obutiko takkirizibwa kulya oba okulumya Obutiko oba wadde Obutiko obutaliibwa.
== Enkula ==
=== Kabaka (Ssaabataka) . ===
[[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{Cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Abataka (Obungi bw' Omutaka) <ref name="lggram">{{Cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) bali wansi we.
=== Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) ===
Omukulu w'Ak''asolya'' (akasolya) ye Mutaka Ggunju. <ref name="clandiv"/>
=== Ekitebe ky'Ekika (Obutaka) . ===
Ekifo awasangibwa ekitebe ky'ekika ( ''Obutaka'' ) kiri Bukalango, Busiro, [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]], [[:en:Uganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="butikoBuganda1"/>
=== Omubala gw'ekika (Omubala) . ===
Omubala gw'ekika ( ''omubala'' ) oba enjogera ( ''emibala'' ) bye bino: <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="butikoBuganda1"/>
# ''Weekirikite, Ggunju ajja''
# ''Gabolokota teggwa nte'' .
== Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri ==
Abali mu kika ky'Obutiko baali Baweesi ba Kabaka.
== Amannya g'ekika (Mannya '''g'ekika'''). ==
[[:en:Surnames|Amannya agasooka oba amannya agasembayo]] g’abantu abava mu kika kino gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebyenjwaulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}</ref> <ref>{{Cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>'' '' Mumazima, amannya agamu Essiga erimu lyegakozesa gayinza okuba gava mu kika kirala, okugeza oluvannyuma lw'Okubbula (okugeza okutuuma omuntu okuva mu muntu oba omugenzi gweyali ayagla ennyo).<ref name="clannsimbi" />
=== Amannya g'abalenzi ===
Amannya g’abalenzi agamu ab’ekika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames">{{Cite web |title=Butiko clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/butiko-names |access-date=26 July 2025 |archive-date=9 September 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250909131101/https://www.obutaka.com/clans/clan-names/butiko-names |url-status=dead }}</ref>
1. Balinnya
2. Bbirikadde
3. Ddibya
4. Kabu
5. Kabuusu
6. Kagombe
7. Kasirye
8. Katimbo
9. Kawere
10. Kisuule
11. Kyazze
12. Lumala
13. Mubiru 14 . Nganda 15 .Wagaba 16. musiitwa
=== Amannya g'abawala ===
Amannya g’abawala agamu abali mu kika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames"/>
1. Nnabagereka (or Nabagereka)
2. Nnajjuka (or Najjuka)
3. Nnakyagaba (or Nakyagaba)
4. Nnakyazze (or Nakyazze)
5. Nnalugunju (or Nnalugunju)
6. Nnamberenge (or Namberenge)
7. Nnamulondo (or Namulondo)
8. Nnannoni (or Nannoni)
9. Nnakakaawa (or Nakakaawa)
== Abatutumufu mu kika ==
# Brigadier General Augustine Kyazze omuserikale omukulu mu magye mu ggye lya [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|Uganda People's Defence Forces]] .
# Omugenzi [[:en:Tom_Kawere|Thomas Kawere]] yali mukubi wa bikonde era omutendesi.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Buganda]]
s7w17tnisds9lcgqf89725uqj6zo1mw
Achilleus Kiwanuka
0
13124
63316
59622
2026-07-16T22:13:21Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
63316
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Achilleus Kiwanuka''', era amanyiddwa nga '''Achileo Kiwanuka''' oba '''Achilles Kiwanuka oba Achiles Kiwanuka''' (1869 – Ogwomukaaga 3, 1886), yali mujulizi wa Uganda Omukatoliki assibwamu ekitiibwa ng’omutukuvu mu Klezia Katolika.<ref>{{Cite web |title=Uganda Martyrs |url=https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs |access-date=2024-02-02 |website=Uganda Episcopal Conference |language=en-gb}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Kiwanuka yazaalibwa Lulagala mu Ssaza ly’e Ssingo era yali y'eddira Lugave ekika ky’Abaganda.<ref>[http://www.munyonyo-shrine.ug/martyrs/other-uganda-martyrs/st-achilles-kiwanuka/ Saint Achilleus Kewanuka", Munyonyo Martyrs' Shrine]</ref> Kitaawe yali mumyuka w'akulira essaza omukukuutivu okumala ebbanga ddene.<ref>[https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-achilles-kiwanuka/ "St. Achilles Kiwanuka", Diocese of Kampala]</ref>
Ku myaka kkumi n'etaano Kiwanuka yalondebwa okuweereza n'gomubaka mu kisenge ky'abawuliriza mu lubiri lwa Kabaka Mwanga II owa [[Buganda]],<ref>{{Cite web |url=https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/the-saints/the-martyrs-3/st-achillis |title="Achillis Kiwanukaaaa", Uganda Martyrs Shrine, Namugongo |access-date=2026-07-08 |archive-date=2024-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216215136/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/the-saints/the-martyrs-3/st-achillis |url-status=dead }}</ref> yakyuka n'adda mu nzikiriza y'Ekikristaayo wansi w'ekibiina ky'abaminsani ekyali kimanyiddwa nga Missionaries of Africa.<ref>Mubiru, Charles Lwanga (2012). [https://books.google.com/books?id=BbyAH3NNAfYC&q=Mugagga+Lubowa&pg=PA130 ''The Uganda Martyrs and the Need for Appropriate Role Models in Adolescents' Moral Formation: As Seen from the Traditional African Education''.] LIT Verlag Münster. p. 127. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/978-3-643-90142-2|978-3-643-90142-2]]</bdi>.</ref> Yabatizibwa Pere Simeon Lourdel mu kiro kya 16 Ogwekkuminoogumu mu 1885, n'afuna erinnya Achilles.
Kabaka [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] y'eyayaniriza abaminsani era n'afuba okuzannyisa Abakatoliki, Abakristaayo n'abasuubuzi Abasiraamu, ng'afa kw'omu asoose okujja, ate oluvannyuma omulala azzeeko, olw'ensonga z'eby'obufuzi. Mutabani we, [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] ye yamuddira mu bigere mu 1884 ng'alina emyaka kkumi na mukaaga era n'atandika okutunuulira Abakristaayo ng'abalabe, kubanga baali batutte emitima gy'abaweereza be nga tebayamuwuliriramu. Okulumba kw'Abagirimaani okwakolebwa ku lubalama lwa ssemayanja nakwo kwamuleetera okwekengera abantu b'ebweru. Ng'atidde nti bano bandi muwakanya essaawa yonna, yagoba abaminsani n'alagira okutta Ssabasumba w'Abakrisitayo [[James Hannington]].<ref>{{Cite web |title=French, Bob. "The Uganda Martyrs", ''The Word Among Us'', August 2015 |url=https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180823174629/https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ |archive-date=2018-08-23 |access-date=2021-09-25}}</ref>
[[Joseph Mukasa Balikuddembe]] yali mukungu mu kkooti era yali mukulembeze mu bakristaayo, yavumirira eky'okutta Hannington. Kabaka kino yakiraba ng'okumuyisamu amaaso era n’alagira Balikuddembe attibwe.<ref>{{Cite web |title=Shorter, Aylward. "Mukasa Balikuddembe, Joseph", ''Dictionary of African Christian Biography'', 2003 |url=http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323044238/http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html |archive-date=2010-03-23 |access-date=2008-08-31}}</ref> Kabaka Mwanga yalagira abo bonna abaali bakyusizza enzikiriza okuzivaamu era bangi abatakikola okuli Abakatoliki n'Abakulistaayo battibwa.
Kiwanuka yalina emyaka kkumi na musanvu lwe yayokebwa nga mulamu olw’enzikiriza ye e Namugongo nga mu Gwomukaaga 3, 1886,<ref>{{Cite web |title=The Christian Martyrs of Uganda |url=http://www.buganda.com/martyrs.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140719024926/http://www.buganda.com/martyrs.htm |archive-date=2014-07-19 |access-date=2020-02-12}}</ref> ye ne banne batuumibwa [[Abajulizi ba Uganda]]. Era ne bafuulwa abatukuvu mu 1964 Paapa Paul VI. Okujjukira Kiwanuka kubeerayo nga 3 Ogwomukaaga.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20070427181601/http://www.catholic-forum.com/saints/sainta5d.htm Achileo Kiwanuka]
[[Category:Abazaalwa mu 1869]]
[[Category:Abaafa mu 1886]]
[[Category:Abattibwa mu kyasa ky'ekumi n'omwenda mu Uganda]]
[[Category:Abajulizi Abakatoliki ab'ekyasa ky'ekumi n'omwenda]]
[[Category:Abatukuvu abakristaayo ab'ekyasa ky'ekumi n'omwenda]]
[[Category:Abantu abattibwa mu Buganda]]
[[Category:Bannayuganda abattibwa]]
[[Category:Abakatoliki Bannayuganda abatukuvu]]
[[Category:Abantu abattibwa mu Uganda nga bokyebwa]]
[[Category:Abaatukuzibwa Paapa Paul VI]]
[[Category:Abaana abattibwa]]
maraihfy1d7jhl6ee1n47me35lu42n3
America
0
14984
63268
62971
2026-07-16T19:21:38Z
NKINZIK MARIE
7432
Added new paragraph
63268
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870.<ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref><ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Georgia is readmitted to Union July 15, 1870|date=July 15, 2014|work=Politico|url=https://www.politico.com/story/2014/07/georgia-civil-war-108886|access-date=April 12, 2025}}</ref>
Ebintu ebikozesebwa mu ggwanga, omuli amasimu n’enguudo z'eggaali z’omukka eziyita wonna ku ssemazinga, byaleetawo enkulaakulana mu Amerika. Kino kyayanguwa olw’etteeka lya Homestead Acts, nga kumpi ebitundu 10 ku buli 100 ku ttaka lyonna erya Amerika lyaweebwa ku bwereere eri abatuuze obukadde 1.6 okubeerako. Okuva mu 1865 okutuuka mu 1917, omuwendo omunene ogw’abagwira ogutabangawo gwatuuka mu Amerika, nga kuliko obukadde 24.4 okuva e Bulaaya. Ebisinga byajja nga biyita ku mwalo gw'e New York, ng'ekibuga New York n'ebibuga ebirala ebinene ku lubalama lw'Ebuvanjuba ne bifuuka amaka g'Abayudaaya, Abayindi, n'Abayitale abangi. Abazungu bangi ab'omu Bukiikakkono awamu n'omuwendo omunene ogw'Abagirimaani n'Abazungu abalala ab'omu masekkati baagenda mu Masekkatin g'omu Bugwanjuba. Mu kiseera kye kimu, Abafaransa nga akakadde kamu aba Canada baasenguka okuva e Quebec ne bagenda mu New England . Mu kiseera ky'okusenguka okunene, obukadde n'obukadde bw'Abafirika Abamerika baava mu byalo eby'obukiikaddyo ne bagenda mu bibuga mu Bukiikakkono. <ref>{{Cite web |date=May 20, 2021 |title=The Great Migration (1910–1970) |url=https://www.archives.gov/research/african-americans/migrations/great-migration |publisher=National Archives}}</ref> [[Alaska yagulibwa]] okuva ku [[Rwasha|Russia]] mu 1867. <ref>{{Cite web |title=Purchase of Alaska, 1867 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase |access-date=December 23, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref>
[[Okutwalira awamu endagaano ya 1877]] etwalibwa ng’enkomerero y’omulembe gw’okuzimba, kubanga yagonjoola ekizibu ky’okulonda oluvannyuma [[lw’okulonda kwa Pulezidenti mu 1876]] era n’eviirako Pulezidenti [[Rutherford B. Hayes]] okukendeeza ku mulimu gw’amagye ga federo mu Bugwanjuba. Amangu ago, [[Abanunuzi]] [[baatandika]] okugoba bali [[Abagwira abajja okutwala obuyinza]] ku mpaka era mangu ne baddamu okutwala obuyinza mu kitundu ku byobufuzi by'obukiikaddyo mu linnya [[ly'obukulu bw'abazungu]]. <ref>{{Cite web |last=Drew Gilpin Faust |author-link=Drew Gilpin Faust |last2=Eric Foner |author-link2=Eric Foner |last3=Clarence E. Walker |author-link3=Clarence E. Walker |title=White Southern Responses to Black Emancipation |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/reconstruction-white-southern-responses-black-emancipation/ |website=[[American Experience]]}}</ref> Abafirika abaali baafuuse abatuuze mu Amerika baagumira ekiseera eky’obusosoze mu mawanga obw’amaanyi, obw’olwatu oluvannyuma lw’Okuzimba Obuggya, ekiseera ekitera okutwalibwa ng’eky’okusosola [[mu mawanga mu Amerika]]. Ensala za Kkooti Enkulu eziddiriŋŋana, omuli ''[[Plessy v. Ferguson]]'', zaggyamu [[ennongoosereza]] [[ey’ekkumi n’ennya]] n’ey’ekkumi n’ettaano mu maanyi gaabwe, ne zikkiriza amateeka ga Jim Crow mu Bukiikaddyo, ebibuga bya [[sundown towns]] mu Masekkati g'Obugwanjuba, n’okwawukana [[mu bitundu okwetoloola eggwanga]], ekyandinywezeddwa ekitundu olw’enkola [[y'okugaana abaddugavu okuwolebwa ssente]] oluvannyuma eyayisibwa federo [[Ekitongole ekiwola ssente za bannannyini mayumba]] .
[[Okubalukawo kw’enkulaakulana ya tekinologiya]], nga kuddirirwa okukozesa abakozi abasenge mu ggwanga ab’ebbeeyi entono, kwaleetawo okugaziwa okw’amangu mu by’enfuna mu kiseera kya [[Gilded]] ku nkomerero y’ekyasa eky’ekkuminoomwenda. Kyagenda mu maaso okutuuka ku ntandikwa y’ekya 20, Amerika bwe yali,emaze okusinga Bungereza, Bufalansa ne Girimaani mu byenfuna byonna awamu. [[Abagagga]] baakulembera eggwanga okugaziya mu makubo [[g’eggaali y’omukka]], [[amafuta]], [[n’ebyuma]], nga Amerika evaayo ng’eyasooka mu [[mulimu gw’okukola emmotoka]].<ref>{{cite web |author1=The Pit Boss |date=February 26, 2021 |title=The Pit Stop: The American Automotive Industry Is Packed With History |url=https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-url=https://web.archive.org/web/20210425053945/https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-date=April 25, 2021 |access-date=December 5, 2021 |website=Rumble On}}</ref><ref>{{cite web |last1=Maddison |first1=Angus |title=The World Economy: Historical Statistics |url=https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2003/09/the-world-economy_g1gh38a7/9789264104143-en.pdf |access-date=February 16, 2026 |website=OECD}}</ref>[[Robber baron (industrialist)|]][[Trust (business)|]][[Monopoly|]] Kino kyavaamu okweyongera mu maanyi mu by'obufuzi n'eby'enfuna mu abo abaali mu by'amakolero abatono ekyabaviiramu okufuna obwesige n'okuwamba akatale okwewala okubbinkana n'abalala.Enkyukakyuka zino zaavaamu okweyongera okw’amaanyi mu butali bwenkanya mu by’enfuna, embeera z’omugotteko, n’obutabanguko mu bantu, ne kireetawo embeera ennungi ebibiina by’abakozi okukulaakulana era, ku kigero ekitono ennyo, ebibiina by’obweegassi.<ref>Tindall, George Brown and Shi, David E. (2012).</ref>[[Progressive Era|]] Ekiseera kino kyaggwa oluvannyuma lw'okuja kw'omulembe gw'Enkulaakulana, ogwalimu enkyukakyuka mu by'enfuna, embeera z'abantu, n'amatteeka.<ref name="Aldrich2">Aldrich, Mark.</ref><ref>{{cite web |title=Progressive Era to New Era, 1900-1929 {{!}} U.S. History Primary Source Timeline {{!}} Classroom Materials at the Library of Congress {{!}} Library of Congress |url=https://www.loc.gov/classroom-materials/united-states-history-primary-source-timeline/progressive-era-to-new-era-1900-1929/overview/ |access-date=November 11, 2023 |website=Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA}}</ref>
Abantu abaali bawagira Amerika mu Hawaii basuula obwakabaka bw'omu Hawaii; ebizinga byagattibwa mu 1898. Mu mwaka gwe gumu, [[Puerto Rico]], [[Philippines]], ne [[Guam]] Spain yabiwa Amerika oluvannyuma lw’okuwangulwa Amerika mu [[lutalo lwa Spain ne Amerika]]. (Philippines yaweebwa obwetwaze obujjuvu okuva mu Amerika nga 4, Ogwomusanvu 1946, oluvannyuma lwa Ssematalo II. Puerto Rico ne Guam byasigala nga nga bitundu bya Amerika).<ref>{{cite web |title=The Spanish–American War, 1898 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/spanish-american-war |access-date=December 24, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[American Samoa]] yafunibwa Amerika mu 1900 oluvannyuma [[lw'olutalo olw'okubiri olw'omunda mu Samoa]].<ref>Ryden, George Herbert.</ref> [[Ebizinga bya Virgin ebya Amerika]] byafunibwa okuva ku [[Denimaaka|Denmark]] mu 1917 oluvannyuma lw'abalonzi ba Denmark okukkiriza okugitunda mu [[kalulu ka 1916]].<ref>{{cite web |title=Virgin Islands History |url=https://www.vinow.com/general_usvi/history/ |access-date=January 5, 2018 |publisher=Vinow.com}}</ref>
== '''Ssematalo I, Okugwa mu byenfuna okwamaanyi, ne Ssematiro II (1917-1945)''' ==
Amerika [[American entry into World War I|yayingira Ssematalo I]] ng'eri wamu [[Allies of World War I|n'amawanga ag'omukago]] mu 1917 ng'eyamba okukyusa embeera okulwanyisa [[Central Powers|amawanga ag'omu masekkati]].<ref>McDuffie, Jerome; Piggrem, Gary Wayne; Woodworth, Steven E. (2005).</ref> Mu 1920, [[Nineteenth Amendment to the United States Constitution|ennongoosereza mu ssemateeka]] yawa [[Women's suffrage in the United States|abakyala eddembe ly'okulonda]] mu ggwanga lyonna . Mu myaka gya 1920 ne 1930, leediyo [[Mass communication|ey’empuliziganya ey’abantu abangi]] ne ttivvi eyasooka z'akyusa empuliziganya mu ggwanga lyonna. [[Wall Street Crash of 1929|Okugwa kwa Wall Street okwa 1929]] kwali kuleese [[Great Depression in the United States|okusereba kw'eby'enfuna]], Pulezidenti [[Franklin D. Roosevelt]] kwe yaddamu n'enteekateeka ya [[New Deal]] eya "ennongoosereza, okudda engulu n'okudduukirira", omuddirirwa gw'enteekateeka [[Alphabet agencies|z'okuzzaawo embeera ezitabangawo]] era ezisukkiridde ne [[Works Progress Administration|pulojekiti z'okudduukirira abantu ku mirimu]] nga zigatta wamu [[Regulatory economics|n'ennongoosereza mu by'ensimbi n'ebiragiro]].<ref>{{Cite web |last=<!-- Staff writer(s); no by-line. --> |year=2013 |title=Mass Exodus From the Plains |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/surviving-the-dust-bowl-mass-exodus-plains/ |access-date=October 5, 2014 |website=American Experience |publisher=WGBH Educational Foundation}}</ref><ref>{{Cite web |last=Fanslow |first=Robin A. |date=April 6, 1997 |title=The Migrant Experience |url=https://memory.loc.gov/ammem/afctshtml/tsme.html |access-date=October 5, 2014 |website=American Folklore Center |publisher=Library of Congress}}</ref>
[[United States non-interventionism before entering World War II|Eyali terina ludda]] mu ntandikwa mu kiseera kya [[Military history of the United States during World War II|Ssematalo II]], Amerika yatandika [[Lend-Lease|okugabira]] [[Allies of World War II|amawanga ag'omukago mu Ssematalo II]] ebikozesebwa mu lutalo mu Gwokusatu 1941 era [[American entry into World War II|n'eyingira olutalo]] mu Gwekkumineebiri oluvannyuma lwa [[Empire of Japan|Japan]] [[Attack on Pearl Harbor|okulumba Pearl Harbor]].<ref name="Pearl Harbor2">{{Cite web |last=Yamasaki |first=Mitch |title=Pearl Harbor and America's Entry into World War II: A Documentary History |url=https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141213122046/https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-date=December 13, 2014 |access-date=January 14, 2015 |publisher=World War II Internment in Hawaii}}</ref> Olw'okukkiriza enkola ya " [[Europe first|Bulaaya yeesooka]] ", Amerika yassa essira ku baali bakolagana ne Japan [[Fascist Italy|Yitale]] ne [[Nazi Germany|Girimaani]] mu kiseera ky'olutalo okutuusa lwe baabawangula mu Gwokutaano 1945. Amerika [[Manhattan Project|yakola ebyokulwanyisa bya nukiriya ebyasooka]] [[Atomic bombings of Hiroshima and Nagasaki|n'abikozesa okulwanyisa ebibuga bya Japan ebya Hiroshima ne Nagasaki]] mu Gwomunaana 1945, era n'amaliriza olutalo.<ref>{{Cite news|title=Why did Japan surrender in World War II?|language=en|newspaper=The Japan Times|url=https://www.japantimes.co.jp/opinion/2016/08/06/commentary/japan-surrender-world-war-ii/|access-date=February 8, 2017|last=Kingston|first=Jeff|date=August 6, 2016}}</ref><ref>Pacific War Research Society (2006).</ref> Amerika yali emu ku " [[Four Policemen|Abapoliisi Abana]] " abaasisinkana okuteekateeka [[Aftermath of World War II|ensi ey'oluvannyuma lw'olutalo]], nga baali wamu ne [[Bungereza]], [[Soviet Union]] ne [[Republic of China (1912–1949)|China]]. Amerika yavaayo nga tefunye buzibu bwonna mu lutalo, ng'erina [[Economic power|amaanyi amangi ennyo mu by'enfuna]] n'obuyinza [[Sphere of influence|bw'ebyobufuzi mu nsi yonna]].<ref>Kennedy, Paul (1989).</ref>
== Ssematalo ow’endowooza n’enkyukakyuka mu mbeera z’abantu (1945 – 1991) . ==
[[Ssematalo II]] bwe yaggwa mu 1945 yaleka Amerika ne [[Soviet Union]] nga ge [[amawanga amanene]], nga buli limu lirina [[obuyinza]] bwalyo mu by’obufuzi, eby’amagye, ne mu by’enfuna. Okusika omuguwa mu byobufuzi wakati w'amawanga gombi amanene mu bbanga ttono kwavaako [[Ssematalo ow'endowooza]].<ref name="Blakemore-20192">{{cite web |last=Blakemore |first=Erin |date=March 22, 2019 |title=What was the Cold War? |url=https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401192349/https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-date=April 1, 2019 |access-date=August 28, 2020 |website=National Geographic |language=en}}</ref><ref>Mark Kramer, "The Soviet Bloc and the Cold War in Europe," in {{Cite book |year=2014 |title=A Companion to Europe Since 1945 |url=https://books.google.com/books?id=EyNcCwAAQBAJ&pg=PT174 |publisher=Wiley |isbn=978-1-118-89024-0 |editor-last=Larresm |editor-first=Klaus |page=79}}</ref> Amerika yassa mu nkola enkola y’okuziyiza [[abantu]] egenderera okukomya ekitundu kya Soviet Union; yeenyigira mu [[nkyukakyuka mu nfuga okulwanyisa gavumenti ezilowoozebwa nti zikwatagana n'Abasoviyeti]]; era n’awangula mu mpaka z’omu bbanga, ezaatuuka ku ntikko [[n’okukka ku Mwezi okwasooka okw’abakozi]] mu 1969.
Munda mu eggwanga, ly'Amerika ly[[Post–World War II economic expansion|afuna enkulaakulana mu by’enfuna]], [[Urbanization in the United States|okugenda mu bibuga]], n’okukula [[Mid-20th century baby boom|kw’abantu oluvannyuma lwa Ssematalo II]]. [[Civil rights movement|Ekibiina ky’eddembe ly’obuntu]] kyavaayo, nga [[Martin Luther King Jr.]] afuuka omukulembeze omututumufu ku ntandikwa y’emyaka gya 1960.<ref>{{cite web |title=The Civil Rights Movement |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/eyesontheprize-milestones-civil-rights-movement/ |access-date=January 5, 2019 |publisher=PBS}}</ref> Enteekateeka [[Great Society|y'ekibiina ekinene]] eky'obufuzi ku bwa Pulezidenti bwa [[Lyndon B. Johnson]] yavaamu amateeka, enkola n'okukyusa [[Twenty-fourth Amendment to the United States Constitution|mu ssemateeka]] okumenyawo n'okugaziya okulwanyisa ebimu ku bisinga obubi ebyava mu [[Institutional racism|kusosola mu mawanga okw'ebitongole]] okwaliwo.
