Wikipedia
lgwiki
https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka
MediaWiki 1.47.0-wmf.14
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Adolf Hitler
0
3694
67323
67174
2026-08-11T04:30:21Z
Charles Kalanzi
9748
Ntaddemu ekiba
67323
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]
f55eodcrz9f91osu4hgku7yd576q51o
67325
67323
2026-08-11T04:43:51Z
Charles Kalanzi
9748
Ntaddemu ekiba
67325
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna.
llnywf0f85t5jka1n8ucq87eo6e9go7
67327
67325
2026-08-11T04:47:25Z
Charles Kalanzi
9748
Malirizza ekiba
67327
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
hjk71kjyxs27lgua6h67mxmksj06u3g
67328
67327
2026-08-11T05:03:05Z
Charles Kalanzi
9748
Ntandise ekiba
67328
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani.
ajuwn75zc3vfznd7vd3vli3lxn5dd7c
67330
67328
2026-08-11T05:07:23Z
Charles Kalanzi
9748
67330
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi.
2zfbtah51rl169zns0a7vyekrq4fcsr
67331
67330
2026-08-11T05:08:37Z
Charles Kalanzi
9748
Malirizza ekiba
67331
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
q03u7ub2mfnzxxvt6hzmv4zxzh4ejqp
67332
67331
2026-08-11T05:16:04Z
Charles Kalanzi
9748
Ntandise ekiba
67332
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor.
ey2808j67podfym7lugm29qk07kvcwx
67334
67332
2026-08-11T05:19:03Z
Charles Kalanzi
9748
Malirizza ekiba
67334
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi.
5yq6b1395u45rayjmsut0izjfczvj1t
67335
67334
2026-08-11T05:24:17Z
Charles Kalanzi
9748
Ntaddemu ekiba
67335
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi.
Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934.
pyepk1zfy60h2p45alaaamsw4g9e672
67337
67335
2026-08-11T05:32:35Z
Charles Kalanzi
9748
Ntandise ekiba
67337
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi.
Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934.
Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga.
52f7lg1d09ya3697sri2n7b0t9hu7lf
67338
67337
2026-08-11T05:35:41Z
Charles Kalanzi
9748
67338
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi.
Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934.
Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel .
1ald1vchvekhwn0m02855b4rlmg45oy
67339
67338
2026-08-11T05:37:20Z
Charles Kalanzi
9748
Malirizza ekiba
67339
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi.
Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934.
Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo.
cpyiwzu3spth4x6501f5uqrovre3zbq
67340
67339
2026-08-11T05:41:16Z
Charles Kalanzi
9748
Ntandise ekiba
67340
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi.
Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934.
Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo.
Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena.
9aj2w9clruvp7z3wt52ol5yb7h1qm3i
67341
67340
2026-08-11T05:45:29Z
Charles Kalanzi
9748
Malirizza ekiba
67341
wikitext
text/x-wiki
'''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa.
Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna .
Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka.
Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army.
Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo.
== Ensibuko y’obuzaale ==
Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira".
Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu."
== Obuto bwe ==
=== Obuto bwe n’okusoma ===
[[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]]
Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo.
Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera.
Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi.
Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange".
Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu.
=== Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich ===
Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya.
Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera.
Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther.
Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav.
Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano".
Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa.
=== Ssematalo I ===
Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse.
Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano.
Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November".
Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi.
== Okuyingira mu byobufuzi ==
[[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]]
Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo).
Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu.
Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic.
Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:
Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo.
Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya.
Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1.
Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti:
Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.
Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism.
Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga.
=== Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg ===
[[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler.
Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa.
Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera.
Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw.
Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925
=== Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi ===
Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri.
Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina.
Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu.
Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923:
"Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana.
== Okulinnya ku bukulembeze ==
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi
|-
|Akalulu
|Omugatte gw'obululu
|Obululu ku 100
|Ebifo mu Reichstag
|Ebikulu
|-
|Ogwokutaano 1924
|1,918,300
|6.5
|32
|Hitler yali mu kkomera
|-
|Ogwekkumineebiri 1924
|907,300
|3.0
|14
|Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera
|-
|Ogwokutaano 1928
|810,100
|2.6
|12
|
|-
|Ogwomwenda 1930
|6,409,600
|18.3
|107
|Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna
|-
|Ogwomusanvu 1932
|13,745,000
|37.3
|230
|Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti
|-
|Ogwekkuminoogumu 1932
|11,747,000
|33.1
|196
|
|-
|Ogwokusatu 1933
|17,277,180
|43.9
|288
|Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani
|}
=== Okukulembera Bruning ===
Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti.
Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale.
Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente.
Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani.
Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani.
=== Okulondebwa ku bwa chancellor ===
[[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]]
Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu".
Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani.
=== Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu ===
Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka.
Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa.
Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP.
=== Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act ===
Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg.
Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka.
Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda.
Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka.
=== Obwannakyemalira ===
<blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu").
Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe.
Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi.
Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934.
Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo.
Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena. Ng'okulonda kwa ''Reichstag'' kukyakolebwa (mu 1933, 1936, ne 1938), abalonzi baaweebwa olukalala lumu olw'Abanazi n'abagenyi abawagira Obunazi olwafuna obululu obusukka mu bitundu 90 ku buli 100. Okulonda kuno okw’obulimba kwali mu mbeera ezitali za kyama; Abanazi batiisatiisa okwesasuza okw’amaanyi eri omuntu yenna ataalonda oba ataabalonda.
846apldk4ttum4ccdzgsltofzpmm2b6
Thomas Tayebwa
0
7940
67349
67253
2026-08-11T07:25:03Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67349
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
{{Infobox omuntu|erinnya=Thomas Tayebwa|yazaalibwa_ddi=10/ November/ 1980|eggwanga=Munnayuganda|okusoma_kwe=[Makerere Universiy]|kifaanayi=Tayebwa Thomas.jpg|omulimu_gwe=Mumyuka wa Sipiika wa Paalamenti ya Uganda|kifaananyi=Tayebwa Thomas.jpg}}
'''Thomas Tayebwa''' [[Munnayuganda]] munnamateeka era munnabyabufuzi, aweereza nga Omumyuka wa Sipiika wa [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] okuva mu mwaka gwa 2022.<ref name="deputy">{{Cite web |date=2022-03-25|title=I'll use Deputy Speaker's office to serve Ugandans' interests - Tayebwa|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/i-ll-use-deputy-speaker-s-office-to-serve-ugandans-interests-tayebwa-3760482|access-date=2022-03-26|website=www.monitor.co.ug|language=en}}</ref> Akiikirira ekitundu kya Ruhinda North County mu [[Mitooma (disitulikit)|Mitooma Disitulikiti]] mu Paalamenti era yeegattira mu kibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM).<ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament|url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6InVSR3ZXN1ViRTBlZ1hOcUJjK0JDMWc9PSIsInZhbHVlIjoiTWlERXc1Uk56b3VDRnAzODNQYVFXZz09IiwibWFjIjoiYzcwYzU4MDQzMjA4NjM3Y2Y4ZTgxNjNlMzk1Y2IxYTYxMWEyMDIxM2FiMzJhYzA0YjU1ZDBiMmZkMjNmMjhlZCIsInRhZyI6IiJ9?|access-date=2026-05-26|website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> Mu mwaka gwa 2025, yalondebwa okuba Pulezidenti w'olukiiko lwa Paalamenti olw’[[Ekibiina ky’Amawanga ga Afrika, Caribbean ne Pacific]] (Organisation of Africa, Caribbean and Pacific States Parliamentary Assembly).<ref>{{Cite web |title=Tayebwa Elected President of ACP States Joint Parliamentary Assembly|website=Parliament of Uganda|url=https://www.parliament.go.ug/news/3614/tayebwa-elected-president-acp-states-joint-parliamentary-assembly?|access-date=2026-05-26}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Tayebwa yazaalibwa nga 10 Ogwekkuminoogumu 1980 eri Bangirana Daudi ne Abbie Komuhangi ab'oku Kyalo kya Bitereko mu [[Mitooma (disitulikit)|Mitooma Disitulikiti]].<ref>{{Cite web|url=https://observer.ug/news-headlines/44751-mp-thomas-tayebwa-says-networking-has-propelled-him-this-far|title=MP Thomas Tayebwa says networking has propelled him this far|first=Simon|last=Kasyate|website=The Observer - Uganda}}</ref> Yasomera ku Kigarama Primary School, Kigarama Senior Secondary School, Nganwa High School, ne Ruyonza School bwe yali tanneegatta ku Ssettendekero w'e [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]], gye yafunira Diguli ye esooka eya Bachelor of Arts in Social Sciences mu mwaka gwa 2005 ne [[Diguli ye esooka mu Mateeka]] mu mwaka gwa 2012.<ref>{{Cite news|title=Who is who in Deputy Speaker race|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/who-is-who-in-deputy-speaker-race--3410976|archive-url=https://web.archive.org/web/20210523170841/https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/who-is-who-in-deputy-speaker-race--3410976|archive-date=2021-05-23|access-date=2026-05-26|work=Daily Monitor|language=en|url-status=live}}</ref>
== Obuvunaanyizibwa bwe ==
Tayebwa aweereza nga ssenkulu wa Cholmat Investments.<ref>{{Cite web|url=https://theinsider.ug/index.php/2019/01/14/top-10-richest-mps-in-the-10th-parliament-named/|title=EXCLUSIVE: Top 10 Richest MPs in the 10th Parliament Named – theinsider.ug|date=14 January 2019|access-date=11 August 2021|archive-date=13 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210513193501/https://theinsider.ug/index.php/2019/01/14/top-10-richest-mps-in-the-10th-parliament-named/|url-status=dead}}</ref>
== Ebyobufuzi ==
Mu Gwekkumi, 2015, Tayebwa yeesogga ebyobufuzi ku kkaadi ya [[National Resistance Movement|NRM]], n'awangula [[akamyufu]] k'ekibiina n'obululu 15092<ref>{{Cite web|url=https://croozefm.com/nrm-primaries-list-of-results/|title=NRM primaries: List of results|work=Western Uganda's Biggest radio.|date=October 28, 2015}}</ref> era n'awangula n'[[akalulu ka Uganda aka bonna aka 2016]] olwo n'afuuka omu ku bakiise ba Paalamenti ya Uganda ey’ekkumi.<ref>{{cite web|url=http://ugblizz.com/winners-and-losers-of-uganda-member-of-parliament-mps-elections/|archive-url=https://web.archive.org/web/20180116055516/http://ugblizz.com/winners-and-losers-of-uganda-member-of-parliament-mps-elections/|archive-date=2018-01-16|title=Winners and Losers of Uganda Member of Parliament (MPs) elections}}</ref><ref>{{Cite web |date=October 24, 2019 |title=MPs assure Mitooma residents on water, electricity |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/10/mps-assure-mitooma-residents-on-water-electricity.html}}</ref> Yaweerezaako nga mmemba ku kakiiko k’ebyenfuna by’eggwanga wamu ne ku Natural Resources Committee.<ref>{{Cite web |date=April 30, 2020 |title=MP Tayebwa Transfers Shs 20M to Home District |url=https://chimpreports.com/mp-tayebwa-transfers-shs-20m-to-home-district/ |website=ChimpReports}}</ref>
Nga 25 Ogwokusatu 2022, Tayebwa yalondebwa okuba Omumyuka wa Sipiika wa Paalamenti, oluvannyuma lw’okufa kwa Sipiika [[Jacob Oulanyah]] n’okutumbulwa kwa [[Anita Annet Among]] okufuuka Sipiika wa Palamenti.<ref name="deputy" /><ref name=":0">{{Cite web |last=murami |date=2022-03-25 |title=Among, Tayebwa to lead 11th Parliament |url=https://www.parliament.go.ug/news/5783/among-tayebwa-lead-11th-parliament |access-date=2022-04-07 |website=www.parliament.go.ug |language=en}}</ref>
Mu Gwokutaano 2026, Tayebwa yeddiza ekifo ky’Omumyuka wa Sipiika wa Paalamenti mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri (12th Parliament) oluvannyuma lw’okuwangula akalulu k’ababaka akaategekebwa ku [[Kololo Ceremonial Grounds|Ekisaawe ky'e Kololo ekikolebwamu emikolo]].<ref>{{Cite web |date=2026-05-25 |title=Tayebwa wins second term as deputy speaker as NRM tightens grip on Parliament leadership |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/tayebwa-wins-second-term-as-deputy-speaker-as-nrm-tightens-grip-on-parliament-leadership-5472818 |access-date=2026-05-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Centre |first=Uganda Media |title=Uganda Media Centre |url=https://mediacentre.go.ug/press-room/oboth-oboth-elected-speaker-tayebwa-deputy-2026 |access-date=2026-05-26 |website=mediacentre.go.ug |language=en}}</ref>
Mu Gwokubiri 2025, Thomas Tayebwa yalondebwa okukulembera Olukiiko lwa Paalamenti olw’Amawanga ga Afrika, Caribbean ne Pacific (OACPS). Okulondebwa kuno kwamuwa n’obuvunaanyizibwa bw’okukolera awamu ng’omukulembeze wa Olukiiko lwa Palamenti olugatta OACPS n’Omukago gwa Bulaaya (EU).<ref>{{Cite web |title=Tayebwa Elected President of ACP States Joint Parliamentary Assembly {{!}} Parliament of Uganda |url=https://www.parliament.go.ug/news/3614/tayebwa-elected-president-acp-states-joint-parliamentary-assembly |access-date=2026-05-26 |website=www.parliament.go.ug}}</ref>
Tayebwa era akiikiridde Uganda mu nkiiko za Paalamenti ez’Omukago gw’Ensi (Inter-Parliamentary Union – IPU) ne mu nkiiko za Paalamenti ez’omu kitundu kya Afrika y’Ebuvanjuba, gy’akubiririzza ku by’obusuubuzi obujjudde obwenkanya, okugatta amawanga g’omukitundu, n’okukuuma obwetwaze bw’amawanga ga Afirika.<ref>{{Cite web |title=Enhance trade between developing countries and the western world- Tayebwa {{!}} Parliament of Uganda |url=https://www.parliament.go.ug/news/740/enhance-trade-between-developing-countries-and-western-world-tayebwa |access-date=2026-05-26 |website=www.parliament.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |title=Tayebwa calls for respect of African sovereignty {{!}} Parliament of Uganda |url=https://gateway.parliament.go.ug/news/4421/tayebwa-calls-respect-african-sovereignty |access-date=2026-05-26 |website=gateway.parliament.go.ug}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Nga 14 Ogwokubiri 2009, Tayebwa yawasa Anita Rukundo ku St Augustine Chapel e [[Makerere]],[[Kampala]]. Balina omwana omu.<ref>{{Cite web |date=March 10, 2019 |title=What you missed on MP Thomas Tayebwa's anniversary |url=https://www.mywedding.co.ug/real-stories/201903/what-you-missed-on-mp-thomas-tayebwas-anniversary-10438.html}}</ref>
== Ebimulumirizibwa ebyekuusa ku kubonyaabonya abantu ==
Nga 21 Ogwomunaana 2020, amaka ga Tayebwa agasangibwa e Busaabala gakyalibwa omukozi wa [[Umeme]], eyategeerekekwa nga Bukenya Bonny, eyali agenze okusalako amasannyalaze mu maka gano. Okusinziira ku baddukanya ekitongole kya Umeme, Tayebwa yali alemereddwa okusasula [[ebisale by’ensimbi za masannyalaze]] emirundi egiwerera ddala, era mu ngeri amateeka yazzangako amasannyalaze agaalinga gasaliddwako ku kizimbe kye. Tayebwa yaloopebwa ku poliisi ekitongole kya Umeme, nga kimulumiriza okutulugunya Bonny ku katambi.<ref name="thespy">{{Cite web |last=Reporter |first=Spy |date=2020-08-28 |title=Umeme Opens Up |url=https://www.spyuganda.com/umeme-opens-up-case-against-mp-tayebwa-at-katwe-police-for-assaulting-its-agent-on-official-duty-at-his-busabala-site/ |access-date=2022-04-29 |website=The Spy |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |date=28 August 2020 |title=Umeme torture video troubles Ruhinda MP |url=https://mulengeranews.com/umeme-torture-video-troubles-ruhinda-mp-thormas-tayebwa/ |website=Mulengera News |access-date=16 July 2026 |archive-date=22 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922024729/https://mulengeranews.com/umeme-torture-video-troubles-ruhinda-mp-thormas-tayebwa/ |url-status=dead }}</ref> Mu katambi ako, Tayebwa awulirwa ng’agamba nti: "Ebulayo emiggo emeka? Mumwongereyo emiggo ebiri ng'ennyongeza yange"<ref>{{Cite web |title=Tayebwa canes UMEME employee |url=https://theinformerug.com/2020/08/28/video-ruhinda-north-mp-tayebwa-takes-law-into-his-own-hands-canes-umeme-electrician-for-power-disconnection/ |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20220901094010/https://theinformerug.com/2020/08/28/video-ruhinda-north-mp-tayebwa-takes-law-into-his-own-hands-canes-umeme-electrician-for-power-disconnection/ |archive-date=1 September 2022 |website=The Informer}}</ref> Nga 29 Ogwomunaana 2020, Tayebwa yavaayo ne yeetondera Bukenya mu lujjudde oluvannyuma lw’akatambi okulaga nga yeenyigira mu luyombo olwo.<ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2020-08-30 |title=MP Tayebwa apologizes for beating UMEME contractor |url=https://www.independent.co.ug/mp-tayebwa-apologizes-for-beating-umeme-contractor/ |access-date=2026-05-26 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [[Ofiicial website]]
* [[Website of the Parliament of Uganda]]
* [[visiblepolls.org]]
* [[www.elections.co.ug]]
== Laba ne ==
* [[Mitooma (disitulikit)|Mitooma Disitulikiti]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1980]]
[[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
iptiisoxmj8ygsrgn3lufdmbakt4svy
Amama Mbabazi
0
7986
67311
66907
2026-08-10T20:46:55Z
24RAY
11014
/* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ empandiika n'ebijuliziddwa
67311
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref>
Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Emirimu gye ==
Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" />
Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" />
yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga.
Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref>
=== Okuvuganya ku bwa Pulezidenti ===
Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> ukwano gwa Amama Mbabazi ow'omubuto<ref>http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html</ref>,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga.
Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref>
== Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. ==
Mbabazi yakiikirirako Uganda mu mawanga g'ebweru, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti eggye lya uganda ekkuuma ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|ggwanga lya congo]]<ref>https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419</ref>
== Emikutu emirala ==
* [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gwe Omutongole]
* [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa ssabaminisita]
* [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita mu Emivuyo]
* [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Fallout Okuva Mu Mivuyo eTemangalo]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abazalibwa mu 1949]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]]
[[Category:National Resistance Movement]]
[[Category:Ssabaminisita wa Uganda]]
6ww90h0rwjbw3p6n3ilvm34cwlae8qz
67312
67311
2026-08-10T20:48:32Z
24RAY
11014
/* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ ngasseeko ebijuliziddwa
67312
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref>
Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Emirimu gye ==
Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" />
Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" />
yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga.
Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref>
=== Okuvuganya ku bwa Pulezidenti ===
Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> ukwano gwa Amama Mbabazi ow'omubuto<ref>http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html</ref>,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga.
Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref>
== Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. ==
Mbabazi yakiikirirako Uganda mu mawanga g'ebweru, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti eggye lya uganda ekkuuma ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|ggwanga lya congo]]<ref>https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419</ref>
== Emikutu emirala ==
* [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gwe Omutongole]
* [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa ssabaminisita]
* [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita mu Emivuyo]
* [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Fallout Okuva Mu Mivuyo eTemangalo]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abazalibwa mu 1949]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]]
[[Category:National Resistance Movement]]
[[Category:Ssabaminisita wa Uganda]]
mymhugg9w0ancdjzvgnqld66zz6k6xw
67313
67312
2026-08-10T20:50:06Z
24RAY
11014
/* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ ngasseeko ebijuliziddwa
67313
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref>
Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Emirimu gye ==
Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" />
Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" />
yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga.
Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref>
=== Okuvuganya ku bwa Pulezidenti ===
Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> ukwano gwa Amama Mbabazi ow'omubuto<ref>http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html</ref>,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga.
Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref>
== Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. ==
Mbabazi yakiikirirako Uganda mu mawanga g'ebweru, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti eggye lya uganda ekkuuma ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|ggwanga lya congo]]<ref>https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419</ref>
== Emikutu emirala ==
* [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gwe Omutongole]
* [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa ssabaminisita]
* [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita mu Emivuyo]
* [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Fallout Okuva Mu Mivuyo eTemangalo]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abazalibwa mu 1949]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]]
[[Category:National Resistance Movement]]
[[Category:Ssabaminisita wa Uganda]]
5wyvgvmikh7wi5sf6z6n32lgxianadr
67314
67313
2026-08-10T21:04:27Z
24RAY
11014
ngasseeko laba ne
67314
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref>
Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Emirimu gye ==
Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" />
Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" />
yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga.
Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref>
=== Okuvuganya ku bwa Pulezidenti ===
Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014,,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga.
Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref>
== Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. ==
Mbabazi yakiikirirako Uganda mu mawanga g'ebweru, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti eggye lya uganda ekkuuma ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|ggwanga lya congo]]<ref>https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419</ref>
== Laba ne ==
== Emikutu emirala ==
* [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gwe Omutongole]
* [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa ssabaminisita]
* [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita mu Emivuyo]
* [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Fallout Okuva Mu Mivuyo eTemangalo]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abazalibwa mu 1949]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]]
[[Category:National Resistance Movement]]
[[Category:Ssabaminisita wa Uganda]]
ma0zntu2by05n518jdxo1mia86vr9x9
67315
67314
2026-08-10T21:14:58Z
24RAY
11014
/* Laba ne */
67315
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref>
Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref>
== Emirimu gye ==
Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" />
Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" />
yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" />
Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga.
Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref>
=== Okuvuganya ku bwa Pulezidenti ===
Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014,,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga.
Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref>
== Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. ==
Mbabazi yakiikirirako Uganda mu mawanga g'ebweru, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti eggye lya uganda ekkuuma ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|ggwanga lya congo]]<ref>https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419</ref>
== Laba ne ==
* Yoweri Museveni
* Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement
* Ruhakana Rugunda
* Okulonda kwabonna okwa 2016
* Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force
== Emikutu emirala ==
* [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gwe Omutongole]
* [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa ssabaminisita]
* [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita mu Emivuyo]
* [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Fallout Okuva Mu Mivuyo eTemangalo]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abazalibwa mu 1949]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]]
[[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]]
[[Category:National Resistance Movement]]
[[Category:Ssabaminisita wa Uganda]]
bsh6y7ckp1wjdc08syzzx59s970b7m9
Ada Ehi
0
8166
67318
65407
2026-08-10T22:42:42Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67318
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[Category:Articles with short description]]
[[Category:Short description is different from Wikidata]]
[[Category:Articles with hCards]]
'''Ada Ogochukwu Ehi''' (yazaalibwa mu Gwomwenda 1987), amanyiddwa olw'erinnya lyakozesa ku sitaagi erya '''Ada Ehi''', [[:en:Nigerian|Omunigeria]] ono muyimbi wa nnyimba za ddiini era muwandiisi wa nnyimba.<ref name="Youtube">https://www.youtube.com/watch?v=oWOJRwBGSOw&t=5s</ref> Yatandiika okuyimba nga alina emyaka 10 era yatandikira mu child star Tosin Jegede. Bweyatandiikira obukugu bw'okuyimba mu [[:en:Loveworld_Records|Loveworld Records]] mu 2009, ettutumu lye ne lye yongera mu nsi ye wamu n'amawanga ageebunayiira ng'ayita mu nnyimba ze wamu n'obutambi bwazo.<ref name="Premiumtimesng">Jayne Augoye (July 8, 2017).</ref><ref name="Onlinenigeria">Daniel Anazia (July 8, 2017).</ref>
== Ebimukwatako ==
=== Obuto bwe ===
Omukyala ono yazaalibwa omwami Victor n'omukyala Mabel Ndukauba, Ehi ne bannyina 3 abalala baakula bawuliriza ennyimba ez'eddiini. .Mutuuze mu [[:en:Imo_State|ssaza ly'e Imo]] mu [[Nigeria]].<ref name="gospelminds.com">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://gospelminds.com/news/ada-ehi-biography-husband-career/ |access-date=2022-09-17 |archive-date=2022-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220920171336/https://gospelminds.com/news/ada-ehi-biography-husband-career/ |url-status=dead }}</ref> Ku myaka 10 , yalondebwa okubeera omu ku bayimbi mu band y'abawala abato abayimbi mu Nigeria [[Tosin Jegede]].
Yatikkirwa mu [[Lagos State University]], (mu B.Sc Chemical & Polymer Engineering). Nga akyali mu yuniversite , yeenyigiranga mu kutendeereza mu Believers Loveworld Campus Fellowship.<ref name="Independent">Chinyere Abiaziem (July 17, 2017).</ref> Oluvannyuma yeegatta ku kwaya ya [[Christ Embassy]] era okuva olwo, abadde ayimbira ddala mu kwaya y'ekkanisa eno.