[[Ekibiina ekyali kikontana n’obuwangwa]] mu Amerika kyaleeta enkyukakyuka ez’amaanyi mu mbeera z’abantu, omuli n’okuteekawo eddembe mu [[kukozesa ebiragalalagala mu kwesanyusaamu]] [[n’okwegatta]].<ref>{{Cite web |date=August 25, 2022 |title=Playboy: American Magazine |url=https://www.britannica.com/topic/Playboy |access-date=February 2, 2023 |website=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=...the so-called sexual revolution in the United States in the 1960s, marked by greatly more permissive attitudes toward sexual interest and activity than had been prevalent in earlier generations.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Svetlana Ter-Grigoryan |date=February 12, 2022 |title=The Sexual Revolution Origins and Impact |url=https://study.com/learn/lesson/sexual-liberation-movement-origin-timeline-impact-revolution.html |access-date=April 27, 2023 |website=study.com}}</ref> Era yakubiriza abantu okujeemera okuyingira amagye (okutuusa ku nkomerero y'okuyingira amagye mu 1973).<ref>{{Cite web |date=August 15, 2016 |title=Selective Service Records |url=https://www.archives.gov/st-louis/selective-service |access-date=June 15, 2025 |website=National Archives |language=en}}</ref> n'[[okuwakanya okw'amaanyi]] ekya Amerika okuyingira mu Vietnam, nga Amerika evaayo mu 1975.<ref>{{cite magazine|last=Levy|first=Daniel|date=January 19, 2018|title=Behind the Protests Against the Vietnam War in 1968|url=https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|access-date=May 5, 2021|archive-date=October 14, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211014120640/https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|url-status=dead}}</ref>Enkyukakyuka mu mirimu gy'abakyala ye yaviirako okweyongera kw'abakazi abakola emirimu egisasulwa okuva mu myaka gya 1970 era mu 1985 abakyala b'omu Amerika abasinga obungi ab'emyaka 16 n'okusingawo baatandika okukola.<ref>{{Cite web |year=2013 |title=Women in the Labor Force: A Databook |url=https://www.bls.gov/cps/wlf-databook-2012.pdf |access-date=March 21, 2014 |publisher=U.S. Bureau of Labor Statistics |page=11}}</ref>
Okugwa kw’Obukomunisiti n’okusasika kwa [[Soviet Union]] okuva mu 1989 okutuuka mu 1991 kwalaga nti [[Ssematalo ow’endowooza]] yaggwaawo era n’aleka Amerika ng’eggwanga lyokka ery’amaanyi ennyo mu nsi yonna. <ref>{{Harvnb|Gaĭdar|2007|p=102}}; {{Harvnb|Howell|2006|p=352}}; {{Harvnb|Kissinger|2011|pp=781–884}}; {{Harvnb|Mann|2009|p=432}}{{Harvnb|Hayes|2009}}</ref> Kino kyanyweza obuyinza bwa Amerika mu nsi yonna, ne kinyweza endowooza ya " [[American Century]] " nga Amerika efuga ensonga z'ensi yonna ez'ebyobufuzi, eby'obuwangwa, eby'enfuna, n'eby'amagye. <ref>{{Cite magazine|last=Frum|first=David|date=December 24, 2014|title=The Real Story of How America Became an Economic Superpower|url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2014/12/the-real-story-of-how-america-became-an-economic-superpower/384034/|access-date=December 10, 2024|magazine=[[The Atlantic]]|language=en}}</ref> <ref>{{Cite news|url=http://www.politifact.com/texas/statements/2014/jun/13/ken-paxton/us-army-was-smaller-army-portugal-world-war-ii/|title=U.S. army was smaller than the army for Portugal before World War II|work=Politifact|access-date=January 23, 2018}}</ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
foa8g3j5ba6ec3owpetcy7zzpvynrwv
63292
63268
2026-07-16T20:11:53Z
NKINZIK MARIE
7432
Added new paragraph
63292
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870.<ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref><ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Georgia is readmitted to Union July 15, 1870|date=July 15, 2014|work=Politico|url=https://www.politico.com/story/2014/07/georgia-civil-war-108886|access-date=April 12, 2025}}</ref>
Ebintu ebikozesebwa mu ggwanga, omuli amasimu n’enguudo z'eggaali z’omukka eziyita wonna ku ssemazinga, byaleetawo enkulaakulana mu Amerika. Kino kyayanguwa olw’etteeka lya Homestead Acts, nga kumpi ebitundu 10 ku buli 100 ku ttaka lyonna erya Amerika lyaweebwa ku bwereere eri abatuuze obukadde 1.6 okubeerako. Okuva mu 1865 okutuuka mu 1917, omuwendo omunene ogw’abagwira ogutabangawo gwatuuka mu Amerika, nga kuliko obukadde 24.4 okuva e Bulaaya. Ebisinga byajja nga biyita ku mwalo gw'e New York, ng'ekibuga New York n'ebibuga ebirala ebinene ku lubalama lw'Ebuvanjuba ne bifuuka amaka g'Abayudaaya, Abayindi, n'Abayitale abangi. Abazungu bangi ab'omu Bukiikakkono awamu n'omuwendo omunene ogw'Abagirimaani n'Abazungu abalala ab'omu masekkati baagenda mu Masekkatin g'omu Bugwanjuba. Mu kiseera kye kimu, Abafaransa nga akakadde kamu aba Canada baasenguka okuva e Quebec ne bagenda mu New England . Mu kiseera ky'okusenguka okunene, obukadde n'obukadde bw'Abafirika Abamerika baava mu byalo eby'obukiikaddyo ne bagenda mu bibuga mu Bukiikakkono. <ref>{{Cite web |date=May 20, 2021 |title=The Great Migration (1910–1970) |url=https://www.archives.gov/research/african-americans/migrations/great-migration |publisher=National Archives}}</ref> [[Alaska yagulibwa]] okuva ku [[Rwasha|Russia]] mu 1867. <ref>{{Cite web |title=Purchase of Alaska, 1867 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase |access-date=December 23, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref>
[[Okutwalira awamu endagaano ya 1877]] etwalibwa ng’enkomerero y’omulembe gw’okuzimba, kubanga yagonjoola ekizibu ky’okulonda oluvannyuma [[lw’okulonda kwa Pulezidenti mu 1876]] era n’eviirako Pulezidenti [[Rutherford B. Hayes]] okukendeeza ku mulimu gw’amagye ga federo mu Bugwanjuba. Amangu ago, [[Abanunuzi]] [[baatandika]] okugoba bali [[Abagwira abajja okutwala obuyinza]] ku mpaka era mangu ne baddamu okutwala obuyinza mu kitundu ku byobufuzi by'obukiikaddyo mu linnya [[ly'obukulu bw'abazungu]]. <ref>{{Cite web |last=Drew Gilpin Faust |author-link=Drew Gilpin Faust |last2=Eric Foner |author-link2=Eric Foner |last3=Clarence E. Walker |author-link3=Clarence E. Walker |title=White Southern Responses to Black Emancipation |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/reconstruction-white-southern-responses-black-emancipation/ |website=[[American Experience]]}}</ref> Abafirika abaali baafuuse abatuuze mu Amerika baagumira ekiseera eky’obusosoze mu mawanga obw’amaanyi, obw’olwatu oluvannyuma lw’Okuzimba Obuggya, ekiseera ekitera okutwalibwa ng’eky’okusosola [[mu mawanga mu Amerika]]. Ensala za Kkooti Enkulu eziddiriŋŋana, omuli ''[[Plessy v. Ferguson]]'', zaggyamu [[ennongoosereza]] [[ey’ekkumi n’ennya]] n’ey’ekkumi n’ettaano mu maanyi gaabwe, ne zikkiriza amateeka ga Jim Crow mu Bukiikaddyo, ebibuga bya [[sundown towns]] mu Masekkati g'Obugwanjuba, n’okwawukana [[mu bitundu okwetoloola eggwanga]], ekyandinywezeddwa ekitundu olw’enkola [[y'okugaana abaddugavu okuwolebwa ssente]] oluvannyuma eyayisibwa federo [[Ekitongole ekiwola ssente za bannannyini mayumba]] .
[[Okubalukawo kw’enkulaakulana ya tekinologiya]], nga kuddirirwa okukozesa abakozi abasenge mu ggwanga ab’ebbeeyi entono, kwaleetawo okugaziwa okw’amangu mu by’enfuna mu kiseera kya [[Gilded]] ku nkomerero y’ekyasa eky’ekkuminoomwenda. Kyagenda mu maaso okutuuka ku ntandikwa y’ekya 20, Amerika bwe yali,emaze okusinga Bungereza, Bufalansa ne Girimaani mu byenfuna byonna awamu. [[Abagagga]] baakulembera eggwanga okugaziya mu makubo [[g’eggaali y’omukka]], [[amafuta]], [[n’ebyuma]], nga Amerika evaayo ng’eyasooka mu [[mulimu gw’okukola emmotoka]].<ref>{{cite web |author1=The Pit Boss |date=February 26, 2021 |title=The Pit Stop: The American Automotive Industry Is Packed With History |url=https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-url=https://web.archive.org/web/20210425053945/https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-date=April 25, 2021 |access-date=December 5, 2021 |website=Rumble On}}</ref><ref>{{cite web |last1=Maddison |first1=Angus |title=The World Economy: Historical Statistics |url=https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2003/09/the-world-economy_g1gh38a7/9789264104143-en.pdf |access-date=February 16, 2026 |website=OECD}}</ref>[[Robber baron (industrialist)|]][[Trust (business)|]][[Monopoly|]] Kino kyavaamu okweyongera mu maanyi mu by'obufuzi n'eby'enfuna mu abo abaali mu by'amakolero abatono ekyabaviiramu okufuna obwesige n'okuwamba akatale okwewala okubbinkana n'abalala.Enkyukakyuka zino zaavaamu okweyongera okw’amaanyi mu butali bwenkanya mu by’enfuna, embeera z’omugotteko, n’obutabanguko mu bantu, ne kireetawo embeera ennungi ebibiina by’abakozi okukulaakulana era, ku kigero ekitono ennyo, ebibiina by’obweegassi.<ref>Tindall, George Brown and Shi, David E. (2012).</ref>[[Progressive Era|]] Ekiseera kino kyaggwa oluvannyuma lw'okuja kw'omulembe gw'Enkulaakulana, ogwalimu enkyukakyuka mu by'enfuna, embeera z'abantu, n'amatteeka.<ref name="Aldrich2">Aldrich, Mark.</ref><ref>{{cite web |title=Progressive Era to New Era, 1900-1929 {{!}} U.S. History Primary Source Timeline {{!}} Classroom Materials at the Library of Congress {{!}} Library of Congress |url=https://www.loc.gov/classroom-materials/united-states-history-primary-source-timeline/progressive-era-to-new-era-1900-1929/overview/ |access-date=November 11, 2023 |website=Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA}}</ref>
Abantu abaali bawagira Amerika mu Hawaii basuula obwakabaka bw'omu Hawaii; ebizinga byagattibwa mu 1898. Mu mwaka gwe gumu, [[Puerto Rico]], [[Philippines]], ne [[Guam]] Spain yabiwa Amerika oluvannyuma lw’okuwangulwa Amerika mu [[lutalo lwa Spain ne Amerika]]. (Philippines yaweebwa obwetwaze obujjuvu okuva mu Amerika nga 4, Ogwomusanvu 1946, oluvannyuma lwa Ssematalo II. Puerto Rico ne Guam byasigala nga nga bitundu bya Amerika).<ref>{{cite web |title=The Spanish–American War, 1898 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/spanish-american-war |access-date=December 24, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[American Samoa]] yafunibwa Amerika mu 1900 oluvannyuma [[lw'olutalo olw'okubiri olw'omunda mu Samoa]].<ref>Ryden, George Herbert.</ref> [[Ebizinga bya Virgin ebya Amerika]] byafunibwa okuva ku [[Denimaaka|Denmark]] mu 1917 oluvannyuma lw'abalonzi ba Denmark okukkiriza okugitunda mu [[kalulu ka 1916]].<ref>{{cite web |title=Virgin Islands History |url=https://www.vinow.com/general_usvi/history/ |access-date=January 5, 2018 |publisher=Vinow.com}}</ref>
== '''Ssematalo I, Okugwa mu byenfuna okwamaanyi, ne Ssematiro II (1917-1945)''' ==
Amerika [[American entry into World War I|yayingira Ssematalo I]] ng'eri wamu [[Allies of World War I|n'amawanga ag'omukago]] mu 1917 ng'eyamba okukyusa embeera okulwanyisa [[Central Powers|amawanga ag'omu masekkati]].<ref>McDuffie, Jerome; Piggrem, Gary Wayne; Woodworth, Steven E. (2005).</ref> Mu 1920, [[Nineteenth Amendment to the United States Constitution|ennongoosereza mu ssemateeka]] yawa [[Women's suffrage in the United States|abakyala eddembe ly'okulonda]] mu ggwanga lyonna . Mu myaka gya 1920 ne 1930, leediyo [[Mass communication|ey’empuliziganya ey’abantu abangi]] ne ttivvi eyasooka z'akyusa empuliziganya mu ggwanga lyonna. [[Wall Street Crash of 1929|Okugwa kwa Wall Street okwa 1929]] kwali kuleese [[Great Depression in the United States|okusereba kw'eby'enfuna]], Pulezidenti [[Franklin D. Roosevelt]] kwe yaddamu n'enteekateeka ya [[New Deal]] eya "ennongoosereza, okudda engulu n'okudduukirira", omuddirirwa gw'enteekateeka [[Alphabet agencies|z'okuzzaawo embeera ezitabangawo]] era ezisukkiridde ne [[Works Progress Administration|pulojekiti z'okudduukirira abantu ku mirimu]] nga zigatta wamu [[Regulatory economics|n'ennongoosereza mu by'ensimbi n'ebiragiro]].<ref>{{Cite web |last=<!-- Staff writer(s); no by-line. --> |year=2013 |title=Mass Exodus From the Plains |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/surviving-the-dust-bowl-mass-exodus-plains/ |access-date=October 5, 2014 |website=American Experience |publisher=WGBH Educational Foundation}}</ref><ref>{{Cite web |last=Fanslow |first=Robin A. |date=April 6, 1997 |title=The Migrant Experience |url=https://memory.loc.gov/ammem/afctshtml/tsme.html |access-date=October 5, 2014 |website=American Folklore Center |publisher=Library of Congress}}</ref>
[[United States non-interventionism before entering World War II|Eyali terina ludda]] mu ntandikwa mu kiseera kya [[Military history of the United States during World War II|Ssematalo II]], Amerika yatandika [[Lend-Lease|okugabira]] [[Allies of World War II|amawanga ag'omukago mu Ssematalo II]] ebikozesebwa mu lutalo mu Gwokusatu 1941 era [[American entry into World War II|n'eyingira olutalo]] mu Gwekkumineebiri oluvannyuma lwa [[Empire of Japan|Japan]] [[Attack on Pearl Harbor|okulumba Pearl Harbor]].<ref name="Pearl Harbor2">{{Cite web |last=Yamasaki |first=Mitch |title=Pearl Harbor and America's Entry into World War II: A Documentary History |url=https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141213122046/https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-date=December 13, 2014 |access-date=January 14, 2015 |publisher=World War II Internment in Hawaii}}</ref> Olw'okukkiriza enkola ya " [[Europe first|Bulaaya yeesooka]] ", Amerika yassa essira ku baali bakolagana ne Japan [[Fascist Italy|Yitale]] ne [[Nazi Germany|Girimaani]] mu kiseera ky'olutalo okutuusa lwe baabawangula mu Gwokutaano 1945. Amerika [[Manhattan Project|yakola ebyokulwanyisa bya nukiriya ebyasooka]] [[Atomic bombings of Hiroshima and Nagasaki|n'abikozesa okulwanyisa ebibuga bya Japan ebya Hiroshima ne Nagasaki]] mu Gwomunaana 1945, era n'amaliriza olutalo.<ref>{{Cite news|title=Why did Japan surrender in World War II?|language=en|newspaper=The Japan Times|url=https://www.japantimes.co.jp/opinion/2016/08/06/commentary/japan-surrender-world-war-ii/|access-date=February 8, 2017|last=Kingston|first=Jeff|date=August 6, 2016}}</ref><ref>Pacific War Research Society (2006).</ref> Amerika yali emu ku " [[Four Policemen|Abapoliisi Abana]] " abaasisinkana okuteekateeka [[Aftermath of World War II|ensi ey'oluvannyuma lw'olutalo]], nga baali wamu ne [[Bungereza]], [[Soviet Union]] ne [[Republic of China (1912–1949)|China]]. Amerika yavaayo nga tefunye buzibu bwonna mu lutalo, ng'erina [[Economic power|amaanyi amangi ennyo mu by'enfuna]] n'obuyinza [[Sphere of influence|bw'ebyobufuzi mu nsi yonna]].<ref>Kennedy, Paul (1989).</ref>
== Ssematalo ow’endowooza n’enkyukakyuka mu mbeera z’abantu (1945 – 1991) . ==
[[Ssematalo II]] bwe yaggwa mu 1945 yaleka Amerika ne [[Soviet Union]] nga ge [[amawanga amanene]], nga buli limu lirina [[obuyinza]] bwalyo mu by’obufuzi, eby’amagye, ne mu by’enfuna. Okusika omuguwa mu byobufuzi wakati w'amawanga gombi amanene mu bbanga ttono kwavaako [[Ssematalo ow'endowooza]].<ref name="Blakemore-20192">{{cite web |last=Blakemore |first=Erin |date=March 22, 2019 |title=What was the Cold War? |url=https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401192349/https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-date=April 1, 2019 |access-date=August 28, 2020 |website=National Geographic |language=en}}</ref><ref>Mark Kramer, "The Soviet Bloc and the Cold War in Europe," in {{Cite book |year=2014 |title=A Companion to Europe Since 1945 |url=https://books.google.com/books?id=EyNcCwAAQBAJ&pg=PT174 |publisher=Wiley |isbn=978-1-118-89024-0 |editor-last=Larresm |editor-first=Klaus |page=79}}</ref> Amerika yassa mu nkola enkola y’okuziyiza [[abantu]] egenderera okukomya ekitundu kya Soviet Union; yeenyigira mu [[nkyukakyuka mu nfuga okulwanyisa gavumenti ezilowoozebwa nti zikwatagana n'Abasoviyeti]]; era n’awangula mu mpaka z’omu bbanga, ezaatuuka ku ntikko [[n’okukka ku Mwezi okwasooka okw’abakozi]] mu 1969.
Munda mu eggwanga, ly'Amerika ly[[Post–World War II economic expansion|afuna enkulaakulana mu by’enfuna]], [[Urbanization in the United States|okugenda mu bibuga]], n’okukula [[Mid-20th century baby boom|kw’abantu oluvannyuma lwa Ssematalo II]]. [[Civil rights movement|Ekibiina ky’eddembe ly’obuntu]] kyavaayo, nga [[Martin Luther King Jr.]] afuuka omukulembeze omututumufu ku ntandikwa y’emyaka gya 1960.<ref>{{cite web |title=The Civil Rights Movement |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/eyesontheprize-milestones-civil-rights-movement/ |access-date=January 5, 2019 |publisher=PBS}}</ref> Enteekateeka [[Great Society|y'ekibiina ekinene]] eky'obufuzi ku bwa Pulezidenti bwa [[Lyndon B. Johnson]] yavaamu amateeka, enkola n'okukyusa [[Twenty-fourth Amendment to the United States Constitution|mu ssemateeka]] okumenyawo n'okugaziya okulwanyisa ebimu ku bisinga obubi ebyava mu [[Institutional racism|kusosola mu mawanga okw'ebitongole]] okwaliwo.
[[Ekibiina ekyali kikontana n’obuwangwa]] mu Amerika kyaleeta enkyukakyuka ez’amaanyi mu mbeera z’abantu, omuli n’okuteekawo eddembe mu [[kukozesa ebiragalalagala mu kwesanyusaamu]] [[n’okwegatta]].<ref>{{Cite web |date=August 25, 2022 |title=Playboy: American Magazine |url=https://www.britannica.com/topic/Playboy |access-date=February 2, 2023 |website=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=...the so-called sexual revolution in the United States in the 1960s, marked by greatly more permissive attitudes toward sexual interest and activity than had been prevalent in earlier generations.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Svetlana Ter-Grigoryan |date=February 12, 2022 |title=The Sexual Revolution Origins and Impact |url=https://study.com/learn/lesson/sexual-liberation-movement-origin-timeline-impact-revolution.html |access-date=April 27, 2023 |website=study.com}}</ref> Era yakubiriza abantu okujeemera okuyingira amagye (okutuusa ku nkomerero y'okuyingira amagye mu 1973).<ref>{{Cite web |date=August 15, 2016 |title=Selective Service Records |url=https://www.archives.gov/st-louis/selective-service |access-date=June 15, 2025 |website=National Archives |language=en}}</ref> n'[[okuwakanya okw'amaanyi]] ekya Amerika okuyingira mu Vietnam, nga Amerika evaayo mu 1975.<ref>{{cite magazine|last=Levy|first=Daniel|date=January 19, 2018|title=Behind the Protests Against the Vietnam War in 1968|url=https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|access-date=May 5, 2021|archive-date=October 14, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211014120640/https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|url-status=dead}}</ref>Enkyukakyuka mu mirimu gy'abakyala ye yaviirako okweyongera kw'abakazi abakola emirimu egisasulwa okuva mu myaka gya 1970 era mu 1985 abakyala b'omu Amerika abasinga obungi ab'emyaka 16 n'okusingawo baatandika okukola.<ref>{{Cite web |year=2013 |title=Women in the Labor Force: A Databook |url=https://www.bls.gov/cps/wlf-databook-2012.pdf |access-date=March 21, 2014 |publisher=U.S. Bureau of Labor Statistics |page=11}}</ref>
Okugwa kw’Obukomunisiti n’okusasika kwa [[Soviet Union]] okuva mu 1989 okutuuka mu 1991 kwalaga nti [[Ssematalo ow’endowooza]] yaggwaawo era n’aleka Amerika ng’eggwanga lyokka ery’amaanyi ennyo mu nsi yonna. <ref>{{Harvnb|Gaĭdar|2007|p=102}}; {{Harvnb|Howell|2006|p=352}}; {{Harvnb|Kissinger|2011|pp=781–884}}; {{Harvnb|Mann|2009|p=432}}{{Harvnb|Hayes|2009}}</ref> Kino kyanyweza obuyinza bwa Amerika mu nsi yonna, ne kinyweza endowooza ya " [[American Century]] " nga Amerika efuga ensonga z'ensi yonna ez'ebyobufuzi, eby'obuwangwa, eby'enfuna, n'eby'amagye. <ref>{{Cite magazine|last=Frum|first=David|date=December 24, 2014|title=The Real Story of How America Became an Economic Superpower|url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2014/12/the-real-story-of-how-america-became-an-economic-superpower/384034/|access-date=December 10, 2024|magazine=[[The Atlantic]]|language=en}}</ref> <ref>{{Cite news|url=http://www.politifact.com/texas/statements/2014/jun/13/ken-paxton/us-army-was-smaller-army-portugal-world-war-ii/|title=U.S. army was smaller than the army for Portugal before World War II|work=Politifact|access-date=January 23, 2018}}</ref>
== Omulembe gwa kati (1991 – kati) ==
Emyaka gya 1990 gyalimu [[1990s United States boom|okugaziwa kw'ebyenfuna okusinga obugazi mu byafaayo bya Amerika]], [[Crime in the United States#Crime over time|okukendeera okw'amaanyi mu miwendo gy'obumenyi bw'amateeka mu Amerika]], n'okukulaakulana [[Technological and industrial history of the United States#Computers and information networks|mu tekinologiya]]. Mu myaka gino gyonna ekkumi, obuyiiya bwa tekinologiya nga [[World Wide Web]], enkulaakulana ya [[Pentium (original)|Pentium]] microprocessor okusinziira ku [[Moore's law|tteeka lya Moore]], bbaatule za [[:en:Lithium-ion_battery|lithium-ion batteries]] nga zino zaakolebwa okugezesa [[:en:Gene_therapy|gene therapy]] okwasooka n'[[Gene therapy|okukola ebintu oba cloning]], kwakolebwanga mu Amerika oba byalongoosebwayo. Mu myaka gya 1990, [[Human Genome Project|pulojekiti ya Human Genome Project]] yatongozebwa, ate [[Nasdaq]] n’efuuka akatale k’emigabo akaasooka mu Amerika okusuubula ku mitimbagano.<ref>{{Cite web |last=((CFI Team)) |title=NASDAQ |url=https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231211163114/https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |archive-date=December 11, 2023 |access-date=December 11, 2023 |website=[[Corporate Finance Institute]] |language=en-US}}</ref> Mu [[Gulf War|lutalo lwa Gulf]] mu 1991, [[Coalition of the Gulf War|omukago gw'amawanga ogw'ensi yonna ogwakulemberwa Amerika]] gwagoba eggye [[Ba'athist Iraq|lya Iraq]] eryali liwambye [[Kuwait]] ku muliraano. [[War in Afghanistan (2001–2021)|Ennumba za 11 Ogwomwenda]] 2001 obwakolebwa ku Amerika nga bwakolebwa ekibiina [[Pan-Islamism|ky'abatujju ekya]] [[War on terror|al]] [[Iraq War|-]] [[Al-Qaeda|Qaeda]] . <ref>{{cite news|author=Walsh, Kenneth T.|date=December 9, 2008|title=The 'War on Terror' Is Critical to President George W. Bush's Legacy|newspaper=U.S. News & World Report|url=https://www.usnews.com/news/articles/2008/12/09/the-war-on-terror-is-critical-to-president-george-w-bushs-legacy|access-date=March 6, 2013}}</ref> <ref>{{cite news|last=Wong|first=Edward|date=February 15, 2008|title=Overview: The Iraq War|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/ref/timestopics/topics_iraq.html|access-date=March 7, 2013}}</ref> <ref>{{cite book |last=Johnson |first=James Turner |year=2005 |title=The War to Oust Saddam Hussein: Just War and the New Face of Conflict |url=https://books.google.com/books?id=SF7U27JsLC4C&q=iraq+invasion+removes+hussein |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-0-7425-4956-2 |page=159 |access-date=October 25, 2015}}</ref> [[2000s United States housing bubble|Ekizibu ky’amayumba mu Amerika]] kyatuuka ku ntikko mu 2007 n’okusereba [[Great Recession|kw’eby’enfuna]], okukendeera kw’ebyenfuna okusinga obunene okuva mu kusereba kw’eby’enfuna kuli okwali okw'ammanyi.<ref>{{Cite news|last1=Hilsenrath|first1=Jon|last2=Ng|first2=Serena|last3=Paletta|first3=Damian|date=September 18, 2008|title=Worst Crisis Since '30s, With No End Yet in Sight|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20141225040616/https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|archive-date=December 25, 2014}}</ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
5zbi7upl8yma9bzi7sn3ma03tvyjh9s
63303
63292
2026-07-16T21:24:39Z
NKINZIK MARIE
7432
corrected grammar and punctuations and spellings
63303
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870.<ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref><ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Georgia is readmitted to Union July 15, 1870|date=July 15, 2014|work=Politico|url=https://www.politico.com/story/2014/07/georgia-civil-war-108886|access-date=April 12, 2025}}</ref>
Ebintu ebikozesebwa mu ggwanga, omuli amasimu n’enguudo z'eggaali z’omukka eziyita wonna ku ssemazinga, byaleetawo enkulaakulana mu Amerika. Kino kyayanguwa olw’etteeka lya Homestead Acts, nga kumpi ebitundu 10 ku buli 100 ku ttaka lyonna erya Amerika lyaweebwa ku bwereere eri abatuuze obukadde 1.6 okubeerako. Okuva mu 1865 okutuuka mu 1917, omuwendo omunene ogw’abagwira ogutabangawo gwatuuka mu Amerika, nga kuliko obukadde 24.4 okuva e Bulaaya. Ebisinga byajja nga biyita ku mwalo gw'e New York, ng'ekibuga New York n'ebibuga ebirala ebinene ku lubalama lw'Ebuvanjuba ne bifuuka amaka g'Abayudaaya, Abayindi, n'Abayitale abangi. Abazungu bangi ab'omu Bukiikakkono awamu n'omuwendo omunene ogw'Abagirimaani n'Abazungu abalala ab'omu masekkati baagenda mu Masekkatin g'omu Bugwanjuba. Mu kiseera kye kimu, Abafaransa nga akakadde kamu aba Canada baasenguka okuva e Quebec ne bagenda mu New England . Mu kiseera ky'okusenguka okunene, obukadde n'obukadde bw'Abafirika Abamerika baava mu byalo eby'obukiikaddyo ne bagenda mu bibuga mu Bukiikakkono. <ref>{{Cite web |date=May 20, 2021 |title=The Great Migration (1910–1970) |url=https://www.archives.gov/research/african-americans/migrations/great-migration |publisher=National Archives}}</ref> [[Alaska yagulibwa]] okuva ku [[Rwasha|Russia]] mu 1867. <ref>{{Cite web |title=Purchase of Alaska, 1867 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase |access-date=December 23, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref>
[[Okutwalira awamu endagaano ya 1877]] etwalibwa ng’enkomerero y’omulembe gw’okuzimba, kubanga yagonjoola ekizibu ky’okulonda oluvannyuma [[lw’okulonda kwa Pulezidenti mu 1876]] era n’eviirako Pulezidenti [[Rutherford B. Hayes]] okukendeeza ku mulimu gw’amagye ga federo mu Bugwanjuba. Amangu ago, [[Abanunuzi]] [[baatandika]] okugoba bali [[Abagwira abajja okutwala obuyinza]] ku mpaka era mangu ne baddamu okutwala obuyinza mu kitundu ku byobufuzi by'obukiikaddyo mu linnya [[ly'obukulu bw'abazungu]]. <ref>{{Cite web |last=Drew Gilpin Faust |author-link=Drew Gilpin Faust |last2=Eric Foner |author-link2=Eric Foner |last3=Clarence E. Walker |author-link3=Clarence E. Walker |title=White Southern Responses to Black Emancipation |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/reconstruction-white-southern-responses-black-emancipation/ |website=[[American Experience]]}}</ref> Abafirika abaali baafuuse abatuuze mu Amerika baagumira ekiseera eky’obusosoze mu mawanga obw’amaanyi, obw’olwatu oluvannyuma lw’Okuzimba Obuggya, ekiseera ekitera okutwalibwa ng’eky’okusosola [[mu mawanga mu Amerika]]. Ensala za Kkooti Enkulu eziddiriŋŋana, omuli ''[[Plessy v. Ferguson]]'', zaggyamu [[ennongoosereza]] [[ey’ekkumi n’ennya]] n’ey’ekkumi n’ettaano mu maanyi gaabwe, ne zikkiriza amateeka ga Jim Crow mu Bukiikaddyo, ebibuga bya [[sundown towns]] mu Masekkati g'Obugwanjuba, n’okwawukana [[mu bitundu okwetoloola eggwanga]], ekyandinywezeddwa ekitundu olw’enkola [[y'okugaana abaddugavu okuwolebwa ssente]] oluvannyuma eyayisibwa federo [[Ekitongole ekiwola ssente za bannannyini mayumba]] .
[[Okubalukawo kw’enkulaakulana ya tekinologiya]], nga kuddirirwa okukozesa abakozi abasenge mu ggwanga ab’ebbeeyi entono, kwaleetawo okugaziwa okw’amangu mu by’enfuna mu kiseera kya [[Gilded]] ku nkomerero y’ekyasa eky’ekkuminoomwenda. Kyagenda mu maaso okutuuka ku ntandikwa y’ekya 20, Amerika bwe yali,emaze okusinga Bungereza, Bufalansa ne Girimaani mu byenfuna byonna awamu. [[Abagagga]] baakulembera eggwanga okugaziya mu makubo [[g’eggaali y’omukka]], [[amafuta]], [[n’ebyuma]], nga Amerika evaayo ng’eyasooka mu [[mulimu gw’okukola emmotoka]].<ref>{{cite web |author1=The Pit Boss |date=February 26, 2021 |title=The Pit Stop: The American Automotive Industry Is Packed With History |url=https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-url=https://web.archive.org/web/20210425053945/https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-date=April 25, 2021 |access-date=December 5, 2021 |website=Rumble On}}</ref><ref>{{cite web |last1=Maddison |first1=Angus |title=The World Economy: Historical Statistics |url=https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2003/09/the-world-economy_g1gh38a7/9789264104143-en.pdf |access-date=February 16, 2026 |website=OECD}}</ref>[[Robber baron (industrialist)|]][[Trust (business)|]][[Monopoly|]] Kino kyavaamu okweyongera mu maanyi mu by'obufuzi n'eby'enfuna mu abo abaali mu by'amakolero abatono ekyabaviiramu okufuna obwesige n'okuwamba akatale okwewala okubbinkana n'abalala.Enkyukakyuka zino zaavaamu okweyongera okw’amaanyi mu butali bwenkanya mu by’enfuna, embeera z’omugotteko, n’obutabanguko mu bantu, ne kireetawo embeera ennungi ebibiina by’abakozi okukulaakulana era, ku kigero ekitono ennyo, ebibiina by’obweegassi.<ref>Tindall, George Brown and Shi, David E. (2012).</ref>[[Progressive Era|]] Ekiseera kino kyaggwa oluvannyuma lw'okuja kw'omulembe gw'Enkulaakulana, ogwalimu enkyukakyuka mu by'enfuna, embeera z'abantu, n'amatteeka.<ref name="Aldrich2">Aldrich, Mark.</ref><ref>{{cite web |title=Progressive Era to New Era, 1900-1929 {{!}} U.S. History Primary Source Timeline {{!}} Classroom Materials at the Library of Congress {{!}} Library of Congress |url=https://www.loc.gov/classroom-materials/united-states-history-primary-source-timeline/progressive-era-to-new-era-1900-1929/overview/ |access-date=November 11, 2023 |website=Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA}}</ref>
Abantu abaali bawagira Amerika mu Hawaii basuula obwakabaka bw'omu Hawaii; ebizinga byagattibwa mu 1898. Mu mwaka gwe gumu, [[Puerto Rico]], [[Philippines]], ne [[Guam]] Spain yabiwa Amerika oluvannyuma lw’okuwangulwa Amerika mu [[lutalo lwa Spain ne Amerika]]. (Philippines yaweebwa obwetwaze obujjuvu okuva mu Amerika nga 4, Ogwomusanvu 1946, oluvannyuma lwa Ssematalo II. Puerto Rico ne Guam byasigala nga nga bitundu bya Amerika).<ref>{{cite web |title=The Spanish–American War, 1898 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/spanish-american-war |access-date=December 24, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[American Samoa]] yafunibwa Amerika mu 1900 oluvannyuma [[lw'olutalo olw'okubiri olw'omunda mu Samoa]].<ref>Ryden, George Herbert.</ref> [[Ebizinga bya Virgin ebya Amerika]] byafunibwa okuva ku [[Denimaaka|Denmark]] mu 1917 oluvannyuma lw'abalonzi ba Denmark okukkiriza okugitunda mu [[kalulu ka 1916]].<ref>{{cite web |title=Virgin Islands History |url=https://www.vinow.com/general_usvi/history/ |access-date=January 5, 2018 |publisher=Vinow.com}}</ref>
== '''Ssematalo I, Okugwa mu byenfuna okwamaanyi, ne Ssematiro II (1917-1945)''' ==
Amerika [[American entry into World War I|yayingira Ssematalo I]] ng'eri wamu [[Allies of World War I|n'amawanga ag'omukago]] mu 1917 ng'eyamba okukyusa embeera okulwanyisa [[Central Powers|amawanga ag'omu masekkati]].<ref>McDuffie, Jerome; Piggrem, Gary Wayne; Woodworth, Steven E. (2005).</ref> Mu 1920, [[Nineteenth Amendment to the United States Constitution|ennongoosereza mu ssemateeka]] yawa [[Women's suffrage in the United States|abakyala eddembe ly'okulonda]] mu ggwanga lyonna . Mu myaka gya 1920 ne 1930, leediyo [[Mass communication|ey’empuliziganya ey’abantu abangi]] ne ttivvi eyasooka z'akyusa empuliziganya mu ggwanga lyonna. [[Wall Street Crash of 1929|Okugwa kwa Wall Street okwa 1929]] kwali kuleese [[Great Depression in the United States|okusereba kw'eby'enfuna]], Pulezidenti [[Franklin D. Roosevelt]] kwe yaddamu n'enteekateeka ya [[New Deal]] eya "ennongoosereza, okudda engulu n'okudduukirira", omuddirirwa gw'enteekateeka [[Alphabet agencies|z'okuzzaawo embeera ezitabangawo]] era ezisukkiridde ne [[Works Progress Administration|pulojekiti z'okudduukirira abantu ku mirimu]] nga zigatta wamu [[Regulatory economics|n'ennongoosereza mu by'ensimbi n'ebiragiro]].<ref>{{Cite web |last=<!-- Staff writer(s); no by-line. --> |year=2013 |title=Mass Exodus From the Plains |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/surviving-the-dust-bowl-mass-exodus-plains/ |access-date=October 5, 2014 |website=American Experience |publisher=WGBH Educational Foundation}}</ref><ref>{{Cite web |last=Fanslow |first=Robin A. |date=April 6, 1997 |title=The Migrant Experience |url=https://memory.loc.gov/ammem/afctshtml/tsme.html |access-date=October 5, 2014 |website=American Folklore Center |publisher=Library of Congress}}</ref>
[[United States non-interventionism before entering World War II|Eyali terina ludda]] mu ntandikwa mu kiseera kya [[Military history of the United States during World War II|Ssematalo II]], Amerika yatandika [[Lend-Lease|okugabira]] [[Allies of World War II|amawanga ag'omukago mu Ssematalo II]] ebikozesebwa mu lutalo mu Gwokusatu 1941 era [[American entry into World War II|n'eyingira olutalo]] mu Gwekkumineebiri oluvannyuma lwa [[Empire of Japan|Japan]] [[Attack on Pearl Harbor|okulumba Pearl Harbor]].<ref name="Pearl Harbor2">{{Cite web |last=Yamasaki |first=Mitch |title=Pearl Harbor and America's Entry into World War II: A Documentary History |url=https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141213122046/https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-date=December 13, 2014 |access-date=January 14, 2015 |publisher=World War II Internment in Hawaii}}</ref> Olw'okukkiriza enkola ya " [[Europe first|Bulaaya yeesooka]] ", Amerika yassa essira ku baali bakolagana ne Japan [[Fascist Italy|Yitale]] ne [[Nazi Germany|Girimaani]] mu kiseera ky'olutalo okutuusa lwe baabawangula mu Gwokutaano 1945. Amerika [[Manhattan Project|yakola ebyokulwanyisa bya nukiriya ebyasooka]] [[Atomic bombings of Hiroshima and Nagasaki|n'abikozesa okulwanyisa ebibuga bya Japan ebya Hiroshima ne Nagasaki]] mu Gwomunaana 1945, era n'amaliriza olutalo.<ref>{{Cite news|title=Why did Japan surrender in World War II?|language=en|newspaper=The Japan Times|url=https://www.japantimes.co.jp/opinion/2016/08/06/commentary/japan-surrender-world-war-ii/|access-date=February 8, 2017|last=Kingston|first=Jeff|date=August 6, 2016}}</ref><ref>Pacific War Research Society (2006).</ref> Amerika yali emu ku " [[Four Policemen|Abapoliisi Abana]] " abaasisinkana okuteekateeka [[Aftermath of World War II|ensi ey'oluvannyuma lw'olutalo]], nga baali wamu ne [[Bungereza]], [[Soviet Union]] ne [[Republic of China (1912–1949)|China]]. Amerika yavaayo nga tefunye buzibu bwonna mu lutalo, ng'erina [[Economic power|amaanyi amangi ennyo mu by'enfuna]] n'obuyinza [[Sphere of influence|bw'ebyobufuzi mu nsi yonna]].<ref>Kennedy, Paul (1989).</ref>
== Ssematalo ow’endowooza n’enkyukakyuka mu mbeera z’abantu (1945 – 1991) . ==
[[Ssematalo II]] bwe yaggwa mu 1945 yaleka Amerika ne [[Soviet Union]] nga ge [[amawanga amanene]], nga buli limu lirina [[obuyinza]] bwalyo mu by’obufuzi, eby’amagye, ne mu by’enfuna. Okusika omuguwa mu byobufuzi wakati w'amawanga gombi amanene mu bbanga ttono kwavaako [[Ssematalo ow'endowooza]].<ref name="Blakemore-20192">{{cite web |last=Blakemore |first=Erin |date=March 22, 2019 |title=What was the Cold War? |url=https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401192349/https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-date=April 1, 2019 |access-date=August 28, 2020 |website=National Geographic |language=en}}</ref><ref>Mark Kramer, "The Soviet Bloc and the Cold War in Europe," in {{Cite book |year=2014 |title=A Companion to Europe Since 1945 |url=https://books.google.com/books?id=EyNcCwAAQBAJ&pg=PT174 |publisher=Wiley |isbn=978-1-118-89024-0 |editor-last=Larresm |editor-first=Klaus |page=79}}</ref> Amerika yassa mu nkola enkola y’okuziyiza [[abantu]] egenderera okukomya ekitundu kya Soviet Union; yeenyigira mu [[nkyukakyuka mu nfuga okulwanyisa gavumenti ezilowoozebwa nti zikwatagana n'Abasoviyeti]]; era n’awangula mu mpaka z’omu bbanga, ezaatuuka ku ntikko [[n’okukka ku Mwezi okwasooka okw’abakozi]] mu 1969.
Munda mu eggwanga, ly'Amerika ly[[Post–World War II economic expansion|afuna enkulaakulana mu by’enfuna]], [[Urbanization in the United States|okugenda mu bibuga]], n’okukula [[Mid-20th century baby boom|kw’abantu oluvannyuma lwa Ssematalo II]]. [[Civil rights movement|Ekibiina ky’eddembe ly’obuntu]] kyavaayo, nga [[Martin Luther King Jr.]] afuuka omukulembeze omututumufu ku ntandikwa y’emyaka gya 1960.<ref>{{cite web |title=The Civil Rights Movement |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/eyesontheprize-milestones-civil-rights-movement/ |access-date=January 5, 2019 |publisher=PBS}}</ref> Enteekateeka [[Great Society|y'ekibiina ekinene]] eky'obufuzi ku bwa Pulezidenti bwa [[Lyndon B. Johnson]] yavaamu amateeka, enkola n'okukyusa [[Twenty-fourth Amendment to the United States Constitution|mu ssemateeka]] okumenyawo n'okugaziya okulwanyisa ebimu ku bisinga obubi ebyava mu [[Institutional racism|kusosola mu mawanga okw'ebitongole]] okwaliwo.
[[Ekibiina ekyali kikontana n’obuwangwa]] mu Amerika kyaleeta enkyukakyuka ez’amaanyi mu mbeera z’abantu, omuli n’okuteekawo eddembe mu [[kukozesa ebiragalalagala mu kwesanyusaamu]] [[n’okwegatta]].<ref>{{Cite web |date=August 25, 2022 |title=Playboy: American Magazine |url=https://www.britannica.com/topic/Playboy |access-date=February 2, 2023 |website=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=...the so-called sexual revolution in the United States in the 1960s, marked by greatly more permissive attitudes toward sexual interest and activity than had been prevalent in earlier generations.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Svetlana Ter-Grigoryan |date=February 12, 2022 |title=The Sexual Revolution Origins and Impact |url=https://study.com/learn/lesson/sexual-liberation-movement-origin-timeline-impact-revolution.html |access-date=April 27, 2023 |website=study.com}}</ref> Era yakubiriza abantu okujeemera okuyingira amagye (okutuusa ku nkomerero y'okuyingira amagye mu 1973).<ref>{{Cite web |date=August 15, 2016 |title=Selective Service Records |url=https://www.archives.gov/st-louis/selective-service |access-date=June 15, 2025 |website=National Archives |language=en}}</ref> n'[[okuwakanya okw'amaanyi]] ekya Amerika okuyingira mu Vietnam, nga Amerika evaayo mu 1975.<ref>{{cite magazine|last=Levy|first=Daniel|date=January 19, 2018|title=Behind the Protests Against the Vietnam War in 1968|url=https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|access-date=May 5, 2021|archive-date=October 14, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211014120640/https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|url-status=dead}}</ref>Enkyukakyuka mu mirimu gy'abakyala ye yaviirako okweyongera kw'abakazi abakola emirimu egisasulwa okuva mu myaka gya 1970 era mu 1985 abakyala b'omu Amerika abasinga obungi ab'emyaka 16 n'okusingawo baatandika okukola.<ref>{{Cite web |year=2013 |title=Women in the Labor Force: A Databook |url=https://www.bls.gov/cps/wlf-databook-2012.pdf |access-date=March 21, 2014 |publisher=U.S. Bureau of Labor Statistics |page=11}}</ref>
Okugwa kw’Obukomunisiti n’okusasika kwa [[Soviet Union]] okuva mu 1989 okutuuka mu 1991 kwalaga nti [[Ssematalo ow’endowooza]] yaggwaawo era n’aleka Amerika ng’eggwanga lyokka ery’amaanyi ennyo mu nsi yonna. <ref>{{Harvnb|Gaĭdar|2007|p=102}}; {{Harvnb|Howell|2006|p=352}}; {{Harvnb|Kissinger|2011|pp=781–884}}; {{Harvnb|Mann|2009|p=432}}{{Harvnb|Hayes|2009}}</ref> Kino kyanyweza obuyinza bwa Amerika mu nsi yonna, ne kinyweza endowooza ya " [[American Century]] " nga Amerika efuga ensonga z'ensi yonna ez'ebyobufuzi, eby'obuwangwa, eby'enfuna, n'eby'amagye. <ref>{{Cite magazine|last=Frum|first=David|date=December 24, 2014|title=The Real Story of How America Became an Economic Superpower|url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2014/12/the-real-story-of-how-america-became-an-economic-superpower/384034/|access-date=December 10, 2024|magazine=[[The Atlantic]]|language=en}}</ref> <ref>{{Cite news|url=http://www.politifact.com/texas/statements/2014/jun/13/ken-paxton/us-army-was-smaller-army-portugal-world-war-ii/|title=U.S. army was smaller than the army for Portugal before World War II|work=Politifact|access-date=January 23, 2018}}</ref>
== Omulembe gwa kati (1991 – kati) ==
Emyaka gya 1990 gyalimu [[1990s United States boom|okugaziwa kw'ebyenfuna okusinga obugazi mu byafaayo bya Amerika]], [[Crime in the United States#Crime over time|okukendeera okw'amaanyi mu miwendo gy'obumenyi bw'amateeka mu Amerika]], n'okukulaakulana [[Technological and industrial history of the United States#Computers and information networks|mu tekinologiya]]. Mu myaka gino gyonna ekkumi, obuyiiya bwa tekinologiya nga [[World Wide Web]], enkulaakulana ya [[Pentium (original)|Pentium]] microprocessor okusinziira ku [[Moore's law|tteeka lya Moore]], bbaatule za [[:en:Lithium-ion_battery|lithium-ion batteries]] nga zino zaakolebwa okugezesa [[:en:Gene_therapy|gene therapy]] okwasooka n'[[Gene therapy|okukola ebintu oba cloning]], kwakolebwanga mu Amerika oba byalongoosebwayo. Mu myaka gya 1990, [[Human Genome Project|pulojekiti ya Human Genome Project]] yatongozebwa, ate [[Nasdaq]] n’efuuka akatale k’emigabo akaasooka mu Amerika okusuubula ku mitimbagano.<ref>{{Cite web |last=((CFI Team)) |title=NASDAQ |url=https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231211163114/https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |archive-date=December 11, 2023 |access-date=December 11, 2023 |website=[[Corporate Finance Institute]] |language=en-US}}</ref> Mu [[Gulf War|lutalo lwa Gulf]] mu 1991, [[Coalition of the Gulf War|omukago gw'amawanga ogw'ensi yonna ogwakulemberwa Amerika]] gwagoba eggye [[Ba'athist Iraq|lya Iraq]] eryali liwambye [[Kuwait]] ku muliraano. [[War in Afghanistan (2001–2021)|Ennumba za 11 Ogwomwenda]] 2001 obwakolebwa ku Amerika nga bwakolebwa ekibiina [[Pan-Islamism|ky'abatujju ekya]] [[War on terror|al]] [[Iraq War|-]] [[Al-Qaeda|Qaeda]]. <ref>{{cite news|author=Walsh, Kenneth T.|date=December 9, 2008|title=The 'War on Terror' Is Critical to President George W. Bush's Legacy|newspaper=U.S. News & World Report|url=https://www.usnews.com/news/articles/2008/12/09/the-war-on-terror-is-critical-to-president-george-w-bushs-legacy|access-date=March 6, 2013}}</ref><ref>{{cite news|last=Wong|first=Edward|date=February 15, 2008|title=Overview: The Iraq War|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/ref/timestopics/topics_iraq.html|access-date=March 7, 2013}}</ref><ref>{{cite book |last=Johnson |first=James Turner |year=2005 |title=The War to Oust Saddam Hussein: Just War and the New Face of Conflict |url=https://books.google.com/books?id=SF7U27JsLC4C&q=iraq+invasion+removes+hussein |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-0-7425-4956-2 |page=159 |access-date=October 25, 2015}}</ref> [[2000s United States housing bubble|Ekizibu ky’amayumba mu Amerika]] kyatuuka ku ntikko mu 2007 n’okusereba [[Great Recession|kw’eby’enfuna]], okukendeera kw’ebyenfuna okusinga obunene okuva mu kusereba kw’eby’enfuna kuli okwali okw'ammanyi.<ref>{{Cite news|last1=Hilsenrath|first1=Jon|last2=Ng|first2=Serena|last3=Paletta|first3=Damian|date=September 18, 2008|title=Worst Crisis Since '30s, With No End Yet in Sight|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20141225040616/https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|archive-date=December 25, 2014}}</ref>
Okutandikira mu myaka gya 2010, n’okugenda mu maaso mu gya 2020, Amerika efunye [[Political polarization in the United States|okwekutula kw’ebyobufuzi okweyongedde]] <ref>{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Murray |first=Mark |last2=Marquez |first2=Alexandra |date=June 15, 2023 |title=Here's what's driving America's increasing political polarization |url=https://www.nbcnews.com/meet-the-press/meetthepressblog/s-s-driving-americas-increasing-political-polarization-rcna89559 |access-date=June 30, 2024 |website=NBC News |language=en}}</ref> n’okudda [[Democratic backsliding in the United States|emabega okw’amaanyi mu demokulasiya]].<ref name="Grumbach 2021">{{Harvnb|Grumbach|2021}}.</ref> Okukutula eggwanga lino kwalabikira nnyo mu [[January 6 United States Capitol attack|bulumbaganyi obwaliwo mu Gwolubereberye 2021 mu Capitol]], <ref name="Kleinfeld-2023">{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> ekibinja ky'abayeekera <ref name="Pape-2022">{{Cite web |last=Pape |first=Robert |author-link=Robert Pape |date=January 5, 2022 |title=American Face of Insurrection: Analysis of Individuals Charged for Storming the US Capitol on January 6, 2021 |url=https://cpost.uchicago.edu/publications/american_face_of_insurrection/ |access-date=September 13, 2024 |website=cpost.uchicago.edu |publisher=[[University of Chicago]], Chicago Project on Security and Threats}}</ref> abawagira Pulezidenti [[Donald Trump]] bwe baayingira mu [[United States Capitol|Capitol ya Amerika]] ne banoonya okulemesa okukyusa obuyinza mu mirembe <ref>{{Cite news}}</ref> mu [[Self-coup#Notable events described as attempted self-coups|kugezaako okuwamba gavumenti]]. Gwali [[Attempts to overturn the 2020 United States presidential election|mulundi gwa pulezidenti ogwasooka okugaana]] [[Peaceful transition of power|okukyusa obuyinza mu mirembe]]. <ref name="Multiple Sources"><templatestyles src="Plainlist/styles.css"></templatestyles>{{multiref2|{{Cite book |last=Harvey |first=Michael |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781003110361-1/introduction-michael-harvey |title=Donald Trump in Historical Perspective |date=2022 |publisher=Routledge |isbn=978-1-003-11036-1 |editor-last=Harvey |editor-first=Michael |chapter=Introduction: History's Rhymes |doi=10.4324/9781003110361-1 |quote=As with the Beer Hall Putsch, a would-be leader tried to take advantage of an already scheduled event (in Hitler's case, Kahr's speech; in Trump's, Congress's tallying of the electoral votes) to create a dramatic moment with himself at the center of attention, calling for bold action to upend the political order. Unlike Hitler's coup attempt, Trump already held top of office, so he was attempting to hold onto power, not seize it (the precise term for Trump's intended action is a 'self-coup' or 'autogolpe'). Thus, Trump was able to plan for the event well in advance, and with much greater control, including developing the legal arguments that could be used to justify rejecting the election's results.}} (p. 3)|{{cite journal |last1=Pion-Berlin |first1=David |last2=Bruneau |first2=Thomas |last3=Goetze |first3=Richard B. Jr. |date=April 7, 2022 |title=The Trump self-coup attempt: comparisons and civil–military relations |journal=Government and Opposition |volume=58 |issue=4 |pages=789–806 |doi=10.1017/gov.2022.13 |s2cid=248033246 |doi-access=free |hdl=10945/72654 |hdl-access=free}}|{{cite journal |author1-last=Castañeda |author1-first=Ernesto |author2-last=Jenks |author2-first=Daniel |date=April 17, 2023 |title=January 6th and De-Democratization in the United States |editor-last1=Costa |editor-first1=Bruno Ferreira |editor-last2=Parton |editor-first2=Nigel |journal=Social Sciences |publisher=[[MDPI]] |volume=12 |issue=4 |page=238 |doi=10.3390/socsci12040238 |doi-access=free |issn=2076-0760 |quote=What the United States went through on January 6th was an attempt at a self-coup, where Trump would use force to stay as head of state even if abandoning democratic practices in the U.S. Some advised Trump to declare martial law to create a state of emergency and use that as an excuse to stay in power.