Ehi yeegatta ku Loveworld Records mu 2009.<ref name="busytape.com">"Ada Ehi Biography & Net Worth".</ref>
Yasisinkana , Moses Ehi, ku kkanisa ya Christ Embassy bweyali yeegezaamu mu nnyimba n'akyali ku yunivasite. Bano bagattibwa mu bufumbo obutukuvu mu 2008 era nga abafumbo bano balina abaana 2 .<ref>"Official Profile and Biography of Nigeria Gospel Musician Ada Ogochukwu Ehi".</ref><ref name="busytape.com2">{{cite web |last=Ada |first=Jack |date=September 14, 2024 |title=Ada Ehi Biography, Age & Net Worth 2024 |url=https://www.naijapickup.com/mp3-music/artistes/ada-ehi/ |access-date=September 14, 2024 |website=Np Media |archive-date=April 21, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250421075027/https://www.naijapickup.com/mp3-music/artistes/ada-ehi/ |url-status=dead }}</ref>
=== Okuyimba kwe ===
Okuva lwe yeegatta ku kwaya ya Christ Embassy , Ehi yeenyigidde butereevu mu minisitule y'ennyimba ku Christ Embassy, era ayimbye ku mikolo egy'enjawulo egy'ekkanisa eno mu ggwanga lye wamu n'ensi endala omuli Bungereza ,Amerika n'ensi za Afrika eziwera ..<ref name="Sunnewsonline">Uche Atuma (July 16, 2017).</ref>
Alubaamu ye eyasooka eyitibwa ''Undenied'' yafuluma mu mwezi gw'ekkumi n'ogumu mu 2009. Yo alubaamu ya ''Lifted & So Fly'', yafuluma mu gw'ekkumi n'ogumu mu mwaka 2013.<ref name="OnlineNigeria">Francisca Kadiri (February 26, 2016).</ref><ref name="AllAfrica">ThisDay (August 29, 2009).</ref><ref name="Nigeriatribune">Francisca Kadiri (February 26, 2016).</ref><ref name="Selahafrik">{{cite web |author=Alex Amos |date=August 31, 2013 |title=UPCLOSE: "I ROAR IN TONGUES" – "I'M RICH" CROONER ADA EHI IS ON FIRE! TALKS SPIRITUALITY, UPCOMING ALBUM, LOVE, FASHION AND MORE |url=http://selahafrik.com/2013/08/upclose-i-roar-in-tongues-im-rich-crooner-ada-ehi-is-on-fire-talks-spirituality-upcoming-album-love-fashion-and-more/ |accessdate=July 10, 2017 |publisher=selahafrik}}</ref> Yafulumya alubaamu ye eyookusatu eyitibwa , ''Future Now'', mu gw'omwenda 16, 2017. Alubaamu eno yatwaala ekifo ekisooka ku iTunes mu Nigeria ku lunaku lwe lumu .<ref>https://www.bellanaija.com/2017/10/adas-new-album-future-itunes/amp/</ref>
== Discography ==
=== Studio albums ===
* ''Undenied'' (2009)
* ''Lifted'' (2013)
* ''So Fly'' (2013)
* ''Future Now'' (2017)
* ''Ada's EP Vol 1'' (2019)
* ''Born Of God'' (2020)<ref>{{Cite web |date=2020-12-18 |title=Ada Ehi – Born Of God Album |url=https://www.naijamusic.com.ng/ada-ehi-born-of-god-album/ |access-date=2021-01-06 |website=NaijaMusic |language=en-US}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite news |date=2021-01-01 |title=On 'Born of God,' Ada Ehi is resilient and grateful [Pulse Album Review] |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/review-ada-ehi-born-of-god-new-album/m8ecbgb |access-date=2021-01-06 |newspaper=[[Pulse Nigeria]] |language=en-US |archive-date=2021-01-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210107184023/https://www.pulse.ng/entertainment/music/review-ada-ehi-born-of-god-new-album/m8ecbgb |url-status=dead }}</ref>
* ''Everything'' (2021)<ref>{{Cite web |last=Gikaru |first=Josephine |date=2024-10-01 |title=Ada Ehi Releases Consecrated EP |url=https://www.mdundoforartists.com/post/ada-ehi-releases-consecrated-ep |access-date=2025-06-13 |website=Mdundoforartists |language=en}}</ref>
=== Selected singlesDefinitely ===
{| class="wikitable sortable"
!sn
!Single
!Year released
|-
|1
|Bobo Me
|2012<ref name="Notjustok">{{cite web |date=August 12, 2015 |title=Ada – iTestify + Only You Jesus |url=http://notjustok.com/2015/08/12/ada-itestify-only-you-jesus/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804065034/http://notjustok.com/2015/08/12/ada-itestify-only-you-jesus/ |archive-date=August 4, 2017 |accessdate=July 10, 2017 |publisher=Notjustok}}</ref>
|-
|2
|Our God Reigns
|2015
|-
|3
|Only You Jesus
|2016<ref name="Netnaija">{{cite web |date=November 10, 2024 |title=Ada Ehi – Yes Sir feat Mercy Chinwo Mp3 Download |url=https://www.naijawahala.ng/ada-ehi-yes-sir-ft-mercy-chinwo/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216161950/https://www.naijawahala.ng/ada-ehi-yes-sir-ft-mercy-chinwo/ |archive-date=December 16, 2024 |accessdate=November 10, 2024 |website=Naija Wahala}}</ref>
|-
|4
|I Testify
|2016
|-
|5
|Cheta
|2016
|-
|6
|Jesus (You are Able)
|2016
|-
|7
|I Overcame
|2017
|-
|8
|Like This
|April 2019
|-
|9
|Settled
|February 2020<ref>{{Cite web |date=2020-02-05 |title=Ada Ehi - Settled - Mp3 Download {{!}} Music |url=https://notjustok.com/gospelmusic/ada-ehi-settled/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220143339/https://notjustok.com/gospelmusic/ada-ehi-settled/ |archive-date=February 20, 2020 |access-date=2020-02-20 |website=NotJustOk |language=en-US}}</ref>
|-
|10
|Fix My Eyes on You ft. Sinach
|March 2020<ref>{{cite web |last1=Sellasmanna |first1=Media |date=September 18, 2024 |title=Ada Ehi Released New Album "Consecrated" |url=https://www.naijapickup.com/album/ada-ehi-consecrated-download/ |accessdate=September 18, 2024 |website=Ada Gh Worshipers |publisher=Worshippers GH |archive-date=December 14, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241214140409/https://www.naijapickup.com/album/ada-ehi-consecrated-download/ |url-status=dead }}</ref>
|-
|11
|Now
|Dec 2020<ref>{{Cite web |last=BellaNaija.com |date=2020-12-04 |title=New Music: Ada Ehi – Now |url=https://www.bellanaija.com/2020/12/ada-ehi-now/ |access-date=2021-01-06 |website=BellaNaija |language=en-US}}</ref>
|-
|12
|Open Doors
|September 2021<ref>{{Cite web |last=Tv |first=Bn |date=2021-09-22 |title=Lyric Video: Ada Ehi – Open Doors |url=https://www.bellanaija.com/2021/09/ada-ehi-open-doors/ |access-date=2021-10-01 |website=BellaNaija |language=en-US}}</ref>
|-
|13
|Another Miracle ft.[[:en:Dena_Mwana|Dena Mwana]]
|July 2023<ref>{{Cite news |last=Adebiyi |first=Adeayo |date=2023-07-28 |title=Award-winning gospel star Ada Ehi shares new single 'Another Miracle' |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/award-winning-gospel-star-ada-ehi-shares-new-single-another-miracle/qkegdrh |access-date=2023-11-04 |newspaper=[[Pulse Nigeria]] |language=en}}</ref>
|-
|14
|Gallant
|2023
|-
|15
|I Testify (live)ft.[[:en:Dena_Mwana|Dena Mwana]]
|2024
|-
|16
|Definitely
|2024
|-
|17
|Yes sir ft.Mercy Chinwo
|2024
|-
|18
|Open Doors/On My Matter ft.Amb. Sis. Chinyere Udoma
|2025
|-
|19
|Otua ft[[:en:Frank_Edwards_(gospel_musician)|Frank Edwards]], [[:en:Limoblaze|Limoblaze]]
|2025
|}
Mu 2017, Ehi yasomebwa mu lukalala lwa ''[[YNaija]] nga omu ku bakkkiriza 100 abasinze okumanyika mu Nigeria .'' .<ref name="Ynaija">Tolu (May 1, 2017).</ref> Yanwangula engule mu [[Groove Awards]] mu 2017 nga omuyimbi w'omwaka mu bugwanjubwa bwa Afrika nga wano yali abbinkanye n'abayimbi abalala okuli [[Frank Edwards (gospel musician|Frank Edwards]], [[Sinach]], [[Joe Praize]] wamu n'abasumba .<ref name="edaily">"Groove Awards 2017 full list of winners".</ref> Mu 2019 "Only You" lwa londebwa ng'olumu ku nnyimba 20 ezasinga okulabibwa mu myaka 10 mu Nigeria.<ref>"Here are the top 20 most viewed Nigerian music videos of the decade"</ref> Nga 26 Ogw'omunaana 2021, yafuna [[YouTube Creator Awards|awaadiye eya youtube]] eyasooka olw'okuweza abagoberezi akakadde kamu ku mukutu guno .<ref name="YT">{{Cite news |title=Gospel singer Ada Ehi hits one million subscribers on YouTube |url=https://pmnewsnigeria.com/2021/08/26/gospel-singer-ada-ehi-hits-one-million-subscribers-on-youtube/ |access-date=18 September 2021 |newspaper=[[P.M. News]] |location=Lagos, Nigeria}}</ref>
== Laba ne bino ==
* [[List of Igbo people|Olukalala lwaba Igbo]]
* [[List of Nigerian gospel musicians|Olukalala lw'abayimbi abayimba ez'eddiini mu Nigeria]]
* [[List of Nigerian musicians|Olukalala lw'abayimbi abanigeria]]
{{Reflist}}
== External links ==
* https://web.archive.org/web/20221207114010/https://hazelguides.com/andy-hildebrand-net-worth/
* Omutimbagano omutongole
* Ennyimba za Ada Ehi
jjmdtsmminv0ckup50x909vhvn3adkn
Sam Bagenda
0
8407
67343
60596
2026-08-11T06:14:00Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67343
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
'''Sam Bagenda''', nga amanyikiddwa ennyo nga '''Dr. Bbosa''', (yazaalibwa nga 31 Ogwokusatu 1965), [[Yuganda|Munnayuganda]] nakinku mu kuzannya emizannyo era muyimbi.<ref>{{Cite web |url=https://filmhackers.org/artists/sam-bagenda/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-05 |archive-date=2022-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221205184512/https://filmhackers.org/artists/sam-bagenda/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://uganda.spla.pro/en/file.person.sam-bagenda-dr-bossa.49158.html |title=Archive copy |access-date=2022-12-05 |archive-date=2020-10-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201030011443/http://uganda.spla.pro/en/file.person.sam-bagenda-dr-bossa.49158.html |url-status=dead }}</ref> Yatandika emirimu gye ng'omuyimbi, oluvanyuma Bagenda yafuuka omuzannyi omumanyifu, nga yasinga okumanyika mu filimu ya Malayalam Movie ''Escape from Uganda'' ne filimu ya ''That's Life Mwattu''.<ref name="ebonies">https://www.facebook.com/ebonies256/posts/know-your-starsam-bagenda-aka-dr-bbosa-before-so-many-of-you-were-born-dr-bbosa-/10153160649032661/</ref> Bagenda yalondebwa nga omuzannyi wa Uganda ow'ekyasa mu 2000.<ref>https://www.pmldaily.com/news/2020/08/dr-bbosa-still-waiting-on-museveni-ugx-100m-pledge.html</ref>
== Ebimukwatako ==
Yazaalibwa nga 31 Ogwokusatu 1965, mu Mukono, Uganda, mu famire y'abaana bana. Kitaawe Dr. Sam Bakiranze yali musawo ne nnyina Margaret Bakiranze yali musomesa. Emisomo gye yagitandikira mu Auntie Clare and City Nursery schools. Oluvanyuma yegatta ku Kitante Primary school era n'amaliriza emisomo gye egya siniya ku Lubiri Secondary School, Kampala ne Caltek Academy Makerere. Oluvanyuma yattikirwa Diguli ey'okubiri mu by'obusuubuzi eya Bachelor of Commerce n'obwagazi mu kunoonyereza okuva mu Ssettendekero wa [[:en:Makerere_University|Makerere University]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=23283:quick-talk-dr-bbosa-plans-to-keep-going-at-80 |access-date=2022-12-05 |archive-date=2022-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221205184510/https://www.observer.ug/component/content/article?id=23283:quick-talk-dr-bbosa-plans-to-keep-going-at-80 |url-status=dead }}</ref> Ku luuyi olulala, yamaliriza emisomo gye egy'obubalirizi bw'ebitabo eya (CPA) okuva ku mu Kolegi ya Graffins College Kenya.<ref name="ebonies"/><ref name="independent">https://www.independent.co.ug/dr-bbosa-sam-bagenda/</ref> Yakolako nga omubalirizi w'ebitabo emyaka emitonotono nga tannayingira mu kuzannya katemba.<ref>https://www.newtimes.co.rw/section/read/110899</ref>
== Emirimu gye ==
Bagenda yatandika okuyimba mu Kkanisa ya Church Choir eya St. Pauls church e Mulago mu myaka gye egy'obuvubuka. Wabula oluvanyuma lw'omusuumba w'ekkanisa eyo okumugoba, yegatibwako ba mmemba abalala okuva mu kkanisa eyo n'ebasalawo okutandikawo ekibiina ky'abayimbi ekiyimba ennyimba z'eddiini ekya ''Sun Rose-85'' mu 1985. Mu Gwekkuminebiri 1986, y'asooka kwegatta ku kibiina kya The Ebonies era neyeyongerayo n'okuyimba ng'omuyimbi w'eddoboozi eddene ng'ayambibwako omugenzi [[:en:Jimmy_Katumba|Jimmy Katumba]], bayimba mu bikujjuko eby'enjawulo era oluvannyuma bafulumya oluyimba lwaabwe olw'ali oluwoomu olwa ''Twalina omukwano neguf''.<ref name="ebonies"/> Okuyimba kwe okwali okw'amaanyi kw'ali mu Gusooka 1987 ku mukolo omukulu ogw'okuggulawo ekifo kya Bat Valley theatre.<ref name="independent"/>
Yakola okuzannya kwe okwasooka nga yazannya nga 'omusumba' mu muzannyo gw'okusiteegi ogwa ''The Dollar''. Wayali atuuse ku ntikko y'okumanyika ng'omuyimbi, yasisinkana omuwandiisi era Dayilekita w'emizannyo J.W.K Ssembajwe.<ref name="ebonies"/> Mu 1993, y'azannya ekifo kya 'Dr. Sam Bbosa' mu muzannyo ogulagibwa ku Telefayina ya Uganda ogwa ''That's Life Mwattu''. Yafuuka w'amaanyi mu mawulire oluvanyuma lw'omuzannyo ogwo gw'eyamanyika ennyo nga 'Dr. Bbosa' naddala mu bantu babulijjo.<ref name="independent"/>
== Filimu ze yazannya ==
{| class="wikitable"
!Omwaka
!Filimu
!Ekifo ky'eyazannyamu
!Genre
!Ref.
|-
|1993
|''That's Life Mwattu''
|Dr. Sam Bbosa
|film
|
|-
|2013
|''Escape from Uganda''
|The Mayor
|Malayalam Movie
|
|-
|
|''Agony and Ecstasy''
|
|
|
|-
|
|''The Boss''
|
|
|
|-
|
|''Land Friends''
|
|
|
|-
|
|''Daisy''
|
|
|
|-
|
|''The Dollar''
|
|
|
|-
|
|''Dilemma''
|
|
|
|-
|
|''Bibaawo''
|
|
|
|-
|
|''OMG''
|
|
|
|-
|
|''Kyekyo''
|
|
|
|}
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* Sam Bagenda ku IMDb
* [https://www.newvision.co.ug/news/1319604/dr-bbosa-agrees-dna-test-love-child Dr. Bbosa now agrees to DNA test for love child]
* [https://www.murrayjournal.com/2019/11/11/290298/a-murray-inspiration-a-ugandan-dream-come-true A Murray Inspiration, A Ugandan Dream Come True]
r17atqgy332dhucnjkbn7kk5krhtrnf
Moses Nsereko
0
8490
67321
44626
2026-08-11T04:17:28Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67321
wikitext
text/x-wiki
'''Moses Nsereko''' (yafa nga 15 Ogwomwenda 1991) yali Munnayuganda [[:en:Association_football|omusambi w'omupiira]], maneja, era omukungu. Mu kaseera ng'akyazannya omupiira, yali azannya nga [[:en:Midfielder|Omuwuwutanyi]], yazannyira ko [[:en:Uganda_national_football_team|Ttimu y'eggwanga]] mu mpaka z'ekikopko kya Africa ekya [[:en:1976_African_Cup_of_Nations|1976]] ne [[:en:1978_African_Cup_of_Nations|1978 African Cup of Nations]].<ref name=":0">{{Cite web |url=https://www.besoccer.com/player/moses-nsereko-984433 |title=Archive copy |access-date=2022-12-12 |archive-date=2022-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220203003209/https://www.besoccer.com/player/moses-nsereko-984433 |url-status=dead }}</ref>
== Kiraabu ze yazannyira n'emirimu gy'eyakola nga Maneja ==
Nsereko yegatta ku [[:en:Kampala_Capital_City_Authority_FC|Kampala City Council]] (KCC) nga [[:en:Ball_boy|ball boy]] mu myaka gya 1960, naye olw'olumu yazanyiranga mu ttiimu ya kiraabu ey'okubiri.<ref name=":1">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://football256.com/nsereko-murder-still-unsolved-30-years-on/ |access-date=2022-12-12 |archive-date=2022-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220203003211/https://football256.com/nsereko-murder-still-unsolved-30-years-on/ |url-status=dead }}</ref> Mu 1970 lweyasobola okwambala omujoozi "omumanyifu ennyo" ogwa kyenvu ogwa KCC. Mu 1971, yali mupya era omutandiisi mu tiimu ya KCC.<ref name=":1"/> Nga yateeebwamu ng'omzannyi w'[[:en:Right_winger|oluuyi lwa ddyo]] omutendesi [[:en:Jaberi_Bidandi_Ssali|Jaberi Bidandi Ssali]], Nsereko yamala n'ateekaebwa mu kifo kyeyali ayagala eky'[[:en:Central_midfield|omuzibizi w'omumakati]].<ref name=":1" /> Ng'omuzannyi wa KCC, yayambako kiraabu mu kuwangula liigi ya Uganda eya [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda National League]] mu [[:en:1976_Uganda_National_League|1976]] ne [[:en:1977_Uganda_National_League|1977]], saako n'emukikopo kya [[:en:CECAFA_Club_Cup|CECAFA Club Cup]] mu 1978.<ref name=":2">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/component/content/article/44-sports/sports/13717-flashback-moses-nsereko-the-master-planner |access-date=2022-12-12 |archive-date=2022-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220203003205/https://www.observer.ug/component/content/article/44-sports/sports/13717-flashback-moses-nsereko-the-master-planner |url-status=dead }}</ref>
Mu 1979, Nsereko yatuumibwa omuzannyi ng'ate mutendesi wa KCC oluvanyuma lw'okugenda kwa Bidandi Ssali.<ref name=":1"/> Ng'omuzannyi era nga mutendesi omukulu ku KCC, Nsereko yawangula eziwerako mu [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Super League]] mu [[:en:1981_Uganda_National_League|1981]], [[:en:1983_Uganda_Super_League|1983]], ne [[:en:1985_Uganda_Super_League|1985]], ne mu [[:en:Uganda_Cup|Uganda Cup]] eya [[:en:1979_Uganda_Cup|1979]], [[:en:1980_Uganda_Cup|1980]], [[:en:1982_Uganda_Cup|1982]], ne [[:en:1984_Uganda_Cup|1984]]. Oluvannyuma lwa sizoni etaagenda bulungi eya 1986, yasalawo okulekulira mu 1987.<ref name=":1" />
== bye yakola mu mawanga g'ebulaaya ==
Nsereko yali muvubuka azaanyira mu mawanga g'ebweru nga tannaba kwegata ku [[:en:Uganda_national_football_team|Ttiimu y'eggwanga Uganda]]. Yalabikako emirundi munaana ne ggoolo emu gyeyateebera Uganda mu mpaka z'ekikopo kya africa ekya [[:en:1976_African_Cup_of_Nations|1976]] ne [[:en:1978_African_Cup_of_Nations|1978 African Cup of Nations]], era nalondebwa ng'omuzannyi wa ttiimu owa tonamenti. Nsereko yawangula ekikopo kya [[:en:CECAFA_Cup|CECAFA Cup]] mu [[:en:1973_CECAFA_Cup|1973]], [[:en:1976_CECAFA_Cup|1976]], ne [[:en:1977_CECAFA_Cup|1977]];<ref name=":2" /> Yasubwa penati ez'[[:en:Penalty_shoot-out_(association_football)|okumanya ani eyali asinze]] mu kuwanula [[:en:Tanzania_national_football_team|Tanzania]] mu mpaka za [[:en:1974_CECAFA_Cup|1974]] .<ref name=":1" />
== Emirimu gy'eyakola ng'aweereza ng'omukungu ==
Mu Gwokuna 1989, Nsereko yalondewa ng'omukungu omukulu mu kitongole ky'omupiira ekya [[:en:Federation_of_Uganda_Football_Associations|Federation of Uganda Football Associations]] (FUFA). Wansi w'obukulembeze bwa pulezidenti John Semanobe, yakola okuteekawo obukoddyo mu kusamba omupiira. Nsereko yaweereza mu kifo kye mu FUFA okutuusa lw'eyafa mu 1991.<ref name=":1" />
== Okufa kwe ==
Nga 15 Ogwomwenda 1991, Nsereko yatemulwa mu bukambwe wabweru wa makage mu kalina z'e Wampewo mu [[:en:Kololo|Kololo]], [[:en:Kampala|Kampala]].<ref>{{Cite web |url=https://nimsportuganda.com/remembering-ugandas-slain-sports-personalities/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-12 |archive-date=2026-04-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260415163555/https://nimsportuganda.com/remembering-ugandas-slain-sports-personalities/ |url-status=dead }}</ref> Bamukwata mundu banno tebatwalibwa mu mbuga z'amateeka. Nsereko yaleka bannamwandu babiri n'abaana musanvu.
Okufa kwa Nsereko kw'aweereza eky'ekango ky'amaanyi mu kisaawe ky'[[:en:Football_in_Uganda|omupiira gwa Uganda]] n'abawaguzi ba KCC okutwalira awamu.
== Ebikopo bye y'awangula ==
'''Kampala City Council'''
* [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Super League]]: [[:en:1976_Uganda_National_League|1976]], [[:en:1977_Uganda_National_League|1977]], [[:en:1981_Uganda_National_League|1981]], [[:en:1983_Uganda_Super_League|1983]], [[:en:1985_Uganda_Super_League|1985]]
* [[:en:Uganda_Cup|Uganda Cup]]: [[:en:1979_Uganda_Cup|1979]], [[:en:1980_Uganda_Cup|1980]], [[1982 Uganda Cuphttps://en.wikipedia.org/wiki/1982 Uganda Cup|1982]], [[:en:1984_Uganda_Cup|1984]]; Mu kifo eky'okubiri: [[:en:1983_Uganda_Cup|1983]], [[:en:1985_Uganda_Cup|1985]]<ref name=":2" />
* [[:en:CECAFA_Club_Cup|CECAFA Club Cup]]: [[:en:1978_CECAFA_Club_Cup|1978]]<ref name=":2" />
'''Uganda'''
* [[:en:CECAFA_Cup|CECAFA Cup]]: [[:en:1973_CECAFA_Cup|1973]], [[:en:1976_CECAFA_Cup|1976]], [[:en:1977_CECAFA_Cup|1977]]; Mu kifo eky'okubiri: [[:en:1974_CECAFA_Cup|1974]]
'''Ye ng'omuntu'''
* [[:en:African_Cup_of_Nations|African Cup of Nations]] Ttiimu esinze mu Tonamenti: [[:en:1978_African_Cup_of_Nations|1978]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}{{1978 African Cup of Nations Team of the Tournament}}
{{DEFAULTSORT:Nsereko, Moses}}
n17yd5vhhl77pm9iya7wo71o7fyv8no
Busingye Peninah Kabingani
0
9762
67319
67212
2026-08-10T23:49:38Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67319
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Busingye Peninah Kabingani''' yazalibwa mu mwaka gwa 1944, nga [[:en:Uganda|munayuganda]] era [[:en:Politician|munabyabufuzi]], era [[:en:Legislator|eyegigira ne mukukola amateeka]].Yaakiikirira abantu abakuliridde mu Uganda mu [[:en:Central_Region,_Uganda|bitundu by'omumasekati]] g'eggwanga ng'omubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|palamenti wa Uganda]]. Y'omu kuba memba oba abali mu kibiina ky'eby'obufuzi ekiyitibwa [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) ng'era kyekiri mu buyinza nga ku tiketi yabwe kweyalondebwa okujja mu palamenti mu mwaka gwa 2021, mukulonda kwabonna okwali mu Uganda.<ref>{{Cite web |title=Busingye Peninah Kabingani - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/busingye-peninah-kabingani-10785/ |access-date=2026-08-06 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Busingye Peninah Kabingani - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/busingye-peninah-kabingani-10785/ |access-date=2026-08-06 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=‘Maama Kisanja' yeebazizza abamulonze ku ky’omubaka w’abakadde - New Vision Official |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/87085123 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226085811/https://www.newvision.co.ug/articledetails/87085123 |archive-date=2025-02-26 |access-date=2026-08-06 |website=www.newvision.co.ug |language=en |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Kiiza |first=Christopher |date=2021-01-19 |title=NRM Sweeps Elections for PWDs, Older Persons, Workers’ MPs |url=https://chimpreports.com/nrm-sweeps-elections-for-pwds-older-persons-workers-mps/ |access-date=2026-08-08 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web}}https://www.newvision.co.ug/articledetails/1529304</ref>
== Ebimukwatako ==
Kabingani, abasinga gwebamannyi nga Mama Kisanja, mutuuze mu [[:en:Kira_Municipality|munisipaali y'e Kira]], esinganibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":1">{{Cite web |date=2021-01-20 |title=Four elected as MPs for elderly |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/four-elected-as-mps-for-elderly-3262964 |access-date=2026-08-08 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Maama Kisanja asuubizza okulwanirira abakadde abaagobwa ku ttaka - Bukedde Online - Amawulire |url=https://www.bukedde.co.ug/articledetails/102761 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230324072417/https://www.bukedde.co.ug/articledetails/102761 |archive-date=2023-03-24 |access-date=2026-08-08 |website=www.bukedde.co.ug |language=en}}</ref>
Kabingani yawangula won the seat for Elderly MP central region on the NRM ticket with 113 votes against her closest rival Halima Namakula who came second from the elders electoral college, composed of delegates of elders from 27 districts of the central region.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Independent |date=2021-05-17 |title=131 MPs take oath on first day of swearing-in ceremonies |url=https://www.independent.co.ug/131-mps-take-oaths-on-first-day-of-swearing-in-ceremonies/ |access-date=2026-08-08 |website=The Independent Uganda: |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Independent |date=2021-05-17 |title=131 MPs take oath on first day of swearing-in ceremonies |url=https://www.independent.co.ug/131-mps-take-oaths-on-first-day-of-swearing-in-ceremonies/ |access-date=2026-08-08 |website=The Independent Uganda: |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Ntezza |first=Michael |date=2020-10-12 |title=Busingye Takes NRM Flag for Central Elderly MP |url=https://chimpreports.com/busingye-takes-nrm-flag-for-central-elderly-mp/ |access-date=2026-08-08 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2021-01-27 |title=Halima Namakula to challenge election results in court |url=https://mbu.ug/2021/01/27/halima-namakula-to-challenge-election-results-in-court/ |access-date=2026-08-08 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Kabingani mulimu eyanyuka emirimu gya gavumenti, ng'era yali akolera mu kitongole ky'amawanga g'omubuvanjuba bwa Afrika eky'eby'enguudo z'egaali y'omuka oba kiyite [[:en:East_African_Railways_and_Harbours_Corporation|East African railways]], ekyakyusibwa erinya nebatandika okukiyita [[:en:Uganda_Railways_Corporation|Uganda railways]] oluvannyuma lw<nowiki>'okusaanawo kw'akakiiko akaali kagata amawanga kw'omubuvanjuba bwa Afrika akasooka kebaali bayita ''the first east African community''</nowiki>.<ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite web |last=Bukedde TV |date=2021-03-02 |title=Omuntu wabantu: Tukyaazizza Maama Busingye Peninah. Mubaka w'abakadde omulonde mu Paalamenti. BB |url=https://www.youtube.com/watch?v=LvrNSct7jlk |access-date=2026-08-08}}</ref>
Abadde yeenyigira mu by<nowiki>'okukuunga banabyabufuzi okumala kumpi emyaka 58, yemuwanika w'ekibiina ky'abantu abakuliridde mu myaka ekya disitulikiti y'e Wakiso ekiyitibwa ''Wakiso district Elderly league''</nowiki>.<ref name=":1" /><ref name=":2" />
Esangi zino yaakiikirira abantu abakuze mu myaka mu bitundu by'omukasekati g'eggwanga, mu palamenti ya Uganda.<ref name=":1" /><ref name=":3" /><ref>{{Cite web |last=murami |date=2021-05-17 |title=131 MPs take oath on day one |url=https://www.parliament.go.ug/news/5125/131-mps-take-oath-day-one |archive-url=https://web.archive.org/web/20230324072425/https://www.parliament.go.ug/news/5125/131-mps-take-oath-day-one |archive-date=2023-03-24 |access-date=2026-08-08 |website=www.parliament.go.ug |language=en |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=murami |date=2021-05-17 |title=131 MPs take oath on day one |url=https://www.parliament.go.ug/news/5125/131-mps-take-oath-day-one |archive-url=https://web.archive.org/web/20230324072425/https://www.parliament.go.ug/news/5125/131-mps-take-oath-day-one |archive-date=2023-03-24 |access-date=2026-08-08 |website=www.parliament.go.ug |language=en |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=FULL LIST: 2021 Winners for Member of Parliament (MP) Positions Across Uganda - The Ugandan Wire |url=https://theugandanwire.com/2021/01/18/full-list-2021-winners-for-member-of-parliament-mp-positions-across-uganda/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005214522/https://theugandanwire.com/2021/01/18/full-list-2021-winners-for-member-of-parliament-mp-positions-across-uganda/ |archive-date=2022-10-05 |access-date=2026-08-08 |website=theugandanwire.com}}</ref>
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
f1ibfzsh3nheshzc9lpz7jyc6g787ix
Murchison Falls
0
10191
67322
33041
2026-08-11T04:27:00Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67322
wikitext
text/x-wiki
[[File:Murchison Falls - by Boschlech.jpg|thumb|Murchison falls]]
'''Ebiyiriro bya Murchison''',era ebimanyiddwa nga '''ebiyiriro bya Kabalega''',kye kiwonvu ku ntikko [[yennyanja Albert]] ku mugga [[White Nile|Victoria Nile]] mu [[Uganda]].Ku ntikko y'ebiyiriro bya Murchison Falls,Omugga Nile gukaka okuyita mu bbanga eriri mu njazi,obugazi bwa mmita 7 zokka(fuuti 23), era nga gugwa mmita 43(fuuti 141),nga tegunnalengejja mu maserengeta mu nnyanja Albert.Omukutu ogufuluma mu [[Lake Victoria|nnyanja Victoria]] gusindika cubic mita nga 300 buli sikonda(11,000ft3/s) eza mazzi waggulu w'ebiwonvu,nga ganyigirizibwa mu kiwonvu ekikka wansi wa mmita 10 ( fuuti 33) obugazi.
Abawandiisi b'ebyafaayo abamu balowooza nti ekibinja [[Roman legionaries|ky'abaserikale ba Rooma]] abaasindikibwa [[Nero]] bayinza okuba nga baatuuka mu Murchison Falls mu 61 AD, naye waliwo obutakkaanya obw'amaanyi ku busobozi bw'ekyo ekyandibadde ekizibu ennyo.<ref>Vantini, Giovanni (2004). ''Da dove viene l'acqua del Nilo? Ricerche e risposte di antichi scienziati.'' Piroga: omuzingo 8, numero 23, pgs. 88-91 (url=https://web.archive.org/web/20180114184708/http://www.volint.it/piroga/piroga10/nilo.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180114184708/http://www.volint.it/piroga/piroga10/nilo.pdf|date=2018-01-14}})</ref>
Samuel Baker ne Florence Baker be Bazungu abaasooka okubalaba ddala. <ref>{{ODNB|first=Dorothy|last=Middleton|title=Baker, Florence Barbara Maria, Lady Baker (1841–1916)|id=42346}}</ref> Baker yazituuma erinnya lya Roderick Murchison, Pulezidenti w'ekibiina kya Royal Geographical Society . <ref name="britannica">https://web.archive.org/web/20070618040445/http://www.britannica.com/ebc/article-9044251</ref> Ebiwonvu bino biwola erinnya lyabyo eri ekifo ekikyetoolodde [[Ekkuumiro ly'ebisoro erya Murchison Falls|Murchison Falls National Park]] .
Mu bufuzi bwa [[Idi Amin]] mu myaka gya 1970, erinnya lyakyusibwa ne lifuuka Kabalega Falls, oluvannyuma lwa [[Omukama of Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) [[Kabalega of Bunyoro|Kabalega]] owa Bunyoro, wadde nga kino tekyatongozebwa mu mateeka. Erinnya lyakomawo ne lifuuka Murchison Falls oluvannyuma lw'okugwa kwa Amin.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.unep-wcmc.org/sites/pa/0742p.htm |access-date=2023-04-24 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930233336/http://www.unep-wcmc.org/sites/pa/0742p.htm |url-status=dead }}</ref> Oluusi kiyitibwa Kabalega Falls.