}}|{{Cite report |url=https://www.brookings.edu/research/trump-on-trial/ |title=Trump on Trial: A Guide to the January 6 Hearings and the Question of Criminality |last1=Eisen |first1=Norman |last2=Ayer |first2=Donald |date=June 6, 2022 |publisher=Brookings Institution |language=en-US |quote=[Trump] tried to delegitimize the election results by disseminating a series of far fetched and evidence-free claims of fraud. Meanwhile, with a ring of close confidants, Trump conceived and implemented unprecedented schemes to{{snd}}in his own words{{snd}}"overturn" the election outcome. Among the results of this "Big Lie" campaign were the terrible events of January 6, 2021{{snd}}an inflection point in what we now understand was nothing less than an attempted coup. |last3=Perry |first3=Joshua |last4=Bookbinder |first4=Noah |last5=Perry |first5=E. Danya |access-date=December 16, 2023}}|{{cite court |litigants=Eastman v Thompson, et al. |opinion=8:22-cv-00099-DOC-DFM Document 260 |pinpoint=44 |court=S.D. Cal. |date=May 28, 2022 |url=https://storage.courtlistener.com/recap/gov.uscourts.cacd.841840/gov.uscourts.cacd.841840.260.0.pdf |access-date=December 16, 2023 |quote=Dr. Eastman and President Trump launched a campaign to overturn a democratic election, an action unprecedented in American history. Their campaign was not confined to the ivory tower{{snd}}it was a coup in search of a legal theory. The plan spurred violent attacks on the seat of our nation's government, led to the deaths of several law enforcement officers, and deepened public distrust in our political process... If Dr. Eastman and President Trump's plan had worked, it would have permanently ended the peaceful transition of power, undermining American democracy and the Constitution. If the country does not commit to investigating and pursuing accountability for those responsible, the Court fears January 6 will repeat itself.}}|{{Cite web |last=Graham |first=David A. |date=January 6, 2021 |title=This Is a Coup |url=https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2021/01/attempted-coup/617570/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106224049/https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2021/01/attempted-coup/617570/ |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=[[The Atlantic]]}}|{{Cite web |last=Musgrave |first=Paul |date=January 6, 2021 |title=This Is a Coup. Why Were Experts So Reluctant to See It Coming? |url=https://foreignpolicy.com/2021/01/06/coup-america-capitol-electoral-college-2020-election/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106235812/https://foreignpolicy.com/2021/01/06/coup-america-capitol-electoral-college-2020-election/ |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=Foreign Policy}}|{{Cite web |last=Solnit |first=Rebecca |date=January 6, 2021 |title=Call it what it was: a coup attempt |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/jan/06/trump-mob-storm-capitol-washington-coup-attempt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210107000436/https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/jan/06/trump-mob-storm-capitol-washington-coup-attempt |archive-date=January 7, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=The Guardian}}|{{Cite web |last=Coleman |first=Justine |date=January 6, 2021 |title=GOP lawmaker on violence at Capitol: 'This is a coup attempt' |url=https://thehill.com/homenews/house/532944-gop-lawmaker-on-violence-at-capitol-this-is-a-coup-attempt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106212600/https://thehill.com/homenews/house/532944-gop-lawmaker-on-violence-at-capitol-this-is-a-coup-attempt |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]}}|{{Cite web |last=Jacobson |first=Louis |date=January 6, 2021 |title=Is this a coup? Here's some history and context to help you decide |url=https://www.politifact.com/article/2021/jan/06/coup-heres-some-history-and-context-help-you-decid/ |access-date=January 7, 2021 |website=[[PolitiFact]] |quote=A good case can be made that the storming of the Capitol qualifies as a coup. It's especially so because the rioters entered at precisely the moment when the incumbent's loss was to be formally sealed, and they succeeded in stopping the count.}}|{{Cite news |last1=Barry |first1=Dan |last2=Frenkel |first2=Sheera |date=January 7, 2021 |title='Be There. Will Be Wild!': Trump All but Circled the Date |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/01/06/us/politics/capitol-mob-trump-supporters.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20211228/https://www.nytimes.com/2021/01/06/us/politics/capitol-mob-trump-supporters.html |archive-date=December 28, 2021 |url-access=registration |url-status=live |access-date=December 16, 2023}}|{{cite encyclopedia |last=Duignan |first=Brian |date=August 4, 2021 |title=January 6 U.S. Capitol attack |url=https://www.britannica.com/event/January-6-U-S-Capitol-attack |url-status=live |access-date=September 22, 2021 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=Because its object was to prevent a legitimate president-elect from assuming office, the attack was widely regarded as an insurrection or attempted coup d'état. |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230117232629/https://www.britannica.com/event/January-6-U-S-Capitol-attack |archive-date=January 17, 2023}}}}</ref> Abayivu mu bugazi bagamba nti Amerika eri mu kukyuka okuva mu byobufuzi bya [[Liberal democracy|demokulasiya ow'eddembe]] okudda mu [[Hybrid regime|nfuga ey'ekintabuli]] okuva mu 2025. <ref name=":6">{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> We bwatuukira mu 2026, okunoonyereza okwakolebwa ekitongole kya [[London School of Economics]] kwazuula nti bannassaayansi b'ebyobufuzi abasinga obungi abaabuuzibwa tebaali bakkiriza nti [[2026 United States elections|okulonda kwa Amerika okwa 2026]] kwandituukiriza ebisaanyizo by'okubeera " [[Free and fair election|eby'eddembe era eby'obwenkanya]] ".<ref name=":5">{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-01 |title=Political scientists studying democracy and autocracy think that US democracy has declined significantly |url=https://blogs.lse.ac.uk/usappblog/2026/05/01/political-scientists-studying-democracy-and-autocracy-think-that-us-democracy-has-declined-significantly/ |access-date=2026-05-30 |website=[[London School of Economics]]}}</ref> Mu mwaka gwa 2026, eggwanga lino era lyajaguza [[United States Semiquincentennial|emyaka 250 bukya litandikibwawo]].<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-01 |title=Political scientists studying democracy and autocracy think that US democracy has declined significantly |url=https://blogs.lse.ac.uk/usappblog/2026/05/01/political-scientists-studying-democracy-and-autocracy-think-that-us-democracy-has-declined-significantly/ |access-date=2026-05-30 |website=[[London School of Economics]]}}</ref>
== Enkula y’ensi ==
Amerika y’ensi [[List of countries and dependencies by area|eyookusatu mu bunene]] mu nsi yonna okusinziira ku bunene bwonna ng’eddiridde Russia ne Canada. [ c ] [[Contiguous United States|Amasaza 48 ne Disitulikiti ya Columbia]] byonna awamu gali ku bugazi bwa 3,119,885 square miles ( sikweya kiromita 8,080,470) . <ref name="CensusGov2010HTML">Areas of the 50 states and the District of Columbia but not Puerto Rico nor other island territories per {{cite web |date=August 2010 |title=State Area Measurements and Internal Point Coordinates |url=https://www.census.gov/geographies/reference-files/2010/geo/state-area.html |access-date=March 31, 2020 |work=[[Census.gov]] |quote=reflect base feature updates made in the MAF/TIGER database through August, 2010.}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Field Listing: Area |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/279.html#as |archive-url=https://web.archive.org/web/20200707180005/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/279.html#as |archive-date=July 7, 2020 |access-date=April 21, 2020 |website=The World Factbook |publisher=cia.gov}}</ref> Mu mwaka gwa 2021, Amerika yalina ebitundu 8% ku nnimiro n’amalundiro ag’enkalakkalira ku Nsi kuno ate ebitundu 10% ku ttaka lyayo ery’ebirime. <ref>{{cite web |last=Lew |first=Alan |title=PHYSICAL GEOGRAPHY OF THE US |url=https://www.geog.nau.edu/courses/alew/gsp220/text/chapters/ch2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409112252/https://www.geog.nau.edu/courses/alew/gsp220/text/chapters/ch2.html |archive-date=April 9, 2016 |access-date=December 24, 2014 |website=GSP 220—Geography of the United States |publisher=North Arizona University}}</ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
gcasocql0145lx2j735ekv7o35xptod
63313
63303
2026-07-16T21:34:38Z
NKINZIK MARIE
7432
Added new paragraphs
63313
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870.<ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref><ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Georgia is readmitted to Union July 15, 1870|date=July 15, 2014|work=Politico|url=https://www.politico.com/story/2014/07/georgia-civil-war-108886|access-date=April 12, 2025}}</ref>
Ebintu ebikozesebwa mu ggwanga, omuli amasimu n’enguudo z'eggaali z’omukka eziyita wonna ku ssemazinga, byaleetawo enkulaakulana mu Amerika. Kino kyayanguwa olw’etteeka lya Homestead Acts, nga kumpi ebitundu 10 ku buli 100 ku ttaka lyonna erya Amerika lyaweebwa ku bwereere eri abatuuze obukadde 1.6 okubeerako. Okuva mu 1865 okutuuka mu 1917, omuwendo omunene ogw’abagwira ogutabangawo gwatuuka mu Amerika, nga kuliko obukadde 24.4 okuva e Bulaaya. Ebisinga byajja nga biyita ku mwalo gw'e New York, ng'ekibuga New York n'ebibuga ebirala ebinene ku lubalama lw'Ebuvanjuba ne bifuuka amaka g'Abayudaaya, Abayindi, n'Abayitale abangi. Abazungu bangi ab'omu Bukiikakkono awamu n'omuwendo omunene ogw'Abagirimaani n'Abazungu abalala ab'omu masekkati baagenda mu Masekkatin g'omu Bugwanjuba. Mu kiseera kye kimu, Abafaransa nga akakadde kamu aba Canada baasenguka okuva e Quebec ne bagenda mu New England . Mu kiseera ky'okusenguka okunene, obukadde n'obukadde bw'Abafirika Abamerika baava mu byalo eby'obukiikaddyo ne bagenda mu bibuga mu Bukiikakkono. <ref>{{Cite web |date=May 20, 2021 |title=The Great Migration (1910–1970) |url=https://www.archives.gov/research/african-americans/migrations/great-migration |publisher=National Archives}}</ref> [[Alaska yagulibwa]] okuva ku [[Rwasha|Russia]] mu 1867. <ref>{{Cite web |title=Purchase of Alaska, 1867 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase |access-date=December 23, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref>
[[Okutwalira awamu endagaano ya 1877]] etwalibwa ng’enkomerero y’omulembe gw’okuzimba, kubanga yagonjoola ekizibu ky’okulonda oluvannyuma [[lw’okulonda kwa Pulezidenti mu 1876]] era n’eviirako Pulezidenti [[Rutherford B. Hayes]] okukendeeza ku mulimu gw’amagye ga federo mu Bugwanjuba. Amangu ago, [[Abanunuzi]] [[baatandika]] okugoba bali [[Abagwira abajja okutwala obuyinza]] ku mpaka era mangu ne baddamu okutwala obuyinza mu kitundu ku byobufuzi by'obukiikaddyo mu linnya [[ly'obukulu bw'abazungu]]. <ref>{{Cite web |last=Drew Gilpin Faust |author-link=Drew Gilpin Faust |last2=Eric Foner |author-link2=Eric Foner |last3=Clarence E. Walker |author-link3=Clarence E. Walker |title=White Southern Responses to Black Emancipation |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/reconstruction-white-southern-responses-black-emancipation/ |website=[[American Experience]]}}</ref> Abafirika abaali baafuuse abatuuze mu Amerika baagumira ekiseera eky’obusosoze mu mawanga obw’amaanyi, obw’olwatu oluvannyuma lw’Okuzimba Obuggya, ekiseera ekitera okutwalibwa ng’eky’okusosola [[mu mawanga mu Amerika]]. Ensala za Kkooti Enkulu eziddiriŋŋana, omuli ''[[Plessy v. Ferguson]]'', zaggyamu [[ennongoosereza]] [[ey’ekkumi n’ennya]] n’ey’ekkumi n’ettaano mu maanyi gaabwe, ne zikkiriza amateeka ga Jim Crow mu Bukiikaddyo, ebibuga bya [[sundown towns]] mu Masekkati g'Obugwanjuba, n’okwawukana [[mu bitundu okwetoloola eggwanga]], ekyandinywezeddwa ekitundu olw’enkola [[y'okugaana abaddugavu okuwolebwa ssente]] oluvannyuma eyayisibwa federo [[Ekitongole ekiwola ssente za bannannyini mayumba]] .
[[Okubalukawo kw’enkulaakulana ya tekinologiya]], nga kuddirirwa okukozesa abakozi abasenge mu ggwanga ab’ebbeeyi entono, kwaleetawo okugaziwa okw’amangu mu by’enfuna mu kiseera kya [[Gilded]] ku nkomerero y’ekyasa eky’ekkuminoomwenda. Kyagenda mu maaso okutuuka ku ntandikwa y’ekya 20, Amerika bwe yali,emaze okusinga Bungereza, Bufalansa ne Girimaani mu byenfuna byonna awamu. [[Abagagga]] baakulembera eggwanga okugaziya mu makubo [[g’eggaali y’omukka]], [[amafuta]], [[n’ebyuma]], nga Amerika evaayo ng’eyasooka mu [[mulimu gw’okukola emmotoka]].<ref>{{cite web |author1=The Pit Boss |date=February 26, 2021 |title=The Pit Stop: The American Automotive Industry Is Packed With History |url=https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-url=https://web.archive.org/web/20210425053945/https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-date=April 25, 2021 |access-date=December 5, 2021 |website=Rumble On}}</ref><ref>{{cite web |last1=Maddison |first1=Angus |title=The World Economy: Historical Statistics |url=https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2003/09/the-world-economy_g1gh38a7/9789264104143-en.pdf |access-date=February 16, 2026 |website=OECD}}</ref>[[Robber baron (industrialist)|]][[Trust (business)|]][[Monopoly|]] Kino kyavaamu okweyongera mu maanyi mu by'obufuzi n'eby'enfuna mu abo abaali mu by'amakolero abatono ekyabaviiramu okufuna obwesige n'okuwamba akatale okwewala okubbinkana n'abalala.Enkyukakyuka zino zaavaamu okweyongera okw’amaanyi mu butali bwenkanya mu by’enfuna, embeera z’omugotteko, n’obutabanguko mu bantu, ne kireetawo embeera ennungi ebibiina by’abakozi okukulaakulana era, ku kigero ekitono ennyo, ebibiina by’obweegassi.<ref>Tindall, George Brown and Shi, David E. (2012).</ref>[[Progressive Era|]] Ekiseera kino kyaggwa oluvannyuma lw'okuja kw'omulembe gw'Enkulaakulana, ogwalimu enkyukakyuka mu by'enfuna, embeera z'abantu, n'amatteeka.<ref name="Aldrich2">Aldrich, Mark.</ref><ref>{{cite web |title=Progressive Era to New Era, 1900-1929 {{!}} U.S. History Primary Source Timeline {{!}} Classroom Materials at the Library of Congress {{!}} Library of Congress |url=https://www.loc.gov/classroom-materials/united-states-history-primary-source-timeline/progressive-era-to-new-era-1900-1929/overview/ |access-date=November 11, 2023 |website=Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA}}</ref>
Abantu abaali bawagira Amerika mu Hawaii basuula obwakabaka bw'omu Hawaii; ebizinga byagattibwa mu 1898. Mu mwaka gwe gumu, [[Puerto Rico]], [[Philippines]], ne [[Guam]] Spain yabiwa Amerika oluvannyuma lw’okuwangulwa Amerika mu [[lutalo lwa Spain ne Amerika]]. (Philippines yaweebwa obwetwaze obujjuvu okuva mu Amerika nga 4, Ogwomusanvu 1946, oluvannyuma lwa Ssematalo II. Puerto Rico ne Guam byasigala nga nga bitundu bya Amerika).<ref>{{cite web |title=The Spanish–American War, 1898 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/spanish-american-war |access-date=December 24, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[American Samoa]] yafunibwa Amerika mu 1900 oluvannyuma [[lw'olutalo olw'okubiri olw'omunda mu Samoa]].<ref>Ryden, George Herbert.</ref> [[Ebizinga bya Virgin ebya Amerika]] byafunibwa okuva ku [[Denimaaka|Denmark]] mu 1917 oluvannyuma lw'abalonzi ba Denmark okukkiriza okugitunda mu [[kalulu ka 1916]].<ref>{{cite web |title=Virgin Islands History |url=https://www.vinow.com/general_usvi/history/ |access-date=January 5, 2018 |publisher=Vinow.com}}</ref>
== '''Ssematalo I, Okugwa mu byenfuna okwamaanyi, ne Ssematiro II (1917-1945)''' ==
Amerika [[American entry into World War I|yayingira Ssematalo I]] ng'eri wamu [[Allies of World War I|n'amawanga ag'omukago]] mu 1917 ng'eyamba okukyusa embeera okulwanyisa [[Central Powers|amawanga ag'omu masekkati]].<ref>McDuffie, Jerome; Piggrem, Gary Wayne; Woodworth, Steven E. (2005).</ref> Mu 1920, [[Nineteenth Amendment to the United States Constitution|ennongoosereza mu ssemateeka]] yawa [[Women's suffrage in the United States|abakyala eddembe ly'okulonda]] mu ggwanga lyonna . Mu myaka gya 1920 ne 1930, leediyo [[Mass communication|ey’empuliziganya ey’abantu abangi]] ne ttivvi eyasooka z'akyusa empuliziganya mu ggwanga lyonna. [[Wall Street Crash of 1929|Okugwa kwa Wall Street okwa 1929]] kwali kuleese [[Great Depression in the United States|okusereba kw'eby'enfuna]], Pulezidenti [[Franklin D. Roosevelt]] kwe yaddamu n'enteekateeka ya [[New Deal]] eya "ennongoosereza, okudda engulu n'okudduukirira", omuddirirwa gw'enteekateeka [[Alphabet agencies|z'okuzzaawo embeera ezitabangawo]] era ezisukkiridde ne [[Works Progress Administration|pulojekiti z'okudduukirira abantu ku mirimu]] nga zigatta wamu [[Regulatory economics|n'ennongoosereza mu by'ensimbi n'ebiragiro]].<ref>{{Cite web |last=<!-- Staff writer(s); no by-line. --> |year=2013 |title=Mass Exodus From the Plains |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/surviving-the-dust-bowl-mass-exodus-plains/ |access-date=October 5, 2014 |website=American Experience |publisher=WGBH Educational Foundation}}</ref><ref>{{Cite web |last=Fanslow |first=Robin A. |date=April 6, 1997 |title=The Migrant Experience |url=https://memory.loc.gov/ammem/afctshtml/tsme.html |access-date=October 5, 2014 |website=American Folklore Center |publisher=Library of Congress}}</ref>
[[United States non-interventionism before entering World War II|Eyali terina ludda]] mu ntandikwa mu kiseera kya [[Military history of the United States during World War II|Ssematalo II]], Amerika yatandika [[Lend-Lease|okugabira]] [[Allies of World War II|amawanga ag'omukago mu Ssematalo II]] ebikozesebwa mu lutalo mu Gwokusatu 1941 era [[American entry into World War II|n'eyingira olutalo]] mu Gwekkumineebiri oluvannyuma lwa [[Empire of Japan|Japan]] [[Attack on Pearl Harbor|okulumba Pearl Harbor]].<ref name="Pearl Harbor2">{{Cite web |last=Yamasaki |first=Mitch |title=Pearl Harbor and America's Entry into World War II: A Documentary History |url=https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141213122046/https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-date=December 13, 2014 |access-date=January 14, 2015 |publisher=World War II Internment in Hawaii}}</ref> Olw'okukkiriza enkola ya " [[Europe first|Bulaaya yeesooka]] ", Amerika yassa essira ku baali bakolagana ne Japan [[Fascist Italy|Yitale]] ne [[Nazi Germany|Girimaani]] mu kiseera ky'olutalo okutuusa lwe baabawangula mu Gwokutaano 1945. Amerika [[Manhattan Project|yakola ebyokulwanyisa bya nukiriya ebyasooka]] [[Atomic bombings of Hiroshima and Nagasaki|n'abikozesa okulwanyisa ebibuga bya Japan ebya Hiroshima ne Nagasaki]] mu Gwomunaana 1945, era n'amaliriza olutalo.<ref>{{Cite news|title=Why did Japan surrender in World War II?|language=en|newspaper=The Japan Times|url=https://www.japantimes.co.jp/opinion/2016/08/06/commentary/japan-surrender-world-war-ii/|access-date=February 8, 2017|last=Kingston|first=Jeff|date=August 6, 2016}}</ref><ref>Pacific War Research Society (2006).</ref> Amerika yali emu ku " [[Four Policemen|Abapoliisi Abana]] " abaasisinkana okuteekateeka [[Aftermath of World War II|ensi ey'oluvannyuma lw'olutalo]], nga baali wamu ne [[Bungereza]], [[Soviet Union]] ne [[Republic of China (1912–1949)|China]]. Amerika yavaayo nga tefunye buzibu bwonna mu lutalo, ng'erina [[Economic power|amaanyi amangi ennyo mu by'enfuna]] n'obuyinza [[Sphere of influence|bw'ebyobufuzi mu nsi yonna]].<ref>Kennedy, Paul (1989).</ref>
== Ssematalo ow’endowooza n’enkyukakyuka mu mbeera z’abantu (1945 – 1991) . ==
[[Ssematalo II]] bwe yaggwa mu 1945 yaleka Amerika ne [[Soviet Union]] nga ge [[amawanga amanene]], nga buli limu lirina [[obuyinza]] bwalyo mu by’obufuzi, eby’amagye, ne mu by’enfuna. Okusika omuguwa mu byobufuzi wakati w'amawanga gombi amanene mu bbanga ttono kwavaako [[Ssematalo ow'endowooza]].<ref name="Blakemore-20192">{{cite web |last=Blakemore |first=Erin |date=March 22, 2019 |title=What was the Cold War? |url=https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401192349/https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-date=April 1, 2019 |access-date=August 28, 2020 |website=National Geographic |language=en}}</ref><ref>Mark Kramer, "The Soviet Bloc and the Cold War in Europe," in {{Cite book |year=2014 |title=A Companion to Europe Since 1945 |url=https://books.google.com/books?id=EyNcCwAAQBAJ&pg=PT174 |publisher=Wiley |isbn=978-1-118-89024-0 |editor-last=Larresm |editor-first=Klaus |page=79}}</ref> Amerika yassa mu nkola enkola y’okuziyiza [[abantu]] egenderera okukomya ekitundu kya Soviet Union; yeenyigira mu [[nkyukakyuka mu nfuga okulwanyisa gavumenti ezilowoozebwa nti zikwatagana n'Abasoviyeti]]; era n’awangula mu mpaka z’omu bbanga, ezaatuuka ku ntikko [[n’okukka ku Mwezi okwasooka okw’abakozi]] mu 1969.
Munda mu eggwanga, ly'Amerika ly[[Post–World War II economic expansion|afuna enkulaakulana mu by’enfuna]], [[Urbanization in the United States|okugenda mu bibuga]], n’okukula [[Mid-20th century baby boom|kw’abantu oluvannyuma lwa Ssematalo II]]. [[Civil rights movement|Ekibiina ky’eddembe ly’obuntu]] kyavaayo, nga [[Martin Luther King Jr.]] afuuka omukulembeze omututumufu ku ntandikwa y’emyaka gya 1960.<ref>{{cite web |title=The Civil Rights Movement |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/eyesontheprize-milestones-civil-rights-movement/ |access-date=January 5, 2019 |publisher=PBS}}</ref> Enteekateeka [[Great Society|y'ekibiina ekinene]] eky'obufuzi ku bwa Pulezidenti bwa [[Lyndon B. Johnson]] yavaamu amateeka, enkola n'okukyusa [[Twenty-fourth Amendment to the United States Constitution|mu ssemateeka]] okumenyawo n'okugaziya okulwanyisa ebimu ku bisinga obubi ebyava mu [[Institutional racism|kusosola mu mawanga okw'ebitongole]] okwaliwo.
[[Ekibiina ekyali kikontana n’obuwangwa]] mu Amerika kyaleeta enkyukakyuka ez’amaanyi mu mbeera z’abantu, omuli n’okuteekawo eddembe mu [[kukozesa ebiragalalagala mu kwesanyusaamu]] [[n’okwegatta]].<ref>{{Cite web |date=August 25, 2022 |title=Playboy: American Magazine |url=https://www.britannica.com/topic/Playboy |access-date=February 2, 2023 |website=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=...the so-called sexual revolution in the United States in the 1960s, marked by greatly more permissive attitudes toward sexual interest and activity than had been prevalent in earlier generations.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Svetlana Ter-Grigoryan |date=February 12, 2022 |title=The Sexual Revolution Origins and Impact |url=https://study.com/learn/lesson/sexual-liberation-movement-origin-timeline-impact-revolution.html |access-date=April 27, 2023 |website=study.com}}</ref> Era yakubiriza abantu okujeemera okuyingira amagye (okutuusa ku nkomerero y'okuyingira amagye mu 1973).<ref>{{Cite web |date=August 15, 2016 |title=Selective Service Records |url=https://www.archives.gov/st-louis/selective-service |access-date=June 15, 2025 |website=National Archives |language=en}}</ref> n'[[okuwakanya okw'amaanyi]] ekya Amerika okuyingira mu Vietnam, nga Amerika evaayo mu 1975.<ref>{{cite magazine|last=Levy|first=Daniel|date=January 19, 2018|title=Behind the Protests Against the Vietnam War in 1968|url=https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|access-date=May 5, 2021|archive-date=October 14, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211014120640/https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|url-status=dead}}</ref>Enkyukakyuka mu mirimu gy'abakyala ye yaviirako okweyongera kw'abakazi abakola emirimu egisasulwa okuva mu myaka gya 1970 era mu 1985 abakyala b'omu Amerika abasinga obungi ab'emyaka 16 n'okusingawo baatandika okukola.<ref>{{Cite web |year=2013 |title=Women in the Labor Force: A Databook |url=https://www.bls.gov/cps/wlf-databook-2012.pdf |access-date=March 21, 2014 |publisher=U.S. Bureau of Labor Statistics |page=11}}</ref>
Okugwa kw’Obukomunisiti n’okusasika kwa [[Soviet Union]] okuva mu 1989 okutuuka mu 1991 kwalaga nti [[Ssematalo ow’endowooza]] yaggwaawo era n’aleka Amerika ng’eggwanga lyokka ery’amaanyi ennyo mu nsi yonna. <ref>{{Harvnb|Gaĭdar|2007|p=102}}; {{Harvnb|Howell|2006|p=352}}; {{Harvnb|Kissinger|2011|pp=781–884}}; {{Harvnb|Mann|2009|p=432}}{{Harvnb|Hayes|2009}}</ref> Kino kyanyweza obuyinza bwa Amerika mu nsi yonna, ne kinyweza endowooza ya " [[American Century]] " nga Amerika efuga ensonga z'ensi yonna ez'ebyobufuzi, eby'obuwangwa, eby'enfuna, n'eby'amagye. <ref>{{Cite magazine|last=Frum|first=David|date=December 24, 2014|title=The Real Story of How America Became an Economic Superpower|url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2014/12/the-real-story-of-how-america-became-an-economic-superpower/384034/|access-date=December 10, 2024|magazine=[[The Atlantic]]|language=en}}</ref> <ref>{{Cite news|url=http://www.politifact.com/texas/statements/2014/jun/13/ken-paxton/us-army-was-smaller-army-portugal-world-war-ii/|title=U.S. army was smaller than the army for Portugal before World War II|work=Politifact|access-date=January 23, 2018}}</ref>
== Omulembe gwa kati (1991 – kati) ==
Emyaka gya 1990 gyalimu [[1990s United States boom|okugaziwa kw'ebyenfuna okusinga obugazi mu byafaayo bya Amerika]], [[Crime in the United States#Crime over time|okukendeera okw'amaanyi mu miwendo gy'obumenyi bw'amateeka mu Amerika]], n'okukulaakulana [[Technological and industrial history of the United States#Computers and information networks|mu tekinologiya]]. Mu myaka gino gyonna ekkumi, obuyiiya bwa tekinologiya nga [[World Wide Web]], enkulaakulana ya [[Pentium (original)|Pentium]] microprocessor okusinziira ku [[Moore's law|tteeka lya Moore]], bbaatule za [[:en:Lithium-ion_battery|lithium-ion batteries]] nga zino zaakolebwa okugezesa [[:en:Gene_therapy|gene therapy]] okwasooka n'[[Gene therapy|okukola ebintu oba cloning]], kwakolebwanga mu Amerika oba byalongoosebwayo. Mu myaka gya 1990, [[Human Genome Project|pulojekiti ya Human Genome Project]] yatongozebwa, ate [[Nasdaq]] n’efuuka akatale k’emigabo akaasooka mu Amerika okusuubula ku mitimbagano.<ref>{{Cite web |last=((CFI Team)) |title=NASDAQ |url=https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231211163114/https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |archive-date=December 11, 2023 |access-date=December 11, 2023 |website=[[Corporate Finance Institute]] |language=en-US}}</ref> Mu [[Gulf War|lutalo lwa Gulf]] mu 1991, [[Coalition of the Gulf War|omukago gw'amawanga ogw'ensi yonna ogwakulemberwa Amerika]] gwagoba eggye [[Ba'athist Iraq|lya Iraq]] eryali liwambye [[Kuwait]] ku muliraano. [[War in Afghanistan (2001–2021)|Ennumba za 11 Ogwomwenda]] 2001 obwakolebwa ku Amerika nga bwakolebwa ekibiina [[Pan-Islamism|ky'abatujju ekya]] [[War on terror|al]] [[Iraq War|-]] [[Al-Qaeda|Qaeda]]. <ref>{{cite news|author=Walsh, Kenneth T.|date=December 9, 2008|title=The 'War on Terror' Is Critical to President George W. Bush's Legacy|newspaper=U.S. News & World Report|url=https://www.usnews.com/news/articles/2008/12/09/the-war-on-terror-is-critical-to-president-george-w-bushs-legacy|access-date=March 6, 2013}}</ref><ref>{{cite news|last=Wong|first=Edward|date=February 15, 2008|title=Overview: The Iraq War|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/ref/timestopics/topics_iraq.html|access-date=March 7, 2013}}</ref><ref>{{cite book |last=Johnson |first=James Turner |year=2005 |title=The War to Oust Saddam Hussein: Just War and the New Face of Conflict |url=https://books.google.com/books?id=SF7U27JsLC4C&q=iraq+invasion+removes+hussein |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-0-7425-4956-2 |page=159 |access-date=October 25, 2015}}</ref> [[2000s United States housing bubble|Ekizibu ky’amayumba mu Amerika]] kyatuuka ku ntikko mu 2007 n’okusereba [[Great Recession|kw’eby’enfuna]], okukendeera kw’ebyenfuna okusinga obunene okuva mu kusereba kw’eby’enfuna kuli okwali okw'ammanyi.<ref>{{Cite news|last1=Hilsenrath|first1=Jon|last2=Ng|first2=Serena|last3=Paletta|first3=Damian|date=September 18, 2008|title=Worst Crisis Since '30s, With No End Yet in Sight|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20141225040616/https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|archive-date=December 25, 2014}}</ref>
Okutandikira mu myaka gya 2010, n’okugenda mu maaso mu gya 2020, Amerika efunye [[Political polarization in the United States|okwekutula kw’ebyobufuzi okweyongedde]] <ref>{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Murray |first=Mark |last2=Marquez |first2=Alexandra |date=June 15, 2023 |title=Here's what's driving America's increasing political polarization |url=https://www.nbcnews.com/meet-the-press/meetthepressblog/s-s-driving-americas-increasing-political-polarization-rcna89559 |access-date=June 30, 2024 |website=NBC News |language=en}}</ref> n’okudda [[Democratic backsliding in the United States|emabega okw’amaanyi mu demokulasiya]].<ref name="Grumbach 2021">{{Harvnb|Grumbach|2021}}.</ref> Okukutula eggwanga lino kwalabikira nnyo mu [[January 6 United States Capitol attack|bulumbaganyi obwaliwo mu Gwolubereberye 2021 mu Capitol]], <ref name="Kleinfeld-2023">{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> ekibinja ky'abayeekera <ref name="Pape-2022">{{Cite web |last=Pape |first=Robert |author-link=Robert Pape |date=January 5, 2022 |title=American Face of Insurrection: Analysis of Individuals Charged for Storming the US Capitol on January 6, 2021 |url=https://cpost.uchicago.edu/publications/american_face_of_insurrection/ |access-date=September 13, 2024 |website=cpost.uchicago.edu |publisher=[[University of Chicago]], Chicago Project on Security and Threats}}</ref> abawagira Pulezidenti [[Donald Trump]] bwe baayingira mu [[United States Capitol|Capitol ya Amerika]] ne banoonya okulemesa okukyusa obuyinza mu mirembe <ref>{{Cite news}}</ref> mu [[Self-coup#Notable events described as attempted self-coups|kugezaako okuwamba gavumenti]]. Gwali [[Attempts to overturn the 2020 United States presidential election|mulundi gwa pulezidenti ogwasooka okugaana]] [[Peaceful transition of power|okukyusa obuyinza mu mirembe]]. <ref name="Multiple Sources"><templatestyles src="Plainlist/styles.css"></templatestyles>{{multiref2|{{Cite book |last=Harvey |first=Michael |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781003110361-1/introduction-michael-harvey |title=Donald Trump in Historical Perspective |date=2022 |publisher=Routledge |isbn=978-1-003-11036-1 |editor-last=Harvey |editor-first=Michael |chapter=Introduction: History's Rhymes |doi=10.4324/9781003110361-1 |quote=As with the Beer Hall Putsch, a would-be leader tried to take advantage of an already scheduled event (in Hitler's case, Kahr's speech; in Trump's, Congress's tallying of the electoral votes) to create a dramatic moment with himself at the center of attention, calling for bold action to upend the political order. Unlike Hitler's coup attempt, Trump already held top of office, so he was attempting to hold onto power, not seize it (the precise term for Trump's intended action is a 'self-coup' or 'autogolpe'). Thus, Trump was able to plan for the event well in advance, and with much greater control, including developing the legal arguments that could be used to justify rejecting the election's results.}} (p. 3)|{{cite journal |last1=Pion-Berlin |first1=David |last2=Bruneau |first2=Thomas |last3=Goetze |first3=Richard B. Jr. |date=April 7, 2022 |title=The Trump self-coup attempt: comparisons and civil–military relations |journal=Government and Opposition |volume=58 |issue=4 |pages=789–806 |doi=10.1017/gov.2022.13 |s2cid=248033246 |doi-access=free |hdl=10945/72654 |hdl-access=free}}|{{cite journal |author1-last=Castañeda |author1-first=Ernesto |author2-last=Jenks |author2-first=Daniel |date=April 17, 2023 |title=January 6th and De-Democratization in the United States |editor-last1=Costa |editor-first1=Bruno Ferreira |editor-last2=Parton |editor-first2=Nigel |journal=Social Sciences |publisher=[[MDPI]] |volume=12 |issue=4 |page=238 |doi=10.3390/socsci12040238 |doi-access=free |issn=2076-0760 |quote=What the United States went through on January 6th was an attempt at a self-coup, where Trump would use force to stay as head of state even if abandoning democratic practices in the U.S. Some advised Trump to declare martial law to create a state of emergency and use that as an excuse to stay in power.}}|{{Cite report |url=https://www.brookings.edu/research/trump-on-trial/ |title=Trump on Trial: A Guide to the January 6 Hearings and the Question of Criminality |last1=Eisen |first1=Norman |last2=Ayer |first2=Donald |date=June 6, 2022 |publisher=Brookings Institution |language=en-US |quote=[Trump] tried to delegitimize the election results by disseminating a series of far fetched and evidence-free claims of fraud. Meanwhile, with a ring of close confidants, Trump conceived and implemented unprecedented schemes to{{snd}}in his own words{{snd}}"overturn" the election outcome. Among the results of this "Big Lie" campaign were the terrible events of January 6, 2021{{snd}}an inflection point in what we now understand was nothing less than an attempted coup. |last3=Perry |first3=Joshua |last4=Bookbinder |first4=Noah |last5=Perry |first5=E. Danya |access-date=December 16, 2023}}|{{cite court |litigants=Eastman v Thompson, et al. |opinion=8:22-cv-00099-DOC-DFM Document 260 |pinpoint=44 |court=S.D. Cal. |date=May 28, 2022 |url=https://storage.courtlistener.com/recap/gov.uscourts.cacd.841840/gov.uscourts.cacd.841840.260.0.pdf |access-date=December 16, 2023 |quote=Dr. Eastman and President Trump launched a campaign to overturn a democratic election, an action unprecedented in American history. Their campaign was not confined to the ivory tower{{snd}}it was a coup in search of a legal theory. The plan spurred violent attacks on the seat of our nation's government, led to the deaths of several law enforcement officers, and deepened public distrust in our political process... If Dr. Eastman and President Trump's plan had worked, it would have permanently ended the peaceful transition of power, undermining American democracy and the Constitution. If the country does not commit to investigating and pursuing accountability for those responsible, the Court fears January 6 will repeat itself.}}|{{Cite web |last=Graham |first=David A. |date=January 6, 2021 |title=This Is a Coup |url=https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2021/01/attempted-coup/617570/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106224049/https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2021/01/attempted-coup/617570/ |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=[[The Atlantic]]}}|{{Cite web |last=Musgrave |first=Paul |date=January 6, 2021 |title=This Is a Coup. Why Were Experts So Reluctant to See It Coming? |url=https://foreignpolicy.com/2021/01/06/coup-america-capitol-electoral-college-2020-election/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106235812/https://foreignpolicy.com/2021/01/06/coup-america-capitol-electoral-college-2020-election/ |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=Foreign Policy}}|{{Cite web |last=Solnit |first=Rebecca |date=January 6, 2021 |title=Call it what it was: a coup attempt |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/jan/06/trump-mob-storm-capitol-washington-coup-attempt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210107000436/https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/jan/06/trump-mob-storm-capitol-washington-coup-attempt |archive-date=January 7, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=The Guardian}}|{{Cite web |last=Coleman |first=Justine |date=January 6, 2021 |title=GOP lawmaker on violence at Capitol: 'This is a coup attempt' |url=https://thehill.com/homenews/house/532944-gop-lawmaker-on-violence-at-capitol-this-is-a-coup-attempt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106212600/https://thehill.com/homenews/house/532944-gop-lawmaker-on-violence-at-capitol-this-is-a-coup-attempt |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]}}|{{Cite web |last=Jacobson |first=Louis |date=January 6, 2021 |title=Is this a coup? Here's some history and context to help you decide |url=https://www.politifact.com/article/2021/jan/06/coup-heres-some-history-and-context-help-you-decid/ |access-date=January 7, 2021 |website=[[PolitiFact]] |quote=A good case can be made that the storming of the Capitol qualifies as a coup. It's especially so because the rioters entered at precisely the moment when the incumbent's loss was to be formally sealed, and they succeeded in stopping the count.}}|{{Cite news |last1=Barry |first1=Dan |last2=Frenkel |first2=Sheera |date=January 7, 2021 |title='Be There. Will Be Wild!': Trump All but Circled the Date |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/01/06/us/politics/capitol-mob-trump-supporters.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20211228/https://www.nytimes.com/2021/01/06/us/politics/capitol-mob-trump-supporters.html |archive-date=December 28, 2021 |url-access=registration |url-status=live |access-date=December 16, 2023}}|{{cite encyclopedia |last=Duignan |first=Brian |date=August 4, 2021 |title=January 6 U.S. Capitol attack |url=https://www.britannica.com/event/January-6-U-S-Capitol-attack |url-status=live |access-date=September 22, 2021 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=Because its object was to prevent a legitimate president-elect from assuming office, the attack was widely regarded as an insurrection or attempted coup d'état. |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230117232629/https://www.britannica.com/event/January-6-U-S-Capitol-attack |archive-date=January 17, 2023}}}}</ref> Abayivu mu bugazi bagamba nti Amerika eri mu kukyuka okuva mu byobufuzi bya [[Liberal democracy|demokulasiya ow'eddembe]] okudda mu [[Hybrid regime|nfuga ey'ekintabuli]] okuva mu 2025. <ref name=":6">{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> We bwatuukira mu 2026, okunoonyereza okwakolebwa ekitongole kya [[London School of Economics]] kwazuula nti bannassaayansi b'ebyobufuzi abasinga obungi abaabuuzibwa tebaali bakkiriza nti [[2026 United States elections|okulonda kwa Amerika okwa 2026]] kwandituukiriza ebisaanyizo by'okubeera " [[Free and fair election|eby'eddembe era eby'obwenkanya]] ".<ref name=":5">{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-01 |title=Political scientists studying democracy and autocracy think that US democracy has declined significantly |url=https://blogs.lse.ac.uk/usappblog/2026/05/01/political-scientists-studying-democracy-and-autocracy-think-that-us-democracy-has-declined-significantly/ |access-date=2026-05-30 |website=[[London School of Economics]]}}</ref> Mu mwaka gwa 2026, eggwanga lino era lyajaguza [[United States Semiquincentennial|emyaka 250 bukya litandikibwawo]].<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-01 |title=Political scientists studying democracy and autocracy think that US democracy has declined significantly |url=https://blogs.lse.ac.uk/usappblog/2026/05/01/political-scientists-studying-democracy-and-autocracy-think-that-us-democracy-has-declined-significantly/ |access-date=2026-05-30 |website=[[London School of Economics]]}}</ref>
== Enkula y’ensi ==
Amerika y’ensi [[List of countries and dependencies by area|eyookusatu mu bunene]] mu nsi yonna okusinziira ku bunene bwonna ng’eddiridde Russia ne Canada. [ c ] [[Contiguous United States|Amasaza 48 ne Disitulikiti ya Columbia]] byonna awamu gali ku bugazi bwa 3,119,885 square miles ( sikweya kiromita 8,080,470) . <ref name="CensusGov2010HTML">Areas of the 50 states and the District of Columbia but not Puerto Rico nor other island territories per {{cite web |date=August 2010 |title=State Area Measurements and Internal Point Coordinates |url=https://www.census.gov/geographies/reference-files/2010/geo/state-area.html |access-date=March 31, 2020 |work=[[Census.gov]] |quote=reflect base feature updates made in the MAF/TIGER database through August, 2010.}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Field Listing: Area |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/279.html#as |archive-url=https://web.archive.org/web/20200707180005/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/279.html#as |archive-date=July 7, 2020 |access-date=April 21, 2020 |website=The World Factbook |publisher=cia.gov}}</ref> Mu mwaka gwa 2021, Amerika yalina ebitundu 8% ku nnimiro n’amalundiro ag’enkalakkalira ku Nsi kuno ate ebitundu 10% ku ttaka lyayo ery’ebirime. <ref>{{cite web |last=Lew |first=Alan |title=PHYSICAL GEOGRAPHY OF THE US |url=https://www.geog.nau.edu/courses/alew/gsp220/text/chapters/ch2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409112252/https://www.geog.nau.edu/courses/alew/gsp220/text/chapters/ch2.html |archive-date=April 9, 2016 |access-date=December 24, 2014 |website=GSP 220—Geography of the United States |publisher=North Arizona University}}</ref>
Okutandikira mu buvanjuba, olusenyi lw’oku lubalama lw’ennyanja Atlantic luwa ekifo ebibira ebiri munda mu nsi n’obusozi obuyiringisibwa mu kitundu ky’olusenyi lwa Piedmont . [1] Ensozi za Appalachian ne Adirondack Massif zaawula olubalama lw'Ebuvanjuba ku Nnyanja Ennene n'omuddo ogw'omu maserengeta ga Midwest . [2] Enkola y'emigga Mississippi, enkola y'emigga ey'okuna mu nsi yonna mu buwanvu, esinga kutambula mu bukiikakkono–obugwanjuba okuyita mu makkati g'eggwanga. Ekiwonvu ekipapajjo era ekigimu eky’omu Great Plains kibuna mu maserengeta, era nga kitaataaganyizibwa ekitundu eky’ensozi mu bukiikaddyo obw’obuvanjuba. [2]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
iykur4zyg4si9tlqsmfvzepkb11p499
63314
63313
2026-07-16T21:37:35Z
NKINZIK MARIE
7432
Added new paragraph
63314
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870.<ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref><ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Georgia is readmitted to Union July 15, 1870|date=July 15, 2014|work=Politico|url=https://www.politico.com/story/2014/07/georgia-civil-war-108886|access-date=April 12, 2025}}</ref>
Ebintu ebikozesebwa mu ggwanga, omuli amasimu n’enguudo z'eggaali z’omukka eziyita wonna ku ssemazinga, byaleetawo enkulaakulana mu Amerika. Kino kyayanguwa olw’etteeka lya Homestead Acts, nga kumpi ebitundu 10 ku buli 100 ku ttaka lyonna erya Amerika lyaweebwa ku bwereere eri abatuuze obukadde 1.6 okubeerako. Okuva mu 1865 okutuuka mu 1917, omuwendo omunene ogw’abagwira ogutabangawo gwatuuka mu Amerika, nga kuliko obukadde 24.4 okuva e Bulaaya. Ebisinga byajja nga biyita ku mwalo gw'e New York, ng'ekibuga New York n'ebibuga ebirala ebinene ku lubalama lw'Ebuvanjuba ne bifuuka amaka g'Abayudaaya, Abayindi, n'Abayitale abangi. Abazungu bangi ab'omu Bukiikakkono awamu n'omuwendo omunene ogw'Abagirimaani n'Abazungu abalala ab'omu masekkati baagenda mu Masekkatin g'omu Bugwanjuba. Mu kiseera kye kimu, Abafaransa nga akakadde kamu aba Canada baasenguka okuva e Quebec ne bagenda mu New England . Mu kiseera ky'okusenguka okunene, obukadde n'obukadde bw'Abafirika Abamerika baava mu byalo eby'obukiikaddyo ne bagenda mu bibuga mu Bukiikakkono. <ref>{{Cite web |date=May 20, 2021 |title=The Great Migration (1910–1970) |url=https://www.archives.gov/research/african-americans/migrations/great-migration |publisher=National Archives}}</ref> [[Alaska yagulibwa]] okuva ku [[Rwasha|Russia]] mu 1867. <ref>{{Cite web |title=Purchase of Alaska, 1867 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase |access-date=December 23, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref>
[[Okutwalira awamu endagaano ya 1877]] etwalibwa ng’enkomerero y’omulembe gw’okuzimba, kubanga yagonjoola ekizibu ky’okulonda oluvannyuma [[lw’okulonda kwa Pulezidenti mu 1876]] era n’eviirako Pulezidenti [[Rutherford B. Hayes]] okukendeeza ku mulimu gw’amagye ga federo mu Bugwanjuba. Amangu ago, [[Abanunuzi]] [[baatandika]] okugoba bali [[Abagwira abajja okutwala obuyinza]] ku mpaka era mangu ne baddamu okutwala obuyinza mu kitundu ku byobufuzi by'obukiikaddyo mu linnya [[ly'obukulu bw'abazungu]]. <ref>{{Cite web |last=Drew Gilpin Faust |author-link=Drew Gilpin Faust |last2=Eric Foner |author-link2=Eric Foner |last3=Clarence E. Walker |author-link3=Clarence E. Walker |title=White Southern Responses to Black Emancipation |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/reconstruction-white-southern-responses-black-emancipation/ |website=[[American Experience]]}}</ref> Abafirika abaali baafuuse abatuuze mu Amerika baagumira ekiseera eky’obusosoze mu mawanga obw’amaanyi, obw’olwatu oluvannyuma lw’Okuzimba Obuggya, ekiseera ekitera okutwalibwa ng’eky’okusosola [[mu mawanga mu Amerika]]. Ensala za Kkooti Enkulu eziddiriŋŋana, omuli ''[[Plessy v. Ferguson]]'', zaggyamu [[ennongoosereza]] [[ey’ekkumi n’ennya]] n’ey’ekkumi n’ettaano mu maanyi gaabwe, ne zikkiriza amateeka ga Jim Crow mu Bukiikaddyo, ebibuga bya [[sundown towns]] mu Masekkati g'Obugwanjuba, n’okwawukana [[mu bitundu okwetoloola eggwanga]], ekyandinywezeddwa ekitundu olw’enkola [[y'okugaana abaddugavu okuwolebwa ssente]] oluvannyuma eyayisibwa federo [[Ekitongole ekiwola ssente za bannannyini mayumba]] .
[[Okubalukawo kw’enkulaakulana ya tekinologiya]], nga kuddirirwa okukozesa abakozi abasenge mu ggwanga ab’ebbeeyi entono, kwaleetawo okugaziwa okw’amangu mu by’enfuna mu kiseera kya [[Gilded]] ku nkomerero y’ekyasa eky’ekkuminoomwenda. Kyagenda mu maaso okutuuka ku ntandikwa y’ekya 20, Amerika bwe yali,emaze okusinga Bungereza, Bufalansa ne Girimaani mu byenfuna byonna awamu. [[Abagagga]] baakulembera eggwanga okugaziya mu makubo [[g’eggaali y’omukka]], [[amafuta]], [[n’ebyuma]], nga Amerika evaayo ng’eyasooka mu [[mulimu gw’okukola emmotoka]].<ref>{{cite web |author1=The Pit Boss |date=February 26, 2021 |title=The Pit Stop: The American Automotive Industry Is Packed With History |url=https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-url=https://web.archive.org/web/20210425053945/https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-date=April 25, 2021 |access-date=December 5, 2021 |website=Rumble On}}</ref><ref>{{cite web |last1=Maddison |first1=Angus |title=The World Economy: Historical Statistics |url=https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2003/09/the-world-economy_g1gh38a7/9789264104143-en.pdf |access-date=February 16, 2026 |website=OECD}}</ref>[[Robber baron (industrialist)|]][[Trust (business)|]][[Monopoly|]] Kino kyavaamu okweyongera mu maanyi mu by'obufuzi n'eby'enfuna mu abo abaali mu by'amakolero abatono ekyabaviiramu okufuna obwesige n'okuwamba akatale okwewala okubbinkana n'abalala.Enkyukakyuka zino zaavaamu okweyongera okw’amaanyi mu butali bwenkanya mu by’enfuna, embeera z’omugotteko, n’obutabanguko mu bantu, ne kireetawo embeera ennungi ebibiina by’abakozi okukulaakulana era, ku kigero ekitono ennyo, ebibiina by’obweegassi.<ref>Tindall, George Brown and Shi, David E. (2012).</ref>[[Progressive Era|]] Ekiseera kino kyaggwa oluvannyuma lw'okuja kw'omulembe gw'Enkulaakulana, ogwalimu enkyukakyuka mu by'enfuna, embeera z'abantu, n'amatteeka.<ref name="Aldrich2">Aldrich, Mark.</ref><ref>{{cite web |title=Progressive Era to New Era, 1900-1929 {{!}} U.S. History Primary Source Timeline {{!}} Classroom Materials at the Library of Congress {{!}} Library of Congress |url=https://www.loc.gov/classroom-materials/united-states-history-primary-source-timeline/progressive-era-to-new-era-1900-1929/overview/ |access-date=November 11, 2023 |website=Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA}}</ref>
Abantu abaali bawagira Amerika mu Hawaii basuula obwakabaka bw'omu Hawaii; ebizinga byagattibwa mu 1898. Mu mwaka gwe gumu, [[Puerto Rico]], [[Philippines]], ne [[Guam]] Spain yabiwa Amerika oluvannyuma lw’okuwangulwa Amerika mu [[lutalo lwa Spain ne Amerika]]. (Philippines yaweebwa obwetwaze obujjuvu okuva mu Amerika nga 4, Ogwomusanvu 1946, oluvannyuma lwa Ssematalo II. Puerto Rico ne Guam byasigala nga nga bitundu bya Amerika).<ref>{{cite web |title=The Spanish–American War, 1898 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/spanish-american-war |access-date=December 24, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[American Samoa]] yafunibwa Amerika mu 1900 oluvannyuma [[lw'olutalo olw'okubiri olw'omunda mu Samoa]].<ref>Ryden, George Herbert.</ref> [[Ebizinga bya Virgin ebya Amerika]] byafunibwa okuva ku [[Denimaaka|Denmark]] mu 1917 oluvannyuma lw'abalonzi ba Denmark okukkiriza okugitunda mu [[kalulu ka 1916]].<ref>{{cite web |title=Virgin Islands History |url=https://www.vinow.com/general_usvi/history/ |access-date=January 5, 2018 |publisher=Vinow.com}}</ref>
== '''Ssematalo I, Okugwa mu byenfuna okwamaanyi, ne Ssematiro II (1917-1945)''' ==
Amerika [[American entry into World War I|yayingira Ssematalo I]] ng'eri wamu [[Allies of World War I|n'amawanga ag'omukago]] mu 1917 ng'eyamba okukyusa embeera okulwanyisa [[Central Powers|amawanga ag'omu masekkati]].<ref>McDuffie, Jerome; Piggrem, Gary Wayne; Woodworth, Steven E. (2005).</ref> Mu 1920, [[Nineteenth Amendment to the United States Constitution|ennongoosereza mu ssemateeka]] yawa [[Women's suffrage in the United States|abakyala eddembe ly'okulonda]] mu ggwanga lyonna . Mu myaka gya 1920 ne 1930, leediyo [[Mass communication|ey’empuliziganya ey’abantu abangi]] ne ttivvi eyasooka z'akyusa empuliziganya mu ggwanga lyonna. [[Wall Street Crash of 1929|Okugwa kwa Wall Street okwa 1929]] kwali kuleese [[Great Depression in the United States|okusereba kw'eby'enfuna]], Pulezidenti [[Franklin D. Roosevelt]] kwe yaddamu n'enteekateeka ya [[New Deal]] eya "ennongoosereza, okudda engulu n'okudduukirira", omuddirirwa gw'enteekateeka [[Alphabet agencies|z'okuzzaawo embeera ezitabangawo]] era ezisukkiridde ne [[Works Progress Administration|pulojekiti z'okudduukirira abantu ku mirimu]] nga zigatta wamu [[Regulatory economics|n'ennongoosereza mu by'ensimbi n'ebiragiro]].<ref>{{Cite web |last=<!-- Staff writer(s); no by-line. --> |year=2013 |title=Mass Exodus From the Plains |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/surviving-the-dust-bowl-mass-exodus-plains/ |access-date=October 5, 2014 |website=American Experience |publisher=WGBH Educational Foundation}}</ref><ref>{{Cite web |last=Fanslow |first=Robin A. |date=April 6, 1997 |title=The Migrant Experience |url=https://memory.loc.gov/ammem/afctshtml/tsme.html |access-date=October 5, 2014 |website=American Folklore Center |publisher=Library of Congress}}</ref>
[[United States non-interventionism before entering World War II|Eyali terina ludda]] mu ntandikwa mu kiseera kya [[Military history of the United States during World War II|Ssematalo II]], Amerika yatandika [[Lend-Lease|okugabira]] [[Allies of World War II|amawanga ag'omukago mu Ssematalo II]] ebikozesebwa mu lutalo mu Gwokusatu 1941 era [[American entry into World War II|n'eyingira olutalo]] mu Gwekkumineebiri oluvannyuma lwa [[Empire of Japan|Japan]] [[Attack on Pearl Harbor|okulumba Pearl Harbor]].<ref name="Pearl Harbor2">{{Cite web |last=Yamasaki |first=Mitch |title=Pearl Harbor and America's Entry into World War II: A Documentary History |url=https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141213122046/https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-date=December 13, 2014 |access-date=January 14, 2015 |publisher=World War II Internment in Hawaii}}</ref> Olw'okukkiriza enkola ya " [[Europe first|Bulaaya yeesooka]] ", Amerika yassa essira ku baali bakolagana ne Japan [[Fascist Italy|Yitale]] ne [[Nazi Germany|Girimaani]] mu kiseera ky'olutalo okutuusa lwe baabawangula mu Gwokutaano 1945. Amerika [[Manhattan Project|yakola ebyokulwanyisa bya nukiriya ebyasooka]] [[Atomic bombings of Hiroshima and Nagasaki|n'abikozesa okulwanyisa ebibuga bya Japan ebya Hiroshima ne Nagasaki]] mu Gwomunaana 1945, era n'amaliriza olutalo.<ref>{{Cite news|title=Why did Japan surrender in World War II?|language=en|newspaper=The Japan Times|url=https://www.japantimes.co.jp/opinion/2016/08/06/commentary/japan-surrender-world-war-ii/|access-date=February 8, 2017|last=Kingston|first=Jeff|date=August 6, 2016}}</ref><ref>Pacific War Research Society (2006).</ref> Amerika yali emu ku " [[Four Policemen|Abapoliisi Abana]] " abaasisinkana okuteekateeka [[Aftermath of World War II|ensi ey'oluvannyuma lw'olutalo]], nga baali wamu ne [[Bungereza]], [[Soviet Union]] ne [[Republic of China (1912–1949)|China]]. Amerika yavaayo nga tefunye buzibu bwonna mu lutalo, ng'erina [[Economic power|amaanyi amangi ennyo mu by'enfuna]] n'obuyinza [[Sphere of influence|bw'ebyobufuzi mu nsi yonna]].<ref>Kennedy, Paul (1989).</ref>
== Ssematalo ow’endowooza n’enkyukakyuka mu mbeera z’abantu (1945 – 1991) . ==
[[Ssematalo II]] bwe yaggwa mu 1945 yaleka Amerika ne [[Soviet Union]] nga ge [[amawanga amanene]], nga buli limu lirina [[obuyinza]] bwalyo mu by’obufuzi, eby’amagye, ne mu by’enfuna. Okusika omuguwa mu byobufuzi wakati w'amawanga gombi amanene mu bbanga ttono kwavaako [[Ssematalo ow'endowooza]].<ref name="Blakemore-20192">{{cite web |last=Blakemore |first=Erin |date=March 22, 2019 |title=What was the Cold War? |url=https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401192349/https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-date=April 1, 2019 |access-date=August 28, 2020 |website=National Geographic |language=en}}</ref><ref>Mark Kramer, "The Soviet Bloc and the Cold War in Europe," in {{Cite book |year=2014 |title=A Companion to Europe Since 1945 |url=https://books.google.com/books?id=EyNcCwAAQBAJ&pg=PT174 |publisher=Wiley |isbn=978-1-118-89024-0 |editor-last=Larresm |editor-first=Klaus |page=79}}</ref> Amerika yassa mu nkola enkola y’okuziyiza [[abantu]] egenderera okukomya ekitundu kya Soviet Union; yeenyigira mu [[nkyukakyuka mu nfuga okulwanyisa gavumenti ezilowoozebwa nti zikwatagana n'Abasoviyeti]]; era n’awangula mu mpaka z’omu bbanga, ezaatuuka ku ntikko [[n’okukka ku Mwezi okwasooka okw’abakozi]] mu 1969.