Ernest Hemingway yagwa ennyonyi mu mugga okuva ku biyiriro bya Murchison mu 1954. <ref>{{Cite web |url=http://www.murchisonfallsnationalpark.com/ |title=Archive copy |access-date=2023-04-24 |archive-date=2022-03-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220316201854/https://murchisonfallsnationalpark.com/ |url-status=dead }}</ref> Mu August wa 2019, Uganda yagaana pulojekiti y’amasannyalaze g’amazzi eyakolebwa kkampuni ya Bonang Power and Energy eya South Africa okusobola okukuuma ebiwonvu, ekimu ku bifo eby’obulambuzi ebisinga okuyingiza ssente mu ggwanga. <ref>[https://www.reuters.com/article/us-uganda-energy-idUSKCN1VI144]</ref>
* Olukalala lw'enkuba okusinziira ku muwendo gw'enkuba
* [[Ekkuumiro ly'ebisoro erya Murchison Falls|Ekkuumiro ly'ebisolo eriyitibwa Murchison Falls National Park]]
* [[Paraa|Okutambula]]
== Ebyawandiikibwa ==
<references responsive="1"></references>
t7c5jkuxzw463wlmja3bvc0yccysegm
Susan Nakawuki
0
10581
67267
67266
2026-08-10T12:04:47Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezzaamu katono
67267
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeeezi ow'Ebyobulambuzi, ebitonde by'oku ttale n'Ebyomu mazzi (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota South ku kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'omu buvanjuba bwa Afirika ([[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assemblies]]).<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyalina kibiina kya byabufuzi kyonna kye yali avaamu.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Ng'ali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Nakawuki ayenda ku bbawe ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yavunaanibwa okwenda ku bba we bweyali mu kusirika lwa FDC olw'ali ku Lake hotel, kigo. Nga 01 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki yatuuza olukiiko lw'abannamawulire ne bbawe ku resort beach hotel e Entebbe ng'eno gyeyategereza bannamawulire nti yali agenze kulaba mupiira gw'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil mu kisenge ky'abannakibiina banne abasajja babiri. Bbawe yagamba nti mukyalawe yali amwesiga okubeera omwesimbu gyali era nti yali yamukyalirako mu kakwungeezi okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvanyuma lwa Nakawuki lw'okumwanjula Emmanuel Matthew Matovu, ebiwandiiko ebikwata ku Emmanuel Matovu byali biraga nti yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje nga baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagisaako omukono. Matovu yali agamba nti Maureen yamusuulawo mu 2005 olw'okusuubiriza kweyali alina nti Matovu yali ayenda. Emmanuel ne Maureen baali bazaala omwana n'olwekyo yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kubanga yali tannaba kuwandiika kwewaayo nti ajja kulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba na bino ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
7msa59mevfi88nlmie6jlprfujxoveb
67268
67267
2026-08-10T12:17:24Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ebisinga obungi
67268
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeeezi ow'Ebyobulambuzi, ebitonde by'oku ttale n'Ebyomu mazzi (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota South ku kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'omu buvanjuba bwa Afirika ([[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assemblies]]).<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyalina kibiina kya byabufuzi kyonna kye yali avaamu.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Ng'ali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvanyuma lwa Nakawuki lw'okumwanjula Emmanuel Matthew Matovu, ebiwandiiko ebikwata ku Emmanuel Matovu byali biraga nti yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje nga baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagisaako omukono. Matovu yali agamba nti Maureen yamusuulawo mu 2005 olw'okusuubiriza kweyali alina nti Matovu yali ayenda. Emmanuel ne Maureen baali bazaala omwana n'olwekyo yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kubanga yali tannaba kuwandiika kwewaayo nti ajja kulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba na bino ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
18kdpnt6qac5fb6ppp5n6sl6xyqcelp
67269
67268
2026-08-10T12:31:35Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ensobi mu mpandiika zonna ze ndabyemu
67269
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeeezi ow'Ebyobulambuzi, ebitonde by'oku ttale n'Ebyomu mazzi (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota South ku kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'omu buvanjuba bwa Afirika ([[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assemblies]]).<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
o4h8ovhm3ca2ga1ozd7njo1m53l91aw
67270
67269
2026-08-10T12:32:19Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezzaamu katono
67270
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeeezi ow'Ebyobulambuzi, ebitonde by'oku ttale n'Ebyomu mazzi (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota South ku kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'omu buvanjuba bwa Afirika ([[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assemblies]]).<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
in907g2bv154mk4b4z25di27f3y0ub8
67279
67270
2026-08-10T15:10:17Z
Ssebuufu
9882
67279
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota South ku kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'omu buvanjuba bwa Afirika ([[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assemblies]]).<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
gzljh0gdrzm6jn5ywqnoiif5sr3otc5
67280
67279
2026-08-10T15:11:35Z
Ssebuufu
9882
67280
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota South ku kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'omu buvanjuba bwa Afirika ([[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assemblies]]).<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
j34jhdlfjz4kcipylvrng0j9j4p7pqv
67282
67280
2026-08-10T16:20:56Z
Ssebuufu
9882
Ntereezeza empandiika entongole
67282
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo ku kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'omu buvanjuba bwa Afirika ([[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assemblies]]).<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
lqthik9014xmruvgefvho8kij9fruwg
67283
67282
2026-08-10T16:23:14Z
Ssebuufu
9882
Ntereezeza empandiika entongole
67283
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'omu buvanjuba bwa Afirika ([[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assemblies]]).<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
6bgwwvvj5ee18scsfhq25ige9s8tzm5
67284
67283
2026-08-10T16:27:56Z
Ssebuufu
9882
Ntereezeza empandiika n'ebigambo ebituufu
67284
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":5">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref name=":10" />
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0" /><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4" /> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1" />
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
bgi2fq1w921gdworua4b94uw3gwc608
67285
67284
2026-08-10T16:30:48Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ekijuliziddwa
67285
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref> Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
3jchyl08l39fusnsklodu0z9jnhngrb
67286
67285
2026-08-10T16:31:50Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ekijuliziddwa
67286
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref> <ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
330izul9e65sjyrbfr6bfv92q3tdcut
67287
67286
2026-08-10T16:33:03Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ekijuliziddwa
67287
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
alqwge9hbj9omlqx4o61veet0ukwzld
67288
67287
2026-08-10T16:35:50Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ekijuliziddwa
67288
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref><ref name=":2">https://www.newvision.co.ug/news/1191828/sengas-eur-mp-nakawuki</ref><ref name=":6">https://carleton.ca/africanstudies/wp-content/uploads/AGENDA-Agenda-2063-conference-FINAL.pdf</ref> Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
dnaqp9q8s5lvgybfcf3niiqtwff77kl
67289
67288
2026-08-10T16:37:17Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ekijuliziddwa
67289
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
ha4lgljm7zlnonwx1vsn77e3n1wcm08
67290
67289
2026-08-10T16:43:50Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ekijuliziddwa
67290
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
7e3ofprqn4rccfafudh0viy3hiqlvhl
67291
67290
2026-08-10T16:47:13Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ekijuliziddwa
67291
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
pzh7rgj5iprggp0onnoiht5m4oxwxio
67292
67291
2026-08-10T17:12:52Z
Ssebuufu
9882
/* Obuto bwe n'emisomo gye */
67292
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye ku kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
26lf886jhq0hrm76vnt8lh15fv3myy3
67293
67292
2026-08-10T17:13:47Z
Ssebuufu
9882
/* Obuto bwe n'okusoma kwe */
67293
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo ky'e Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
dcw9ep2i1byu30cj69rvnx1a0c3o9pk
67294
67293
2026-08-10T17:14:04Z
Ssebuufu
9882
/* Obuto bwe n'okusoma kwe */
67294
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref name=":11" />
Nakawuki yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]] okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
gvrxfofs0un4s7zjehf0jjauvfgh0hd
67295
67294
2026-08-10T17:15:44Z
Ssebuufu
9882
/* Obuto bwe n'okusoma kwe */
67295
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivaasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
8sdmy60jkbnyon0h3m2xfnffm43twvd
67296
67295
2026-08-10T17:16:07Z
Ssebuufu
9882
/* Obuto bwe n'okusoma kwe */
67296
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
b6mwad6xtrwdp41qc7hv5khgupa2tmg
67297
67296
2026-08-10T17:17:53Z
Ssebuufu
9882
/* Obuto bwe n'okusoma kwe */
67297
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
3elis3fblfmupbf833h8k3us4qvhntw
67298
67297
2026-08-10T17:18:48Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye mu kisaawe ky'ebyobufuzi */
67298
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota South era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
9lf2amu6n54l3p61m7scm6isyckaygx
67299
67298
2026-08-10T17:31:35Z
Ssebuufu
9882
/* Mu Paalamenti ya Uganda */
67299
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo era yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
8fbd1b4ef1cw5ruhprlrj0f73n12lne
67300
67299
2026-08-10T17:31:59Z
Ssebuufu
9882
/* Mu Paalamenti ya Uganda */
67300
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref>Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3" />
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
k3xxyl3s3j2j6g7z41wgaebtnurl3rs
67301
67300
2026-08-10T17:34:12Z
Ssebuufu
9882
/* Mu Paalamenti ya Uganda */
67301
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" /> Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
0szyvawpu5hmmxk6l7fznok5vin9xax
67302
67301
2026-08-10T17:34:44Z
Ssebuufu
9882
/* Mu Paalamenti ya Uganda */
67302
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yeesimbawo okuvuganya ku kifo kino mu lwokaano omwali banne abalala mukaaga mu kalulu ka bonna aka 2026.
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
m0d58ilbnydufcaazkl0r1qf7ww6fcd
67303
67302
2026-08-10T17:41:50Z
Ssebuufu
9882
Ntademu ekijuliziddwa
67303
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref>
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011 nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
n6f6g1wxl49eqmmnoqmdbpo2vcmlsjl
67304
67303
2026-08-10T17:51:51Z
Ssebuufu
9882
/* Mu Paalamenti ya Uganda */
67304
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref>
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
4zve4wof1d16ie1f1fqvtu1fnladpwl
67305
67304
2026-08-10T17:56:36Z
Ssebuufu
9882
/* Mu Paalamenti ya Uganda */
67305
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref><ref name=":8" /><ref name=":9" /> Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref>
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
94ebcn24l9stsd7mkj3g1kryy6mhcrp
67306
67305
2026-08-10T17:58:28Z
Ssebuufu
9882
Ntaddemu ekijuliziddwa
67306
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref>
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
k6t0gg4xua2xy30zgv9yz21gluhqu6b
67307
67306
2026-08-10T18:00:30Z
Ssebuufu
9882
67307
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref>
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
9qll4r0mchowdyrufjw8bmyb9h7tk1v
67308
67307
2026-08-10T18:01:12Z
Ssebuufu
9882
67308
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref>
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
4bqs1wc6p3ht0fxido4hkggijkyyrvn
67309
67308
2026-08-10T18:02:23Z
Ssebuufu
9882
67309
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref>
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
2ppeqb3u9ncltpqm9l4dmh80posb89j
67310
67309
2026-08-10T18:03:26Z
Ssebuufu
9882
67310
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref>
Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp. 2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center.
{{databox}}
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gy'ebyobufuzi ===
==== Mu Paalamenti ya Uganda ====
Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref>
Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka mu paalamenti okukiikirira konsitituwensi ya Bukoto East okuva mu 2006 okutuusa mu 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref>
Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee).
Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref>
==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ====
Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee).
=== Emirimu gye nga munnamateeka ===
Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA).
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref>
== Obukuubagano ==
=== Ebya Nakawuki okwenda ku bba ===
Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref>
=== Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki ===
Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
* [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]]
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
riocoh3ly0xu8cdiw0elpvy69sucdm8
Shamirah Nabadda
0
10885
67346
64341
2026-08-11T06:33:50Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67346
wikitext
text/x-wiki
'''Shamirah Nabadda''' (yazaalibwa 26 September 1991) ddiifiri [[Omupiira ogw'ebigere|w'omupiira ogw'ebigere]] mu ggwanga [[Uganda]]. <ref>https://int.soccerway.com/referees/shamirah-nabadda/834725/</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Nabadda yazaalibwa n'akulira mu [[:en:Mbarara|kibuga Mbarara]] [[Yuganda|mu Uganda]] . Nabadda mwana wakusatu ku baana mukaaga ab'omwami Quraish Mutagubya n'omukyala Mastula Birungi. <ref>https://observer.ug/lifestyle/58023-shamirah-nabadda-scaling-heights-as-elite-fifa-referee</ref>
Nabadda yasomera mu Masaka SS gye yamalira siniya ey'omukaada era nafuna [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] . Yali mu ttiimu y’omupiira eyessomero era yazannyanga ng’omuzibizi ku ludda olwa kkono mu biseera bye ebya siniya. <ref name=":1">https://observer.ug/lifestyle/58023-shamirah-nabadda-scaling-heights-as-elite-fifa-referee</ref>
Oluvannyuma Nabadda yeegatta ku [[:en:Western_United_FC|Western United]] eyazannyira mu [[:en:Women's_League_Soccer|liigi y’abakyala]] (FWEL) ey’oku ntikko. Olugendo lwe olw’obwa ddiifiri lwatandika bweyalamula mu ngeri eyasikiriza Abbas Sendyowa eyali [[:en:Delegate_(American_politics)|omukungu]] wa [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|FUFA]] mu Mbarara era nga ono mukwano gwa famire Nabadda mwasibuka ow’oku lusegere. Ono oluvanyuma yasemba Nabadda okugenda okusoma mu kkoosi ennyimpi ey’obwa ddiifiri ku FUFA Technical Centre e [[:en:Njeru|Njeru]] .
Mu 2018, yafuna [[:en:FIFA_badge|Baaji ya Fifa]] . Nabadda yalamula omupiira gwe ogwasooka ku ddaala lyensi yonna mu mpaka ez'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka za African Women's Championship era nga omuzannyo gwali wakati wa [[South Africa|South Afrika]] ne [[Lesotho]] .
== Ebyafaayo ==
Nabadda yalondebwa okubeera omu kuba ddiifiri abaalamula mu mizannyo gya [[:en:Paris_Olympics|Olympics]] mu kibuga [[Paris]] mu mwaka 2024. Era nga baddiifiri 21, n'abayambi baabwe 42, kwossa abakugu mu kwekenneenya obutambi bwa vidiyo 20 ne baddiifiri 6 abayambi bebeetaba mu mpaka zino. Banno abaakola omugatte gwabantu 86 baava mu mawanga 45 okwetoloola ensi era nga kubbi 10 bokka bebaava ku lukalu lw'omuddugavu baava [[Afrika]] era nga yekka eyava mu [[Uganda]] ekyamufuula omukyala asooka okuva mu ggwanga Uganda okulamula [[:en:Olympic_Games_2024|emizannyo gya Olympics]] . Mu mpaka zino ye ne ba ddiffiri abalala basatu okuva mu Africa baakola nga ba ddifiiri abayambi<ref name=":0">{{Cite web |url=https://sportsnation.co.ug/2024/07/26/olympics-shamirah-nabadda-continues-to-break-barriers/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-05 |archive-date=2024-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806010804/https://sportsnation.co.ug/2024/07/26/olympics-shamirah-nabadda-continues-to-break-barriers/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://nilepost.co.ug/sports/195253/shamirah-nabadda-appointed-as-referee-for-paris-olympics</ref> <ref>{{Cite web |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/ugandan-female-referee-nabadda-to-officiate-at-paris-2024-olympics-2024040317165520886 |title=Archive copy |access-date=2024-09-05 |archive-date=2024-08-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240831073345/https://www.pulsesports.ug/football/story/ugandan-female-referee-nabadda-to-officiate-at-paris-2024-olympics-2024040317165520886 |url-status=dead }}</ref>
Mu 2022, yalondebwa ekibiina ekiddukanya omupiira mu [[Afirika]] ki [[:en:CAF_Champions_League|CAF]] okubeera omu ku ba ddiifiri 40 abaalamula mu mpaka zabakyala ez'omupiira ku lukalu lwa Afirika eziyitibwa [[:en:Women's_Africa_Cup_of_Nations|Africa Women Cup of Nations]] ezaali e [[Morocco]] era yalondebwa ne mu mpaka za African Women’s Champions League eza 2023 ezaali mu [[Ivory Coast|Cote d’Ivoire]] wakati wa 5th ne 19th November. <ref>{{Cite web |url=https://sportsnation.co.ug/2022/06/18/shamirah-nabadda-selected-for-women-afcon/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-05 |archive-date=2025-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250126225121/https://sportsnation.co.ug/2022/06/18/shamirah-nabadda-selected-for-women-afcon/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://swiftsportsug.com/2023/11/07/fifa-referee-nabadda-selected-for-caf-womens-champions-league/</ref>
== Byatuuseeko nga Ddiifiri ==
Nabadda yasoma obwa ddiifiri ku FUFA Technical Center e Njeru era nga gye yatandikira olugendo lwe olw’okulamula nga alamula mu mpaka [[Omupiira ogw'ebigere|z’omupiira]] ku mitendera egya wansi.
Nabadda yatandika okusuumusibwa mu mwaka 2016 bwe yalondebwa okulamula empaka z’amasomero ezisinga obuganzi mu Uganda ezimanyiddwa nga Copa Coca-Cola. Oluvannyuma nalondebwa nga ddiifiri eyasinga abalala mu mpaka z’emipiira gw’amasomero ez’abawala.
Nabadda yafuna [[:en:FIFA_badge|bbaagi ya Fufa]], omutendera ogusinga okuba ogwawaggulu mu baddiifiri e Uganda era n'asumuusibwa okutandika okulamula empaka eziddirira liigi ya Uganda enkulu eziyitibwa [[:en:FUFA_Big_League|FUFA Big League]] . Wano weyava oluvannyuma lwokwolesa omutindo omulunji okutandika okulamula mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] .
Nabadda okutwalibwa mu mizannyo gya Olympics e Paris nakyo kya byafaayo kuba kyamufuula ddiifiri Munnayuganda owookubiri okulamula mu mizannyo gino nga eyasooka yali Ali Tomusange, eyalamula ezaali e [[:en:Sydney|Sydney]], [[:en:Australia|Australia]], mu mwaka 2000. Kino era kyamufuula ddiifiri munnayuganda omukyala eyasooka okulamula mu Olympics zonna.
Nabadda era yalondebwa [[:en:FIFA|FIFA]] ng'omu ku bakungu abagenda agenda okulamula mu mpaka z'ensi yoona ezabawala abali wansi w'emyaka 17 zi [[:en:FIFA_U-17_Women's_World_Cup_Dominican_Republic_2024|FIFA U-17 Women's World Cup]] e [[:en:Dominican_Republic|Dominican Republic]] nga 6th October okutuuka nga 3rd November 2024. <ref>{{Cite web |url=https://nbssport.co.ug/2024/08/30/ugandan-referee-shamirah-nabadda-selected-for-fifa-u-17-womens-world-cup/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-05 |archive-date=2024-08-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240831182251/https://nbssport.co.ug/2024/08/30/ugandan-referee-shamirah-nabadda-selected-for-fifa-u-17-womens-world-cup/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
nx0xl2x7a7uceit0z9x16y6e4qj2bh5
She Corporates Football club
0
10944
67347
35910
2026-08-11T06:37:35Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67347
wikitext
text/x-wiki
'''She Corporates FC''' kiraabu y'abakyala abasamba [[Omupiira ogw'ebigere|omupiira]] [[Yuganda|Uganda]] esangibwa mu ggombolola y'e Nakawa mu kibuga [[Kampala]] .
== Ebyafaayo ==
She Corporate yeetaba mu mpaka zabakyala ez'omupiira eza FUFA Women Super League ezasooka mu mwaka 2015 era omwaka gwa 2021 gugenda okutuka nga She Corporates ne Kawempe Muslim Ladies ze ttiimu zokka ezeetaba mu mpaka ezasooka ezaali zikyazannya <ref>http://kawowo.com/2021/04/15/2021-fufa-women-super-league-season-preview-will-she-corporate-break-the-ground-this-time/</ref> .
Mu mwaka gwa 2021-2022, She Corporate oba '<nowiki/>''Sharks''' yawangula ekikopo kya liigi ya Uganda eyabakyala nga eno bawangula ku lunaku olwasembayo oluvannyuma lw'okulemagana ne [[:fr:Kampala_Queens_Women_Football_Club|Kampala Queens]] mu mipiira ogwasembayo. Bwetyo She Corporate neerangirirwa ku buwanguzi ku njawulo ya ggoolo zeyali esinga ku Kampala Queens. Ku mulundi gwegumu She Corporate era yeyavaamu omuzannyi eyasinga okwolesa omutindo omulunji (Phiona Nabbumba) wamu n'omukwasi wa ggoolo owa sizoni (Daphine Nyayenga) <ref>https://www.fufa.co.ug/she-corporate-fc-are-2021-22-fufa-women-super-league-champions/</ref> . Oluvannyuma lw'okuwangula empaka zino kiraabu eno eyitamu okugenda mu mpaka z'okusunsulamu abaali ab'okuzannya mu [[:en:2022_CAF_Women's_Champions_League|liigi ya Afrika]]<nowiki/>ey'omupiira ogwabakyala. <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/she-corporate-to-face-djibouti-tanzania-teams-in-dar-es-salaam</ref> Empaka zino zaavuganyizibwa ku mutendera gwa bintundu oba ''regions'' era ''Sharks'' yali mu mpaka eza [[:en:CECAFA_Women's_Champions_League|CECAFA]]<nowiki/>era yavuganya okutuuka ku mutendera ogwakamalirizo oba fayinolo era nekwata kyakubiri oluvannyuma lwokuwangulwa kiraabu eya [[:en:Simba_Queens|Simba Queens]] okuva mu ggwanga lya [[Tanzania]] ggoolo 1-0. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/CECAFA_Women%27s_Champions_League</ref><ref>https://ugandaradionetwork.net/story/fc-she-corporates-win-fufa-women-super-league-title-</ref> .
Yadde nga She Corporate yakola bulunji mu sizoni ya 2021/22, sizoni eyaddako ebintu tebyajitambulira bulunji netuuka n'okusalwako okuva mu kibinja ekisooka oluvannyuma lw'okumalira mu kifo ekyomwenda.She Corporates yasalwako oluvannyuma lw'okugwa amaliri ga ggoolo 2:2 ne Kawempe Muslim yadde nga baali basoose kukulembera mupiira ogwo ggoolo 2:0 ezaateebwa abazannyi Zain Ithungu ne Margaret Namirimu okutuuka mu ddakiika 15 ezaasembayo Agnes Nabukenya ne Susan Nalukoda lwe bateeba ggoolo za Kawempe ezaviirako Corporates okusalwako.<ref>https://sportsnation.co.ug/2023/04/30/defending-champions-she-corporate-relegated-kampala-queens-crowned/</ref><ref>[https://kawowo.com/2023/04/30/she-corporate-squander-two-goal-lead-to-get-relegated/#:~:text=She%20Corporate%20Football%20Club%20has,goals%20in%20the%20closing%20stages. https://kawowo.com/2023/04/30/she-corporate-squander-two-goal-lead-to-get-relegated/#:~:text=She%20Corporate%20Football%20Club%20has,goals%20in%20the%20closing%20stages.]</ref>
Mu sizoni ya 2023/2024 She corporates yali mu kibinja eky'okubiri mu [[Omupiira ogw'ebigere|omupiira]] gwabakyala ekya '''[[:en:FUFA_Women_Elite_League|FUFA Women Elite League]]''' era neboolesa omutindo ogwa waggulu ennyo okukkana nga ekikopo bakiwangudde era nebaddamu okusuumusibwa okudda mu liigi enkulu eya FUFA Women Super League bwebamegga Olila High School Women FC mu kakodyo ak'okusimulagana peneti 6:5 oluvannyuma lwokugwa amaliri ga 0:0 mu dakiika 90 ezasooka. Omupiira guno gwazannyirwa ku kisaawe kya Standard High School Zzana ettabi erisangibwa e Ndejje.<ref>{{Cite web |url=https://nbssport.co.ug/2024/06/16/she-corporate-crowned-2023-24-fufa-women-elite-league-champions/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-09 |archive-date=2024-09-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240909140807/https://nbssport.co.ug/2024/06/16/she-corporate-crowned-2023-24-fufa-women-elite-league-champions/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://nbssport.co.ug/2024/06/19/she-corporate-dominate-2023-2024-season-eye-fufa-womens-cup/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-09 |archive-date=2024-09-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240909140810/https://nbssport.co.ug/2024/06/19/she-corporate-dominate-2023-2024-season-eye-fufa-womens-cup/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.fufa.co.ug/she-corporate-fc-are-winners-of-2023-24-fufa-women-elite-league/</ref>
== Byebawangudde ==
'''[[:en:FUFA_Women_Super_League|FUFA WOMEN SUPER LEAGUE]]''':
* [https://www.fufa.co.ug/she-corporate-fc-are-2021-22-fufa-women-super-league-champions/#:~:text=She%20Corporate%20Football%20Club%20are,emerge%20Champions%20on%20goal%20difference. Omulundi gumu] 2021-2022<ref>https://www.rsssf.org/tableso/oeg-womchamp.html</ref>
* [https://www.fufa.co.ug/fufa-women-elite-league-kawempe-muslim-emerge-2015-champions/ Bakwata ekifo kyakubiri] mu Sizoni ya 2015-2016
'''[[:en:CECAFA_Women's_Champions_League|Liigi ya CECAFA Champions League]]'''
* Yatuuka ku [https://kawowo.com/2022/08/17/caf-womens-champions-league-she-corporate-fall-to-simba-queens/ fayinolo mu 2022]
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
p3n5ksz3bzr48554v86jah8isy1eawp
Akbar Baig
0
11872
67271
42275
2026-08-10T14:40:23Z
Kinenkey
10423
Ntereezezza Empandiika
67271
wikitext
text/x-wiki
'''Akbar Baig'''
'''Akbar Mirza Baig''' (yazaalibwa mu Gwokutaano 5, 1974) [[Munnayuganda]] omuzannyi w'omuzannyo gwa kuliketi (Ugandan Cricketer) enzaalwa y'e Buyindi. Azannye mu mizannyo gyonna ena egy’omutindo ogusooka Uganda gyeyeetabyemu okutuusa leero.{{DEFAULTSORT:Baig, Akbar}}
9r3xw60xlaznrfpnk88473jg8z5z73m
67272
67271
2026-08-10T14:41:40Z
Kinenkey
10423
Ntereezezza Empandiika
67272
wikitext
text/x-wiki
'''Akbar''' '''Mirza Baig''' (yazaalibwa mu Gwokutaano 5, 1974) [[Munnayuganda]] omuzannyi w'omuzannyo gwa kuliketi (Ugandan Cricketer) enzaalwa y'e Buyindi. Azannye mu mizannyo gyonna ena egy’omutindo ogusooka Uganda gyeyeetabyemu okutuusa leero.{{DEFAULTSORT:Baig, Akbar}}
i1jlg809bkbdl6obrsnz0wg57p1ohqz
67273
67272
2026-08-10T14:44:00Z
Kinenkey
10423
Nyongeddemu Databox
67273
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Akbar''' '''Mirza Baig''' (yazaalibwa mu Gwokutaano 5, 1974) [[Munnayuganda]] omuzannyi w'omuzannyo gwa kuliketi (Ugandan Cricketer) enzaalwa y'e Buyindi. Azannye mu mizannyo gyonna ena egy’omutindo ogusooka Uganda gyeyeetabyemu okutuusa leero.{{DEFAULTSORT:Baig, Akbar}}
pjr2a17ecb10fyjncsvh8nse0731rv4
67274
67273
2026-08-10T14:59:41Z
Kinenkey
10423
Nyongeddemu Amatuluba
67274
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Abayindi abasenguka mu Uganda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1974]]
[[Category:Abazannyi ba cricket mu Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abasibuka mu Buyindi]]
[[Category:Bannabyamizannyo ba Uganda]]
[[Category:Ebikwata ku bulamu bwa cricket mu Afrika]]
{{Databox}}'''Akbar''' '''Mirza Baig''' (yazaalibwa mu Gwokutaano 5, 1974) [[Munnayuganda]] omuzannyi w'omuzannyo gwa kuliketi (Ugandan Cricketer) enzaalwa y'e Buyindi. Azannye mu mizannyo gyonna ena egy’omutindo ogusooka Uganda gyeyeetabyemu okutuusa leero.{{DEFAULTSORT:Baig, Akbar}}
0snevcsxgz10d2yppwbnzp11jjsqlpa
Abraham Byandaala
0
12020
67281
66061
2026-08-10T15:13:05Z
Ssebuufu
9882
/* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */
67281
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Abraham James Byandala</big>''' (yazaalibwa nga 14 Ogwolubereberye 1950) yinginiya, munnabyabufuzi era [[Munnayuganda]]. Ono ye yali [[Minisita w'Emirimu n'Entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]. Yalondebwa mu kifo ekyo nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref>{{Cite web |last=Mukasa |first=Henry |date=28 May 2011 |title=Museveni Names New Cabinet |url=http://newvision.co.ug/D/8/12/755941 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141211084313/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 |archive-date=11 December 2014 |access-date=1 September 2014}}</ref> Yadda mu bigere bya [[John Nasasira]], eyalondebwa okubeera Nampala wa Gavumenti (Chief Whip).<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=1 September 2014}}</ref> Byandala era yaweerezako nga Omubaka wa Paalamenti omulonde owa Essaza ly'e Katikamu Mubukika kkono bwa Uganda , mu [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti y'e Luweero]] mu [[paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] (okuva 2016 okutuuka 2021).<ref name=":0">{{Cite web |title=Byandala Abraham James - 2016 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/byandala-abraham-james-6499/ |access-date=2025-08-24 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Abraham Byandala yazaalibwa mu Disitulikiti y’e Luweero nga 14 Ogwolubereberye mu 1950. Alina Ddiguli esooka mu bwa Yinginiya bw'Okuzimba (BSc.Civ.Eng.), gyeyafuna okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite ya gavumenti esinga obukadde era esinga obunene mu Uganda. Ddiguli ye ey'Okubiri mu bwa Yinginiya bw'Okuzimba (MSc.Civ.Eng.), yagifunira ku [[Yunivasite y’e Strathclyde]], e Glasgow mu Scotland. <ref>{{Cite web |date=2011 |title=Parliament of Uganda: Profile of Engineer Byandala Abraham James, MP for Katikamu County North, Luweero District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=464&const=Katikamu+County+North&dist_id=4&distname=Luwero |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032043/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=464&const=Katikamu+County+North&dist_id=4&distname=Luwero |archive-date=4 March 2016 |access-date=1 September 2014 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Emirimu gye ==
Ebyafaayo by’emirimu gye biweza emyaka egisukka mu 40 mu By'entambula /By'enguudo za Uganda. Nga tannalondebwa ku bwa Minisita w’Eby'entambula n’Emirimu, yakolako nga Yinginiya era nakola nga Omupimi w'ettaka (Omupunta) w’ekibuga Kampala. Ebiseera ebimu yaweerezako nga [[Ssentebe]] w’Akakiiko ka gavumenti akavunaanyizibwa ku bizimbe n'enguudo.<ref>{{Cite web |last=Nalumansi |first=Angela |date=15 August 2011 |title=Court Dismisses Election Petition Against Byandala |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/19/762728 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140901020155/http://www.newvision.co.ug/D/8/19/762728 |archive-date=1 September 2014 |access-date=1 September 2014}}</ref> Mu 2016, Byandala yeesimbawo ku bw'Omubaka bwa Paalamenti, ng'akiikirira Essaza lya Katikamu mu Bukika kkono bwa Uganda, mu Disitulikiti y'e Luweero wansi w'[[National Resistance Movement|ekibiina ekiri mubuyinza]] kya National Resistance Movement era yawangula, ekisanja kye kyatandika 2016 okutuusa 2021.<ref>{{Cite web |last=Times |first=European |date=2 October 2012 |title=Minister Abraham Byandala: Transport And Works Minister Committed To Service Delivery |url=http://www.european-times.com/countries/minister-abraham-byandala/ |access-date=1 September 2014 |website=The European Times |publisher=European Times |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304135236/http://www.european-times.com/countries/minister-abraham-byandala/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":0"/>[[National Resistance Movement|]]
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]]
* [[Parliament of Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Kampala Capital City Authority|Ekitongole kya Kampala Capital City Authority]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyinza ekya(NRM)]]
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia. ==
* [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Olukalala olujudde olwa Baminisita ba kabineti ya Uganda ey'Ogwokutaano 2011]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1950]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Baminisita b'Ebyentambula mu Uganda]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Luweero]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita b'emirimu gy'eggwanga mu Uganda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
2faafgr7ecbsj4y8lyglvvbb83uhnuc
Philip Wokorach
0
12098
67333
46882
2026-08-11T05:16:57Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67333
wikitext
text/x-wiki
'''Philip Wokorach''' (yazaalibwa 31 Ogwekkumineebiri, 1993). [[:en:Uganda|Munnayuganda]] omuzannyi wa [[:en:Rugby_union|Rugby union]] era nga azannyira [[:en:Utility_back|utility back]] mu [[:en:Avenir_sportif_de_Bédarrides_Châteauneuf-du-Pape|AS Bédarrides]] nga kwotadde n'okuzannya sevens mu [[:en:Racing_92|Racing 92]] . Era y’addukanya ekitongole kya PW15 Foundation.