Munda mu eggwanga, ly'Amerika ly[[Post–World War II economic expansion|afuna enkulaakulana mu by’enfuna]], [[Urbanization in the United States|okugenda mu bibuga]], n’okukula [[Mid-20th century baby boom|kw’abantu oluvannyuma lwa Ssematalo II]]. [[Civil rights movement|Ekibiina ky’eddembe ly’obuntu]] kyavaayo, nga [[Martin Luther King Jr.]] afuuka omukulembeze omututumufu ku ntandikwa y’emyaka gya 1960.<ref>{{cite web |title=The Civil Rights Movement |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/eyesontheprize-milestones-civil-rights-movement/ |access-date=January 5, 2019 |publisher=PBS}}</ref> Enteekateeka [[Great Society|y'ekibiina ekinene]] eky'obufuzi ku bwa Pulezidenti bwa [[Lyndon B. Johnson]] yavaamu amateeka, enkola n'okukyusa [[Twenty-fourth Amendment to the United States Constitution|mu ssemateeka]] okumenyawo n'okugaziya okulwanyisa ebimu ku bisinga obubi ebyava mu [[Institutional racism|kusosola mu mawanga okw'ebitongole]] okwaliwo.
[[Ekibiina ekyali kikontana n’obuwangwa]] mu Amerika kyaleeta enkyukakyuka ez’amaanyi mu mbeera z’abantu, omuli n’okuteekawo eddembe mu [[kukozesa ebiragalalagala mu kwesanyusaamu]] [[n’okwegatta]].<ref>{{Cite web |date=August 25, 2022 |title=Playboy: American Magazine |url=https://www.britannica.com/topic/Playboy |access-date=February 2, 2023 |website=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=...the so-called sexual revolution in the United States in the 1960s, marked by greatly more permissive attitudes toward sexual interest and activity than had been prevalent in earlier generations.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Svetlana Ter-Grigoryan |date=February 12, 2022 |title=The Sexual Revolution Origins and Impact |url=https://study.com/learn/lesson/sexual-liberation-movement-origin-timeline-impact-revolution.html |access-date=April 27, 2023 |website=study.com}}</ref> Era yakubiriza abantu okujeemera okuyingira amagye (okutuusa ku nkomerero y'okuyingira amagye mu 1973).<ref>{{Cite web |date=August 15, 2016 |title=Selective Service Records |url=https://www.archives.gov/st-louis/selective-service |access-date=June 15, 2025 |website=National Archives |language=en}}</ref> n'[[okuwakanya okw'amaanyi]] ekya Amerika okuyingira mu Vietnam, nga Amerika evaayo mu 1975.<ref>{{cite magazine|last=Levy|first=Daniel|date=January 19, 2018|title=Behind the Protests Against the Vietnam War in 1968|url=https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|access-date=May 5, 2021|archive-date=October 14, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211014120640/https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|url-status=dead}}</ref>Enkyukakyuka mu mirimu gy'abakyala ye yaviirako okweyongera kw'abakazi abakola emirimu egisasulwa okuva mu myaka gya 1970 era mu 1985 abakyala b'omu Amerika abasinga obungi ab'emyaka 16 n'okusingawo baatandika okukola.<ref>{{Cite web |year=2013 |title=Women in the Labor Force: A Databook |url=https://www.bls.gov/cps/wlf-databook-2012.pdf |access-date=March 21, 2014 |publisher=U.S. Bureau of Labor Statistics |page=11}}</ref>
Okugwa kw’Obukomunisiti n’okusasika kwa [[Soviet Union]] okuva mu 1989 okutuuka mu 1991 kwalaga nti [[Ssematalo ow’endowooza]] yaggwaawo era n’aleka Amerika ng’eggwanga lyokka ery’amaanyi ennyo mu nsi yonna. <ref>{{Harvnb|Gaĭdar|2007|p=102}}; {{Harvnb|Howell|2006|p=352}}; {{Harvnb|Kissinger|2011|pp=781–884}}; {{Harvnb|Mann|2009|p=432}}{{Harvnb|Hayes|2009}}</ref> Kino kyanyweza obuyinza bwa Amerika mu nsi yonna, ne kinyweza endowooza ya " [[American Century]] " nga Amerika efuga ensonga z'ensi yonna ez'ebyobufuzi, eby'obuwangwa, eby'enfuna, n'eby'amagye. <ref>{{Cite magazine|last=Frum|first=David|date=December 24, 2014|title=The Real Story of How America Became an Economic Superpower|url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2014/12/the-real-story-of-how-america-became-an-economic-superpower/384034/|access-date=December 10, 2024|magazine=[[The Atlantic]]|language=en}}</ref> <ref>{{Cite news|url=http://www.politifact.com/texas/statements/2014/jun/13/ken-paxton/us-army-was-smaller-army-portugal-world-war-ii/|title=U.S. army was smaller than the army for Portugal before World War II|work=Politifact|access-date=January 23, 2018}}</ref>
== Omulembe gwa kati (1991 – kati) ==
Emyaka gya 1990 gyalimu [[1990s United States boom|okugaziwa kw'ebyenfuna okusinga obugazi mu byafaayo bya Amerika]], [[Crime in the United States#Crime over time|okukendeera okw'amaanyi mu miwendo gy'obumenyi bw'amateeka mu Amerika]], n'okukulaakulana [[Technological and industrial history of the United States#Computers and information networks|mu tekinologiya]]. Mu myaka gino gyonna ekkumi, obuyiiya bwa tekinologiya nga [[World Wide Web]], enkulaakulana ya [[Pentium (original)|Pentium]] microprocessor okusinziira ku [[Moore's law|tteeka lya Moore]], bbaatule za [[:en:Lithium-ion_battery|lithium-ion batteries]] nga zino zaakolebwa okugezesa [[:en:Gene_therapy|gene therapy]] okwasooka n'[[Gene therapy|okukola ebintu oba cloning]], kwakolebwanga mu Amerika oba byalongoosebwayo. Mu myaka gya 1990, [[Human Genome Project|pulojekiti ya Human Genome Project]] yatongozebwa, ate [[Nasdaq]] n’efuuka akatale k’emigabo akaasooka mu Amerika okusuubula ku mitimbagano.<ref>{{Cite web |last=((CFI Team)) |title=NASDAQ |url=https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231211163114/https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |archive-date=December 11, 2023 |access-date=December 11, 2023 |website=[[Corporate Finance Institute]] |language=en-US}}</ref> Mu [[Gulf War|lutalo lwa Gulf]] mu 1991, [[Coalition of the Gulf War|omukago gw'amawanga ogw'ensi yonna ogwakulemberwa Amerika]] gwagoba eggye [[Ba'athist Iraq|lya Iraq]] eryali liwambye [[Kuwait]] ku muliraano. [[War in Afghanistan (2001–2021)|Ennumba za 11 Ogwomwenda]] 2001 obwakolebwa ku Amerika nga bwakolebwa ekibiina [[Pan-Islamism|ky'abatujju ekya]] [[War on terror|al]] [[Iraq War|-]] [[Al-Qaeda|Qaeda]]. <ref>{{cite news|author=Walsh, Kenneth T.|date=December 9, 2008|title=The 'War on Terror' Is Critical to President George W. Bush's Legacy|newspaper=U.S. News & World Report|url=https://www.usnews.com/news/articles/2008/12/09/the-war-on-terror-is-critical-to-president-george-w-bushs-legacy|access-date=March 6, 2013}}</ref><ref>{{cite news|last=Wong|first=Edward|date=February 15, 2008|title=Overview: The Iraq War|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/ref/timestopics/topics_iraq.html|access-date=March 7, 2013}}</ref><ref>{{cite book |last=Johnson |first=James Turner |year=2005 |title=The War to Oust Saddam Hussein: Just War and the New Face of Conflict |url=https://books.google.com/books?id=SF7U27JsLC4C&q=iraq+invasion+removes+hussein |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-0-7425-4956-2 |page=159 |access-date=October 25, 2015}}</ref> [[2000s United States housing bubble|Ekizibu ky’amayumba mu Amerika]] kyatuuka ku ntikko mu 2007 n’okusereba [[Great Recession|kw’eby’enfuna]], okukendeera kw’ebyenfuna okusinga obunene okuva mu kusereba kw’eby’enfuna kuli okwali okw'ammanyi.<ref>{{Cite news|last1=Hilsenrath|first1=Jon|last2=Ng|first2=Serena|last3=Paletta|first3=Damian|date=September 18, 2008|title=Worst Crisis Since '30s, With No End Yet in Sight|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20141225040616/https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|archive-date=December 25, 2014}}</ref>
Okutandikira mu myaka gya 2010, n’okugenda mu maaso mu gya 2020, Amerika efunye [[Political polarization in the United States|okwekutula kw’ebyobufuzi okweyongedde]] <ref>{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Murray |first=Mark |last2=Marquez |first2=Alexandra |date=June 15, 2023 |title=Here's what's driving America's increasing political polarization |url=https://www.nbcnews.com/meet-the-press/meetthepressblog/s-s-driving-americas-increasing-political-polarization-rcna89559 |access-date=June 30, 2024 |website=NBC News |language=en}}</ref> n’okudda [[Democratic backsliding in the United States|emabega okw’amaanyi mu demokulasiya]].<ref name="Grumbach 2021">{{Harvnb|Grumbach|2021}}.</ref> Okukutula eggwanga lino kwalabikira nnyo mu [[January 6 United States Capitol attack|bulumbaganyi obwaliwo mu Gwolubereberye 2021 mu Capitol]], <ref name="Kleinfeld-2023">{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> ekibinja ky'abayeekera <ref name="Pape-2022">{{Cite web |last=Pape |first=Robert |author-link=Robert Pape |date=January 5, 2022 |title=American Face of Insurrection: Analysis of Individuals Charged for Storming the US Capitol on January 6, 2021 |url=https://cpost.uchicago.edu/publications/american_face_of_insurrection/ |access-date=September 13, 2024 |website=cpost.uchicago.edu |publisher=[[University of Chicago]], Chicago Project on Security and Threats}}</ref> abawagira Pulezidenti [[Donald Trump]] bwe baayingira mu [[United States Capitol|Capitol ya Amerika]] ne banoonya okulemesa okukyusa obuyinza mu mirembe <ref>{{Cite news}}</ref> mu [[Self-coup#Notable events described as attempted self-coups|kugezaako okuwamba gavumenti]]. Gwali [[Attempts to overturn the 2020 United States presidential election|mulundi gwa pulezidenti ogwasooka okugaana]] [[Peaceful transition of power|okukyusa obuyinza mu mirembe]]. <ref name="Multiple Sources"><templatestyles src="Plainlist/styles.css"></templatestyles>{{multiref2|{{Cite book |last=Harvey |first=Michael |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781003110361-1/introduction-michael-harvey |title=Donald Trump in Historical Perspective |date=2022 |publisher=Routledge |isbn=978-1-003-11036-1 |editor-last=Harvey |editor-first=Michael |chapter=Introduction: History's Rhymes |doi=10.4324/9781003110361-1 |quote=As with the Beer Hall Putsch, a would-be leader tried to take advantage of an already scheduled event (in Hitler's case, Kahr's speech; in Trump's, Congress's tallying of the electoral votes) to create a dramatic moment with himself at the center of attention, calling for bold action to upend the political order. Unlike Hitler's coup attempt, Trump already held top of office, so he was attempting to hold onto power, not seize it (the precise term for Trump's intended action is a 'self-coup' or 'autogolpe'). Thus, Trump was able to plan for the event well in advance, and with much greater control, including developing the legal arguments that could be used to justify rejecting the election's results.}} (p. 3)|{{cite journal |last1=Pion-Berlin |first1=David |last2=Bruneau |first2=Thomas |last3=Goetze |first3=Richard B. Jr. |date=April 7, 2022 |title=The Trump self-coup attempt: comparisons and civil–military relations |journal=Government and Opposition |volume=58 |issue=4 |pages=789–806 |doi=10.1017/gov.2022.13 |s2cid=248033246 |doi-access=free |hdl=10945/72654 |hdl-access=free}}|{{cite journal |author1-last=Castañeda |author1-first=Ernesto |author2-last=Jenks |author2-first=Daniel |date=April 17, 2023 |title=January 6th and De-Democratization in the United States |editor-last1=Costa |editor-first1=Bruno Ferreira |editor-last2=Parton |editor-first2=Nigel |journal=Social Sciences |publisher=[[MDPI]] |volume=12 |issue=4 |page=238 |doi=10.3390/socsci12040238 |doi-access=free |issn=2076-0760 |quote=What the United States went through on January 6th was an attempt at a self-coup, where Trump would use force to stay as head of state even if abandoning democratic practices in the U.S. Some advised Trump to declare martial law to create a state of emergency and use that as an excuse to stay in power.}}|{{Cite report |url=https://www.brookings.edu/research/trump-on-trial/ |title=Trump on Trial: A Guide to the January 6 Hearings and the Question of Criminality |last1=Eisen |first1=Norman |last2=Ayer |first2=Donald |date=June 6, 2022 |publisher=Brookings Institution |language=en-US |quote=[Trump] tried to delegitimize the election results by disseminating a series of far fetched and evidence-free claims of fraud. Meanwhile, with a ring of close confidants, Trump conceived and implemented unprecedented schemes to{{snd}}in his own words{{snd}}"overturn" the election outcome. Among the results of this "Big Lie" campaign were the terrible events of January 6, 2021{{snd}}an inflection point in what we now understand was nothing less than an attempted coup. |last3=Perry |first3=Joshua |last4=Bookbinder |first4=Noah |last5=Perry |first5=E. Danya |access-date=December 16, 2023}}|{{cite court |litigants=Eastman v Thompson, et al. |opinion=8:22-cv-00099-DOC-DFM Document 260 |pinpoint=44 |court=S.D. Cal. |date=May 28, 2022 |url=https://storage.courtlistener.com/recap/gov.uscourts.cacd.841840/gov.uscourts.cacd.841840.260.0.pdf |access-date=December 16, 2023 |quote=Dr. Eastman and President Trump launched a campaign to overturn a democratic election, an action unprecedented in American history. Their campaign was not confined to the ivory tower{{snd}}it was a coup in search of a legal theory. The plan spurred violent attacks on the seat of our nation's government, led to the deaths of several law enforcement officers, and deepened public distrust in our political process... If Dr. Eastman and President Trump's plan had worked, it would have permanently ended the peaceful transition of power, undermining American democracy and the Constitution. If the country does not commit to investigating and pursuing accountability for those responsible, the Court fears January 6 will repeat itself.}}|{{Cite web |last=Graham |first=David A. |date=January 6, 2021 |title=This Is a Coup |url=https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2021/01/attempted-coup/617570/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106224049/https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2021/01/attempted-coup/617570/ |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=[[The Atlantic]]}}|{{Cite web |last=Musgrave |first=Paul |date=January 6, 2021 |title=This Is a Coup. Why Were Experts So Reluctant to See It Coming? |url=https://foreignpolicy.com/2021/01/06/coup-america-capitol-electoral-college-2020-election/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106235812/https://foreignpolicy.com/2021/01/06/coup-america-capitol-electoral-college-2020-election/ |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=Foreign Policy}}|{{Cite web |last=Solnit |first=Rebecca |date=January 6, 2021 |title=Call it what it was: a coup attempt |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/jan/06/trump-mob-storm-capitol-washington-coup-attempt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210107000436/https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/jan/06/trump-mob-storm-capitol-washington-coup-attempt |archive-date=January 7, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=The Guardian}}|{{Cite web |last=Coleman |first=Justine |date=January 6, 2021 |title=GOP lawmaker on violence at Capitol: 'This is a coup attempt' |url=https://thehill.com/homenews/house/532944-gop-lawmaker-on-violence-at-capitol-this-is-a-coup-attempt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106212600/https://thehill.com/homenews/house/532944-gop-lawmaker-on-violence-at-capitol-this-is-a-coup-attempt |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]}}|{{Cite web |last=Jacobson |first=Louis |date=January 6, 2021 |title=Is this a coup? Here's some history and context to help you decide |url=https://www.politifact.com/article/2021/jan/06/coup-heres-some-history-and-context-help-you-decid/ |access-date=January 7, 2021 |website=[[PolitiFact]] |quote=A good case can be made that the storming of the Capitol qualifies as a coup. It's especially so because the rioters entered at precisely the moment when the incumbent's loss was to be formally sealed, and they succeeded in stopping the count.}}|{{Cite news |last1=Barry |first1=Dan |last2=Frenkel |first2=Sheera |date=January 7, 2021 |title='Be There. Will Be Wild!': Trump All but Circled the Date |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/01/06/us/politics/capitol-mob-trump-supporters.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20211228/https://www.nytimes.com/2021/01/06/us/politics/capitol-mob-trump-supporters.html |archive-date=December 28, 2021 |url-access=registration |url-status=live |access-date=December 16, 2023}}|{{cite encyclopedia |last=Duignan |first=Brian |date=August 4, 2021 |title=January 6 U.S. Capitol attack |url=https://www.britannica.com/event/January-6-U-S-Capitol-attack |url-status=live |access-date=September 22, 2021 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=Because its object was to prevent a legitimate president-elect from assuming office, the attack was widely regarded as an insurrection or attempted coup d'état. |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230117232629/https://www.britannica.com/event/January-6-U-S-Capitol-attack |archive-date=January 17, 2023}}}}</ref> Abayivu mu bugazi bagamba nti Amerika eri mu kukyuka okuva mu byobufuzi bya [[Liberal democracy|demokulasiya ow'eddembe]] okudda mu [[Hybrid regime|nfuga ey'ekintabuli]] okuva mu 2025. <ref name=":6">{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> We bwatuukira mu 2026, okunoonyereza okwakolebwa ekitongole kya [[London School of Economics]] kwazuula nti bannassaayansi b'ebyobufuzi abasinga obungi abaabuuzibwa tebaali bakkiriza nti [[2026 United States elections|okulonda kwa Amerika okwa 2026]] kwandituukiriza ebisaanyizo by'okubeera " [[Free and fair election|eby'eddembe era eby'obwenkanya]] ".<ref name=":5">{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-01 |title=Political scientists studying democracy and autocracy think that US democracy has declined significantly |url=https://blogs.lse.ac.uk/usappblog/2026/05/01/political-scientists-studying-democracy-and-autocracy-think-that-us-democracy-has-declined-significantly/ |access-date=2026-05-30 |website=[[London School of Economics]]}}</ref> Mu mwaka gwa 2026, eggwanga lino era lyajaguza [[United States Semiquincentennial|emyaka 250 bukya litandikibwawo]].<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-01 |title=Political scientists studying democracy and autocracy think that US democracy has declined significantly |url=https://blogs.lse.ac.uk/usappblog/2026/05/01/political-scientists-studying-democracy-and-autocracy-think-that-us-democracy-has-declined-significantly/ |access-date=2026-05-30 |website=[[London School of Economics]]}}</ref>
== Enkula y’ensi ==
Amerika y’ensi [[List of countries and dependencies by area|eyookusatu mu bunene]] mu nsi yonna okusinziira ku bunene bwonna ng’eddiridde Russia ne Canada. [ c ] [[Contiguous United States|Amasaza 48 ne Disitulikiti ya Columbia]] byonna awamu gali ku bugazi bwa 3,119,885 square miles ( sikweya kiromita 8,080,470) . <ref name="CensusGov2010HTML">Areas of the 50 states and the District of Columbia but not Puerto Rico nor other island territories per {{cite web |date=August 2010 |title=State Area Measurements and Internal Point Coordinates |url=https://www.census.gov/geographies/reference-files/2010/geo/state-area.html |access-date=March 31, 2020 |work=[[Census.gov]] |quote=reflect base feature updates made in the MAF/TIGER database through August, 2010.}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Field Listing: Area |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/279.html#as |archive-url=https://web.archive.org/web/20200707180005/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/279.html#as |archive-date=July 7, 2020 |access-date=April 21, 2020 |website=The World Factbook |publisher=cia.gov}}</ref> Mu mwaka gwa 2021, Amerika yalina ebitundu 8% ku nnimiro n’amalundiro ag’enkalakkalira ku Nsi kuno ate ebitundu 10% ku ttaka lyayo ery’ebirime. <ref>{{cite web |last=Lew |first=Alan |title=PHYSICAL GEOGRAPHY OF THE US |url=https://www.geog.nau.edu/courses/alew/gsp220/text/chapters/ch2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409112252/https://www.geog.nau.edu/courses/alew/gsp220/text/chapters/ch2.html |archive-date=April 9, 2016 |access-date=December 24, 2014 |website=GSP 220—Geography of the United States |publisher=North Arizona University}}</ref>
Okutandikira mu buvanjuba, olusenyi lw’oku lubalama lw’ennyanja Atlantic luwa ekifo ebibira ebiri munda mu nsi n’obusozi obuyiringisibwa mu kitundu ky’olusenyi lwa Piedmont . [1] Ensozi za Appalachian ne Adirondack Massif zaawula olubalama lw'Ebuvanjuba ku Nnyanja Ennene n'omuddo ogw'omu maserengeta ga Midwest . [2] Enkola y'emigga Mississippi, enkola y'emigga ey'okuna mu nsi yonna mu buwanvu, esinga kutambula mu bukiikakkono–obugwanjuba okuyita mu makkati g'eggwanga. Ekiwonvu ekipapajjo era ekigimu eky’omu Great Plains kibuna mu maserengeta, era nga kitaataaganyizibwa ekitundu eky’ensozi mu bukiikaddyo obw’obuvanjuba.[2]
Emyaka gya 1990 gyalimu [[1990s United States boom|okugaziwa kw'ebyenfuna okusinga obugazi mu byafaayo bya Amerika]], [[Crime in the United States#Crime over time|okukendeera okw'amaanyi mu miwendo gy'obumenyi bw'amateeka mu Amerika]], n'okukulaakulana [[Technological and industrial history of the United States#Computers and information networks|mu tekinologiya]]. Mu myaka gino gyonna ekkumi, obuyiiya bwa tekinologiya nga [[World Wide Web]], enkulaakulana ya [[Pentium (original)|Pentium]] microprocessor okusinziira ku [[Moore's law|tteeka lya Moore]], bbaatule za [[:en:Lithium-ion_battery|lithium-ion batteries]] nga zino zaakolebwa okugezesa [[:en:Gene_therapy|gene therapy]] okwasooka n'[[Gene therapy|okukola ebintu oba cloning]], kwakolebwanga mu Amerika oba byalongoosebwayo. Mu myaka gya 1990, [[Human Genome Project|pulojekiti ya Human Genome Project]] yatongozebwa, ate [[Nasdaq]] n’efuuka akatale k’emigabo akaasooka mu Amerika okusuubula ku mitimbagano.<ref>{{Cite web |last=((CFI Team)) |title=NASDAQ |url=https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231211163114/https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |archive-date=December 11, 2023 |access-date=December 11, 2023 |website=[[Corporate Finance Institute]] |language=en-US}}</ref> Mu [[Gulf War|lutalo lwa Gulf]] mu 1991, [[Coalition of the Gulf War|omukago gw'amawanga ogw'ensi yonna ogwakulemberwa Amerika]] gwagoba eggye [[Ba'athist Iraq|lya Iraq]] eryali liwambye [[Kuwait]] ku muliraano. [[War in Afghanistan (2001–2021)|Ennumba za 11 Ogwomwenda]] 2001 obwakolebwa ku Amerika nga bwakolebwa ekibiina [[Pan-Islamism|ky'abatujju ekya]] [[War on terror|al]] [[Iraq War|-]] [[Al-Qaeda|Qaeda]] . <ref>{{cite news|author=Walsh, Kenneth T.|date=December 9, 2008|title=The 'War on Terror' Is Critical to President George W. Bush's Legacy|newspaper=U.S. News & World Report|url=https://www.usnews.com/news/articles/2008/12/09/the-war-on-terror-is-critical-to-president-george-w-bushs-legacy|access-date=March 6, 2013}}</ref> <ref>{{cite news|last=Wong|first=Edward|date=February 15, 2008|title=Overview: The Iraq War|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/ref/timestopics/topics_iraq.html|access-date=March 7, 2013}}</ref> <ref>{{cite book |last=Johnson |first=James Turner |year=2005 |title=The War to Oust Saddam Hussein: Just War and the New Face of Conflict |url=https://books.google.com/books?id=SF7U27JsLC4C&q=iraq+invasion+removes+hussein |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-0-7425-4956-2 |page=159 |access-date=October 25, 2015}}</ref> [[2000s United States housing bubble|Ekizibu ky’amayumba mu Amerika]] kyatuuka ku ntikko mu 2007 n’okusereba [[Great Recession|kw’eby’enfuna]], okukendeera kw’ebyenfuna okusinga obunene okuva mu kusereba kw’eby’enfuna kuli okwali okw'ammanyi.<ref>{{Cite news|last1=Hilsenrath|first1=Jon|last2=Ng|first2=Serena|last3=Paletta|first3=Damian|date=September 18, 2008|title=Worst Crisis Since '30s, With No End Yet in Sight|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20141225040616/https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|archive-date=December 25, 2014}}</ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
0m2t40uhr2pjqdlhj6niauj5dwnylem
63315
63314
2026-07-16T21:40:46Z
NKINZIK MARIE
7432
de-wikilinked and wikilinked
63315
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870.<ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref><ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Georgia is readmitted to Union July 15, 1870|date=July 15, 2014|work=Politico|url=https://www.politico.com/story/2014/07/georgia-civil-war-108886|access-date=April 12, 2025}}</ref>
Ebintu ebikozesebwa mu ggwanga, omuli amasimu n’enguudo z'eggaali z’omukka eziyita wonna ku ssemazinga, byaleetawo enkulaakulana mu Amerika. Kino kyayanguwa olw’etteeka lya Homestead Acts, nga kumpi ebitundu 10 ku buli 100 ku ttaka lyonna erya Amerika lyaweebwa ku bwereere eri abatuuze obukadde 1.6 okubeerako. Okuva mu 1865 okutuuka mu 1917, omuwendo omunene ogw’abagwira ogutabangawo gwatuuka mu Amerika, nga kuliko obukadde 24.4 okuva e Bulaaya. Ebisinga byajja nga biyita ku mwalo gw'e New York, ng'ekibuga New York n'ebibuga ebirala ebinene ku lubalama lw'Ebuvanjuba ne bifuuka amaka g'Abayudaaya, Abayindi, n'Abayitale abangi. Abazungu bangi ab'omu Bukiikakkono awamu n'omuwendo omunene ogw'Abagirimaani n'Abazungu abalala ab'omu masekkati baagenda mu Masekkatin g'omu Bugwanjuba. Mu kiseera kye kimu, Abafaransa nga akakadde kamu aba Canada baasenguka okuva e Quebec ne bagenda mu New England . Mu kiseera ky'okusenguka okunene, obukadde n'obukadde bw'Abafirika Abamerika baava mu byalo eby'obukiikaddyo ne bagenda mu bibuga mu Bukiikakkono. <ref>{{Cite web |date=May 20, 2021 |title=The Great Migration (1910–1970) |url=https://www.archives.gov/research/african-americans/migrations/great-migration |publisher=National Archives}}</ref> [[Alaska yagulibwa]] okuva ku [[Rwasha|Russia]] mu 1867. <ref>{{Cite web |title=Purchase of Alaska, 1867 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase |access-date=December 23, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref>
[[Okutwalira awamu endagaano ya 1877]] etwalibwa ng’enkomerero y’omulembe gw’okuzimba, kubanga yagonjoola ekizibu ky’okulonda oluvannyuma [[lw’okulonda kwa Pulezidenti mu 1876]] era n’eviirako Pulezidenti [[Rutherford B. Hayes]] okukendeeza ku mulimu gw’amagye ga federo mu Bugwanjuba. Amangu ago, [[Abanunuzi]] [[baatandika]] okugoba bali [[Abagwira abajja okutwala obuyinza]] ku mpaka era mangu ne baddamu okutwala obuyinza mu kitundu ku byobufuzi by'obukiikaddyo mu linnya [[ly'obukulu bw'abazungu]]. <ref>{{Cite web |last=Drew Gilpin Faust |author-link=Drew Gilpin Faust |last2=Eric Foner |author-link2=Eric Foner |last3=Clarence E. Walker |author-link3=Clarence E. Walker |title=White Southern Responses to Black Emancipation |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/reconstruction-white-southern-responses-black-emancipation/ |website=[[American Experience]]}}</ref> Abafirika abaali baafuuse abatuuze mu Amerika baagumira ekiseera eky’obusosoze mu mawanga obw’amaanyi, obw’olwatu oluvannyuma lw’Okuzimba Obuggya, ekiseera ekitera okutwalibwa ng’eky’okusosola [[mu mawanga mu Amerika]]. Ensala za Kkooti Enkulu eziddiriŋŋana, omuli ''[[Plessy v. Ferguson]]'', zaggyamu [[ennongoosereza]] [[ey’ekkumi n’ennya]] n’ey’ekkumi n’ettaano mu maanyi gaabwe, ne zikkiriza amateeka ga Jim Crow mu Bukiikaddyo, ebibuga bya [[sundown towns]] mu Masekkati g'Obugwanjuba, n’okwawukana [[mu bitundu okwetoloola eggwanga]], ekyandinywezeddwa ekitundu olw’enkola [[y'okugaana abaddugavu okuwolebwa ssente]] oluvannyuma eyayisibwa federo [[Ekitongole ekiwola ssente za bannannyini mayumba]] .
[[Okubalukawo kw’enkulaakulana ya tekinologiya]], nga kuddirirwa okukozesa abakozi abasenge mu ggwanga ab’ebbeeyi entono, kwaleetawo okugaziwa okw’amangu mu by’enfuna mu kiseera kya [[Gilded]] ku nkomerero y’ekyasa eky’ekkuminoomwenda. Kyagenda mu maaso okutuuka ku ntandikwa y’ekya 20, Amerika bwe yali,emaze okusinga Bungereza, Bufalansa ne Girimaani mu byenfuna byonna awamu. [[Abagagga]] baakulembera eggwanga okugaziya mu makubo [[g’eggaali y’omukka]], [[amafuta]], [[n’ebyuma]], nga Amerika evaayo ng’eyasooka mu [[mulimu gw’okukola emmotoka]].<ref>{{cite web |author1=The Pit Boss |date=February 26, 2021 |title=The Pit Stop: The American Automotive Industry Is Packed With History |url=https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-url=https://web.archive.org/web/20210425053945/https://pitstop.rumbleon.com/american-automotive-history |archive-date=April 25, 2021 |access-date=December 5, 2021 |website=Rumble On}}</ref><ref>{{cite web |last1=Maddison |first1=Angus |title=The World Economy: Historical Statistics |url=https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2003/09/the-world-economy_g1gh38a7/9789264104143-en.pdf |access-date=February 16, 2026 |website=OECD}}</ref>[[Robber baron (industrialist)|]][[Trust (business)|]][[Monopoly|]] Kino kyavaamu okweyongera mu maanyi mu by'obufuzi n'eby'enfuna mu abo abaali mu by'amakolero abatono ekyabaviiramu okufuna obwesige n'okuwamba akatale okwewala okubbinkana n'abalala.Enkyukakyuka zino zaavaamu okweyongera okw’amaanyi mu butali bwenkanya mu by’enfuna, embeera z’omugotteko, n’obutabanguko mu bantu, ne kireetawo embeera ennungi ebibiina by’abakozi okukulaakulana era, ku kigero ekitono ennyo, ebibiina by’obweegassi.<ref>Tindall, George Brown and Shi, David E. (2012).</ref>[[Progressive Era|]] Ekiseera kino kyaggwa oluvannyuma lw'okuja kw'omulembe gw'Enkulaakulana, ogwalimu enkyukakyuka mu by'enfuna, embeera z'abantu, n'amatteeka.<ref name="Aldrich2">Aldrich, Mark.</ref><ref>{{cite web |title=Progressive Era to New Era, 1900-1929 {{!}} U.S. History Primary Source Timeline {{!}} Classroom Materials at the Library of Congress {{!}} Library of Congress |url=https://www.loc.gov/classroom-materials/united-states-history-primary-source-timeline/progressive-era-to-new-era-1900-1929/overview/ |access-date=November 11, 2023 |website=Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA}}</ref>
Abantu abaali bawagira Amerika mu Hawaii basuula obwakabaka bw'omu Hawaii; ebizinga byagattibwa mu 1898. Mu mwaka gwe gumu, [[Puerto Rico]], [[Philippines]], ne [[Guam]] Spain yabiwa Amerika oluvannyuma lw’okuwangulwa Amerika mu [[lutalo lwa Spain ne Amerika]]. (Philippines yaweebwa obwetwaze obujjuvu okuva mu Amerika nga 4, Ogwomusanvu 1946, oluvannyuma lwa Ssematalo II. Puerto Rico ne Guam byasigala nga nga bitundu bya Amerika).<ref>{{cite web |title=The Spanish–American War, 1898 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/spanish-american-war |access-date=December 24, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[American Samoa]] yafunibwa Amerika mu 1900 oluvannyuma [[lw'olutalo olw'okubiri olw'omunda mu Samoa]].<ref>Ryden, George Herbert.</ref> [[Ebizinga bya Virgin ebya Amerika]] byafunibwa okuva ku [[Denimaaka|Denmark]] mu 1917 oluvannyuma lw'abalonzi ba Denmark okukkiriza okugitunda mu [[kalulu ka 1916]].<ref>{{cite web |title=Virgin Islands History |url=https://www.vinow.com/general_usvi/history/ |access-date=January 5, 2018 |publisher=Vinow.com}}</ref>
== '''Ssematalo I, Okugwa mu byenfuna okwamaanyi, ne Ssematiro II (1917-1945)''' ==
Amerika [[American entry into World War I|yayingira Ssematalo I]] ng'eri wamu [[Allies of World War I|n'amawanga ag'omukago]] mu 1917 ng'eyamba okukyusa embeera okulwanyisa [[Central Powers|amawanga ag'omu masekkati]].<ref>McDuffie, Jerome; Piggrem, Gary Wayne; Woodworth, Steven E. (2005).</ref> Mu 1920, [[Nineteenth Amendment to the United States Constitution|ennongoosereza mu ssemateeka]] yawa [[Women's suffrage in the United States|abakyala eddembe ly'okulonda]] mu ggwanga lyonna . Mu myaka gya 1920 ne 1930, leediyo [[Mass communication|ey’empuliziganya ey’abantu abangi]] ne ttivvi eyasooka z'akyusa empuliziganya mu ggwanga lyonna. [[Wall Street Crash of 1929|Okugwa kwa Wall Street okwa 1929]] kwali kuleese [[Great Depression in the United States|okusereba kw'eby'enfuna]], Pulezidenti [[Franklin D. Roosevelt]] kwe yaddamu n'enteekateeka ya [[New Deal]] eya "ennongoosereza, okudda engulu n'okudduukirira", omuddirirwa gw'enteekateeka [[Alphabet agencies|z'okuzzaawo embeera ezitabangawo]] era ezisukkiridde ne [[Works Progress Administration|pulojekiti z'okudduukirira abantu ku mirimu]] nga zigatta wamu [[Regulatory economics|n'ennongoosereza mu by'ensimbi n'ebiragiro]].<ref>{{Cite web |last=<!-- Staff writer(s); no by-line. --> |year=2013 |title=Mass Exodus From the Plains |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/surviving-the-dust-bowl-mass-exodus-plains/ |access-date=October 5, 2014 |website=American Experience |publisher=WGBH Educational Foundation}}</ref><ref>{{Cite web |last=Fanslow |first=Robin A. |date=April 6, 1997 |title=The Migrant Experience |url=https://memory.loc.gov/ammem/afctshtml/tsme.html |access-date=October 5, 2014 |website=American Folklore Center |publisher=Library of Congress}}</ref>
[[United States non-interventionism before entering World War II|Eyali terina ludda]] mu ntandikwa mu kiseera kya [[Military history of the United States during World War II|Ssematalo II]], Amerika yatandika [[Lend-Lease|okugabira]] [[Allies of World War II|amawanga ag'omukago mu Ssematalo II]] ebikozesebwa mu lutalo mu Gwokusatu 1941 era [[American entry into World War II|n'eyingira olutalo]] mu Gwekkumineebiri oluvannyuma lwa [[Empire of Japan|Japan]] [[Attack on Pearl Harbor|okulumba Pearl Harbor]].<ref name="Pearl Harbor2">{{Cite web |last=Yamasaki |first=Mitch |title=Pearl Harbor and America's Entry into World War II: A Documentary History |url=https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141213122046/https://www.hawaiiinternment.org/static/ush_yamasaki_documentary_history.pdf |archive-date=December 13, 2014 |access-date=January 14, 2015 |publisher=World War II Internment in Hawaii}}</ref> Olw'okukkiriza enkola ya " [[Europe first|Bulaaya yeesooka]] ", Amerika yassa essira ku baali bakolagana ne Japan [[Fascist Italy|Yitale]] ne [[Nazi Germany|Girimaani]] mu kiseera ky'olutalo okutuusa lwe baabawangula mu Gwokutaano 1945. Amerika [[Manhattan Project|yakola ebyokulwanyisa bya nukiriya ebyasooka]] [[Atomic bombings of Hiroshima and Nagasaki|n'abikozesa okulwanyisa ebibuga bya Japan ebya Hiroshima ne Nagasaki]] mu Gwomunaana 1945, era n'amaliriza olutalo.<ref>{{Cite news|title=Why did Japan surrender in World War II?|language=en|newspaper=The Japan Times|url=https://www.japantimes.co.jp/opinion/2016/08/06/commentary/japan-surrender-world-war-ii/|access-date=February 8, 2017|last=Kingston|first=Jeff|date=August 6, 2016}}</ref><ref>Pacific War Research Society (2006).</ref> Amerika yali emu ku " [[Four Policemen|Abapoliisi Abana]] " abaasisinkana okuteekateeka [[Aftermath of World War II|ensi ey'oluvannyuma lw'olutalo]], nga baali wamu ne [[Bungereza]], [[Soviet Union]] ne [[Republic of China (1912–1949)|China]]. Amerika yavaayo nga tefunye buzibu bwonna mu lutalo, ng'erina [[Economic power|amaanyi amangi ennyo mu by'enfuna]] n'obuyinza [[Sphere of influence|bw'ebyobufuzi mu nsi yonna]].<ref>Kennedy, Paul (1989).</ref>
== Ssematalo ow’endowooza n’enkyukakyuka mu mbeera z’abantu (1945 – 1991) . ==
[[Ssematalo II]] bwe yaggwa mu 1945 yaleka Amerika ne [[Soviet Union]] nga ge [[amawanga amanene]], nga buli limu lirina [[obuyinza]] bwalyo mu by’obufuzi, eby’amagye, ne mu by’enfuna. Okusika omuguwa mu byobufuzi wakati w'amawanga gombi amanene mu bbanga ttono kwavaako [[Ssematalo ow'endowooza]].<ref name="Blakemore-20192">{{cite web |last=Blakemore |first=Erin |date=March 22, 2019 |title=What was the Cold War? |url=https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401192349/https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/cold-war/ |archive-date=April 1, 2019 |access-date=August 28, 2020 |website=National Geographic |language=en}}</ref><ref>Mark Kramer, "The Soviet Bloc and the Cold War in Europe," in {{Cite book |year=2014 |title=A Companion to Europe Since 1945 |url=https://books.google.com/books?id=EyNcCwAAQBAJ&pg=PT174 |publisher=Wiley |isbn=978-1-118-89024-0 |editor-last=Larresm |editor-first=Klaus |page=79}}</ref> Amerika yassa mu nkola enkola y’okuziyiza [[abantu]] egenderera okukomya ekitundu kya Soviet Union; yeenyigira mu [[nkyukakyuka mu nfuga okulwanyisa gavumenti ezilowoozebwa nti zikwatagana n'Abasoviyeti]]; era n’awangula mu mpaka z’omu bbanga, ezaatuuka ku ntikko [[n’okukka ku Mwezi okwasooka okw’abakozi]] mu 1969.
Munda mu eggwanga, ly'Amerika ly[[Post–World War II economic expansion|afuna enkulaakulana mu by’enfuna]], [[Urbanization in the United States|okugenda mu bibuga]], n’okukula [[Mid-20th century baby boom|kw’abantu oluvannyuma lwa Ssematalo II]]. [[Civil rights movement|Ekibiina ky’eddembe ly’obuntu]] kyavaayo, nga [[Martin Luther King Jr.]] afuuka omukulembeze omututumufu ku ntandikwa y’emyaka gya 1960.<ref>{{cite web |title=The Civil Rights Movement |url=https://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/eyesontheprize-milestones-civil-rights-movement/ |access-date=January 5, 2019 |publisher=PBS}}</ref> Enteekateeka [[Great Society|y'ekibiina ekinene]] eky'obufuzi ku bwa Pulezidenti bwa [[Lyndon B. Johnson]] yavaamu amateeka, enkola n'okukyusa [[Twenty-fourth Amendment to the United States Constitution|mu ssemateeka]] okumenyawo n'okugaziya okulwanyisa ebimu ku bisinga obubi ebyava mu [[Institutional racism|kusosola mu mawanga okw'ebitongole]] okwaliwo.
[[Ekibiina ekyali kikontana n’obuwangwa]] mu Amerika kyaleeta enkyukakyuka ez’amaanyi mu mbeera z’abantu, omuli n’okuteekawo eddembe mu [[kukozesa ebiragalalagala mu kwesanyusaamu]] [[n’okwegatta]].<ref>{{Cite web |date=August 25, 2022 |title=Playboy: American Magazine |url=https://www.britannica.com/topic/Playboy |access-date=February 2, 2023 |website=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=...the so-called sexual revolution in the United States in the 1960s, marked by greatly more permissive attitudes toward sexual interest and activity than had been prevalent in earlier generations.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Svetlana Ter-Grigoryan |date=February 12, 2022 |title=The Sexual Revolution Origins and Impact |url=https://study.com/learn/lesson/sexual-liberation-movement-origin-timeline-impact-revolution.html |access-date=April 27, 2023 |website=study.com}}</ref> Era yakubiriza abantu okujeemera okuyingira amagye (okutuusa ku nkomerero y'okuyingira amagye mu 1973).<ref>{{Cite web |date=August 15, 2016 |title=Selective Service Records |url=https://www.archives.gov/st-louis/selective-service |access-date=June 15, 2025 |website=National Archives |language=en}}</ref> n'[[okuwakanya okw'amaanyi]] ekya Amerika okuyingira mu Vietnam, nga Amerika evaayo mu 1975.<ref>{{cite magazine|last=Levy|first=Daniel|date=January 19, 2018|title=Behind the Protests Against the Vietnam War in 1968|url=https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|access-date=May 5, 2021|archive-date=October 14, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211014120640/https://time.com/5106608/protest-1968/?amp=true|url-status=dead}}</ref>Enkyukakyuka mu mirimu gy'abakyala ye yaviirako okweyongera kw'abakazi abakola emirimu egisasulwa okuva mu myaka gya 1970 era mu 1985 abakyala b'omu Amerika abasinga obungi ab'emyaka 16 n'okusingawo baatandika okukola.<ref>{{Cite web |year=2013 |title=Women in the Labor Force: A Databook |url=https://www.bls.gov/cps/wlf-databook-2012.pdf |access-date=March 21, 2014 |publisher=U.S. Bureau of Labor Statistics |page=11}}</ref>
Okugwa kw’Obukomunisiti n’okusasika kwa [[Soviet Union]] okuva mu 1989 okutuuka mu 1991 kwalaga nti [[Ssematalo ow’endowooza]] yaggwaawo era n’aleka Amerika ng’eggwanga lyokka ery’amaanyi ennyo mu nsi yonna. <ref>{{Harvnb|Gaĭdar|2007|p=102}}; {{Harvnb|Howell|2006|p=352}}; {{Harvnb|Kissinger|2011|pp=781–884}}; {{Harvnb|Mann|2009|p=432}}{{Harvnb|Hayes|2009}}</ref> Kino kyanyweza obuyinza bwa Amerika mu nsi yonna, ne kinyweza endowooza ya " [[American Century]] " nga Amerika efuga ensonga z'ensi yonna ez'ebyobufuzi, eby'obuwangwa, eby'enfuna, n'eby'amagye. <ref>{{Cite magazine|last=Frum|first=David|date=December 24, 2014|title=The Real Story of How America Became an Economic Superpower|url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2014/12/the-real-story-of-how-america-became-an-economic-superpower/384034/|access-date=December 10, 2024|magazine=[[The Atlantic]]|language=en}}</ref> <ref>{{Cite news|url=http://www.politifact.com/texas/statements/2014/jun/13/ken-paxton/us-army-was-smaller-army-portugal-world-war-ii/|title=U.S. army was smaller than the army for Portugal before World War II|work=Politifact|access-date=January 23, 2018}}</ref>
== Omulembe gwa kati (1991 – kati) ==
Emyaka gya 1990 gyalimu [[1990s United States boom|okugaziwa kw'ebyenfuna okusinga obugazi mu byafaayo bya Amerika]], [[Crime in the United States#Crime over time|okukendeera okw'amaanyi mu miwendo gy'obumenyi bw'amateeka mu Amerika]], n'okukulaakulana [[Technological and industrial history of the United States#Computers and information networks|mu tekinologiya]]. Mu myaka gino gyonna ekkumi, obuyiiya bwa tekinologiya nga [[World Wide Web]], enkulaakulana ya [[Pentium (original)|Pentium]] microprocessor okusinziira ku [[Moore's law|tteeka lya Moore]], bbaatule za [[:en:Lithium-ion_battery|lithium-ion batteries]] nga zino zaakolebwa okugezesa [[:en:Gene_therapy|gene therapy]] okwasooka n'[[Gene therapy|okukola ebintu oba cloning]], kwakolebwanga mu Amerika oba byalongoosebwayo. Mu myaka gya 1990, [[Human Genome Project|pulojekiti ya Human Genome Project]] yatongozebwa, ate [[Nasdaq]] n’efuuka akatale k’emigabo akaasooka mu Amerika okusuubula ku mitimbagano.<ref>{{Cite web |last=((CFI Team)) |title=NASDAQ |url=https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231211163114/https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |archive-date=December 11, 2023 |access-date=December 11, 2023 |website=[[Corporate Finance Institute]] |language=en-US}}</ref> Mu [[Gulf War|lutalo lwa Gulf]] mu 1991, [[Coalition of the Gulf War|omukago gw'amawanga ogw'ensi yonna ogwakulemberwa Amerika]] gwagoba eggye [[Ba'athist Iraq|lya Iraq]] eryali liwambye [[Kuwait]] ku muliraano. [[War in Afghanistan (2001–2021)|Ennumba za 11 Ogwomwenda]] 2001 obwakolebwa ku Amerika nga bwakolebwa ekibiina [[Pan-Islamism|ky'abatujju ekya]] [[War on terror|al]] [[Iraq War|-]] [[Al-Qaeda|Qaeda]]. <ref>{{cite news|author=Walsh, Kenneth T.|date=December 9, 2008|title=The 'War on Terror' Is Critical to President George W. Bush's Legacy|newspaper=U.S. News & World Report|url=https://www.usnews.com/news/articles/2008/12/09/the-war-on-terror-is-critical-to-president-george-w-bushs-legacy|access-date=March 6, 2013}}</ref><ref>{{cite news|last=Wong|first=Edward|date=February 15, 2008|title=Overview: The Iraq War|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/ref/timestopics/topics_iraq.html|access-date=March 7, 2013}}</ref><ref>{{cite book |last=Johnson |first=James Turner |year=2005 |title=The War to Oust Saddam Hussein: Just War and the New Face of Conflict |url=https://books.google.com/books?id=SF7U27JsLC4C&q=iraq+invasion+removes+hussein |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-0-7425-4956-2 |page=159 |access-date=October 25, 2015}}</ref> [[2000s United States housing bubble|Ekizibu ky’amayumba mu Amerika]] kyatuuka ku ntikko mu 2007 n’okusereba [[Great Recession|kw’eby’enfuna]], okukendeera kw’ebyenfuna okusinga obunene okuva mu kusereba kw’eby’enfuna kuli okwali okw'ammanyi.<ref>{{Cite news|last1=Hilsenrath|first1=Jon|last2=Ng|first2=Serena|last3=Paletta|first3=Damian|date=September 18, 2008|title=Worst Crisis Since '30s, With No End Yet in Sight|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20141225040616/https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|archive-date=December 25, 2014}}</ref>
Okutandikira mu myaka gya 2010, n’okugenda mu maaso mu gya 2020, Amerika efunye [[Political polarization in the United States|okwekutula kw’ebyobufuzi okweyongedde]] <ref>{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Murray |first=Mark |last2=Marquez |first2=Alexandra |date=June 15, 2023 |title=Here's what's driving America's increasing political polarization |url=https://www.nbcnews.com/meet-the-press/meetthepressblog/s-s-driving-americas-increasing-political-polarization-rcna89559 |access-date=June 30, 2024 |website=NBC News |language=en}}</ref> n’okudda [[Democratic backsliding in the United States|emabega okw’amaanyi mu demokulasiya]].<ref name="Grumbach 2021">{{Harvnb|Grumbach|2021}}.</ref> Okukutula eggwanga lino kwalabikira nnyo mu [[January 6 United States Capitol attack|bulumbaganyi obwaliwo mu Gwolubereberye 2021 mu Capitol]], <ref name="Kleinfeld-2023">{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> ekibinja ky'abayeekera <ref name="Pape-2022">{{Cite web |last=Pape |first=Robert |author-link=Robert Pape |date=January 5, 2022 |title=American Face of Insurrection: Analysis of Individuals Charged for Storming the US Capitol on January 6, 2021 |url=https://cpost.uchicago.edu/publications/american_face_of_insurrection/ |access-date=September 13, 2024 |website=cpost.uchicago.edu |publisher=[[University of Chicago]], Chicago Project on Security and Threats}}</ref> abawagira Pulezidenti [[Donald Trump]] bwe baayingira mu [[United States Capitol|Capitol ya Amerika]] ne banoonya okulemesa okukyusa obuyinza mu mirembe <ref>{{Cite news}}</ref> mu [[Self-coup#Notable events described as attempted self-coups|kugezaako okuwamba gavumenti]]. Gwali [[Attempts to overturn the 2020 United States presidential election|mulundi gwa pulezidenti ogwasooka okugaana]] [[Peaceful transition of power|okukyusa obuyinza mu mirembe]]. <ref name="Multiple Sources"><templatestyles src="Plainlist/styles.css"></templatestyles>{{multiref2|{{Cite book |last=Harvey |first=Michael |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781003110361-1/introduction-michael-harvey |title=Donald Trump in Historical Perspective |date=2022 |publisher=Routledge |isbn=978-1-003-11036-1 |editor-last=Harvey |editor-first=Michael |chapter=Introduction: History's Rhymes |doi=10.4324/9781003110361-1 |quote=As with the Beer Hall Putsch, a would-be leader tried to take advantage of an already scheduled event (in Hitler's case, Kahr's speech; in Trump's, Congress's tallying of the electoral votes) to create a dramatic moment with himself at the center of attention, calling for bold action to upend the political order. Unlike Hitler's coup attempt, Trump already held top of office, so he was attempting to hold onto power, not seize it (the precise term for Trump's intended action is a 'self-coup' or 'autogolpe'). Thus, Trump was able to plan for the event well in advance, and with much greater control, including developing the legal arguments that could be used to justify rejecting the election's results.}} (p. 3)|{{cite journal |last1=Pion-Berlin |first1=David |last2=Bruneau |first2=Thomas |last3=Goetze |first3=Richard B. Jr. |date=April 7, 2022 |title=The Trump self-coup attempt: comparisons and civil–military relations |journal=Government and Opposition |volume=58 |issue=4 |pages=789–806 |doi=10.1017/gov.2022.13 |s2cid=248033246 |doi-access=free |hdl=10945/72654 |hdl-access=free}}|{{cite journal |author1-last=Castañeda |author1-first=Ernesto |author2-last=Jenks |author2-first=Daniel |date=April 17, 2023 |title=January 6th and De-Democratization in the United States |editor-last1=Costa |editor-first1=Bruno Ferreira |editor-last2=Parton |editor-first2=Nigel |journal=Social Sciences |publisher=[[MDPI]] |volume=12 |issue=4 |page=238 |doi=10.3390/socsci12040238 |doi-access=free |issn=2076-0760 |quote=What the United States went through on January 6th was an attempt at a self-coup, where Trump would use force to stay as head of state even if abandoning democratic practices in the U.S. Some advised Trump to declare martial law to create a state of emergency and use that as an excuse to stay in power.}}|{{Cite report |url=https://www.brookings.edu/research/trump-on-trial/ |title=Trump on Trial: A Guide to the January 6 Hearings and the Question of Criminality |last1=Eisen |first1=Norman |last2=Ayer |first2=Donald |date=June 6, 2022 |publisher=Brookings Institution |language=en-US |quote=[Trump] tried to delegitimize the election results by disseminating a series of far fetched and evidence-free claims of fraud. Meanwhile, with a ring of close confidants, Trump conceived and implemented unprecedented schemes to{{snd}}in his own words{{snd}}"overturn" the election outcome. Among the results of this "Big Lie" campaign were the terrible events of January 6, 2021{{snd}}an inflection point in what we now understand was nothing less than an attempted coup. |last3=Perry |first3=Joshua |last4=Bookbinder |first4=Noah |last5=Perry |first5=E. Danya |access-date=December 16, 2023}}|{{cite court |litigants=Eastman v Thompson, et al. |opinion=8:22-cv-00099-DOC-DFM Document 260 |pinpoint=44 |court=S.D. Cal. |date=May 28, 2022 |url=https://storage.courtlistener.com/recap/gov.uscourts.cacd.841840/gov.uscourts.cacd.841840.260.0.pdf |access-date=December 16, 2023 |quote=Dr. Eastman and President Trump launched a campaign to overturn a democratic election, an action unprecedented in American history. Their campaign was not confined to the ivory tower{{snd}}it was a coup in search of a legal theory. The plan spurred violent attacks on the seat of our nation's government, led to the deaths of several law enforcement officers, and deepened public distrust in our political process... If Dr. Eastman and President Trump's plan had worked, it would have permanently ended the peaceful transition of power, undermining American democracy and the Constitution. If the country does not commit to investigating and pursuing accountability for those responsible, the Court fears January 6 will repeat itself.