== Omulimu gwa kiraabu ==
=== Omulimu gwe ogw’obuvubuka ===
Yatandika okuzannya rugby mu pulayimale ng’azannya tag rugby nga tannaba kwegatta ku [[:en:Kyadondo_Rugby_Club|Kyadondo Heathens]] mu 2002. Mu ntandikwa yali akola bibiri mu kutambulira mu bigere bya kitaawe ng'ayagala kufuuka muzannyi w’amupiira, nga ye kitaawe ng'azannya kifo kya [[:en:Midfielder|makkati]] mu [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda Cranes]], n’okuzannya rugby kyokka mu 2006 [[:en:Kyadondo_Rugby_Club|Kyadondo Heathens]] yalina olugendo e [[:en:England|Bungereza]] Wokorach gye yatuuka okukyalira [[:en:Twickenham|Twickenham]], olugendo luno lwayamba okumusikiriza okunywerera ku rugby. Oluvannyuma yeegatta ku kiraabu ya Stallions Rugby Club. <ref name=":0">https://nation.africa/kenya/sports/rugby/philip-wokorach-the-exciting-ugandan-kid-taking-kenyan-rugby-by-storm-148968</ref>
Yakulembera ttiimu ye ey’essomero lye erya Hana Mixed International School, n’ewangula ekikopo kya Uganda School League mu 2011 nga kw’otadde n’okukwata ekyokubiri mu mpaka [[:en:Blackrock_Rugby_Festival|Blackrock Rugby Festival]] . Yakulembera ttiimu ya sevens okutuuka ku buwanguzi mu mpaka za Safari Sevens. Wokorach yaweebwa [[:en:Most_Valuable_Player|engule y’omuzannyi asinga omuwendo]] mu mpaka zonsatule. <ref name=":0" />
=== Mu Toyota Buffaloes ===
Mu sizoni ye esooka mu rugby w'abakulu Wokorach yawangula [[:en:Uganda_Rugby_Union|engule y'omuzannyi omuto ow'omwaka mu Uganda Rugby Union]] . <ref>http://kawowo.com/2012/03/25/kimono-misses-out-olweny-scoops-top-uru-award/</ref>
=== Mu Kyadondo Heathens ===
Yeegatta ku [[:en:Kyadondo_Rugby_Club|Kyadondo Heathens]] mu sizoni ya 2012–13. Mu Gwokusatu gwa 2013, bwe yali azannya ne Stanbic Black Pirates mu... [[:en:Nile_Special_Premier_League|Nile Special Premier League]] Semi-finals, yamenyeka okugulu okwa ddyo, mu kusooka ekyalowoozebwa nti buvune obwali obw'okkomekkereza omulimu gwe, naye yasobola okudda mu bujjuvu oluvannyuma lw'emyezi 8. Kyadondo Heathens ye yawangula emirundi ebiri omwaka ogwo. Yakomawo mu Gwolubereberye gwa 2014 ng’ava ku katebe nga Heathens lwe yakuba Lira Bulls ggoolo 114-05, Wokorach n’alondebwa ng’omuzannyi asinze mu luzannya. <ref name=":0" />
Yateeba mu bbiri ez'okwegezaamu ez'akamalirizo eza [[:en:Uganda_Cup_(rugby_union)|Uganda Cup]] eza 2016 ne bakuba Stanbic Black Pirates ggoolo 20–17, ne bawangula engule yabwe ey’omulundi ogw’okuna ogw’omuddiring’anwa. <ref>http://kawowo.com/2016/10/22/heathens-defeat-pirates-to-lift-11th-uganda-cup-title/</ref>
=== Esher RFC nga bwe kiri ===
Mu Gwolubereberye gwa 2015, yagenda e [[:en:England|Bungereza]] okuzannyira [[:en:Esher_RFC|Esher RFC]] wabula mu Gwokubiri yamenyeka okugulu okwa kkono. Obuvune obwo nabwo bwa bwalowoozebwa okuba obwokukomekkereza emirimu gye, era yakomawo mu [[:en:Uganda|Uganda]] . <ref name=":0" />
=== Kabras Sugar RFC ===
Yasobola okuwona okuva vune bw'okugulu okwokubiri mu myezi munaana era naagenda mu maaso n'okuzannya rugby e [[:en:Kenya|Kenya]] . Yayamba Kabras Sugar RFC e [[:en:Kakamega|Kakamega]] okuwangula ekikopo kya [[:en:Kenya_Cup|Kenya Cup]] ekyasooka. Olwo ne bakwakwata ekyokubiri sizoni bbiri ezaddirira nga bakubwa emirundi gyombi nga bakubwa [[:en:Kenya_Commercial_Bank_RFC|Kenya Commercial Bank RFC]], nga Wokorach ye yasinga okuteeba obubonero mu sizoni ya 2018–19. <ref>https://dailysport.co.ke/philip-wokorach-tops-kenya-cup-scorers-chart/</ref> Nga tannasitula kugenda [[:en:France|Bufalansa]] yayogerwako nga "eyafuga ekisaawe kya Kenya (rugby)". <ref>{{Cite web |url=https://nbssport.co.ug/2023/02/13/know-your-stars-phillip-wokorach-is-a-ugandan-professional-rugby-player/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-30 |archive-date=2025-08-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250808232513/https://nbssport.co.ug/2023/02/13/know-your-stars-phillip-wokorach-is-a-ugandan-professional-rugby-player/ |url-status=dead }}</ref>
=== Mu Boruges XV ===
Yagenda e Bufalansa mu 2019 okuzannya mu [[:en:Federale_3|Fédérale 3]] (5th Division) ng’assa omukono ku ndagaano ya myezi 9. <ref>http://kawowo.com/2019/10/03/philip-wokorach-rugby-cranes-back-takes-his-talent-to-france/</ref> Yasooka kuzannya oluvannyuma lw'okutendekebwa emirundi 3 gyokka, ng'azannya ne Rugby Club Uzerchoison nga 13 Ogwekkumi 2019. <ref>https://www.leberry.fr/bourges-18000/sports/de-twickenham-a-depege-le-nouveau-joueur-du-bourges-xv-philip-wokorach-raconte-son-parcours_13661618/</ref> Yayamba ttiimu ya Bufalansa okufuna okusitulwa mu [[:en:Fédérale_2|Fédérale 2]] (4th Division), nga tannava mu kiraabu eno okwegatta ku [[:en:Avenir_sportif_de_Bédarrides_Châteauneuf-du-Pape|AS Bédarrides]] .
=== Mu AS Bédarrides ===
Yeegatta ku French [[:en:Fédérale_1|Fédérale 1]] (3rd Division) [[:en:Avenir_sportif_de_Bédarrides_Châteauneuf-du-Pape|AS Bédarrides]] mu 2020, <ref>https://chimpreports.com/philip-wokorach-joins-french-side-a-s-b-c/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://sportznow.ug/index.php/article/philip-wokorach-another-step-upwards |title=Archive copy |access-date=2025-09-30 |archive-date=2023-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231229004952/https://sportznow.ug/index.php/article/philip-wokorach-another-step-upwards |url-status=dead }}</ref> n’azannya emipiira 5 gyokka mu sizoni ye eyasooka, nga tannafuuka wa bulijjo mu ttiimu eno, n’azannya emirundi 24 ne 23 mu sizoni ya 2021–22 ne 2022–23. <ref>{{Cite web |url=https://www.itsrugby.co.uk/players/philip-wokorach-32901.html |title=Archive copy |access-date=2025-09-30 |archive-date=2025-06-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624225531/https://www.itsrugby.co.uk/players/philip-wokorach-32901.html |url-status=dead }}</ref> Nga ali mu AS Bédarrides, yali mu mpaka za [[:en:Monaco_national_rugby_union_team_(sevens)|Monaco 7s]] ne [[:en:Racing_92|Racing 92 7s]] mu mpaka za SuperSevens nga bakwata kifo ekyokubiri ng'azannyira Monaco ng'ekubwa 14–40 nga bakubwa [[:en:French_Barbarians|French Barbarians]] . <ref>http://kawowo.com/2023/10/18/philip-wokorach-super-sevens-racing-92-france/</ref> <ref>https://twitter.com/MonacoRugby7s/status/1431207887469174789</ref> Nga kwotadde ne mu 2022 nga azannyira Wonder 7s.
== Omulimu gwe ogw’ensi yonna ==
=== Mu Uganda Sevens ===
Yazannya omulundi ogwasooka mu 2014 ng’azannya mu [[:en:Commonwealth_Games|mizannyo gya Commonwealth]], n’akubwa [[:en:Canada_national_rugby_sevens_team|Canada]] ggoolo 32-0 mu mpaka za Bowl. <ref>http://kawowo.com/2014/07/26/rugby-cranes-sevens-face-australia/</ref> Wokorach yayamba Uganda okuwangula engule za [[:en:Africa_Men's_Sevens|Africa Sevens]] 3, mu 2016, 2017 ne 2022. <ref>https://thebenchke.wordpress.com/2017/03/16/philip-wokorach-in-ten/</ref> Yazannya mu mpaka za [[:en:Rugby_World_Cup_Sevens|Rugby Sevens World Cup]] eza 2018 ne 2022 .
=== Mu Uganda ===
Yasooka okuzannya mu [[:en:Uganda_national_rugby_union_team|Uganda]] mu 2016, yatandikira mu kifo ky'a[[:en:Fullback_(rugby_union)|muzibizi]] ng’avuganya ne [[:en:Kenya_national_rugby_union_team|Kenya]] mu [[:en:Elgon_Cup|mpaka za Elgon Cup]] bwe baakubwa ggoolo 48-10 e [[:en:Nairobi|Nairobi]] . <ref>http://kawowo.com/2016/05/31/wokorach-ready-for-rugby-cranes-debut/</ref> Yateeba ggoolo 4 mu mupiira gwe baawangula [[:en:Tunisia_national_rugby_union_team|Tunisia]] ggoolo 67-12 mu kusunsulamu okugenda mu mpaka za [[:en:2019_Rugby_World_Cup|Rugby World Cup 2019]] . <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/wokorach-helps-rugby-cranes-stop-tunisia</ref>
== Omulimu gw'obwannakyewa ==
Yatandikawo ekitongole kya PW15 Foundation mu 2019, nga ekigendererwa kyaakyo kwe kuwa abavubuka abalina ebitone amaanyi okutuuka ku biruubirirwa byabwe ng'addukanya mpaka za rugby enzibu okuyambako abantu okuyingira mu mizannyo.<ref>https://nnalubaalesports.com/pictorial-wokorach-tag-rugby-tournament-usher-in-2023/</ref><ref>https://myafricanmagazine.com/ugandan-rugby-star-philip-wokorach-shining-in-france/</ref><ref>https://wonder7s.com/2023/01/09/la-fondation-pw15-se-mobilise-pour-les-enfants-ougandais-2/</ref> Era yasaba ekibiina kya [[:en:Uganda_Rugby_Union|Uganda Rugby Union]] okuteeka ssente ennyingi mu masomero, era yakolera wamu ne Rhino rugby okuwa abavubuka abali mu bwetaavu emikisa n'ebikozesebwa.<ref>https://www.msn.com/</ref><ref>https://asbcvaucluserugby.ffr.fr/actualites/partenaires/philip-wokorach-visite-lacademie-de-rugby-du-quartier-acholi-et-fait-don-de-ballons</ref>
Yakola kampeyini z’okulwanyisa okutulugunya abaana mu by’okwegatta, akuŋŋaanyizza abantu bonna ne banne aba rugby okumwegattako mu nsonga eno enkulu. <ref>http://kawowo.com/2020/12/07/wokorach-joins-campaign-against-child-sexual-abuse/</ref>
== Ebitiibwa bye ==
=== Essomero lya Hana Mixed International School ===
* Liigi y'amasomero ga Uganda: 2011 (abawanguzi)
* [[:en:Blackrock_Rugby_Festival|Ekikujjuko kya Blackrock Rugby]] : 2011 (abaakwata ekyokubiri)
* [[:en:Safari_Sevens|Amasomero ga Safari Sevens]] : 2011 (abawanguzi)
=== Mu Heathens RFC ===
* [[:en:Uganda_Cup_(rugby_union)|Uganda Cup]]: 2013, 2014, 2015, 2016 (abawanguzi)
* [[:en:Nile_Special_Premier_League|Nile Special Premier League]]: 2013 (abawanguzi)
* Uganda Sevens Cup: 2014 (abawanguzi)
=== Mu Kabras Ssukaali RFC ===
* [[:en:Kenya_Cup|Ekikopo kya Kenya]]: 2015-16 (abawanguzi)
* [[:en:Kenya_Cup|Ekikopo kya Kenya]]: 2016-17, 2017-18 (abaakwata eky'okubiri)
=== Bourges XV, omuwandiisi w’ebitabo ===
* [[:en:Federale_3|Fédérale 3]] : 2019-20 (abawanguzi)
=== Monaco Omusanvu ===
* Super Sevens 2 2021 (abaakwata ekyokubiri)
* 2021 Super Sevens 3 (bannantameggwa)
* Fayinolo ya Super Sevens eya 2021 (abaakwata ekyokubiri)
=== Empaka za 92 Sevens ===
* 2023 Super Sevens 2 (ekifo ekyokusatu)
=== Uganda Sevens ===
* [[:en:Africa_Men's_Sevens|Africa Sevens]] : [[:en:2016_Africa_Cup_Sevens|2016]], [[:en:2017_Africa_Cup_Sevens|2017]], [[:en:2022_Africa_Men's_Sevens|2022]] (abawanguzi) .
* [[:en:Africa_Men's_Sevens|Africa Sevens]] : [[:en:2019_Africa_Men's_Sevens|2019]] (abaakwata ekyokubiri)
* [[:en:Africa_Men's_Sevens|Africa Sevens]] : [[:en:2018_Africa_Men's_Sevens|2018]], [[:en:2023_Africa_Men's_Sevens|2023]] (ekyokusatu) .
=== Uganda ===
* [[:en:Rugby_Africa_Cup|Ekikopo kya Afrika]] : [[:en:2016_Africa_Cup|2016]], [[:en:2017_Rugby_Africa_season|2017]], [[:en:2018_Rugby_Africa_season|2018]] (ekyokusatu)
* [[:en:Elgon_Cup|Ekikopo kya Elgon]] : 2019
=== Kyaama ===
* 2011 Uganda Schools League MVP
* 2011 [[:en:Blackrock_Rugby_Festival|Blackrock Rugby Festival]] MVP
* 2011 [[:en:Safari_Sevens|Safari Sevens Schools]] MVP
* 2012 Uganda Rugby Union Young Player of the Year[[:en:Uganda_Rugby_Union|Omuzannyi omuto ow'omwaka owa Uganda Rugby Union]]
* 2016 Uganda Sports Press Association Omuzannyi w'Omwaka<ref>https://thelocal.ug/philip-wokorach-bids-farewell-emotional-message-ugandan-fans/</ref>
* Omukubi w'omupiira ow'omwaka 2017 Uganda Sports Press Association
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://www.itsrugby.co.uk/player-international-32901.html Philip Wokorach] ku mukutu gwa itsrugby.co.uk
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
43qmgp9rhoo22cbncgecymlblm18i6f
Shafiq Zia
0
12418
67345
43920
2026-08-11T06:31:42Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67345
wikitext
text/x-wiki
[[:en:Begum|Begum]] '''Shafiq Zia''' ( [[:en:Née|née]] '''Jahan''' ; yazaalibwa nga 21 Ogwomwenda 1931 – 5 ogw'oluberyerye 1996) yali [[:en:Public_figure|muntu]] [[:en:Pakistani|wa Pakistan]] yaweereza nga [[:en:First_Ladies_and_Gentlemen_of_Pakistan|First Lady wa Pakistan]] okuva mu 1977 okutuusa [[:en:Death_and_state_funeral_of_Muhammad_Zia-ul-Haq|bba lwe yafa mu kabenje k'ennyonyi]] nga 17 ogwomunana 1988.
== Obuvo bwe n’amaka ==
Begum Zia yazaalibwa mu 1931 mu [[Kampala|Kampala mu Uganda]], mu maka agava mu [[:en:Punjabis|Punjabi]] ; yagenda e [[:en:Pakistan|Pakistan]] oluvannyuma [[:en:Partition_of_India|lw'okugabanyaamu Buyindi]], era n'afumbirwa General [[:en:Muhammad_Zia-ul-Haq|Zia-ul-Haq]] nga 10 ogwomunana 1950 mu Lahore.<ref name="Ali1997">{{Cite book |last=Parveen Shaukat Ali |year=1997 |title=Politics of conviction: the life and times of Muhammad Zia-ul-Haq |url=https://books.google.com/books?id=4v8vAQAAIAAJ |publisher=The London Centre for Pakistan Studies |isbn=978-1-901899-03-0 |page=9 |quote=Zia-ul-Haq became engaged to his cousin (the daughter of his mother's sister), who was eight years younger than he was. Begum Shafiq Zia-ul-Haq was born in 1932 in Uganda, where her father lived. According to the traditional religious custom, it was an arranged marriage and was solemnized on August 10, 1950, in Model Town, Lahore. Shafiq's father had been staying there on a leave of absence from his job in Uganda, so that he could marry his two daughters in his own country.}}</ref><ref>{{Cite web |date=2012-10-20 |title=Daily Times - Leading News Resource of Pakistan |url=http://www.dailytimes.com.pk/default.asp?page=2008%5C03%5C16%5Cstory_16-3-2008_pg3_3 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121020184551/http://www.dailytimes.com.pk/default.asp?page=2008%5C03%5C16%5Cstory_16-3-2008_pg3_3 |archive-date=2012-10-20 |access-date=2018-08-20}}</ref> Shafiq yali muto ku bba emyaka munaana era ng’alina oluganda ku ludda lwe olwa maama. Kitaawe omusawo ng’abeera mu Kampala era ng’akolera mu Kampala, mu kiseera ekyo yali awummuddemu era yali mu Pakistan nasobora okutegeka obufumbo bwa bawala be bombi.<ref name="Ali1997" />
Oluvannyuma lw’okuwamba [[:en:Operation_Fair_Play|gavumenti mu 1977]] ne bba be okutwala obwapulezidenti mu 1978, Zia yafuuka [[:en:First_lady|first lady]] . Mu myaka kkumi egyaddirira, yawerekera bba be ku ngendo eziwerako emitala w’amayanja, nga mw’otwalidde [[:en:State_visit|n’okukyala]] mu [[Amerika]] mu 1982.<ref>{{Cite web |title=Ronald Reagan: Toasts of President Reagan and President Mobammad Zia-ul-Haq of Pakistan at the State Dinner |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=42083 |access-date=2018-08-20 |website=Presidency.ucsb.edu |archive-date=2017-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170106015453/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=42083 |url-status=dead }}</ref>
== Nga mukyala wa Pulezidenti ==
Bwe baakwata obukulembeze mu 1978, [[:en:First_Family_of_Pakistan|famire ya Zia]] yasigala ng’ebeera mu nnyumba y’amagye e [[:en:Rawalpindi|Rawalpindi]], kyokka ne bategeka emikolo emitongole n’ekyeggulo [[:en:State_dinners|ky’eggwanga]] ku [[:en:Aiwan-i-Sadr|Aiwan-i-Sadr]] eyali yaakaggwa. Omulimu gwa Begum Zia nga [[:en:First_Lady_of_Pakistan|First Lady wa Pakistan]] gwali gussa essira ku nteekateeka z’awaka ezikwata ku bulamu [[:en:Disabled_persons|bw’abalema]] n’ebizibu by’okukozesa [[:en:Drug_addiction_in_Pakistan|ebiragalalagala n’okutulugunyizibwa]] mu bavubuka. Mu 1981, gavumenti ya Zia yayisa etteeka eriyitibwa Disabled Persons’ (Employment and Rehabilitation) Ordinance, eryatondawo enkiiko z’eggwanga n’amasaza okukola enkola y’emirimu n’obulungi bw’abo abaliko obulemu, n’etandikawo ebifo eby’okutendekebwamu, okussaawo emiwendo gy’emirimu era n’esaba wabeewo ensawo ya federo ey’okugaba ensimbi z’obuyambi ne sikaala eri abaliko obulemu.<ref>{{Cite web |title=Natlex Home |url=https://natlex.ilo.org/dyn/natlex/docs/ELECTRONIC/50075/97325/F1697756412/PAK50075.pdf |website=natlex.ilo.org}} {{dead link|date=May 2024}} {{dead link|date=May 2024}}</ref> Omwana wa Begum ne Pulezidenti Zia yennyini, muwala we omuto Zain, yazaalibwa n’obulemu mu kwogera n’okuwulira.<ref>{{Cite web |last=Upadhyay |first=Karishma |date=June 25, 2004 |title=The general's daughter |url=https://timesofindia.indiatimes.com/bombay-times/the-generals-daughter/articleshow/754149.cms |access-date=2021-04-13 |website=The Times of India |language=en}}</ref>
Mu 1985, Begum Zia yakiikirira Pakistan mu lukungaana [[:en:Nancy_Reagan|lwa Nancy Reagan]] [[:en:Just_Say_No|olwa First Ladies Conference mu kukozesa ebiragalalagala]] wamu ne first ladies abalala kkumi na musanvu.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1985/04/25/garden/first-ladies-confer-on-drug-abuse.html|title=First ladies confer on drug abuse|author=Judy Klemesrud|newspaper=[[The New York Times]]|date=25 April 1985|access-date=2018-08-20|language=en}}</ref> nga ayogerako mu lukungaana luno, yategeezezza nti [[:en:Government_of_Pakistan|gavumenti ya Pakistan]] yali etaddewo ebifo abiri mu mukaaga eby’okuddaabiriza abadkozesa ebiragalalagala.<ref name="Pakistan Affairs">{{Cite web |year=1985 |title=Pakistan Affairs |url=https://books.google.com/books?id=8G_xZCHA6LgC}}</ref> Begum Zia yayitibwa mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’Amawanga Amagatte]] mu mwaka gwe gumu, mu lukiiko olw’okubiri olwetabiddwamu First Ladies ab’amawanga amakumi asatu, n’asaba okukuba olukung’aana mu nsi ekyakula enkozesa ye ebiragalalagala gyeyinza okusomesebwa mu mbeera y’obwavu.<ref>{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/1985/10/22/surprised-for-nancy-reagan/7ee84b75-8dfb-4fc5-95fa-975421cabae1/|title=Surprised For Nancy Reagan|date=1985-10-22|author1=Donnie Radcliffe|newspaper=[[The Washington Post]]|place=Washington, D.C.|issn=0190-8286|oclc=1330888409}}</ref> Bwe yakomawo e Pakistan, yawandiisa enkolagana y’ebibiina [[:en:Nongovernmental_organizations|ebitali bya gavumenti]] mu kukola ku kizibu ky’okukozesa ebiragalalagala mu maka, era n’atongoza olukung’aana lw’eggwanga lyonna olw’ebibiina by’obwannakyewa mu 1986 ku kuziyiza okukozesa ebiragalalagala mu [[:en:Karachi|Karachi]].<ref name="Pakistan Affairs" /><ref>{{Cite web |year=1986 |title=Compilation of Narcotics Laws, Treaties, and Executive Documents: Report |url=https://books.google.com/books?id=FuC7AAAAIAAJ}}</ref> Omulimu gwa Begum Zia gwalagibwa mu firimu [[:en:United_States_Information_Agency|y'ekitongole ky'amawulire mu Amerika]], wamu n'eya [[:en:Marly_Sarney|Marly Sarney owa Brazil]], [[:en:Queen_Sirikit_of_Thailand|Nnabagereka Sirikit owa Thailand]], [[:en:Queen_Noor_of_Jordan|Nnabagereka Noor owa Jordan]], ne [[:en:Queen_Silvia_of_Sweden|Nnabagereka Silvia owa Sweden]].<ref>{{Cite book |year=1987 |title=No to Drugs |url=https://catalog.archives.gov/id/77177419 |series=Series: Video Tape Programs and Worldnet Broadcasts, 1973 -}}</ref>
Begum Zia yaliwo mu lutuula lw’okutongoza [[:en:List_of_SAARC_summits|olukiiko lwa SAARC olwasoose]] mu [[:en:Dhaka,_Bangladesh|kibuga Dhaka ekya Bangladesh]] ng’ali wamu ne bakyala b’abakulembeze [[:en:Heads_of_state|b’amawanga]] [[:en:SAARC|ga SAARC]] abalala.<ref>{{Cite web |year=1986 |title=IDSA News Review on South Asia/Indian Ocean |url=https://books.google.com/books?id=t-k9AAAAMAAJ&q=%22shafiqa+zia%22}}</ref> Mu 1987, yawerekera Pulezidenti Zia e [[:en:Jaipur|Jaipur]] mu kukyala kwe okumanyiddwa ennyo [[:en:Cricket_diplomacy|mu by'obubaka bwa cricket]], gye yasisinkanira [[:en:Gayatri_Devi|Gayatri Devi]].<ref>{{Cite magazine|author=Ramindar Singh|date=March 15, 1987|title=Pakistan President Zia-ul-Haq comes to Jaipur, sees some cricket and conquers the media|url=https://www.indiatoday.in/magazine/indiascope/story/19870315-pakistan-president-zia-ul-haq-comes-to-jaipur-sees-some-cricket-and-conquers-the-media-798642-1987-03-15|access-date=2021-04-13|magazine=India Today|language=en}}{{Cite magazine|author=Ramindar Singh|date=March 15, 1987|title=Pakistan President Zia-ul-Haq comes to Jaipur, sees some cricket and conquers the media|url=https://www.indiatoday.in/magazine/indiascope/story/19870315-pakistan-president-zia-ul-haq-comes-to-jaipur-sees-some-cricket-and-conquers-the-media-798642-1987-03-15|access-date=2021-04-13|magazine=India Today|language=en}}</ref>
Omulimu gwa Begum Zia ogw’obuzirakisa n’okuyamba abantu gwasiimibwa [[:en:Aga_Khan_IV|Aga Khan IV]] mu 1985, eyatongoza eddwaliro lya [[:en:Aga_Khan_University_Hospital,_Karachi|Aga Khan University Hospital]], yawa abayizi abasoma obusawo sikaala n’ensimbi okuwagira ebyobulamu eri abaavu mu ddwaaliro lino mu linnya lya Begum Zia.<ref>{{Cite web |title=Inaugration Speech 1985, Pakistan {{!}} The Aga Khan University |url=https://www.aku.edu/about/chancellor/Pages/inauguration-fhs-and-akuh-khi.aspx |access-date=2021-04-13 |website=www.aku.edu |language=en-US}}</ref> Mu 1987, [[:en:King_Hussein_of_Jordan|Kabaka Hussein owa Jordan]] yamukwasa [[:en:Supreme_Order_of_the_Renaissance|Supreme Order of the Renaissance]].<ref>{{Cite book |title=Jordan Times, 1987, Jordan, English |url=http://archive.org/details/JordanTimes1987JordanEnglish |language=English}}</ref>
== Obulamu bwe oluvannyuma n'okufa kwe ==
Oluvannyuma lw’okufa kwa Zia-ul-Haq mu 1988, Begum Zia yatandikawo ekitongole kya Zia-ul-Haq Foundation. Mu 1989, akasiimo ke n’enkizo ze nga mukyala w’eyali pulezidenti byasazibwamu [[:en:Benazir_Bhutto|gavumenti ya Benazir Bhutto]].<ref name="auto">{{Cite news|first=Barbara|last=Crossette|title=Son of Former Military Ruler Goes Into Politics in Pakistan|newspaper=The New York Times|date=9 August 1990|language=en|url=https://www.nytimes.com/1990/08/09/world/son-of-former-military-ruler-goes-into-politics-in-pakistan.html|access-date=2018-08-20}}</ref> Yafa nga 5 mu gw'oluberyerye 1996 mu [[:en:Cromwell_Hospital|ddwaaliro lya Cromwell]] e [[:en:London|London]] era alese abaana basatu ab'obuwala, Rubina, Quratulain, ne Zain, n'abaana babiri ab'obulenzi, [[:en:Ijaz-ul-Haq|Ijaz]] ne Anwar.<ref>{{Cite web |date=2011-11-19 |title=Jang Group Online |url=http://jang.com.pk/thenews/spedition/sp_news15/p58_2.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111119153143/http://jang.com.pk/thenews/spedition/sp_news15/p58_2.htm |archive-date=2011-11-19 |access-date=2018-08-20}}</ref>
== Ebitiibwa by’amawanga amalala ==
* Jordan: [[:en:Supreme_Order_of_the_Renaissance|Ekiragiro eky’oku ntikko eky’okuzzaawo eddiini]]
== Ebituukiriziddwa amannya. ==
* [[:en:Dendrobium|Dendrobium orchid]] Shafiq Zia-ul-Haq, [[:en:Singapore_Botanical_Gardens|Ensuku z’ebimera e Singapore]] (1983)
* Sikolashipi ya Begum Shafiq Zia-ul-Haq, [[:en:Aga_Khan_University|Yunivasite ya Aga Khan]] (1985)
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
b0efbpal6ary730m0h92litkqgyl6q9
Abraham Luzzi
0
12445
67317
62452
2026-08-10T22:40:53Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67317
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Abraham Luzzi.jpg|thumb]]
'''Abraham Luzzi''' amanyikiddwa nga '''Mr. Economy,''' Munnayuganda, musuubuzi, munabyabufuzi ate nga ayagalanyo okutumbula ebyemizannyo Emirimu gye gikwata ku by’obugagga ebiva mu ttaka, okuteekateeka n’okwongera omutindo ku mmere, eby’obulamu n’ebyentambula, eby’obulimi, ne by’obusuubuzi obw’enjawulo.<ref name=":6">{{Cite web |last=Omusunsuzi |first=Bukedde |date=2025-11-17 |title=Is Abraham Luzzi a pace setter for Kampala Central Politics? |url=https://www.newvision.co.ug/category/emboozi/is-abraham-luzzi-a-pace-setter-for-kampala-ce-BUK_158546 |access-date=2025-11-19 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |title=I’m not lousy, I’m not a loser: I am Luzzi. Vote me in or shut up! - The EastAfrican |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/opinion/columnists/im-not-lousy-im-not-easy-im-luzzi-vote-me-in-for-service-5256618 |access-date=2025-11-19 |website=www.theeastafrican.co.ke}}</ref><ref name=":4">{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor Mawanda |title=Abraham Luzzi: The Self-Made Businessman Turning Kampala Politics on Its Head |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/300643/abraham-luzzi-the-self-made-businessman-turning-kampala-politics-on-its-head |access-date=2025-11-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Ye mutaandisi wa Ssebo food industries Uganda limited ne Ssebo pure Gold and jewelry center era yaddukanya n'amakampuni amalala agali wansi wa Ssebo Internationalgroup mu Afirika, mu bulaaya,ne mu middle East<ref name=":1">{{Cite web |title=Who is Abraham Luzzi, the outlandish candidate shaking up Kampala MP race {{!}} Pulse Uganda |url=https://www.pulse.ug/articles/news/who-is-kampala-central-mp-candidate-abraham-luzzi-2025102806505092355 |access-date=2025-11-02 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
Luzzi era yennyigira mu bukulembeze bwe by’emizannyo n’okuwagira enkulaakulana y’abavubuka, ng'okubeera mu mitendera egy’obukulembeze mu Uganda Police Football Club n’okutandikawo essomero ly’emizannyo mu London.<ref name=":3">{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=2021-12-07 |title=Abraham Luzzi: Police Boosts Marketing and Sales Department |url=https://chimpreports.com/abraham-luzzi-police-boosts-marketing-and-sales-department/ |access-date=2025-11-01 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2017-09-26 |title=Abraham Luzzi becomes 11th FIFA Player Intermediary in Uganda |url=https://kawowo.com/2017/09/26/abraham-luzzi-becomes-11th-fifa-player-intermediary-uganda/ |access-date=2025-11-19 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu 2022, yafuna ekiwandiiko ekimukugira okwennyigira mu mirimu gyona egyekuusa ku by'emizannyo nga kino kyamuweebwa ekitongole kya FUFA ekikwasaganya eby'empisa, okusalawo kweyawakannya mu butongole [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|]]<ref>{{Cite web |date=2022-03-23 |title=Ethics and Disciplinary Committee bans three officials – FUFA: Federation of Uganda Football Associations |url=https://www.fufa.co.ug/ethics-and-disciplinary-committee-bans-three-officials/ |access-date=2025-11-19 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-03-26 |title=Fufa finally come down hard on match-fixing, hand lengthy bans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/fufa-finally-come-down-hard-on-match-fixing-hand-lengthy-bans-3760850 |access-date=2025-11-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=2022-03-24 |title=Luzzi Slams FUFA’s 10-Year Ban Handed to Him over Match-Fixing |url=https://chimpreports.com/luzzi-slams-fufas-10-year-ban-handed-to-him-over-match-fixing/ |access-date=2025-11-19 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
Ng'ovudde ku mirimu gy’obusuubuzi, Luzzi yenyigira mu by’obufuzi bya Uganda. Yasooka kubeera mukwanaganya wa National Resistance Movement (NRM) mu Mityana ne Mubende, oluvannyuma navuganya ku kifo kya Ssentebe wa Palamenti owa Mityana Municipality mu 2021. Oluvannyuma yayingira mu Democratic Party nga tannaba kwesimbawo nga ttanagumira mu byabufuzi ng'omuntu.<ref name=":4" /><ref name="newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com">{{Cite web |title=NRM primaries loser Luzzi defects to DP |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1527287/nrm-primaries-loser-luzzi-defects-dp |access-date=2025-11-19 |website=New Vision}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Confusion as DP parliamentary candidate backs Museveni for presidency |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/confusion-as-dp-parliamentary-candidate-backs-museveni-for-presidency-3254710 |access-date=2025-11-01 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kulonda kwa 2026, yavaayo ng’omubaka okukiikirira Kampala Central nga yajjiira ku bwa namunigina, era n’afuna ettutumu lingi mu bantu olw’empaka ze ezalabika nnyo ku mikutu gya gimugatta bantu (social media), engeri gy’akwatamu abantu , awamu n'okwogera ku bintu abantu bye bagala nga okulwanyisa obwavu, okukyusizaamu enkola y’okufuga, okuteekateeka by’ensimbi by'eggwanga, n’enteekateeka z’okulambulula obulungi ekibuga.<ref name=":7">{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor Mawanda |title=“Mr. Economy” Abraham Luzzi Pledges Transparent, Digital-First Leadership for Kampala Central |url=https://nilepost.co.ug/index.php/news/301671/mr-economy-abraham-luzzi-pledges-transparent-digital-first-leadership-for-kampala-central |access-date=2025-11-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":6" /><ref>{{Cite web |date=2025-11-14 |title=Amos Wekesa, Kin Kariisa praise Abraham Luzzi’s economic vision |url=https://www.pulse.ug/story/amos-wekesa-kin-kariisa-praise-abraham-luzzis-economic-vision-2025111416051482496 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
Manifesito yali eraga ebikolebwa ng’okukendeeza ku bunene n’omuwendo gwa Palamenti, okugaziya enkola za digito ez’okuweereza gavumenti, okutereeza ebibonerezo by’emisango emitonotono, n’okuleeta ebibonerezo ebikakali eri enguzi, ebifo ebipya ebireteddwa okusooka okubaganyibwako ebirowoozo okw’amaanyi mu lujjudde. Omubala gwe ogwa kampeyini, “Sarah muwanvu,” ng’ajuliza mukyala we Sarah Luzzi, gwafuuka ensonga enkulu ennyo mu bubaka bwe obw’ebyobufuzi n’okubeera ku yintaneeti.<ref>{{Cite web |last=Writer |first=JAVIRA SSEBWAMI {{!}} PML Daily Staff |date=2025-11-08 |title=Luzzi Unveils Wide-Ranging Reform Agenda for Kampala |url=https://pmldaily.com/news/2025/11/luzzi-unveils-wide-ranging-reform-agenda-for-kampala.html |access-date=2025-11-19 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref><ref name=":7" />
== Obuto bwe n’Ebyenjigiriza ==
Abraham Luzzi mutabani wa Hajj Badru Kafuuma omutuuze w’e Kakiri Luwunga mu Busiro mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]], wa kika kya Nsusu, n’omugenzi Hadijah Nantaba, nga yava ku kyalo Kibanga e Bukandula mu Disitulikiti y’e Gomba okuva mu lunyiriri lw’omugenzi Kalfane Gwayambadde ow’ekika ky’e Ffumbe.<ref name=":1" />
Pulayimale yagisomera ku masomero gaSOS Hermann Gmeiner mu kakiri, siniya yagisomera ku Kawempe Muslim Secondary School, Mityana Secondary School, ne Lubiri Secondary School.<ref>{{Cite web |last=Sseggiriinya |first=Mark Peter |date=2025-10-31 |title=Hon Luzzi, Sarah is Tall – Sqoop |url=https://www.sqoop.co.ug/202510/four-one-one/hon-luzzi-sarah-is-tall.html |access-date=2025-11-01 |website=Sqoop – Uganda Entertainment News |language=en-US}}</ref>
Luzzi yasoma [[Ebyobuzimbe|Physics]], [[Ebyobuziba|Chemistry]], [[Essomabiramu|Biology]], ne [[Ekibalangulo|Mathematics]] ku daala lya Advanced Level oluvannyuma ne yeegatta ku Mulago Paramedical Schools okusoma Orthopedic Medicine.<ref>{{Cite web |title=Who is Abraham Luzzi – Pulse Uganda |url=https://www.pulse.ug/articles/news/who-is-kampala-central-mp-candidate-abraham-luzzi-2025102806505092355 |access-date=2025-11-02 |website=Pulse Uganda}}</ref> Oluvannyuma yegatta ku [[Nkumba University|NkumbaYunivasite]], gye yafunira diguli ye esooka mu by’okugula ebintu n’okuddukanya emirimu. Mu kiseera kino asoma diguli mu mateeka ng'agisomera ku Victoria University Uganda.<ref>{{Cite web |last=Ssejjombwe |first=Isaac |date=2018-02-27 |title=Abraham Luzzi finds solace in sports academy – Sqoop |url=https://www.sqoop.co.ug/201802/four-one-one/abraham-luzzi-finds-solace-sports-academy.html |access-date=2025-11-02 |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Luzzi musuubuzi nga ssente aziteeka mu bintu eby’enjawulo, omuli [[Zzaabu|okusuubula zaabu]] n’okusima omusenyu, okusima amayinja, alima ebintu by'okutunda, okulima enjaga y'eddagala mu nnima ey'enjawulo (Medicinal canarbis farming), okukola n'okuwereza ebintu ebifuluma ebweru,contract financing,okukyusa ensimbi (forex), okwongera ku birime omutindo, oblambuzi, n'ebyentambula.<ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2025-11-08 |title=Meet Abraham Luzzi, the Independent Candidate for Kampala Central MP (2026–2031) |url=https://mbu.ug/2025/11/08/abraham-luzzi-kampala-mp-candidate/ |access-date=2025-11-11 |website=MBU |language=en-US}}</ref> kwebyo era yennyigira ne mumirimu emiralala nga, akola emirimu gy’okutambuza ebintu, okugogola, n’okuweereza, n’emirimu emirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor Mawanda |title=Abraham Luzzi: The Self-Made Businessman Turning Kampala Politics on Its Head |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/300643/abraham-luzzi:-the-self-made-businessman-turning-kampala-politics-on-its-head |access-date=2025-11-11 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Ono ye yatandikawo era nannyini Ssebo Food Industries Uganda Ltd, kkampuni ekuguse mu kulongoosa eby’obulimi mu bungi n’okukola emmere, gamba nga Ssebo Pure Maize Flour. Ekirala, awereza nga nannyini Ssebo Pure [[Zzaabu|Gold]] and Jewelry Center, esangibwa ku Serena Hotel mu [[Kampala]]. Ekifo kino eky’ebyokwewunda essira kisinga kulissa ku kusuubula n’okukola dizayini ya [[Zzaabu|zaabu]] ow’omutindo n’ebintu eby’okwewunda ebirala. Luzzi yeenyigira mu kulimisa ebyuma n’okutumbula amakolero g’ebyobulimi, ng’essira aliteeka ku nkola z’ebyobulimi ez’omulembe n’okutumbula omuwendo gw’emmere.<ref name=":2" />
Ebitongole bye bikolera mu mawanga nga [[Yuganda|Uganda]], [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], n’amawanga amalala nga [[South Africa]], [[Amerika|United States of America]], Canada, [[Great Britain|Bungereza]], [[Cayina|China]], ne United Arab Emirates (Dubai).<ref name=":0">{{Cite web |last=admini |date=2025-10-24 |title=Abraham Luzzi: The Internet Sensation Promising To Transform Kampala Central |url=https://theinsider.ug/index.php/2025/10/24/abraham-luzzi-the-internet-sensation-promising-to-transform-kampala-central/ |access-date=2025-11-01 |website=The Insider |language=en-US |archive-date=2025-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251024125029/https://theinsider.ug/index.php/2025/10/24/abraham-luzzi-the-internet-sensation-promising-to-transform-kampala-central/ |url-status=dead }}</ref>
Awereza nga ssentebe w’ekibiina kya Ssebo International Group, mwe yayita n’okutandikawo ettendekero ly’ebyemizannyo e Hammersmith, North West London, okuwagira abavubuka ba Uganda ab’emyaka 10 okutuuka ku 16.<ref>{{Cite web |last=Ssejjombwe |first=Isaac |date=2018-02-27 |title=Abraham Luzzi finds solace in sports academy - Sqoop |url=https://www.sqoop.co.ug/201802/four-one-one/abraham-luzzi-finds-solace-sports-academy.html |access-date=2025-11-02 |language=en-US}}</ref>
Mu 2019, yali omu ku baawaayo ssente za Ttiimu ya Ssingo Ssaza mu mpaka za Airtel Masaza Football Championship.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2019-05-20 |title=Abraham Luzzi: Ssingo is favourite to retain the Airtel Masaza football trophy |url=https://kawowo.com/2019/05/20/abraham-luzzi-ssingo-is-favourite-to-retain-the-airtel-masaza-football-trophy/ |access-date=2025-11-02 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu 2021, yalondebwa okuba kiyunzi n'okuddukanya Uganda Police Football Club era nga yaliko akulira okutawuluza obutabanguko mu bantu.<ref name=":3" /> Mu mwaka gwe gumu, yawandiikira ekibiina [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|ekifuga omupiira mu ggwanga ekya Federation of Uganda Football Associations]] (FUFA), ng’asaba okwekenneenya n’okukyusa mu mateeka agafuga okukyusa abazannyi.<ref>{{Cite web |date=2021-12-31 |title=Police FC's Abraham Luzzi requests FUFA to adopt new transfer legislation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/police-fc-s-abraham-luzzi-requests-fufa-to-adopt-new-transfer-legislation-3668784 |access-date=2025-11-01 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Mu 2022, Luzzi yawerebwa okwetaba mu mirimu egyekuusa ku mupiira ku mutendera gw’eggwanga n’ensi yonna okumala emyaka kkumi. Abakungu abalala abawerebwa ku mabbali ge kwaliko munnamawulire David Isabirye ne James Kaweesa.<ref>{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |title=Two Ugandan officials banned from football for 25 years over match fixing |url=https://nilepost.co.ug/news/130024/two-ugandan-officials-banned-from-football-for-25-years-over-match-fixing |access-date=2025-11-01 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Akakiiko ka [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|FUFA]] akakwasisa empisa n’okukangavvula kabasaako omusango gw’okugatta emipiira.<ref>{{Cite web |date=2022-03-26 |title=Fufa finally come down hard on match-fixing, hand lengthy bans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/fufa-finally-come-down-hard-on-match-fixing-hand-lengthy-bans-3760850 |access-date=2025-11-01 |website=Monitor |language=en}}</ref> Wadde nga kyasalibwawo kityo, Luzzi yejjulira mu kooti, n’asigala nga talina musango era n’alumiriza nti omusango guno gwali gwa byabufuzi.<ref>{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |title=Ugandan referee handed 10-year ban over match-fixing |url=https://nilepost.co.ug/featured/168000/ugandan-referee-handed-10-year-ban-over-match-fixing |access-date=2025-11-02 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Luzzi era yawerezaako ng’omukung’anya w’ekibiina kya National Resistance Movement (NRM) mu disitulikiti y’e Mityana ne Mubende. Mu kulonda kwa 2021, yavuganya ku kifo ky’omubaka wa Palamenti ng’akiikirira Mityana Munisipaali wansi wa w'ekibiina kya NRM kyokka n’awangulwa Bugembe John Mary mu kalulu k’ekibiina.<ref>{{Cite web |title=Loser in NRM primaries joins DP |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1527252/loser-nrm-primaries-joins-dp |access-date=2025-11-01 |website=New Vision}}</ref> Oluvannyuma yalumiriza ekibiina kya NRM okukola okubba akalulu era ne yeegatta ku kibiina kya Democratic Party (DP) n’ekigendererwa eky’okuggyako Owek. Francis Zaake ow'ekibiina kya National Unity Platform (NUP).<ref>{{Cite web |date=2021-01-10 |title=Mityana municipality DP candidate abandons Mao, campaigns for Museveni |url=https://www.independent.co.ug/mityana-municipality-dp-candidate-abandons-mao-campaigns-for-museveni/ |access-date=2025-11-01 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Kyokka mu kampeyini ze mu kibiina kya DP, oluvannyuma yalabibwako ng’awagira owa NRM eyali yeesimbyewo ku bwapulezidenti.<ref name=":5" />
Yeesimbawo ku kifo ky'omubaka wa Palamenti ng'akiikirira Kampala Central Division ng'avuganya ku bwannamunigina.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |title=Abraham Luzzi: Lousy Voters Get Lousy Leaders – Uganda Radio Network |url=https://ugandaradionetwork.com/s/abraham-luzzi-lousy-voters-get-lousy-leaders/ |access-date=2025-11-01 |language=en-US}}</ref> Endowooza ye ey’ebyobufuzi yalimu ennongoosereza; ye muwagizi w’enkyukakyuka okuva mu nkola eriwo. Omubala gwe mu kampeyini, “Sarah muwanvu,” gujuliza mukyala we Sarah Luzzi.<ref name=":0" /> Abalala abesimbawo ku kifo kye kimu kwaliko eyakwatira NUP bendera, Lewis Rubongoya, Hon. Minsa Kabanda, Suzan Kushaba, ne Moses Muhangi.<ref>{{Cite web |last=Namwanje |first=Salmah |title=Tough Battle Brewing in Kampala Central as Rubongoya, Muhangi, and Kabanda Clash |url=https://nilepost.co.ug/index.php/2026-election-watch/296352/tough-battle-brewing-in-kampala-central-as-rubongoya,-muhangi,-and-kabanda-clash |access-date=2025-11-01 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Kabanda yawangula akalulu kano era Luzzi neyeyama okolera wamu naye
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://observer.ug/news/fufa-suspends-6-players-3-referees-over-match-fixing/ Observer Uganda – FUFA eyimirizza abazannyi 6 ne baddiifiri 3 olw’okutereeza emipiira]
* [https://www.pulse.ug/articles/news/who-is-kampala-central-mp-candidate-abraham-luzzi-2025102806505092355 Pulse Uganda – Ani Abraham Luzzi eyeesimbyewo ku mubaka wa Kampala Central]
* [https://theinvestigatornews.com/2024/11/mengoleaks-reloaded-how-kiwaani-queen-mother-outsmarted-mengo-establishment-falsely-obtained-a-huge-estate-before-selling-it-to-near-zero/ Omunoonyereza – Mengoleaks Reloaded]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abannayuganda abayisiramu]]
[[Category:Abamanyi abayitirako mu Nkumba Yun ivasite]]
[[Category:Abaganda]]
[[Category:Bannabizinensi mu Yuganda]]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi abasajja]]
dxadurroqzy57qj7qh7bwutceuspgqn
Xylophone
0
12601
67352
47736
2026-08-11T08:14:20Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67352
wikitext
text/x-wiki
[[File:Xylophone.jpg|right|thumb|Amadinda oba xylophone wamu n'obugakuba obw'enjawulo]]
<big>'''Amadinda oba Xylophone mu Lungereza''' ( mu lulimi Olu Greek olw’edda ξύλον <ref>https://web.archive.org/web/20201207215715/https://www.lexico.com/definition/xylophonist</ref> <ref>https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=cu/lon1</ref> lit. ' <span class="gloss-text">eddoboozi ly'obubaawo</span><span class="gloss-quot">'</span> ) kino [[:en:Musical_instrument|kivuga]] ekigwa mu ttuluba ly'ebivuga ebikolebwa mu emiti nga bikubibwa [[:en:Percussion_mallet|obuti]] okuvaamu amaloboozi. Buli kabaawo kaba [[:en:Idiophone|ddinda ly'anjawulo]] erikolebwa okusobola okuvaamu [[:en:Musical_scale|eddoboozi ery'enjawulo]] omuli erya [[:en:Pentatonic_scale|pentatonic]] oba [[:en:Heptatonic_scale|heptatonic]] mu mbeera y’ebivuga bingi eby’Afirica ne Asia, [[:en:Diatonic_scale|diatonic]] mu bivuga bingi eby’abaana ab’amawanga g’omubugwanjuba, oba [[:en:Chromatic_scale|chromatic]] okukozesebwa mu kibiina ky’abayimbi.</big>
<big>Erinnya amadinda liyinza okukozesebwa okutwalira awamu, okuzingiramu ebivuga byonna ng’ebyo okugeza nga [[:en:Marimba|marimba]], [[:en:Balafon|balafon]] kwossa ne [[:en:Semantron|semantron]] . Naye mu [[:en:Orchestra|kibiina ky’abayimbi]], ekigambo madinda kitegeeza nnyo ekivuga ekivaamu eddoboozi ery'awaggulu erisingako katono ku buwanvu era nga gaba gakoleddwa [[:en:Timbre|embaawo]] enkalu okusinga [[:en:Marimba|marimba]], era ebivuga bino ebibiri tebisaanidde kutabulwa. Omuntu akuba amadinda amanyiddwa nga ''xylophonist'' oba mu njogera ennyamgu ayitibwa ''mukubi w'amadinda''. <ref>https://web.archive.org/web/20201207215715/https://www.lexico.com/definition/xylophonist</ref></big>
<big>Erinnya lino era likozesebwa nnyo okutegeeza ebivuga ebifaanagana eby’ekika kya [[:en:Lithophone|lithophone]] ne [[:en:Metallophone|metallophone]] . Okugeza, [[:en:Pixiphone|Pixiphone]] n’eby’okuzannyisa bingi ebifaananako bwe bityo ababikola bye baayogerako nga amadinda agalina ebyuma mu kifo ky'embaawo, era bwe kityo mu [[:en:Organology|lulimi lw'ebivuga]] bitwalibwa nga [[:en:Glockenspiel|glockenspiels]] mu kifo ky'amadinda.</big>
== <big>Enzimba yaago</big> ==
<big>Amadinda ag'omulembe mu mawanga g'omu bugwanjuba galina embaawo eziva mu miti gya [[:en:Rosewood|rosewood]], [[:en:Padauk|padauk]], [[:en:Cocobolo|cocobolo]], oba ebintu eby’enjawulo ebikoleddwa nga [[:en:Fiberglass|fiberglass]] oba [[:en:Fibre-reinforced_plastic|fiberglass-reinforced plastic]] ebisobozesa eddoboozi okuba ery’amaanyi. <ref name="made">http://www.madehow.com/Volume-6/Xylophone.html</ref> Agamu gasobola okusaasanya amalobozi ku bugazi bwa 21/2 ag'omu bivvuliu go gagenda okutuuka bugazi bwa 31/2 oba 4. Okufaananako ne glockenspiel, amadinda [[:en:Transposing_instrument|kivuga ekiyimusa amaloboozi]]: ebitundu byakyo biwandiikibwa octave emu wansi w’ennukuta eziwulikika. <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&targettitle=Amadinda&page=Xylophone#:~:text=View-,Cook%2C%20Gary%20D.%20(1997).%20Teaching%20Percussion%20(Second%C2%A0ed.).%20Belmont%2C%20California%3A%20Schirmer%20Books%2C%20Wadsworth/Thomson%20Learning.,-Issues</ref></big>
<big>Amadinga g'oku bivvulu galina [[:en:Resonators|obuuma obwongera ku maloboozi]] agavaamu wansi w’embaawo okutumbula obuwanvu bw'eddoboozi n’okulikuuma. Fuleemu zikolebwa mu mbaawo oba obuuma obutali bwa bbeeyi nnene: amadinga ag'ebbeeyi gaba m'ongeremu mu buwanvu era gaba g'ongeddwamu obunywevu ku ttaka. Mu nkola z'abayimbi endala bakozesa [[:en:Gourd|nsaasi]] <ref name="made2">http://www.madehow.com/Volume-6/Xylophone.html</ref> nga zeezikola mu kuyamba [[:en:Helmholtz_resonator|okwongera eddoboozi]]. Amadinga amalala gaba ga kika kya "trough" nga gaba ne'kituli kimu ekikola ku kwongeza amaloboozi eri obuuma bwonna. <ref name=":0">https://web.archive.org/web/20120808061925/http://www.vsl.co.at/en/70/3196/3204/3205/5729.vsl</ref> Enkola enkadde zaalimu okusengeka embaawo wamu ku , era, n’okutuusa kati kikolebwa n’okutuusa kati, okuteeka embaawo nga ziriraanaganye mu nsengeka eringa ey'amadaala. Obuti obugakuba edda bw'akolebwanga Ensigo ez’edda zaakolebwanga mu mbaawo z’omuti gwa willow nga ku nkomerero zazo kuliko ebibya ebiringa ekijiiko. <ref name="made2" /></big>
'''<big>Obuti obukuba amadinda</big>'''
<big>Amadinda galina okukubwa n'obuti bwa labba, polyball oba acrylic. Oluusi obuti bwa labba ali wakatikkati n'omugumu ennyo oba obw’obuwuzi bwe bikozesebwa okukola amaloboozi amagonvu. Amaloboozi amagonvu gasobola okukolebwa ku madinda nga bakozesa obuti obuliko emitwe egy’embaawo ezikoleddwa mu muti gwa rosewood, ebony, birch oba emiti emirala emigumu.</big>
'''<big>Ebyafaayo by'ago</big>'''
<big>Ekivuga kino kirina ensibuko y’edda etamanyiddwa. Nettl yagamba nti yasibuka mu bukiikaddyo bw’obuvanjuba bwa Asia n’ejja mu Afrika c. AD 500 ekibinja ky’abantu aboogera Oluaustronesia bwe baasenguka ne bagenda mu Afirica, ne bageraageranya ebibiina by’abakubi b'amadinda ab’omu Buvanjuba bwa Africa n’ebibiina by’abazannyi baago mu aba gamelan ab'e Javanese ne Balinese. <ref name="Nettl MPC">https://theoryofmusic.wordpress.com/page/176/</ref> : 1 . 18–19, 19 . 100 Endowooza eno yasoomoozebwa omukugu mu nnyimba z’amawanga era omukugu mu nnimi Roger Blench, nga agamba nti ensibuko eyetongodde ey'amadinda eri mu Africa, ng’awa, mu bujulizi obw’okuyiiya mu kitundu, ebifaananyi eby’enjawulo eby'amadinda ga Afirica n’ebika by'amadinda eby’enjawulo ennyo n’ebivuga ebiringa amadinda mu Afirica. <ref>http://orgs.usd.edu/nmm/Africa/SubSaharanAfrica.html</ref></big>
'''<big>Amadinda g'omu Asia</big>'''
<big>Obujulizi obwasooka ku madinda nti amatuufu gava mu kyasa eky’omwenda mu [[:en:Southeast_Asia|bukiikaddyo bw’obuvanjuba bwa Asia]], ate ekivuga eky’embaawo ekiwaniriddwa ekifaananako bwe kityo, ekika kya [[:en:Panharmonicon|harmonicon]], kigambibwa nti Vienna Symphonic Library yaliwo mu 2000 BC mu kitundu kati ekitundu ku nsi ya China. [[:en:Ranat_(musical_instrument)|Ekivuga]] ekiringa amadinda kyakozesebwa mu bitundu [[:en:Hindu|by’Abahindu]] (kashta tharang). Mu [[:en:Indonesia|Indonesia]], ebitundu bitono ebirina ekika kyabyo eky'amadinda. Mu [[:en:North_Sumatra|North Sumatra]], [[:en:Toba_Batak_people|Abantu b'e Toba Batak]] bakozesa amadinda ag'embaawo agamanyiddwa nga [[:en:Garantung|Garantung]] (ekiwandiikibwa nga: "garattung"). [[:en:Java|Java]] ne [[:en:Bali|Bali]] bakozesa amadinda (agayitibwa [[:en:Gambang_(instrument)|gambang]], [[:en:Rindik|Rindik]] ne [[:en:Tingklik|Tingklik]] ) mu nsengeka [[:en:Gamelan|za gamelan]] . gakyalina amakulu ag’ennono mu [[:en:Malaysia|Malaysia]], [[:en:Melanesia|Melanesia]], Indonesia, [[:en:Thailand|Thailand]], [[:en:Myanmar|Myanmar]], n’ebitundu by’America. Mu Myanmar, amadinda gamanyiddwa nga [[:en:Pattala|Pattala]] era mu bujjuvu ekolebwa mu mmuli.</big>
'''<big>Amadinda ga Africa</big>'''
Erinnya ''marimba'' era likozesebwa ku bivuga by'ennono eby'enjawulo nga ''[[:en:Balafon|balafon]]'' y'omu Bugwanjuba bwa Africa. Fbika ebyasooka by'akolebwanga nga birina obubaawo wamu n'[[:en:Gourd|ensaasi]]. <ref name=":0" /> Olubaawo lw'asookanga kw'okyebwako ku muliro eky'ayambanga okuluwa eddoboozi lye baabanga baagala. Akoongeza ekisumuluzo kaakolebwangako okuwa ekisumuluzo nga bayita mu kulonda n’obwegendereza sayizi yaako, okukyusakyusa obugazi bw'akamwa kaako nga bakozesa wasp wax n’okutereeza obuwanvu bw’ekisumuluzo okusukkako ku kongeza ekisumuluzo. Omukozi omukugu asobola okukola nga amaloboozi mawanvu mu ngeri eyeewuunyisa. Obuti obukozesebwa okukuba ebika bya ''dibinda'' ne ''mbila'' bulina emitwe egyakolebwa mu labba aggyiddwa mu kimera ekiranda eky'omu nsiko. <ref name="answers1">http://www.answers.com/topic/music-of-mozambique</ref> endongo "ekwatagana " oba ekyukakyuka eri mu nvuga y'amadinda g'Obuvanjuba bwa Africa okugeza nga eya Makonde ''dimbila'', Yao ''mangolongondo'' oba Shirima ''mangwilo'' nga mu kino ''opachera'', eyasookanga [[:en:Call_and_response_(music)|okuyita]], yaddibwangamu omukubi omulala ayitibwa ''wakulela'' . <ref>https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=cu/lon1</ref> Kino kitera okukubisaamu emirundi ebiri omuli okuba [[:en:Pulse_(music)|rhythmic pulse]] ogw’amangu edda oguyinza n’okubeera awamu [[:en:Cross-beat|ne counter rhythm]] .