}}|{{Cite web |last=Graham |first=David A. |date=January 6, 2021 |title=This Is a Coup |url=https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2021/01/attempted-coup/617570/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106224049/https://www.theatlantic.com/ideas/archive/2021/01/attempted-coup/617570/ |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=[[The Atlantic]]}}|{{Cite web |last=Musgrave |first=Paul |date=January 6, 2021 |title=This Is a Coup. Why Were Experts So Reluctant to See It Coming? |url=https://foreignpolicy.com/2021/01/06/coup-america-capitol-electoral-college-2020-election/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106235812/https://foreignpolicy.com/2021/01/06/coup-america-capitol-electoral-college-2020-election/ |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=Foreign Policy}}|{{Cite web |last=Solnit |first=Rebecca |date=January 6, 2021 |title=Call it what it was: a coup attempt |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/jan/06/trump-mob-storm-capitol-washington-coup-attempt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210107000436/https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/jan/06/trump-mob-storm-capitol-washington-coup-attempt |archive-date=January 7, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=The Guardian}}|{{Cite web |last=Coleman |first=Justine |date=January 6, 2021 |title=GOP lawmaker on violence at Capitol: 'This is a coup attempt' |url=https://thehill.com/homenews/house/532944-gop-lawmaker-on-violence-at-capitol-this-is-a-coup-attempt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106212600/https://thehill.com/homenews/house/532944-gop-lawmaker-on-violence-at-capitol-this-is-a-coup-attempt |archive-date=January 6, 2021 |access-date=December 16, 2023 |website=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]}}|{{Cite web |last=Jacobson |first=Louis |date=January 6, 2021 |title=Is this a coup? Here's some history and context to help you decide |url=https://www.politifact.com/article/2021/jan/06/coup-heres-some-history-and-context-help-you-decid/ |access-date=January 7, 2021 |website=[[PolitiFact]] |quote=A good case can be made that the storming of the Capitol qualifies as a coup. It's especially so because the rioters entered at precisely the moment when the incumbent's loss was to be formally sealed, and they succeeded in stopping the count.}}|{{Cite news |last1=Barry |first1=Dan |last2=Frenkel |first2=Sheera |date=January 7, 2021 |title='Be There. Will Be Wild!': Trump All but Circled the Date |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/01/06/us/politics/capitol-mob-trump-supporters.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20211228/https://www.nytimes.com/2021/01/06/us/politics/capitol-mob-trump-supporters.html |archive-date=December 28, 2021 |url-access=registration |url-status=live |access-date=December 16, 2023}}|{{cite encyclopedia |last=Duignan |first=Brian |date=August 4, 2021 |title=January 6 U.S. Capitol attack |url=https://www.britannica.com/event/January-6-U-S-Capitol-attack |url-status=live |access-date=September 22, 2021 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |quote=Because its object was to prevent a legitimate president-elect from assuming office, the attack was widely regarded as an insurrection or attempted coup d'état. |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230117232629/https://www.britannica.com/event/January-6-U-S-Capitol-attack |archive-date=January 17, 2023}}}}</ref> Abayivu mu bugazi bagamba nti Amerika eri mu kukyuka okuva mu byobufuzi bya [[Liberal democracy|demokulasiya ow'eddembe]] okudda mu [[Hybrid regime|nfuga ey'ekintabuli]] okuva mu 2025. <ref name=":6">{{Cite web |last=Geiger |first=Abigail |date=June 12, 2014 |title=Political Polarization in the American Public |url=https://www.pewresearch.org/politics/2014/06/12/political-polarization-in-the-american-public/ |access-date=June 30, 2024 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> We bwatuukira mu 2026, okunoonyereza okwakolebwa ekitongole kya [[London School of Economics]] kwazuula nti bannassaayansi b'ebyobufuzi abasinga obungi abaabuuzibwa tebaali bakkiriza nti [[2026 United States elections|okulonda kwa Amerika okwa 2026]] kwandituukiriza ebisaanyizo by'okubeera " [[Free and fair election|eby'eddembe era eby'obwenkanya]] ".<ref name=":5">{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-01 |title=Political scientists studying democracy and autocracy think that US democracy has declined significantly |url=https://blogs.lse.ac.uk/usappblog/2026/05/01/political-scientists-studying-democracy-and-autocracy-think-that-us-democracy-has-declined-significantly/ |access-date=2026-05-30 |website=[[London School of Economics]]}}</ref> Mu mwaka gwa 2026, eggwanga lino era lyajaguza [[United States Semiquincentennial|emyaka 250 bukya litandikibwawo]].<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-01 |title=Political scientists studying democracy and autocracy think that US democracy has declined significantly |url=https://blogs.lse.ac.uk/usappblog/2026/05/01/political-scientists-studying-democracy-and-autocracy-think-that-us-democracy-has-declined-significantly/ |access-date=2026-05-30 |website=[[London School of Economics]]}}</ref>
== Enkula y’ensi ==
Amerika y’ensi [[List of countries and dependencies by area|eyookusatu mu bunene]] mu nsi yonna okusinziira ku bunene bwonna ng’eddiridde Russia ne Canada. [ c ] [[Contiguous United States|Amasaza 48 ne Disitulikiti ya Columbia]] byonna awamu gali ku bugazi bwa 3,119,885 square miles ( sikweya kiromita 8,080,470) . <ref name="CensusGov2010HTML">Areas of the 50 states and the District of Columbia but not Puerto Rico nor other island territories per {{cite web |date=August 2010 |title=State Area Measurements and Internal Point Coordinates |url=https://www.census.gov/geographies/reference-files/2010/geo/state-area.html |access-date=March 31, 2020 |work=[[Census.gov]] |quote=reflect base feature updates made in the MAF/TIGER database through August, 2010.}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Field Listing: Area |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/279.html#as |archive-url=https://web.archive.org/web/20200707180005/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/279.html#as |archive-date=July 7, 2020 |access-date=April 21, 2020 |website=The World Factbook |publisher=cia.gov}}</ref> Mu mwaka gwa 2021, Amerika yalina ebitundu 8% ku nnimiro n’amalundiro ag’enkalakkalira ku Nsi kuno ate ebitundu 10% ku ttaka lyayo ery’ebirime. <ref>{{cite web |last=Lew |first=Alan |title=PHYSICAL GEOGRAPHY OF THE US |url=https://www.geog.nau.edu/courses/alew/gsp220/text/chapters/ch2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409112252/https://www.geog.nau.edu/courses/alew/gsp220/text/chapters/ch2.html |archive-date=April 9, 2016 |access-date=December 24, 2014 |website=GSP 220—Geography of the United States |publisher=North Arizona University}}</ref>
Okutandikira mu buvanjuba, olusenyi lw’oku lubalama lw’ennyanja Atlantic luwa ekifo ebibira ebiri munda mu nsi n’obusozi obuyiringisibwa mu kitundu ky’olusenyi lwa Piedmont . [1] Ensozi za Appalachian ne Adirondack Massif zaawula olubalama lw'Ebuvanjuba ku Nnyanja Ennene n'omuddo ogw'omu maserengeta ga Midwest . [2] Enkola y'emigga Mississippi, enkola y'emigga ey'okuna mu nsi yonna mu buwanvu, esinga kutambula mu bukiikakkono–obugwanjuba okuyita mu makkati g'eggwanga. Ekiwonvu ekipapajjo era ekigimu eky’omu Great Plains kibuna mu maserengeta, era nga kitaataaganyizibwa ekitundu eky’ensozi mu bukiikaddyo obw’obuvanjuba.[2]
Emyaka gya 1990 gyalimu [[okugaziwa kw'ebyenfuna okusinga obugazi mu byafaayo bya Amerika]], [[Crime in the United States#Crime over time|okukendeera okw'amaanyi mu miwendo gy'obumenyi bw'amateeka mu Amerika]], n'okukulaakulana mu tekinologiya. Mu myaka gino gyonna ekkumi, obuyiiya bwa tekinologiya nga [[World Wide Web]], enkulaakulana ya [[Pentium (original)|Pentium]] microprocessor okusinziira ku tteeka lya Moore, bbaatule za [[:en:Lithium-ion_battery|lithium-ion batteries]] nga zino zaakolebwa okugezesa [[gene therapy]] okwasooka n'[[Gene therapy|okukola ebintu oba cloning]], kwakolebwanga mu Amerika oba byalongoosebwayo. Mu myaka gya 1990, [[Human Genome Project|pulojekiti ya Human Genome Project]] yatongozebwa, ate [[Nasdaq]] n’efuuka akatale k’emigabo akaasooka mu Amerika okusuubula ku mitimbagano.<ref>{{Cite web |last=((CFI Team)) |title=NASDAQ |url=https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231211163114/https://corporatefinanceinstitute.com/resources/career-map/sell-side/capital-markets/nasdaq/ |archive-date=December 11, 2023 |access-date=December 11, 2023 |website=[[Corporate Finance Institute]] |language=en-US}}</ref> Mu [[Gulf War|lutalo lwa Gulf]] mu 1991, [[Coalition of the Gulf War|omukago gw'amawanga ogw'ensi yonna ogwakulemberwa Amerika]] gwagoba eggye [[Ba'athist Iraq|lya Iraq]] eryali liwambye [[Kuwait]] ku muliraano. [[War in Afghanistan (2001–2021)|Ennumba za 11 Ogwomwenda]] 2001 obwakolebwa ku Amerika nga bwakolebwa ekibiina [[Pan-Islamism|ky'abatujju ekya]] [[War on terror|al]] [[Iraq War|-]] [[Al-Qaeda|Qaeda]] . <ref>{{cite news|author=Walsh, Kenneth T.|date=December 9, 2008|title=The 'War on Terror' Is Critical to President George W. Bush's Legacy|newspaper=U.S. News & World Report|url=https://www.usnews.com/news/articles/2008/12/09/the-war-on-terror-is-critical-to-president-george-w-bushs-legacy|access-date=March 6, 2013}}</ref> <ref>{{cite news|last=Wong|first=Edward|date=February 15, 2008|title=Overview: The Iraq War|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/ref/timestopics/topics_iraq.html|access-date=March 7, 2013}}</ref> <ref>{{cite book |last=Johnson |first=James Turner |year=2005 |title=The War to Oust Saddam Hussein: Just War and the New Face of Conflict |url=https://books.google.com/books?id=SF7U27JsLC4C&q=iraq+invasion+removes+hussein |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-0-7425-4956-2 |page=159 |access-date=October 25, 2015}}</ref> [[2000s United States housing bubble|Ekizibu ky’amayumba mu Amerika]] kyatuuka ku ntikko mu 2007 n’okusereba [[Great Recession|kw’eby’enfuna]], okukendeera kw’ebyenfuna okusinga obunene okuva mu kusereba kw’eby’enfuna kuli okwali okw'ammanyi.<ref>{{Cite news|last1=Hilsenrath|first1=Jon|last2=Ng|first2=Serena|last3=Paletta|first3=Damian|date=September 18, 2008|title=Worst Crisis Since '30s, With No End Yet in Sight|work=[[The Wall Street Journal]]|url=https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20141225040616/https://www.wsj.com/articles/SB122169431617549947|archive-date=December 25, 2014}}</ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
pc5hvexdbst8fadgt6mjzwhnabv1yyl
Category:Abazaalwa mu 1963
14
15114
63153
2026-07-16T13:19:23Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu ekinnyonyolo
63153
wikitext
text/x-wiki
Abantu abazaalwa mu 1963
bqjeebcqizjm49jgphrs2fzzjy87zzx
63242
63153
2026-07-16T18:03:19Z
Solomon Suubi
6901
added [[Category:Bannayuganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63242
wikitext
text/x-wiki
Abantu abazaalwa mu 1963
[[Category:Bannayuganda]]
ari2de0wuut86dg3tdvbl24o703zoog
Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kaberamaido
14
15115
63154
2026-07-16T13:20:39Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu ekinnyonyolo
63154
wikitext
text/x-wiki
Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kaberamaido
gt0sr4wzdybbuuh3l1j2218vqxm6rwi
63238
63154
2026-07-16T18:00:57Z
Solomon Suubi
6901
added [[Category:Bannayuganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
63238
wikitext
text/x-wiki
Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kaberamaido
[[Category:Bannayuganda]]
mdushh32sdyissa0tcagahgz3nhefav
Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Buikwe
14
15116
63192
2026-07-16T15:01:03Z
Lillylove256
10862
ngasseeko amatuluba
63192
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Buikwe
pbsks1984y7922x5me2k7zfv93bdctb
Category:Ba Ssabalabirizi b'Ekkanisa ya Uganda
14
15117
63193
2026-07-16T15:01:42Z
Lillylove256
10862
ngasseeko amatuluba
63193
wikitext
text/x-wiki
Bano be ba Ssabalabirizi b'Ekkanisa ya Uganda
40z8zkwbwz2dytgb1cec4eck6razo81
Category:Abantu abazaalibwa mu 1962
14
15118
63194
2026-07-16T15:02:14Z
Lillylove256
10862
ngasseeko amatuluba
63194
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abazaalibwa mu 1962
l59ewzat1b4pdjc205sgo28n5i9y3oe
Category:Abantu abazaalibwa mu 1976
14
15119
63197
2026-07-16T15:06:03Z
Lillylove256
10862
ngasseeko amatuluba
63197
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abazaalibwa mu 1976
ea44k0v8rduzihdiq3fmpjue78oxyl0
Category:Abantu abasibuka e Tooro
14
15120
63198
2026-07-16T15:06:35Z
Lillylove256
10862
ngasseeko amatuluba
63198
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abasibuka e Tooro
3nr1wn5fj2tdhgzxxsjn3gvi6jmbn7g
Category:Abantu abasibuka mu Disitilukiti y'e Kabarole
14
15121
63199
2026-07-16T15:07:03Z
Lillylove256
10862
ngasseeko amatuluba
63199
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abasibuka mu Disitilukiti y'e Kabarole
inciyrdfcfhgyl0wjcaj0aqt8qnhdm4
Category:Bannayuganda
14
15122
63233
2026-07-16T17:56:31Z
Solomon Suubi
6901
Ntonzewo ettuluba
63233
wikitext
text/x-wiki
Lino ettuluba lya Bannayuganda
0l4q8mm46gz5j4wz8h1s4kcdapjh9oa
Akalulu ka Uganda aka 2026
0
15123
63264
2026-07-16T18:52:49Z
Solomon Suubi
6901
Solomon Suubi moved page [[Akalulu ka Uganda aka 2026]] to [[Okulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2026]]
63264
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Okulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2026]]
fkc9q71lqhw1noz7ptf9gcmwlc1tbrs
Q
0
15124
63272
2026-07-16T19:34:37Z
Isksks
11291
Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/579618|Q]]"
63272
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Q''' oba '''q''' ye nnukuta eyekkumi nomusanvu {17} mu nnyiriri z’Olulattini, mu kiseera kino ekozesebwa mu [[Lungereza]] n’ennimi endala nnyingi.
== Omukenkufu ==
7hz6dgdtulezv5a1ef13p2e1gvu0xod
Category:Abantu abazaalibwa mu 1949
14
15125
63273
2026-07-16T19:34:41Z
Lillylove256
10862
ngasseeko amatuluba
63273
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abazaalibwa mu 1949
584jea4w5vjmxv4z3sslpkjthmqjwi0
Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda
14
15126
63328
2026-07-16T22:38:58Z
24RAY
11014
ngasseeko ekinnyonnyoko
63328
wikitext
text/x-wiki
Bano be baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda
rt2729xd59m0vhy8lnh4r1av31yh4bq
Category:Ebifo ewazannyirwa omuzannyo gwa Cricket mu Uganda
14
15127
63344
2026-07-17T07:32:27Z
Samson Ssemakadde
6903
Ngaseeko amatuluba
63344
wikitext
text/x-wiki
Bino by'ebifo ewazannyirwa omuzannyo gwa Cricket mu Uganda
rczym2967u1qrn1qrk9dnom1leqo4j5
Category:Ebifo ewazannyirwa eby'emizannyo mu Uganda
14
15128
63345
2026-07-17T07:39:06Z
Samson Ssemakadde
6903
Ngaseeko amatuluba
63345
wikitext
text/x-wiki
Bino by'ebifo ewazannyirwa eby'emizannyo mu Uganda
2ulu6kvo7dur52smtkcqijigrivua0y
63348
63345
2026-07-17T07:43:18Z
SanBonne
10768
Requesting deletion
63348
wikitext
text/x-wiki
{{delete|Spam}} __NOINDEX__Bino by'ebifo ewazannyirwa eby'emizannyo mu Uganda
mdo9y106myibmtr369shlaz9bi96grk
Category:Amalwaliro mu Disitulikiti ya Wakiso
14
15129
63356
2026-07-17T08:46:52Z
Samson Ssemakadde
6903
Ngaseeko amatuluba
63356
wikitext
text/x-wiki
Gano geemalwaliro mu Disitulikiti ya Wakiso
csprqsvqqzrb5anv963cgwwlrzgpsqa
Jonathan Komagum
0
15130
63359
2026-07-17T09:19:47Z
Judithamos
10087
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340812225|Jonathan Komagum]]"
63359
wikitext
text/x-wiki
'''Jonathan "Jono" Komagum''' (yazaalibwa nga 15 Ogwekkumi n'ogumu 1998) Munnayuganda- omuzungu nga muzannyi wa [[basketball]] ow'ekikugu okuva mu kibiina kya [[Gostivar]] ekya [[liigi ya Macedonia]].
== Emirimu gye egy’ekikugu ==
=== Empologoma za London (2022-2023) ===
Komagum yakola endagaano ne [[London Lions]] mu kiseera ky'omusana oluvannyuma lw'ekiseera kye yamala mu ssomero [[lya NCAA Division I]] [[Sacramento State]]. Yafuna obuvune ku kugulu mu mupiira gwa Ssande ne Bristol nga kino kyetaagisa okumulongoosa nga sizoni eggwaako. Ekyavaamu okubeera nga taliiwo sizoni yonna.<ref>"JONATHAN "JONO" KOMAGUM OUT FOR THE REST OF THE SEASON". ''thelondonlions.com''. Retrieved 1 January 2024.</ref>
=== Bima Perkasa Jogja (2023-kati) ===
Nga 15 owokusatu 2024, [[Bima Perkasa Jogja]] yalangirira Komagum, yadda okudda mu bigere bya [[Feliciano Perez Neto]].<ref>Bima Perkasa Ganti Feliciano Neto Dengan Jonathan Komagum". ''iblindonesia.com''. Retrieved 1 January 2024.</ref>
== Emirimu gya ttiimu y’eggwanga ==
Yayitibwa ku [[Uganda men's national basketball team|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] mu mpaka za [[FIBA Basketball World Cup 2023 African Qualifiers]].
== Obulamu bw’omuntu ==
Komagum yasoma diguli mu by’emikono (Interdisciplinary Studies).
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Abantu Abalamu]]
qruj1stocs73i6z6zc2jpbs4wo0bktu
Wasswa Amir Ssali
0
15131
63360
2026-07-17T09:30:25Z
Judithamos
10087
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1330315430|Wasswa Amir Ssali]]"
63360
wikitext
text/x-wiki
'''Wasswa Amir Ssali''' Munnayuganda omukubi w'ebikonde avuganya mu buzito bwa [[lightweight]]. Akiikirira Uganda ku ttiimu y’eggwanga ey’ebikonde, [[Uganda Bombers|Uganda Bombers.]] .
== Emirimu gye egy’ebikonde ==
Ssali yasitukira mu mpaka za Afirika Boxing Championships ezaali mu kibuga Yaoundé ekya [[Cameroon]] mu 2023. Ng’avuganya mu buzito bwa lightweight, yatuuka ku fayinolo oluvannyuma lw’okumegga Idris Kitangira [[Democratic Republic of Congo|owa Democratic Republic of Congo]] ku semi.<ref name=":0">{{Cite web |date=3 August 2023 |title=Uganda's Wasswa Ssali beats DR Congo opponent in Africa Boxing Championships |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/sports/uganda-s-wasswa-ssali-beats-dr-congo-opponent-in-africa-boxing-championships-4326326 |access-date=17 September 2025 |website=NTV Uganda}}</ref>
Ku fayinolo, Ssali yakubibwa Sanele Sogwayi owa Bukiikakkono bwa Afirika, n’afuna omudaali gwa ffeeza eri Uganda.<ref>{{Cite web |date=5 August 2023 |title=Ssali Wasswa bags Silver at Africa Boxing Championship |url=https://swiftsportsug.com/2023/08/05/ssali-wasswa-bags-silver-at-africa-boxing-championship/ |access-date=17 September 2025 |website=Swift Sports Uganda}}</ref> Omudaali gwe ogwa ffeeza gwajja n'ekirabo kya doola z'Amerika 10,000.<ref>{{Cite web |date=5 August 2023 |title=Boxer Ssali earns $10,000 after Africa Championships |url=https://swiftsportsug.com/2023/08/05/ssali-wasswa-bags-silver-at-africa-boxing-championship/ |access-date=17 September 2025 |website=Swift Sports Uganda}}</ref>
Oluvannyuma yabuulira abavubuka mu bitundu by’e Kampala by’atuuseeko, n’alaga enkolagana ye n’abantu b’omu kitundu.<ref>{{Cite web |date=9 August 2023 |title=Bombers share Cameroon heroics with Bwaise, Kawaala ghetto youths |url=https://swiftsportsug.com/2023/08/09/bombers-share-cameroon-heroics-with-bwaise-kawaala-ghetto-youths/ |access-date=17 September 2025 |website=Swift Sports Uganda}}</ref>
== Emipiira egy’amaanyi ==
{| class="wikitable sortable"
|+Selected bouts
!Date
!Event
!Opponent
!Stage
!Result
|-
|3 Ogwomunaana 2023
|2023 Africa Boxing Championships, Yaoundé
|Idris Kitangila (DRC)
|Semi-final
|Win
|-
|5 Ogwomunaana 2023
|2023 Africa Boxing Championships, Yaoundé
|Sanele Sogwayi (South Africa)
|Final
|Loss (Silver medal)
|}
== Awaadi n'okusiimibwa ==
* Omudaali gwa ffeeza, ekibinja ky’obuzito bwa lightweight: Empaka za Afirika ez’ebikonde eza 2023 (Yaoundé, Cameroon).<ref name=":0">{{Cite web |date=3 August 2023 |title=Uganda's Wasswa Ssali beats DR Congo opponent in Africa Boxing Championships |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/sports/uganda-s-wasswa-ssali-beats-dr-congo-opponent-in-africa-boxing-championships-4326326 |access-date=17 September 2025 |website=NTV Uganda}}</ref>
* Omuwanguzi, omutendera gwa "Boxing": Engule za Fortebet Real Stars eza buli mwezi, Ogwomwenda 2023.<ref>{{Cite web |date=4 September 2023 |title=Six sports disciplines rewarded for excellence in August 2023 Real Stars monthly awards |url=https://kawowo.com/2023/09/04/six-sports-disciplines-rewarded-for-excellence-in-august-2023-real-stars-monthly-awards/ |access-date=17 September 2025 |website=Kawowo Sports}}</ref>
== Obulamu bw’omuntu ==
Amawulire mu lujjudde ku bulamu bwa Ssali obuto n’omwaka gwe yazaalibwa bitono. Yeegattira mu kibiina kya Lukanga Boxing Club era emikutu gy'amawulire egy'omu kitundu ne gimutuuma erinnya lya "The Animal".<ref>{{Cite web |date=24 July 2023 |title=Uganda Bombers squad named for Yaounde Africa Boxing Championships |url=https://kawowo.com/2023/07/24/uganda-bombers-squad-named-for-yaounde-africa-boxing-championships/ |access-date=17 September 2025 |website=Kawowo Sports}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Uganda Bombers]]
* [[Ekibiina Ekifuga Omuzannyo Gw'ebikonde mu Uganda|Ekibiina ekifuga ebikonde mu Uganda]]
* [[Isaac Zebra Jr|Isaac Zebra Omuto]]
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Abantu Abalamu]]
nhutr8irwd9qkzwz2oiclarahvrekzs
Abdallah Kibet Mande
0
15132
63361
2026-07-17T09:51:55Z
Judithamos
10087
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1317568398|Abdallah Kibet Mande]]"
63361
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>'''Abdallah Kibet Mande''' (yazaalibwa nga 10 Ogwokuttaano 1995)<ref name="men_10km_world_championships_2019">{{Cite web |title=Men's 10,000 metres - Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-10K-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191217211550/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-10K-M-f----.RS6.pdf |archive-date=17 December 2019 |access-date=6 July 2020 |website=2019 World Athletics Championships}}</ref> Munnayuganda [[muddusi wa mpaka mpanvu]]. Mu 2019, yavuganya mu [[misinde gy’abasajja egya mmita 10,000]] mu [[mpaka z’ensi yonna eza 2019]] ezaali mu kibuga Doha ekya Qatar.<ref name="men_10km_world_championships_2019" /> <ref name="athletics_weekly_joshua_cheptegei_2019">Smythe, Steve (6 October 2019). "Joshua Cheptegei wins world 10,000m title". ''Athletics Weekly''. Retrieved 7 July 2020.</ref> Yamalira mu kifo kya 17.<ref name="men_10km_world_championships_2019" />
Mu 2013, yavuganya mu [[mpaka z’abasajja abato]] mu [[mpaka z’ensi yonna eza IAAF]] ezaali mu kibuga Bydgoszcz ekya Poland. <ref name="senior_men_race_iaaf_world_cross_country_2013">{{Cite web |title=Junior men's race |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5096/AT-XJ-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200712093333/http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5096/AT-XJ-M-f----.RS6.pdf |archive-date=12 July 2020 |access-date=12 July 2020 |website=2013 IAAF World Cross Country Championships}}</ref> Yamalira mu kifo kya 16.<ref name="senior_men_race_iaaf_world_cross_country_2013" />
Mu 2017, yavuganya mu [[mpaka z’abasajja abakulu]] mu mpaka [[za IAAF World Cross Country Championships eza 2017]] ezaali mu Kampala mu Uganda.<ref name="senior_men_race_world_cross_country_championships_2017">{{Cite web |title=Senior men's race |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5837/AT-XSE-M-f----.RS6.pdf?v=-1121054657 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190504172042/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5837/AT-XSE-M-f----.RS6.pdf?v=-1121054657 |archive-date=4 May 2019 |access-date=7 July 2020 |website=2017 IAAF World Cross Country Championships}}</ref> Yamalira mu kifo kya 16.<ref name="senior_men_race_world_cross_country_championships_2017" />
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
[[Abdallah Kibet Mande]] ku [[misinde gy'e yonna]]
[[Abdallah Kibet Mande]] ku [[ARRS]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
ndo092ptetrnbzufw62f1xdihvlgm0u