'''Mbila'''
Mbila (mu bungi "timbila") kika ekikwatagana n'abantu [[:en:Chopi_people|b'e Chopi]] ab'omu [[:en:Inhambane_Province|ssaza ly'e Inhambane]], mu bukiikaddyo bwa Mozambique. <ref name="answers12">http://www.answers.com/topic/music-of-mozambique</ref> Tekirina kutabulwa na [[:en:Mbira|mbira]] . [[:en:Musical_genre|Omusono]] gw’onvuga yaago n'ennyimba eziyimbirwako kigireetera okuba nga y'enkola esinga okuba enzibu oba eyeekikugu kyokka nga esanngibwa mu bantu abatali baayivu bulungi. <ref>https://web.archive.org/web/20201207215715/https://www.lexico.com/definition/xylophonist</ref> Amadinda gano ag'e [[:en:Mozambique|Mozambique]]<nowiki/>gakubibwa mu bibinja ebinene ku mazina amayiiye obulungi, oba oly'awo nga galaga emizannyo egikwata ku byafaayo. Ebibinja by'abazinnyi bibaamu amadinda agawera nga kkumi ag'obunene obwa sayizi ssatu oba nnya. Ekibiina ky’abayimbi ekijjuvu kiyinza okuba n'ebivuga bibiri ebya bass ebiyitibwa gulu nga biriko ebisumuluzo by’embaawo bisatu oba bina ebikubibwa nga bayimiridde nga bakozesa obuti obukuba obuzito obuliko emitwe gya labba emigumu, tenor dibinda ssatu, nga biriko ebisumuluzo kkumi era nga bikubibwa nga batudde, ne mbila yennyini, erimu ebisumuluzo ebituuka ku kkumi na mwenda nga ku bino okutuuka ku munaana biyinza okukubibwa omulundi gumu. Gulu ekozesa ensaasi, ate mbila ne dibinda Masala bakozesa bisusunku by’amakovu amatono nga ebyongeza ku maloboozi. Ziwerekera amazina n’ennyimba z'ennono empanvu ebiyitibwa ngomi oba mgodo era nga zirimu ebitundu by’ennyimba nga kkumi nga ziteereddwa mu bibinja 4 ez’enjawulo, nga biriko ‘oluyimba oba omuzannyo oba amazina agaggulawo’, mu [[:en:Tempo|kudduka kw'ebivuga bino]] n’emisono egy’enjawulo. Omukulembeze w’ekibiina aweereza ng’omutontomi, omuyimbi, ayimbisa banne [[:en:Performer|n’omuzannyi]], ng’akola ekiwandiiko, ayiiya [[:en:Melody|oluyimba]] nga mu ngeri emu lwekuusa ku [[:en:Tone_language|mpulikika y'olulimi]] lw'aba Chopi n’okuyiiya layini eyookubiri [[:en:Counterpoint|ey’okugatta emidigido]]. Abayimbi b’ekibiina kino [[:en:Improvisation|bayiiya]] ekitundu ku bitundu byabwe. Olwo omuyimbi yeebuuza ku muyiiya w'amazina ow'omukolo ogwo era enkyukakyuka ne zikolebwa. <ref name="Nettl MPC2">https://theoryofmusic.wordpress.com/page/176/</ref> Ekisinga obuwanvu era ekisinga obukulu ku bino ye "Mzeno" eba egenda okubeeramu oluyimba olunyumya ku nsonga ey'omugaso mu kitundu oba n'okusaagira ku muntu omututumufu mu kitundu! <ref name="answers12" /> Abayimbi kuliko Eduardo Durão ne Venancio Mbande. <ref name="answers12" /> <ref>https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=cu/lon1</ref> <ref name=":02">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&targettitle=Amadinda&page=Xylophone#:~:text=View-,Romney%2C%20Jonathan%20(5%20March%201991).%20%22Timbila%20album%20review%22.%20Q%20Magazine.%2055%3A%2068.,-Issues</ref>
'''<big>Gyil</big>'''
Gyil (mu Lungereza: /ˈdʒɪlə, dʒiːl/) kye kika [[:en:Pentatonic|ekirina sayidi ettaano]] ky'ekivuga ekikozesebwa abantu aboogera olulimi lwa [[:en:Gur_languages|Gur]] mu [[:en:Ghana|Ghana]], [[:en:Burkina_Faso|Burkina Faso]], [[:en:Mali|Mali]] ne [[:en:Ivory_Coast|Ivory Coast]] mu [[:en:West_Africa|West Africa]]. Gyil kye kivuga ekikulu eky'obuwangwa eky'abantu ba [[:en:Dagara_people|Dagara]]" ab'omu bukiikakkono bwa Ghana ne Burkina Faso, n'abantu [[:en:Lobi_people|Abalobi]] mu Ghana, abasangibwa mu bukiikaddyo bwa Burkina Faso, ne mu [[:en:Ivory_Coast|Ivory Coast]]. Ekivuga kino kikubibwa abatu babiribabiri, nga zigenda wamu n'ensaasi ezikolebwa mu ndeku nga ziyitibwa ''kuor''. Kisobola n'okukubibwa omuntu omu nga kugenderako engoma ekubibwa n'obuti, oba omuyimbi akulemberamu. Okukuba ekivuga kino nga kiri wamu n'ebyo kikubibwa nnyo mu nsonga z'ekinnansi mu nsonga z'okuziika mu bantu ba [[:en:Dagara_people|Dagara]]. Ekivuga kino kisinga kukubibwa basajja, nga bano bakiyiga bakyali bato, naye nga tekirina kukugira kwekuusa ku kikula.
Enkola y'ekivuga kino efaananako n’eya ''Balaba'' oba [[:en:Balafon|Balafon]] ekikozesebwa abantu aboogera [[:en:Mande_languages|Olumande]] nga ba [[:en:Bambara_people|-Bambara]], [[:en:Dyula_people|Dyula]] n'aba [[:en:Sosso|Sosso]] mu bitundu eby'ewala mu Bugwanjuba mu bitundu by'Oukiikaddyo bwa [[:en:Mali|Mali]] n’obugwanjuba bwa [[:en:Burkina_Faso|Burkina Faso]], ekitundu ekirimu ennono nnyingi ez’ennyimba n’ez’omu bukiikakkono bwa Ivory Coast ne Ghana. Kikolebwa n’ebisumuluzo by’embaawo 14 eby’omuti omugumu ogw’omu Afirica oguyitibwa liga nga biteekebwa ku lubaawo nga wansi wabaayo [[:en:Calabash|ensaasi]] nga zirengejja. <ref name="Colter2008">{{Cite web |url=http://contexts.org/articles/winter-2008/harper/ |title=Archive copy |access-date=2026-02-06 |archive-date=2008-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080505053140/http://contexts.org/articles/winter-2008/harper/ |url-status=dead }}</ref> Ensaasi ziba n'obusaanikira obwa sirika nga bulinga ennyumba za nnabbubi obuyamba okuvaamu eddoboozo erisaala ne bakozesa eddiba ly'engabi okusiba okunyweza. <ref name="Colter2008" /> Ekivuga kino kikubiddwa n’obuti bw’embaawo obuliko emitwe gya labba.
'''<big>Silimba</big>'''
'''Silimba''' g'emadinda agakozesebwa ennyo mu bantu abayitibwa ab'aNkoya n'Abalozi ab'e [[:en:Barotseland|Barotseland]] mu bugwanjuba bwa [[:en:Zambia|Zambia]] . <ref name="ATracey History">https://web.archive.org/web/20170630191209/http://www.kalimba.co.za/old/marimbahistory.html</ref> Ebisumuluzo ebiteekeddwateekeddwa bisibibwa waggulu w'ensaasi ezivuga. <ref>http://www.zambiatourism.com/travel/hisgeopeop/people.htm</ref> Gano nga gamanyiddwa nga shinjimba mu ba Nkoya, nga gakubibwa ku Kazanga, omukolo gw’obwakabaka ogw’ennono ogw’Abankoya. Silimba kitundu kikulu nnyo mu nnono z’ennyimba z’obuwangwa ez’abantu [[:en:Lozi_people|b’e Lozi]] era osobola okugiwulira ku mukolo gw'abwe ogw’e [[:en:Kuomboka|Kuomboka]] ogutegekebwa buli mwaka. Silimba kati ekozesebwa mu bitundu bya Zambia ebisinga obungi.
'''<big>Akadinda, amadinda ne mbaire</big>'''
'''Akadinda,''' '''amadinda''' nga bwe gayitibwa mu luganda bivuga ebisibuka mu [[Buganda]], nga eyitibwa [[Yuganda|Uganda]] omulembe guno . <ref>https://web.archive.org/web/20201207215715/https://www.lexico.com/definition/xylophonist</ref> Amadinda gakolebwa galina emiti kkumineebiri nga gino gipangibwa ku kintu kya njuyi ttaano. Okusinga gakubibwa abantu basatu. Abakubi babiri batuula nga buli omu atunudde mu munne ne bakugakuba mu ngeri ekwatagana mu bwangu obwa waggulu. Tegaba na nsaasi oba ddoboozi lyonna lisaala, nga zino z'embeera ebbiri ez'amadinda mangi aga Afirica. <ref>https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=cu/lon1</ref>
Amadinda kyali kivuga kikulu mu kkooti y’obwakabaka bwa Buganda, obwakabaka obusangibwa mu Uganda. Ekika [[:en:Musical_notation|ky’empulikika]] eky’enjawulo kati kikozesebwa ku madinda gano, nga kirimu ennamba n'ebiseera. <ref name="britannica1">http://www.britannica.com/EBchecked/topic/719112/African-music/57086/Interlocking#ref=ref519777</ref> nga bwe kiri ne ku madinda agayitibwa '''embaire''', nga kino kika ekisibuka mu bukiikaddyo bwa [[:en:Uganda|Uganda]] . <ref name="britannica1" />
'''<big>Balo</big>'''
'''''Balo''''' ( '''''balenjeh''''', '''''behlanjeh''''' ) kino kika ekikozesebwa mu [[:en:Mandinka_people|bantu b’e Mandinka]] mu bugwanjuba bwa Africa. Ebisumuluzo byakyo biteekebwa ku nsaasi, era kikubwa n'obuti nga bulina emitwe emikole mu labba. Abakubi bakyo batera okwambala mu ngalo obude obwekyuma ku mikono gyabwe busobole okuvaamu amaloboozi nga nwe bakuba. <ref>https://web.archive.org/web/20070627205236/http://www.dspace.cam.ac.uk/handle/1810/1240</ref>
'''<big>Amadinda G'abazungu</big>'''
Amadinda okusooka okwogerwako mu Bulaaya kwali mu kitabo kya [[:en:Arnolt_Schlick|Arnolt Schlick]] ekya ''Spiegel der Orgelmacher und Organisten'' (1511), gye gyitibwa ''hültze glechter'' ("okuwuuma kw'embaawo"). <ref name="VSL">https://web.archive.org/web/20180430183151/https://www.vsl.co.at/en/Xylophone/History</ref> <ref name="Grove">https://en.wikipedia.org/wiki/The_New_Grove_Dictionary_of_Music_and_Musicians</ref> Waliwo ennyinnyonnyola endala ezikwata ku kivuga kino, wadde ng'ekigambo "amadinda" tekyakozesebwa okutuuka mu myaka gya 1860. <ref>https://books.google.com/books?id=7EYFAAAAQAAJ&pg=RA2-PA152</ref> Ekivuga kino kyali kikwatagana nnyo n'ennyimba z'ekinnansi ez'amasekkati ga Bulaaya, naddala mu Poland n'obuvanjuba bwa Bugirimaani. Ekika ekyasooka kyali mu [[:en:Slovakia|Slovakia]] <ref name="Nettl MPC3">https://theoryofmusic.wordpress.com/page/176/</ref> : 98. Ekivuga ekyali kisimbuddwa mu kkyo kyajjira mu kyasa eky’ekkumi n’ena. <ref>https://web.archive.org/web/20070813000208/http://www.concertgoersguide.org/onstage/instruments/thexylophone.php</ref>
Okusooka okukozesa amadinda mu kibiina ky'abayimbi n'abakubi b'ebivuga Abazungu kwali mu [[:en:Camille_Saint-Saëns|Camille Saint-Saëns]]’ ''[[:en:Danse_Macabre_(Saint-Saëns)|Danse Macabre]]'', mu 1874. <ref name="made3">http://www.madehow.com/Volume-6/Xylophone.html</ref> Mu kiseera ekyo, ekivuga kino kyali ky'amanyizibwa dda [[:en:Josef_Gusikov|Michael Josef Gusikov]] okutuuka ku ddaala erimu, <ref>{{Cite web |url=http://www.rainlore.demon.co.uk/Guzikow/GuzikowArchs.html |title=Archive copy |access-date=2026-02-20 |archive-date=2006-12-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230034331/http://www.rainlore.demon.co.uk/Guzikow/GuzikowArchs.html |url-status=dead }}</ref> nga ekivuga ekikye kyali ky'amadinda agaalina enkuubo ettaano agaakolebwa mu mbaawo 28 nga zisengekeddwa mu semitones mu ngeri ya trapezoid era nga zitudde ziwaniriddwa obuntu obulinda obuseke. Tewaaliwo byongera ku maloboozi era nga gakubibwa mangu n’obuti obwali bufaanana ng’ejiiko. Okusinziira ku mukugu mu by’ennyimba [[:en:Curt_Sachs|Curt Sachs]], Gusikov yayimbira mu bivvulu by’omu bifo awawummulirwa, mu ndaga ez’enjawulo, era ng’ekikolwa eky'enjawulo mu bivvulu eby'amaloboozi.
Amadinda g'omu bazungu gaakozesebwanga bbandi za jjaazi ezaasooka, ne mu [[:en:Vaudeville|vaudeville]] . Eddoboozi ly'ago eriwulikika obulungi ly'akolanga bulungi mu nnyimba z’emyaka gya 1920 ne 1930. [[:en:Red_Norvo|Red Norvo]], George Cary, [[:en:George_Hamilton_Green|George Hamilton Green]], [[:en:Teddy_Brown|Teddy Brown]], Harry Breuer ne Harry Robbins be bamu ku bakubi baago abaali bamanyiddwa ennyo. Ekiseera bwe kyagenda kiyitawo, wajjawo ekika ky'ekivuga ekyali ekiyitibwa metal-key [[:en:Vibraphone|vibraphone]], eky'agayitako mu kwatiikirira nga kino kyakolebwa mu myaka gya 1920. Ekika ky'amadinda oba xylophone gye gaagenda gakendeera gaafuuka marimba era ne gayitibwa [[:en:Xylorimba|xylorimba]] .
Mu kugaba obubonero mu bivuga, xylophone esobola okwogerwako Abafalansa aba ''claquebois'', Abagirimaani aba ''Holzharmonika'' (mu bufunze "ekivuga eky'embaawo"), oba ''Silofono'' mu Yitale. <ref name="Grove2">https://en.wikipedia.org/wiki/Stanley_Sadie</ref> [[:en:Dmitri_Shostakovich|Shostakovich]] yali ayagala nnyo ekivuga kino; kirina emirimu egy’amaanyi mu mirimu gye mingi, omuli n’ennyimba ze ezisinga obungi eza [[:en:Symphony|symphony]] ne [[:en:Cello_Concerto_No._2_(Shostakovich)|Cello Concerto No. 2]] ye. Xylophone era ekola kinene mu mazina ga [[:en:Aram_Khachaturian|Khachaturian]] aga [[:en:Sabre_Dance|Sabre Dance]] . Abazannyi ba xylophone ab’omulembe guno kuliko [[:en:Bob_Becker_(composer)|Bob Becker]], [[:en:Evelyn_Glennie|Evelyn Glennie]] ne Ian Finkel.
Mu Amerika, waliyo bbandi za marimba ez’e Zimbabwe ezisinga obungi mu Pacific Northwest, Colorado, ne New Mexico, naye bbandi ziriyo okuva ku lubalama lw’ebugwanjuba okuyita mu California n’okutuuka e Hawaii ne Alaska. Omukolo omukulu mu ekitundu gwe gwa ZimFest, ekivvulu ky’ennyimba eky'abantu abava mu Zimbabwe ekitegekebwa buli mwaka. Bbandi zino zirina ebivuga okuva ku soprano eya waggulu, okutuuka ku soprano eya wansi, tenor, baritone ne bass. Eby'ongera ku maloboozi bitera okukolebwa nga birina obutuli obubikkiddwa ne cellophane omutono (efaananako ne [[:en:Balafon|balafon]] ) okusobola okutuuka ku ddoboozi erisaala. Amazina n'ennyimba n'ebiragibwa ebirala ebya bbandi za Amerika bitera okuba n’okukwatagana okunene, olw’okuba nga biva wa muntu omu omuyimbi Omuzimbabwe ayitibwa [[:en:Dumisani_Maraire|Dumisani Maraire]], eyali omuntu omukulu eyasooka okuleeta ennyimba ezo eza Zimbabwe mu mawanga g’Obugwanjuba, ng’ajja mu Yunivasite y’e Washington mu 1968.
'''<big>Okukozesa kwago mu by’enjigiriza eby'awansi</big>'''
8uvqgl9fw0bwrvgwi6pzzbfu2eso4gk
Waswa Balunywa
0
12669
67351
65333
2026-08-11T08:04:54Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67351
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Juma Waswa Balunywa''', (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1955) mukugu mu by'enfuna, mu by'ensimbi, omuzirakisa, era omuyimbi ow'ekitiibwa mu by'ensoma mu Uganda. Obukulembeze bwe obw’obukodyo n’enkyukakyuka bufudde ngeri etasangulwa mu nkola z’okuddukanya emirimu, okutandikawo emirimu, n’okufuga ebitongole. Yaliko [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Principal_(academia) Omukulu w’essomero] lya [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Makerere_University_Business_School Makerere University Business School] okuva mu 1991-2023.<ref name=":0">{{Cite web |last=Damali Mukhaye |date=5 June 2023 |title=End of An Era As Balunywa Leaves MUBS After 26 Years |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/end-of-an-era-as-balunywa-leaves-mubs-after-26-years-4258688 |access-date=8 November 2024 |website=[[Daily Monitor]]}}</ref> <ref name="1R">{{Cite web |last=Stephen Otage |date=30 May 2018 |title=Balunywa Lays Plans For New Term As MUBS Boss |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Balunywa-lays-plans-new-term-Mubs-boss/688334-4586154-utaeix/index.html |access-date=3 June 2018 |website=[[Daily Monitor]]}}</ref>
Balunywa abadde asiimibwa olw’okukulembera enteekateeka y’abayizi ab’obwannannyini mu Uganda efuuse ekyokulabirako eri amatendekero mangi okwetoloola eggwanga n’ekitundu.<ref name="2R">{{Cite web |last=Gee Mukama |date=12 September 2015 |title=MUBS Principal, Prof. Waswa Balunywa Set to Retire |url=https://www.howwe.biz/news/celebrity/8320/mubs-principal-prof.-waswa-balunywa-set-to-retire |access-date=3 June 2018 |website=Howwe.biz}}</ref>Balunywa yemutandisi wa Balunywa foundation esangibwa mu disitulikiti ye Iganga, ekigendererwa kye kwekulaba ng'ekitundu okwetoloola Iganga kirina embeera ennungi nga bayita mu kusomesa''.'' Omusingi guno guwagidde n’okuyamba abavubuka bangi okutuuka ku buwanguzi mu bulamu nga bayita mu kusoma n’obukugu mu by'emikono omuli okutunga, okulima, enteekateeka z’okutereka ssente, n’obukugu mu kompyuta.<sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<span title="This claim needs references to reliable sources. (November 2024)">[[:en:Wikipedia:Citation_needed|okujuliza kwetaagisa]]</span>'' ]</sup>
Balunywa yazimba eddwaliro lya AKB Memorial mu Disitulikiti y’e Iganga. Eddwaliro lino liwa abantu mu Disitulikiti y’e Iganga empeereza y’ebyobulamu ku bwereere.<sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<span title="This claim needs references to reliable sources. (November 2024)">[[:en:Wikipedia:Citation_needed|citation needed]]</span>'' ]</sup> Ekitongole kya Balunywa Leadership Academy wansi w’ekitongole kya Balunywa Foundation, kiwa abavubuka okubuulirira obukugu mu bulamu.
== Ensibuko n’obuyigirize ==
Balunywa yazaalibwa ku kyalo Kasolo,mu ssaza lye Bulamagi , mu [[Iganga (disitulikit)|Disitulikiti y’e Iganga]], nga 3 Ntenvu 1955.<ref name="3R">{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=14 September 2014 |title=Prof. Balunywa: Uganda's Education Strongman |url=http://chimpreports.com/prof-balunywa-ugandas-education-strongman/ |access-date=3 June 2018 |publisher=Chimpreports.com}}</ref> Yasomera mu ssomero lya Mwiri Primary School. Yakyusibwa n’agenda mu [[:en:Jinja_College|Jinja College]] okusoma siniya eyookuna n’asomera mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Namasagali_College Namasagali College], okusoma siniya eyomukaaga.<ref name="3R" />
Balunywa alina diguli esooka mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Bachelors_of_Commerce Bachelors of Commerce] gye yafuna mu 1979 okuva mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/University_of_Delhi yunivasite y'e Delhi] mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/India Buyindi]. Era alina [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Master_of_Business_Administration diguli eyookubiri mu by'obusuubuzi], eyamuweebwa yunivasite y'emu mu 1981.<ref name="4R">{{Cite web |last=LSEAfricaSummit |date=3 June 2018 |title=About Professor Waswa Balunywa |url=https://lseafricasummit.wordpress.com/prof-waswa-balunywa/ |access-date=3 June 2018 |publisher=LSEAfricaSummit}}</ref> [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Doctor_of_Philosophy Diguli ye eyokusatu mu bufilosoofo] mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Entrepreneurship by'obusuubuzi] yagiweebwa mu 2009, okuva mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/University_of_Stirling Yunivasite y'e Stirling], mu [[Great Britain|Bungereza]].<ref name="5R">{{Cite web |last=Waswa Balunywa |title=Portfolio Entrepreneurs and Economic Growth: The Case of Uganda |url=https://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/1769/1/BalunywaPhDThesisNov09.pdf |access-date=4 June 2018 |publisher=[[University of Stirling]] |format=A thesis submitted for the degree of Doctor of Philosophy |archive-date=3 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181103053445/https://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/1769/1/BalunywaPhDThesisNov09.pdf |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gye ==
Balunywa yatandika okusoma ng’omusomesa mu 1983, mu kitongole ky’ebyobusuubuzi mu kiseera ekyo mu yunivasite e Makerere. Mu 1987, yalondebwa okuba omusomesa omukulu mu kitongole ky’okubala ebitabo, bbanka n’ebyensimbi, era e Makerere, n’aweerezayo okuva mu 1987 okutuuka mu 1990.<ref name="3R"/> Oluvannyuma yaweereza nga Dean Faculty of Commerce,mu yunivasite e Makerere okuva mu 1991 okutuuka mu 1998. Mu 1997, yayamba nnyo mu kutondawo essomero lya Makerere University Business School (MUBS). MUBS yatondebwawo mu 1997 olw’okugatta ekyali ekitongole ky’ebyobusuubuzi mu yunivasite e Makerere n’ettendekero ly’ebyobusuubuzi erya National College of Business Studies, Nakawa mu kiseera ekyo. Balunywa yakulira MUBS nga etandikibwawo mu 1997 nga Dayirekita w'essomero lino eyasooka. Mu 1998, ekifo kya Dayirekita kyakyusibwa ne kifuulibwa omukulu w'essommero.<ref name="6R">{{Cite web |last=Atuhaire |first=Alex |date=15 September 2015 |title=Balunywa to step down as MUBS Principal |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Balunywa-to-step-down-as-MUBS-Principal/688334-2870908-kckiuuz/index.html |access-date=4 June 2018}}</ref> Mu Gwomukaaga 2018, Waswa Balunywa yatandika ekisanja ekirala eky’emyaka esatu ng’Omukulu wa MUBS.<ref name="1R"/>
Balunywa yaweereza ku [[lukiiko olufuzi]] olwa [[Bank of Uganda|Banka ya Uganda]], [[bbanka enkulu]] mu ggwanga era nga n’ekitongole ekivunaanyizibwa ku bbanka z’eggwanga, okuva mu 2001 okutuuka mu 2012.<ref name="8R">{{Cite web |last=Kyokwijuka |first=Alexander |date=19 May 2017 |title=Why Makerere Needs A Dynamic, Innovative and Visionary VC |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1453620/mak-dynamic-innovative-visionary-vc |access-date=4 June 2018}}</ref> Yali ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[Uganda Airlines]], mu kiseera we yasazibwamu mu 2001.<ref name="8R" /><ref name="9R">{{Cite web |last=Rwothungeyo |first=Billy |date=16 May 2015 |title=Uganda Airlines should not be revived – Balunywa |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1326295/uganda-airlines-revived-balunywa |access-date=4 June 2018}}</ref> Balunywa ye Patron wa Balunywa Foundation okujjukira kitaawe eyabula mu ngeri ey’ekyama mu kiseera ky'obufuzi bwa [[Idi Amin]]. Ekitongole kino essira kisinga kulissa ku kuyamba bavubuka n’abakyala abali mu bwetaavu mu kufuna obukugu mu by’emikono okweyimirizaawo.<ref name="10R">{{Cite web |last=Balunywa Foundation |date=4 June 2018 |title=About Balunywa Foundation |url=https://balunywafoundationsite.wordpress.com/about-us/ |access-date=4 June 2018 |publisher=Balunywa Foundation}}</ref>
Balunywa, ayolekedde okuwummula nga 26 Ogwokutaano 2018, yayongezebwayo emyaka 5 n’awummula Ogwokutaano 2022 n’amaliriza emyaka 26 gy’amaze ng’aweereza ku MUBS.<ref name=":0"/>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.waswabalunywa.org Omukutu omutongole]
* [https://balunywafoundation.org/ Omukutu gwa Balunywa Foundation]
* [https://campusbee.ug/news/who-is-balunywa-the-mubs-guild-contestant-in-trending-campaign-videos/ Mutabani we yali omukulu w'essomero lya MUBS Juma Waswa Balunywa Afuuse Social Media Sensation]
* [https://campusbee.ug/news/end-of-an-era-prof-balunywa-leaves-mubs/ Enkomerero y'Omulembe! Prof Balunywa Avudde mu MUBS]
5kboqqcewbggebwmsvfjyns5sd7qlfz
Sandra Nabaggala
0
12774
67344
65999
2026-08-11T06:21:32Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67344
wikitext
text/x-wiki
'''Sandra Nabaggala''' era amanyiddwa nga '''Rose Sandra Nabaggala''' (yazaalibwa nga 12 ntenvu 1994) muzannyi wa beach Wood-ball mu Uganda era [[:en:News_anchor|omusasi w'amawulire]] . <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |last=Allen |first=Natasha |date=2025-06-30 |title=Kampala University Crowned Champions at Taifa International Woodball Open |url=https://nbssport.co.ug/2025/06/30/kampala-university-crowned-champions-at-taifa-international-woodball-open/ |access-date=2025-11-16 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2026-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260124053554/https://nbssport.co.ug/2025/06/30/kampala-university-crowned-champions-at-taifa-international-woodball-open/ |url-status=dead }}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2015-03-30 |title=Mukoova out powers Zawedde at Ndejje Open |url=https://kawowo.com/2015/03/30/mukoova-out-powers-zawedde-at-ndejje-open/ |access-date=2025-11-16 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |last=Mugabi |first=Sully |date=2016-12-19 |title=EAUG 2017: Ndejje Win Gold as Ugandan Varsities Dominate Woodball |url=https://chimpreports.com/eaug-2017-ndejje-win-gold-as-ugandan-varsities-dominate-woodball/ |access-date=2025-11-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Obulamu obuto ==
Sandra Nabaggala yazaalibwa nga 12 ogw'ekkumi n'ebiri mu 1994 mu maka gaabwe Deziranta Bagwanabaira . <ref name=":0"/>
== Emirimu ==
Nabaggala ye yasooka mu nsi yonna mu wood-ball mu mpaka z’ensi yonna eza Beach Wood-ball World Cup ezaasooka mu 2017 (Indonesia) era mu mpaka ezo ezasooka, yamalira mu kifo kya 15. Mu 2019, Uganda bwe yategeka empaka z’ensi yonna eza Beach Wood-ball, yawangula ekikomo mu mpaka z’omuntu kinnoomu ne zaabu wa ttiimu. <ref name=":0">{{Cite web |date=2024-08-14 |title=Beauty queen by bay, woodball champion at heart |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/beauty-queen-by-bay-woodball-champion-at-heart-4725558 |access-date=2025-11-16 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-02-05 |title=Uganda women earn first gold at Beach Woodball World Cup |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/uganda-women-earn-first-gold-at-beach-woodball-world-cup-1829248 |access-date=2025-11-16 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":1"/> <ref name=":2"/> <ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2019-05-29 |title=Uganda, Chinese Taipei scoop team gold medals at 2019 World Beach Woodball Championship |url=https://kawowo.com/2019/05/29/uganda-chinese-taipei-scoop-team-gold-medals-at-2019-world-beach-woodball-championship/ |access-date=2025-11-16 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref>
Mu gw'omunsanvu 2024, yalangirirwa okukiikirira Uganda mu mpaka za Woodball World Cup e [[Cayina|China]] . <ref>{{Cite web |last=UWbF |date=2024-07-20 |title=Sandra Nabaggala to Represent Uganda in Woodball World Cup |url=https://uwbf-woodball.org/sandra-nabaggala-to-represent-uganda-in-woodball-world-cup-in-china/ |access-date=2025-11-16 |website=Uganda Woodball |language=en-US |archive-date=2025-12-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251208092347/https://uwbf-woodball.org/sandra-nabaggala-to-represent-uganda-in-woodball-world-cup-in-china/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |date=2024-06-24 |title=Woodball: National team trials heat up for World Cup |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/woodball-national-team-trials-heat-up-for-world-cup-4668248 |access-date=2025-11-16 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Nabaggala omusasi w’amawulire ku BBS TV, ng’ategeka pulogulaamu ya “Gambuuze”. Emabegako yaddukanya [[:en:Culture|ekibiina ky’amazina g’ebyobuwangwa,]] era yavuganya ne mu mpaka z’okwewunda era n’atikkirwa engule ya “Miss Tourism Talent 2019/20.” <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |url=https://bbstv.ug/anchors |title=Archive copy |access-date=2026-03-29 |archive-date=2025-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250620123918/https://bbstv.ug/anchors |url-status=dead }}</ref>
== Engule n'Ebitiibwa ==
Nabaggala ye yawangula ekikopo ky’abakazi abatanafumbirwa mu mutendera gw’abaana abato mu Ndejje wood-ball open. <ref>{{Cite web |title=Sandra Nabaggala eyes gold in Woodball World Cup |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1475271/sandra-nabaggala-eyes-gold-woodball-world-cup |access-date=2025-11-16 |website=New Vision}}</ref>
Team Gold – 2019 Beach Woodball World Cup: Yali mu ttiimu ya Uganda ey’abakazi eyawangula zaabu wa ttiimu mu mpaka za stroke mu [[:en:2019_World_Cup_(snooker)|World Cup ya 2019 .]] <ref name=":3"/>
Nnalulungi w’ekitone kulw'ebyobulambuzi 2019/20, Nabaggala yatikkirwa engule ya Nnalulungi w’ekitone kulw'ebyobulambuzi mu 2019/2020.
== Ebijuliziddwa ==
aqhqaoi5ess5a7bneixfqo5dqg6j98m
Prosperous Nankindu Kavuma
0
12803
67336
60488
2026-08-11T05:30:24Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67336
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}
'''Prosperous Nankindu Kavuma''' musomesa, munoonyereza, era muwandiisi. <ref name=":04">{{Cite web |date=1 April 2025 |title=department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url=https://fah.kyu.ac.ug/departments/department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url-status=dead |website=fah.kyu.ac.ug}}</ref> Yaliko minisita w'embeera z'abantu ne ofiisi ya Nnaabagereka mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] . <ref>{{Cite web |date=2023-08-02 |title=Kabaka Mutebi reshuffles cabinet |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kabaka-mutebi-reshuffles-cabinet-4323846 |access-date=2025-04-01 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-08-02 |title=Kabaka Mutebi reshuffles cabinet |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kabaka-mutebi-reshuffles-cabinet-4323846 |access-date=2025-04-01 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma ==
Alina PhD mu byennimi okuva ku [[:en:University_of_the_Western_Cape|University of Western Cape,]] South Africa, diguli eyookubiri mu Language and Literature Education okuva ku [[Makerere University, Uganda|Makerere yunivasite]], [[Yuganda|Uganda]] ne diguli esooka eya Bachelor of Arts in Education okuva ku [[Makerere University, Uganda|Makerere yunivasite]], Uganda. <ref name=":23">{{Cite web |title=Cv Prosperous 2017 |url=https://www.scribd.com/document/807222284/Cv-Prosperous-2017 |access-date=2025-04-01 |website=Scribd |language=en}}</ref> <ref name=":03">{{Cite web |date=1 April 2025 |title=department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url=https://fah.kyu.ac.ug/departments/department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url-status=dead |website=fah.kyu.ac.ug}}</ref> [[:en:Advanced_Level|Siniya eyoomukaaga]] yagituulita ku St. Joseph's SS Kakindu ate nga [[:en:Ordinary_Level|siniya eyookuna]] yagituulira ku Mityana SS Namukozi e [[:en:Mityana|Mityana]], Uganda.<ref name=":22">{{Cite web |title=Cv Prosperous 2017 |url=https://www.scribd.com/document/807222284/Cv-Prosperous-2017 |access-date=2025-04-01 |website=Scribd |language=en}}</ref>
== Emirimu ==
Wakati wa 2019 ne 2023 Nankindu yaliko minisita mu kabineeti y'[[:en:Kingdom_of_Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] avunaanyizibwa ku mbeera z'abantu ne ofiisi ya [[:en:Nnaabagereka_of_Buganda|Nnaabagereka]]. Bwe yali tannalondebwa mu kifo ekyo, okuva mu 2016 okutuuka mu 2019, yaliko Minisita omubeezi ow'ebyenjigiriza.<ref name=":05">{{Cite web |date=1 April 2025 |title=department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url=https://fah.kyu.ac.ug/departments/department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url-status=dead |website=fah.kyu.ac.ug}}</ref> <ref name=":12">{{Cite web |date=8 August 2023 |title=New Vision – Latest News |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/dr-prosperous-nankindu-akwasizza-cotlida-naka-BUK_139303 |access-date=2025-04-01 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |title=bugandauk.com – Oweek. Nankindu hands office to the new minister |url=https://bugandauk.com/en/news/buganda-news/oweek-nankindu-hands-office-to-the-new-minister |access-date=2025-04-01 |website=bugandauk.com}}</ref> <ref>{{Cite web |title=You always set the pace –Owek. Dr.Prosperous Nankindu – Buganda Royal Institute |url=https://bribte.ac.ug/2022/04/22/you-always-set-the-pace-owek-dr-prosperous-nankindu/ |access-date=2025-04-01 |language=en-US |archive-date=2025-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250411014711/https://bribte.ac.ug/2022/04/22/you-always-set-the-pace-owek-dr-prosperous-nankindu/ |url-status=dead }}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |date=1 April 2025 |title=department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url=https://fah.kyu.ac.ug/departments/department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url-status=dead |website=fah.kyu.ac.ug}}</ref> Atuuka ku bukiiko obw'enjawulo era mmemba ku bukiiko obw'ekikugu nga [[:en:British_Association_for_International_and_Comparative_Education|British Association for International and Comparative Education]] (BAICE) n'aka [[:en:International_Literacy_Association|International Literacy Association]] (ILA).<ref name=":02">{{Cite web |date=1 April 2025 |title=department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url=https://fah.kyu.ac.ug/departments/department-of-languages-communication/dr-prosperous-nankindu-phd/ |url-status=dead |website=fah.kyu.ac.ug}}</ref>
Yali musomesa mu [[Yunivasite y'e Kyambogo|Kyambogo yunivasite]], omusomesa ow’ekikugu mu University of Western Cape mu bbanguliro ly'ebyennini, muyambi w’omusomesa avunaanyizibwa ku kusomesa abasomesa [[Yunivasite y'e Kyambogo|Kyambogo Yunivasite]] . Yasomesaako ku SOS Hermann Gmeinner Schools Kakiri, ku pulayimale ne siniya, ne ku Bombo Army Secondary School e Bombo. <ref name=":24">{{Cite web |title=Cv Prosperous 2017 |url=https://www.scribd.com/document/807222284/Cv-Prosperous-2017 |access-date=2025-04-01 |website=Scribd |language=en}}</ref>
== By'awandiise ==
* {{Cite journal |last=Oosterom |first=Marjoke |last2=Namuggala |first2=Victoria |last3=Nankindu |first3=Prosperous |date=2023 |title=Workplace sexual harassment as a feature of precarious work in Uganda's agro-processing factories: "Mince your words and watch yourself" |journal=Development Policy Review |volume=41 |issue=4 |doi=10.1111/dpr.12695 |issn=0950-6764}}
* Institute of Development Studies; Oosterom, Marjoke; Huq, Lopita; Namuggala, Victoria Flavia; Nazneen, Sohela; Nankindu, Prosperous; Sultan, Maheen; Sultana, Asifa; Azim, Firdous (7 June 2022). The Gendered Price of Precarity: Voicing and Challenging Workplace Sexual Harassment (Report). doi:10.19088/ids.2022.030
== Laba ne ==
* [[Cotilda Nakate Kikomeko]]
* [[Joyce Nabbosa Ssebugwawo|Joyce Nabbosa Ssebugwawo omusajja omulala]]
* [[Sylvia Nagginda|Nnabagereka Sylvia owa Buganda]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
bs540r10tal113dipo6tv0vx9tml3ul
Nalongo Hadijah
0
12878
67324
51343
2026-08-11T04:30:44Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67324
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}
'''Nalongo Hadijah''' (yazaalibwa nga 26 mu mwezi ogw'ekkuminebiri mu 2000) muzannyi wa mupiira [[Yuganda|mu Uganda]] era azannyira nga mukwasi wa [[:en:Goalkeeper_(association_football)|ggoolo]] ya [[She Corporates Football club|She Corporate FC]] mu [[:en:FUFA_Women_Super_League|liigi ya FUFA Women Super League]] . <ref>{{Cite web |date=2024-10-18 |title=Crested Cranes provisional squad for DR Congo duty named |url=https://sports.mtn.co.ug/2024/10/18/crested-cranes-provisional-squad-for-dr-congo-duty-named/ |access-date=2024-11-29 |website=MTN Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Apio |first=Nicole |date=2024-10-18 |title=Provisional Crested Cranes Squad Announced for DR Congo Friendlies |url=https://nbssport.co.ug/2024/10/18/provisional-crested-cranes-squad-announced-for-dr-congo-friendlies/ |access-date=2024-11-29 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2024-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241201221349/https://nbssport.co.ug/2024/10/18/provisional-crested-cranes-squad-announced-for-dr-congo-friendlies/ |url-status=dead }}</ref>
== Okulonda emirimu ==
Nalongo Hadijah ayogerwako ng’agamba nti:
"Bazadde bange tebaayagala nnyo muzannyo gwa mupiira, era mu butuufu tebakkiriza nti n'abawala balina obusobozi okuzannya omupiira," Nalongo bwe yeegattako. Kitaawe naddala yali mukakali ku kuva awaka okugenda okutendekebwa. Wabula muganda we, Seku Rajabu naye eyazannyanga omupiira, yafuuka muntu wa maanyi nnyo era n’amuwa amagezi, n’aggulawo ekkubo ly’olugendo lwe olw’omupiira. <ref name=":0">{{Cite web |date=2024-11-27 |title=Star Profile: I Spent almost 3 Months In National Team Camp, Cut off on the Last day, Missed University Exams- The Heart Touching Story of Nalongo Hadijah {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/st-profile-i-spent-almost-3-months-in-national-team-camp-cut-off-on-the-last-day-missed-campus-exams-the-heart-touching-story-of-hadija-nalongo/ |access-date=2024-11-29 |language=en-US}}</ref>
== Ensibuko y’Ebyenjigiriza ==
Hadijah Nalongo yatandika okusoma mu Nakaloke Primary School mu Disitulikiti y’e Mbale, gye yamalira ebigezo ebyekibiina ekyomusanvu ebya Primary Leaving Examination (PLE) mu 2013. Oluvannyuma yasomera Nakaloke Secondary School mu 2014 nga tannakyuka n’agenda mu Highway Secondary School mu [[Sironko (disitulikit)|Disitulikiti y’e Sironko]], gye yasomera okuva mu 2015 okutuuka mu 2016. Mu 2017, yagenda mu St. Noa Girls Essomero lya siniya ku luguudo lwa Zzana-Entebbe, gye yafunira satifikeeti ye eya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE) ne [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) mu 2017 ne 2019. <ref name=":0"/>
== Olugendo lw'omupiira ==
Hadijah Nalongo, yasooka kuzannya [[:en:Netball|netball]] nga tannazuula bwagazi bwe mu mupiira mu 2015. Olugendo lwe mu mupiira lwatandika bwe yalaba Namaganda Zaituna, omuzannyi wa [[:en:Kampala_Queens_FC|Kampala Queens FC]], ng’ayita ewuwe buli ku makya ng’agenda okutendekebwa. Olw’okwewuunya, Nalongo yayimiriza Zaituna olunaku lumu n’amubuuza oba asobola okumwegattako. Zaituna ng’awagira ekirowoozo kino yayogeddeko n’omutendesi we, Bulolo Shaban eyayanirizza Nalongo mu ttiimu.
Wadde nga mu kusooka yali muzannyi wa netball mu Nakaloke Secondary School, Nalongo yali alowooza nti obukugu bwe mu kukwata emipiira busobola okuvvuunulwa mu kukuuma ggoolo. Oluvannyuma lw’okutegeezebwa ku ky’okusobola okufuna [[:en:Scholarship|sikaala]], yamatiza bazadde be era n’afuna mangu sikaala y’ebyemizannyo enzijuvu okuva mu ssomero lya Highway Secondary School e Sironko.
Mu mizannyo gy’omupiira egya USSSA e Masindi mu 2016, ekitone kya Nalongo kyasikiriza abantu okuva mu masomero agatali gamu, era n’alonda essomero lya St. Noa Girls Secondary School e Zzana okugenda mu maaso n’okusoma n’omupiira. Oluvannyuma lw’okutikkirwa, yazannyira Uganda Christian University (UCU) okumala sizoni bbiri n’alyoka yeegatta ku She Corporate FC mu 2024, essuula empya mu mupiira gwe ogw’ekikugu. <ref>{{Cite web |date=2024-06-24 |title=She Corporate alive again |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/she-corporate-alive-again-4668218 |access-date=2024-11-29 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |last=Marsha |first=Ahmed |date=2023-11-21 |title=Crested Cranes to face Morocco in international friendlies, coach Botes summons provisional squad |url=https://www.fufa.co.ug/crested-cranes-to-face-morocco-in-international-friendlies-coach-botes-summons-provisional-squad/ |access-date=2024-11-29 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2024-10-18 |title=Botes names Crested Cranes squad ahead of friendly games |url=https://thetouchlinesports.com/botes-names-crested-cranes-squad-ahead-of-friendly-games/ |access-date=2024-11-29 |website=The Touchline Sports |language=en-US}}</ref>
== Ebituukiddwaako ==
{| class="wikitable"
|+
! OMWAKA
! OLUBU
! EKIRABO
|-
| 2023. 2023
| Okusoma
| Dipulooma mu by’obusuubuzi
|-
| 2023. 2023
| Ttiimu y'eggwanga (Omupiira)
| Okuyita ttiimu y'eggwanga
|-
| 2021. Omuntu w’abantu
| Emizannyo gya Yunivasite y'ensi yonna
| Gloves za Zaabu
|}
Mu 2023, yalondebwa ng’omukwasi wa ggoolo asinga mu mizannyo gya yunivasite mu nsi yonna e [[Yekaterinburg]], [[Rwasha|Russia]], omutindo gwe ogw’enjawulo wakati w’ebikondo gye gwamufunira engule ya Golden Gloves. Oluvannyuma mu 2024, Nalongo yaddamu okusiimibwa ng'omukwasi wa ggoolo asinga mu mpaka za Uganda Women's Cup.
== Omulimu gwa kiraabu ==
{| class="wikitable"
|+
! OMWAKA
! KIBIRABO
|-
| 2015-2016
| Essomero lya siniya erya Highway (Sironko) .
|-
| 2017-2019
| Essomero lya St Noa Girls Secondary School
|-
| 2020-2023
| UCU Lady Bakalidinaali
|-
| 2024-okutuusa kati
| Ye kkampuni ya Corporate FC
|}
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Mu 2023, Hadijah yali omukwasi wa goolo akyasinze era nafuna gilaavuzi eza golodi ku [[:en:FISU_World_University_Games|Univasite yensi yonna mubyemizannyo]] eyategekebwa mu Yekaterinburg, Russia.<ref>{{Cite web |date=2024-10-18 |title=Sheryl Botes names Crested Cranes’ squad to face DR Congo - Africa Top Sports |url=https://en.africatopsports.com/2024/10/18/sheryl-botes-names-crested-cranes-squad-to-face-dr-congo/ |access-date=2024-11-29 |language=en-US |archive-date=2024-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241201103437/https://en.africatopsports.com/2024/10/18/sheryl-botes-names-crested-cranes-squad-to-face-dr-congo/ |url-status=dead }}</ref> Nekirala, Nalongo yafuna okuyitibwa mu tiimu ya bakyala mu Uganda eyitibwa Uganda Women’s National Team (Crested Cranes) mu mipiira gyomukwano egy'ensi yonna ne [[Morocco]] in 2024.<ref name=":1"/><ref>{{Cite web |title=Crested Cranes to Play Two Friendlies with Morocco : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/crested-cranes-to-play-two-friendlies-with-morocco |access-date=2024-11-29 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-11-22 |title=Crested Cranes to play Morocco in two International Friendly games |url=https://sports.mtn.co.ug/2023/11/22/crested-cranes-to-play-morocco-in-two-international-friendly-games/ |access-date=2024-11-29 |website=MTN Sports |language=en-US}}</ref>
== Ebijjuliziddwa ==
d38gtia6nm0riyovv0u2hw4b1byxnlv
Omuyimbi Sylvia Kabene
0
12881
67329
67175
2026-08-11T05:03:21Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67329
wikitext
text/x-wiki
{{updated|15 June 2025}}'''Sylvia Kabene''' (yazaalibwa nga 3 omwezi gw'okutaano mu 2007) [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa mupiira]] mu Uganda ow'ekikugu era azannya nga [[:en:Association_football|muteebi]] mu kiraabu [[:en:FUFA_Women_Super_League|ya FUFA Women Super League]] [[St. Noa Girls F.C.|St. Noa Girls]] ne [[:en:Uganda_women's_national_football_team|ttiimu y'eggwanga ey'abakazi eya Uganda]] .
== Omulimu gwa kiraabu ==
Ng’akyali muyizi mu ssomero lya St. Noa Girls School, Kabene yazannyira ttiimu y’omupiira ey’essomero lino ng’evuganya mu [[:en:FUFA_Women_Elite_League|liigi ya FUFA Women Elite League]], gye yasikiriza abantu olw’obusobozi bwe obw’okuteeba ggoolo mu mipiira gya liigi, empaka z’ebikopo, n’emizannyo gya Fresh Dairy Games. <ref>{{Cite web |last=Mugalu |first=Jeremiah |date=29 April 2024 |title=Fresh Diary Games: Slyvia Kabene, St Noa Girls School's goal machine |url=https://thetouchlinesports.com/fresh-diary-games-slyvia-kabene-st-noa-girls-schools-goal-machine/ |access-date=17 June 2025 |website=thetouchlinesports.com |archive-date=17 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250617121621/https://thetouchlinesports.com/fresh-diary-games-slyvia-kabene-st-noa-girls-schools-goal-machine/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Mujuni |first=Oscar Diego |date=28 May 2025 |title=Sylvia Kabene Hat-Trick Knocks Out Kampala Queens as St Noa Storm Women's Cup Semis |url=https://nbssport.co.ug/2025/05/28/sylvia-kabene-hat-trick-knocks-out-kampala-queens-as-st-noa-storm-womens-cup-semis/ |access-date=17 June 2025 |website=nbssport.co.ug |archive-date=21 April 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260421040459/https://nbssport.co.ug/2025/05/28/sylvia-kabene-hat-trick-knocks-out-kampala-queens-as-st-noa-storm-womens-cup-semis/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma lwa sizoni ya 2024–25 okuggwa, omuteebi ono omuto yalondeddwa ng'omuzannyi asinga omuwendo mu liigi oluvannyuma lwa kampeyini ey'enjawulo eyakola kinene mu kuwangula ekikopo kya kiraabu ye n'okusitukira mu [[:en:FUFA_Women_Super_League|Super League]] . <ref>{{Cite web |date=2 June 2025 |title=Sylvia Kabene named MVP of the FUFA Women Elite League |url=https://sepuyaincagency.com/sylvia-kabene-named-mvp-of-the-fufa-women-elite-league/ |access-date=17 June 2025 |website=sepuyaincagency.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Jackson |first=Kayiira |date=28 May 2025 |title=FUFA Women's Cup: Kabene Sees No Weight in League Champions, Gives KQ a Parental Punishment as St Noa Propells to Semifinals |url=https://voiceofbugerere.com/fufa-womens-cup-kabene-sees-no-value-in-league-champions-gives-kq-a-parental-punishment-as-st-noa-reach-semis/ |access-date=17 June 2025 |website=voiceofbugerere.com}}</ref>
Mu mwezi gw'omwendaa mu mwaka gwa 2025, Kabene yeegatta ku Hibernians FC mu liigi ya Malta Women’s Super League e Bulaaya bwe yassa omukono ku ndagaano y’emyaka ebiri. <ref>{{Cite web |date=2025-09-26 |title=Breaking: Kabene Seals a Move to Maltese Giants {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/breaking-kabene-seals-a-move-to-maltese-giants/ |access-date=2025-09-30 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ocaido |first=Stephen |date=2025-09-26 |title=St. Noa Girls striker Sylvia Kabene off to Europe after sealing move to Maltese Giants Hibernians FC - wallnetnews |url=https://wallnetnews.com/st-noa-girls-striker-sylvia-kabene-off-to-europe-after-sealing-move-to-maltese-giants-hibernians-fc/ |access-date=2025-09-30 |language=en-US}}</ref>
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Ku mutendera gw'abato, Kabene yakiikiridde Uganda ku [[:en:2024_African_U-20_Women's_World_Cup_qualification|mutendera gw'abali wansi w'emyaka 17, nga yeetaba mu mpaka z'okusunsulamu abalizannya empaka z'abakazi abali wansi w'emyaka 17 mu mpaka za Afrika eza 2024]] . <ref>{{Cite web |date=26 April 2024 |title=Teen Cranes provisional squad for FIFA U17 Women's World Cup Qualifiers against Zambia |url=https://www.fufa.co.ug/teen-cranes-provisional-squad-for-fifa-u17-womens-world-cup-qualifiers-against-zambia/ |access-date=17 June 2025 |website=fufa.co.ug}}</ref><ref>{{Cite web |last=Allen |first=Natasha |date=18 May 2024 |title=Teen Cranes Fall Short in FIFA U17 Women's World Cup Qualifiers |url=https://nbssport.co.ug/2024/05/18/teen-cranes-fall-short-in-fifa-u17-womens-world-cup-qualifiers/ |access-date=17 June 2025 |website=nbssport.co.ug |quote='''Sylvia Kabene''' scored the lone goal for Uganda in the 73rd minute |archive-date=15 April 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260415094951/https://nbssport.co.ug/2024/05/18/teen-cranes-fall-short-in-fifa-u17-womens-world-cup-qualifiers/ |url-status=dead }}</ref>
Kabene yasooka kuyitibwa mu [[:en:Uganda_women's_national_football_team|ttiimu y'eggwanga ey'abakulu]] mu October wa 2024 mu mipiira gy'omukwano ne [[:en:DR_Congo_women's_national_football_team|DR Congo]] . <ref>{{Cite web |date=24 October 2024 |title=Crested Cranes Travelling Squad to Democratic Republic of Congo |url=https://www.fufa.co.ug/crested-cranes-travelling-squad-to-democratic-republic-of-congo/ |access-date=17 June 2025 |website=fufa.co.ug |publisher=[[Federation of Uganda Football Associations|FUFA]]}}</ref> Nga 27 mu mwezi gw'ekkumi mu mwaka gwa 2024, yasooka mu ttiimu ya Crested Cranes, n'ajja ng'omuzannyi akyusa oluvannyuma lw'essaawa. Yabadde n’akakwate mu bwangu, n’ateeba ggoolo ye esoose mu nsi yonna mu ddakiika ya 77 n’ayamba Uganda okuddamu okukulembera n’okunyweza obuwanguzi. <ref>{{Cite web |date=29 October 2024 |title=Crested Cranes Triumph Over DR Congo in Spirited Friendly Match Ahead of Competitive Season |url=https://ubc.go.ug/2024/10/29/crested-cranes-triumph-over-dr-congo-in-spirited-friendly-match-ahead-of-competitive-season/ |access-date=17 June 2025 |website=ubc.go.ug |publisher=[[Uganda Broadcasting Corporation]] |quote='''Kabene''', making her first appearance, had an immediate impact}}</ref> Mu mwezi gw'omukaaga mu 2025, yalondebwa mu ttiimu ya Uganda esembayo mu mpaka [[:en:2025_CECAFA_Women's_Championship|za CECAFA Women's Championship eza 2025]] e [[:en:Chamazi|Chamazi]] . Nga 15 mu mwezi gw'omukaaga mu 2025, yateeba ggoolo ze ezaasooka mu mpaka zino, n’ateeba hat-trick ku [[:en:South_Sudan_women's_national_football_team|South Sudan]] n’afuna engule y’omuzannyi w’omupiira mu buwanguzi bwa ggoolo 5-0. <ref>{{Cite web |last=Kigozi |first=Abdusalam |date=16 June 2025 |title=Kabene Hat-Trick Inspires Crested Cranes to Emphatic Win Over South Sudan |url=https://chimpreports.com/kabene-hat-trick-inspires-crested-cranes-to-emphatic-win-over-south-sudan/ |access-date=17 June 2025 |website=chimpreports.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mabuka |first=Dennis |date=16 June 2025 |title=Crested Cranes Secure Win Over South Sudan as Kabene Scores Hat-trick |url=https://en.africatopsports.com/2025/06/16/crested-cranes-secure-win-over-south-sudan-as-kabene-scores-hat-trick/ |access-date=17 June 2025 |website=africatopsports.com}}</ref>
== Ebituukiddwaako ==
Kabene yayambako Uganda Queen cranes okuwangula Namibia mu mpaka za FIFA U20 Women's World Cup ez'okusunsulamu e Kadiba. <ref>{{Cite web |last=Isa |first=Nsereko Musoke |date=2025-09-19 |title=Uganda Queen Cranes soar to victory with Kabene, Anomo, and Kantono's stellar performance |url=https://nimsportuganda.com/uganda-queen-cranes-soar-to-victory-with-kabene-anomo-and-kantonos-stellar-performance/ |access-date=2025-09-30 |website=Nimsport Uganda |language=en-US |archive-date=2025-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250920113713/https://nimsportuganda.com/uganda-queen-cranes-soar-to-victory-with-kabene-anomo-and-kantonos-stellar-performance/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-09-19 |title=FIFA U20 Women World Cup Qualifiers: Queen Cranes Superior Over Little Namibians {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/fifa-u20-women-world-cup-qualifiers-queen-cranes-superior-over-little-namibia/ |access-date=2025-09-30 |language=en-US}}</ref>
Yayamba St. Noa Girls Football Club okuggyawo Kampala Queens mu mpaka za FUFA Women's Cup eza 2025 nga bawangudde ggoolo 3-2. <ref>{{Cite web |last=Mugalu |first=Jeremiah |date=2025-05-28 |title=Kabene Conquers Palace: Teenage sensation dumps Kampala Queens out of FUFA Women’s Cup |url=https://nnalubaalesports.com/kabene-conquers-palace-teenage-sensation-dumps-kampala-queens-out-of-fufa-womens-cup/ |access-date=2025-09-30 |website=Nnalubaale Sports |language=en-US}}</ref>
Kabene yalondeddwa ng'omuzannyi asinga omuwendo (MVP) mu liigi ya St. Noa Girls FC eya FUFA Women Elite League. <ref>{{Cite web |date=2025-09-26 |title=Breaking: Kabene Seals a Move to Maltese Giants {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/breaking-kabene-seals-a-move-to-maltese-giants/ |access-date=2025-09-30 |language=en-US}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Goolo
|-
| rowspan="2" | [[:en:Uganda_women's_national_football_team|Uganda]]
| 2024
| 4. 4.
| 1. 1.
|-
| 2025
| 2. 2.
| 3. 3.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 6. 6.
! 4. 4.
|}
: ''Obubonero n'ebyavaamu biwandiika ggoolo ya Uganda esooka ,omuko gwobubonero gulaga ggoolo oluvannyuma lwa buli ggoolo yakabene.''
{| class="wikitable"
|+Olukalala lwa ggoolo z'ensi yonna ezaateebeddwa Sylvia Kabene
! Nedda.
! Olunaku olw'omweezi
! Ekifo
! Omuvuganya
! Okuteeba
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 27 Okitobba 2024
| [[:en:Stade_des_Martyrs|Stade des Martyrs, Kinshasa, DR Congo]]
| DR Congo
| align="center" | '''2''' –1
| align="center" | 2–1
| Wa mukwaano
|-
| 2. 2. .
| rowspan="3" | 15 Jjuuni 2025
| rowspan="3" | [[:en:Tanzania|Ekisaawe kya Chamazi, Chamazi, Tanzania]]
| rowspan="3" | South Sudan
| align="center" | '''1''' –0
| rowspan="3" align="center" | 5–0
| rowspan="3" | Empaka za CECAFA eza 2025
|-
| 3. 3. .
| align="center" | '''4''' –0
|-
| 4. 4. .
| align="center" | '''5''' –0
|}
== Ebijuliziddwa ==
2uomekrmanmfisc0mz50jicc9pphpzt
Oliva Amani
0
13035
67326
48338
2026-08-11T04:45:22Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67326
wikitext
text/x-wiki
'''Oliver Amani Mbekeka''' (yazaalibwa 22 Ogwomunaana 1979) [[:en:Association_football|mutendesi]] [[Omupiira ogw'ebigere|wa mupiira]] era yaliko omuzannyi eyazannyanga nga [[:en:Forward_(association_football)|muteebi]] . Yaliko omuzannyi wa ttiimu y'eggwanga lya [[:en:Forward_(association_football)|Uganda]] ne [[:en:Forward_(association_football)|DR Congo]],<ref>{{Cite web |date=16 October 2022 |title=How World Cup dream swayed Mbekeka to play for Congo |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/how-world-cup-dream-swayed-mbekeka-to-play-for-congo-3987528}}</ref> era nga ye mukyala eyasooka okukulembera ttiimu y'abasajja ng'omutendesi omukulu mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=2024-10-22 |title=Meet Oliver Mbekeka, the first woman to lead a men's team as Head Coach in the Uganda Premier League - Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20241022/meet-oliver-mbekeka-the-first-woman-to-lead-a-mens-team-as-head-coach-in-the-uganda-premier-league/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20241102071206/https://www.matookerepublic.com/20241022/meet-oliver-mbekeka-the-first-woman-to-lead-a-mens-team-as-head-coach-in-the-uganda-premier-league/ |archive-date=2 November 2024 |access-date=2024-10-25 |language=en-US}}</ref>
== Omulimu gwe ogwa kiraabu ==
Mbekeka azannye mu Kampala Women, City Stars ne She Corporate mu Uganda, Source de Kivu ne OCL City mu Democratic Republic of the Congo ne [[:en:2006_African_Women's_Championship|APR FC]] e Rwanda.<ref>{{Cite web |date=30 October 2006 |title=5e CAN féminine: la sélection congolaise |url=http://www1.rfi.fr/actufr/articles/082/article_47114.asp |access-date=14 May 2021 |website=RFI |language=fr}}</ref><ref name="FUFA">{{Cite web |date=5 August 2020 |title=#WomenCrushWednesday: Oliver Mbekeka is the Uganda U20 Women Head Coach & U17 Women team physical fitness trainer. |url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=3252190768199307&id=113104262107989 |access-date=14 May 2021 |publisher=Federation of Uganda Football Associations}}</ref><ref>{{Cite web |date=20 March 2012 |title=APR thump Remera Rukoma |url=https://www.newtimes.co.rw/section/read/50755 |access-date=27 February 2022}}</ref>
== Omulimu gwe ogw’ensi yonna ==
Mbekeka yazannyira Uganda ku mutendera gw'abakulu mu [[:en:2006_African_Women's_Championship|mpaka za African Women's Championship eza 2000]] ne [[:en:2006_African_Women's_Championship|African Women's Championship 2002 ez'okusunsulamu]] . <ref name="RSSSF">{{Cite web |title=Africa - Women's Championship 2000 |url=https://www.rsssf.org/tablesa/afr-women00.html |access-date=27 February 2022 |website=RSSSF}}</ref> Azannye emipiira 12 egy'ensi yonna.<ref name="FUFA"/>
=== Ebiruubirirwa bye eby’ensi yonna ===
''Obubinja n'ebyava mu kulonda mu Uganda tally ya ggoolo yeba esooka''
{| class="wikitable"
!Nedda.
! Olunaku olw'omweezi
! Ekifo
! Omuvuganya
! Okuteeba
! Alizaati
! Empaka
|-
| style="text-align:center;" | 1. 1.
| 17 Omwezi gwekkumi 2000
| [[:en:2006_African_Women's_Championship|Johannesburg]], South Afrika
| Réunion
| style="text-align:center;" | '''2''' –1
| style="text-align:center;" | 2–1
| Empaka z'abakazi mu Afrika eza 2000
|-
| style="text-align:center;" | 2. 2.
| 13 Ogwekkumi 2002
| [[Kampala]], Uganda
| Ethiopia
| style="text-align:center;" | '''2''' –0
| style="text-align:center;" | 2–2
| Okusunsulamu mu mpaka za Africa ez’abakazi eza 2002
|}
=== Okusika omuguwa ===
Oluvanyuma lwa Uganda okuva mu [[:en:2006_African_Women's_Championship|mpaka z’okusunsulamu eza African Women’s Championship eza 2004]] nga tebannaba kuzannya mipiira [[:en:2006_African_Women's_Championship|gya lawundi esooka]] ne [[:en:2006_African_Women's_Championship|Malawi]], Mbekeka ne munnayuganda munne [[:en:2006_African_Women's_Championship|Annet Nakimbugwe]] baagenda ebweru w’eggwanga. <ref name="M">{{Cite web |title=Mother, daughter play for different teams |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/mother-daughter-play-for-different-teams-1632486?view=htmlamp |access-date=27 February 2022 |website=Monitor}}</ref> Olw'okuba baali mu Democratic Republic of the Congo, <ref>{{Cite web |title=Women football back on menu |url=https://observer.ug/sports/44-sports/5642-women-football-back-on-menu |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20220227155143/https://observer.ug/sports/44-sports/5642-women-football-back-on-menu |archive-date=27 February 2022 |access-date=27 February 2022}}</ref> bazaalibwa eyo nga Oliva Amani ne Annette Nshimire, era ne bakiikirira eggwanga mu [[:en:2006_African_Women's_Championship|mpaka z'ensi yonna eza FIFA U-20 Women's World Championship eza 2006]] . <ref name="M" /> Yamaliriza ng'azannyira DR Congo ku mutenderagw'akulu mu mppaka za [[:en:2006_African_Women's_Championship|African Women's Championship eza 2006]] .<ref name="CAMCOD">{{Cite web |date=29 October 2006 |title=FIFA WWC 2007 Prel. Comp. CAF – Cameroon - Congo DR |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=521/edition=247808/matches/match=55518/report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608050755/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=521/edition=247808/matches/match=55518/report.html |archive-date=8 June 2012 |access-date=14 May 2021 |website=FIFA.com}}</ref><ref name="CODMLI">{{Cite web |date=1 November 2006 |title=FIFA WWC 2007 Prel. Comp. CAF – Dem. Rep. of Congo - Mali |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=521/edition=247808/matches/match=55516/report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20081202033309/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=521/edition=247808/matches/match=55516/report.html |archive-date=2 December 2008 |access-date=14 May 2021 |website=FIFA.com}}</ref><ref name="CODGHA">{{Cite web |date=4 November 2006 |title=FIFA WWC 2007 Prel. Comp. CAF – Congo DR - Ghana |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=521/edition=247808/matches/match=55514/report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724143608/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=521/edition=247808/matches/match=55514/report.html |archive-date=24 July 2012 |access-date=14 May 2021 |website=FIFA.com}}</ref>
== Omulimu gwe ogw’okuddukanya emirimu ==
Mbekeka atendese Lady Doves Masindi mu Uganda ne ttiimu y'eggwanga ey'abakazi ey'abali wansi w'emyaka 20 .<ref>{{Cite web |date=9 August 2018 |title=Former Crested Cranes star player appointed head coach at Lady Doves Masindi |url=https://kawowo.com/2018/08/09/former-crested-cranes-star-player-appointed-head-coach-at-lady-doves-masindi/ |access-date=27 February 2022}}</ref><ref name="FUFA"/>
Oliver Mbekeka ye mutendesi omukulu era maneja ow'ekiseera mu Lugazi FC . <ref>{{Cite web |title=Meet Oliver Mbekeka, the first woman to lead a men's team as Head Coach in the Uganda Premier League |url=https://www.matookerepublic.com/20241022/meet-oliver-mbekeka-the-first-woman-to-lead-a-mens-team-as-head-coach-in-the-uganda-premier-league/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20241102071206/https://www.matookerepublic.com/20241022/meet-oliver-mbekeka-the-first-woman-to-lead-a-mens-team-as-head-coach-in-the-uganda-premier-league/ |archive-date=2 November 2024 |access-date=2024-10-25 |website=Matook Republic |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-10-22 |title=Meet Oliver Mbekeka, the first woman to lead a men's team as Head Coach in the Uganda Premier League |url=https://swiftsportsug.com/2024/07/15/lugazi-appoint-oliver-mbekeka-as-assistant-coach/ |access-date=2024-09-13 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=2024-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913184747/https://swiftsportsug.com/2024/07/15/lugazi-appoint-oliver-mbekeka-as-assistant-coach/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Aheebwa |first=Brian |date=2024-07-16 |title=UPL: Oliver Mbekeka Makes History |url=https://nbssport.co.ug/2024/07/16/upl-olivier-mbekeka-makes-history/ |access-date=2024-09-13 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2024-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913185056/https://nbssport.co.ug/2024/07/16/upl-olivier-mbekeka-makes-history/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijjuliziddwa ==
{{Reflist}}
mctzf7tp5w402tlbm2m8gxvw02wdthn
Ronald Otti
0
13779
67342
52673
2026-08-11T05:49:01Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67342
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}Ronald Otti yazaalibwa nga 6 Ogw'ekkumi n'ebiri, munnayuganda era nga [[:en:Footballer|musambi wa mupiira ogwe bigere]] omutendeke, azannya nga [[:en:Defender_(association_football)|omuzibizi]] mu [[-https://en.wikipedia.org/wiki/Uganda Premier League|Kitara FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]] ne ku [[:en:Uganda_national_football_team|tiimu ya Uganda eyo mupiira gwe bigere]].Yalondebwa ng'omuzibizi asinga mu [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]] mu sizoni ya 2023–24.<ref name=":0">{{cite news|title=Defender Otti becomes Kitara’s first signing|url=https://www.newvision.co.ug/category/people/defender-otti-becomes-kitaras-first-signing-NV_191302|work=New Vision|date=1 July 2024|access-date=23 August 2025}}</ref><ref>{{Cite web |last=Bernard |first=Musinguzi |date=2024-07-01 |title=Ronald Otti Joins Kitara on One-Year Deal |url=https://nbssport.co.ug/2024/07/01/ronald-otti-joins-kitara-on-one-year-deal/ |access-date=2025-08-25 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2025-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251206085957/https://nbssport.co.ug/2024/07/01/ronald-otti-joins-kitara-on-one-year-deal/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |date=2000-12-06 |title=Ronald Otti |url=https://upl.co.ug/player/ronald-otti/ |access-date=2025-08-25 |website=Uganda Premier League - Official Website |language=en-US}}</ref>
== Obuto gwe n’okusoma kwe ==
Otti yazaalibwa [[:en:Namulonge|Namulonge]], mu Disitulikiti [[Wakiso Town|y’e Wakiso]] mu Uganda. Yasomera Namulonge Primary School ne Namulonge Secondary School, nga tannamaliriza misomo gye mu Ubuntu High School.<ref name="Monitor">{{cite news|title=Otti wishes he can tread successful path with Cranes|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/otti-wishes-he-can-tread-successful-path-with-cranes-4644628|work=Daily Monitor|date=1 July 2024|access-date=23 August 2025}}</ref>
== Omulimu gwe ogw'okuzannya omupiira gwe bigere mu kiraabu ==
=== Ekibuga Mbarara ===
Otti yatandika okuzannya omupiira gwe bigere ne Mbarara City FC, gye yazannyira okutuusa mu 2022.<ref>{{cite news|title=Mbarara City FC extend Otti’s contract|url=https://kawowo.com/player/ronald-otti-ocitti/|work=Kawowo Sports|date=19 January 2022|access-date=23 August 2025}}</ref>
=== BUL FC ===
Mu 2022, Otti yakola endagaano ya myaka ebiri ne BUL FC.<ref>{{cite news|title=Ronald Otti joins BUL FC|url=https://kawowo.com/2022/07/02/ronald-otti-ociti-new-bul-defender-ranks-priorities/|work=Kawowo Sports|date=2 July 2022|access-date=23 August 2025}}</ref> Yalondebwa ng'omuzibizi asinga mu liigi ya Uganda Premier mu biseera bya 2023–24.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Remmy |first=Kintu |date=2022-07-01 |title=OTTI RONALD COMPLETES MOVE TO BUL FC - BUL FC |url=https://bulfc.co.ug/otti-ronald-completes-move-to-bul-fc/ |access-date=2025-08-25 |language=en-US |archive-date=2025-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250718071248/https://bulfc.co.ug/otti-ronald-completes-move-to-bul-fc/ |url-status=dead }}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Ogw'omusanvu 2024, Otti yakola endagaano ya mwaka gumu ne Kitara FC.<ref>{{cite news|title=UPL Best Defender joins Kitara FC|url=https://sports.mtn.co.ug/2024/07/01/ronald-otti-upl-best-defender-joins-kitara/|work=MTN Sports|date=1 July 2024|access-date=23 August 2025}}</ref>
== Omulimu gwe mu nsi yonna ==
Otti ayitibwa ogwasooka mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y’eggwanga Uganda eyo mupiira gwe bigere]] mu Ogw'omukagaka 2024 mu mpaka z’okusunsulamu abanetaba mu mpaka za FIFA eze'nsi yonna eza 2026, okudda mu bigere by’omuzibizi Bevis Mugabi eyali afunye obuvune.<ref name="Monitor" />
== Omusono gw’okuzannya ==
Otti okusinga muzibizi, amanyiddwa olw’obusobozi bwe n’okubuuka mu bbanga, amaanyi g’omubiri n’okusoma omuzannyo.<ref name="KawowoKitara">{{cite news|title=Kitara add defender Otti to their backline|url=https://kawowo.com/2024/07/01/kitara-add-defender-otti-to-their-backline/|work=Kawowo Sports|date=1 July 2024|access-date=23 August 2025}}</ref>
== Ebitiibwa ==
Omuntu ssekinnomu
* Omuzibizi asinga [[:en:Uganda_Premier_League|mu Uganda Premier League]] : 2023–24 <ref name=":0" />
== Laba ne ==
* [[:en:Allan_Okello|Allan Okello]]
* [[:en:Reagan_Mpande|Reagan Mpande]]
== Ebijuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://kawowo.com/player/ronald-otti-ocitti/ Ronald Otti profile ku Kawowo Sports]
1o8wypcfb3ospov9g3440lt2qjlr1ce
Umar Lutalo
0
13789
67350
52901
2026-08-11T07:57:54Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67350
wikitext
text/x-wiki
'''Umar Lutalo''' (yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 2003) Munnayuganda [[:en:Football_player|omuzannyi w'omupiira]] ow'ekikugu era azannyira mu [[:en:Midfielder|makkati]] mu [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier]] ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga ey'omupiira gwa Uganda]] . Yawangula ekikopo kya Uganda Premier League ne [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] mu sizoni y'omwaka gwa 2023/2024.<ref>{{Cite web |date=2025-07-23 |title=Lutalo extends stay at KCCA FC |url=https://swiftsportsug.com/2025/07/23/lutalo-extends-stay-at-kcca-fc/ |access-date=2025-08-23 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref> Yazannya mu [[:en:U-20_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afirika eza U-20]] ezaategekebwa mu [[Egypt|Misiri]] mu mwaka gwa 2023 era nga era yali mu ttiimu ya Uganda cranes mu mpaka z'okusunsulamu ez'ekikopo ky'ensi yonna ez'omwaka gwa 2026 ne [[Botswana]], [[Somalia]] ne [[Guinea]]<ref name=":1">{{Cite web |title=Umar Lutalo (Kampala City) Stats - Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/player/lutalo-umar/C6K1Ffre/ |access-date=2025-08-21 |website=www.flashscore.com |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |last=Magero |first=Moses |date=2025-07-23 |title=Lutalo extends his stay at KCCA FC - KCCA FC |url=https://www.kccafc.co.ug/lutalo-extends-his-stay-at-kcca-fc/ |access-date=2025-08-23 |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Kazibwe |first=Hakim |date=2025-07-23 |title=Lutalo Commits to KCCA with New Two-Year Deal |url=https://nbssport.co.ug/2025/07/23/lutalo-commits-to-kcca-with-new-two-year-deal/ |access-date=2025-08-23 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815070640/https://nbssport.co.ug/2025/07/23/lutalo-commits-to-kcca-with-new-two-year-deal/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gye mu kiraabu ==
=== SC Villa ===
Lutalo yeegatta ku [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] gye yazannyira emyaka esatu oluvannyuma lw'okudda okuva mu [[:en:Aspire_Academy|Aspire Academy]] e [[:en:Qatar|Qatar]] . Yayamba nnyo mu lugendo [[Kilaabu ya SC Villa|lwa SC villa]] okutuuka ku ngule ya [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda premium league]] ey'omulundi ogwa 17. Yazannya emipiira 54 n’ateeba ggoolo 10 mu ttiimu eno mu sizoni y'omwaka gwa 2023/2024.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-06-15 |title=SC Villa's Umar Lutalo announces departure |url=https://upl.co.ug/sc-villas-umar-lutalo-announce-departure/ |access-date=2025-08-19 |website=Uganda Premier League - Official Website |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Umar Lutalo Stats and Profile |url=https://upl.ug/player/umar-lutalo-sc-villa-10/ |access-date=2025-08-19 |website=upl.ug |archive-date=2026-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260106172721/https://upl.ug/player/umar-lutalo-sc-villa-10/ |url-status=dead }}</ref>
==== Kiraabu y'omupiira eya Kitara ====
Mu mwaka gwa 2024, Lutalo yeegatta ku [[Kitara FC|Kitara]] ku ndagaano y'omwaka gumu [[:en:Midfielder|ng’omuzannyi w'omu makkati]] gye yazannyira mu lawundi esooka mu sizoni y’omupiira ey'omwaka gwa 2024/2025.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-09-18 |title=Transfer Reports: Kitara complete the signing of Umar Lutalo |url=https://kawowo.com/2024/09/18/transfer-reports-kitara-complete-the-signing-of-umar-lutalo/ |access-date=2025-08-19 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-18 |title=Umar Lutalo: Kitara signs former SC Villa midfielder |url=https://sports.mtn.co.ug/2024/09/18/umar-lutalo-kitara-signs-former-sc-villa-midfielder/ |access-date=2025-08-19 |website=MTN Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Magero |first=Moses |date=2025-02-01 |title=NEW SIGNING {{!}} Umar Lutalo puts pen to paper - KCCA FC |url=https://www.kccafc.co.ug/new-signing-umar-lutalo-puts-pen-to-paper/ |access-date=2025-08-23 |language=en-US}}</ref>
===== Ekibiina ky'omupiira ekya Kampala Capital City Football Association =====
Lutalo yakyusibwa n’agenda mu [[Kampala Capital City Authority FC|Kampala Capital City Authority Football Club]] ku nkomerero ya sizoni y'omwaka gwa 2024–2025. Yayamba mu kifo [[:en:Midfield|ky'omu makkati]] n’omuzibizi wa kkono. Mu Gwomusanvu 2025,yayongereza ku ndagaano ye ne [[Kampala Capital City Authority FC|Kampala Capital City Authority Football Club]] okumala emyaka ebiri nga yeetegekera sizoni y'omwaka gwa 2025/2026.<ref name=":0"/>
== Emirimu gye ku mutendera gw'ensi yonna ==
Lutalo yazannyira mu mpaka za Afirika eza U-20 ezaali mu [[Egypt|Misiri]] mu mwaka gwa 2023 era yabadde omu ku bali mu ttiimu ya Uganda cranes 2026 ezaasunsulamu abalyetaba mu [[:en:World_cup|mpaka z'ekikopo ky'ensi yonna]] ne [[Botswana]], [[Somalia]] ne [[Guinea]]<ref name=":1"/><ref name=":0"/><ref name=":2"/>
== Emirimu egikwata ku by’ebibalo ==
{| class="wikitable"
|+Emizannyo omuzannyi gy’azannye ne goolo z'ateebye mu buli ttiimu y’eggwanga ne mu mwaka<ref name=":1"/>
!Ttiimu y'eggwanga
!omwaka
!omuwendo gw'emizannyo
!goolo
|-
|SC Villa
|2021/2022
|15
|1
|-
|SC Villa
|2022/2023
|16
|1
|-
|SC Villa
|2023/2024
|23
|8
|-
|Kitara
|2024/2025
|4
|0
|-
|KCCA
|2024/2025
|7
|1
|-
|'''Omugatte'''
|
|'''65'''
|'''11'''
|}
== Ebituukiddwako ==
Nnantameggwa wa Uganda Premier League (Sizoni y'omwaka gwa 2023/24): Lutalo yali mu ttiimu ya SC Villa eyawangudde Nnantameggwa wa Uganda Premier League.<ref>{{Cite web |date=2024-05-18 |title=SC Villa beat NEC to lift 17th League title |url=https://sports.mtn.co.ug/2024/05/18/sc-villa-beat-nec-to-lift-17th-league-title/ |access-date=2025-10-25 |website=MTN Sports |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Denis_Omedi|Denis Omedi, omusajja omulala]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Umar Lutalo at Flashscore
0pk4wfoovph7i4glqcygn99ttkhgf49
Abdul Karim Watambala
0
13799
67316
58956
2026-08-10T22:40:22Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67316
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abdul Karim Watambala''' (yazaalibwa nga 3 Ogwokusatu 2000) Munnayuganda omuzannyi w'omupiira ogw'ekikugu era azannyira mu makkati mu [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] mu liigi ya Uganda Premier.<ref name=":1">{{Cite web |last=Club |first=Vipers Sports |date=2023-07-05 |title=Karim Watambala extends stay at Vipers |url=https://viperssc.co.ug/2023/07/05/karim-watambala-extends-stay-at-vipers/ |access-date=2025-08-15 |website=Vipers SC Official Website |language=en-GB |archive-date=2026-02-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260209172021/https://viperssc.co.ug/2023/07/05/karim-watambala-extends-stay-at-vipers/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2025-04-03 |title=Watambala wins it for Vipers against resilient Lugazi at Kitende |url=https://kawowo.com/2025/04/03/watambala-wins-it-for-vipers-against-resilient-lugazi-at-kitende/ |access-date=2025-08-15 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-07-14 |title=Vipers agree new contract with Watambala |url=https://swiftsportsug.com/2025/07/14/vipers-agree-new-contract-with-watambala/ |access-date=2025-08-15 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
== Okuzannyira kiraabu ==
=== Vipers SC ===
Watambala yakuzibwa okuva mu ttiimu ya St.Mary's SS Kitende okudda mu Vipers SC ey'abakulu mu sizoni ya 2019-2020. Yakola kyamaanyi okuyambako ttiimu eno okuwangula ekikopo kya Uganda Premier League mu sizoni ye esooka.<ref>{{Cite web |last= |date=2020-11-03 |title=Special Report: The meteoric rise of Karim Watambala |url=https://www.fufa.co.ug/special-report-the-meteoric-rise-of-karim-watambala/ |url-status= |archive-date= |access-date=2025-08-15 |website=FUFA}}</ref>
Mu Gwomusanvu 2023, Watambala yakola endagaano empya ey’okwongezaayo emyaka ebiri ne Vipers SC, n’asigala okutuuka mu 2025. Azannye emipiira gya liigi 72, n’ateeba ggoolo 7, omuli n’okuteeba ggoolo enkulu ey’ekyenkanyi bwe baali bazannya [[BUL Jinja FC|BUL FC]] ekyagiyamba okuwangula ekikopo kya sizoni ya 2023-2024.<ref name=":1"/><ref name=":0">Club, Vipers Sports (2023-07-05). [https://web.archive.org/web/20260209172021/https://viperssc.co.ug/2023/07/05/karim-watambala-extends-stay-at-vipers/ "Karim Watambala extends stay at Vipers"]. ''Vipers SC Official Website''. Retrieved 2025-08-15.</ref>
== Okuzannya ku ddaala ly’ensi yonna ==
Watambala yayitibwa ku ttiimu y’eggwanga omulundi ogwasooka mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya empaka z’amawanga ga Afirika eza 2020, oluvannyuma lw’okwolesa omutindo mu sizoni ye eyasooka mu Vipers SC.<ref>{{Cite web |last=Opio |first=Isaac |date=2019-10-14 |title=CHAN 2020: Watambala Gets Maiden Cranes Call Up |url=https://chimpreports.com/chan-2020-watambala-gets-maiden-cranes-call-up/ |access-date=2025-08-15 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
Nga 13, Ogwekkuminoogumu 2020, lwe yasooka okuzannyira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda ey’abakulu]] mu mupiira gw’okusunsulamu abalizannya ekikopo kya Afirika ne [[South Sudan]], y’ayingizibwamu oluvannyuma, mu mupiira gwe bawangula ggoolo 1-0.<ref>{{Cite web |last=Club |first=Vipers Sports |date=2020-11-13 |title=Watambala delighted to make Cranes senior debut |url=https://viperssc.co.ug/2020/11/13/watambala-delighted-to-make-cranes-senior-debut/ |access-date=2025-08-15 |website=Vipers SC Official Website |language=en-GB}}</ref>
== Ebitiibwa ==
=== Vipers SC ===
* Uganda Premier League: 2019-2020, 2021-2022, 2022-2023, 2023-2024<ref name=":0" /><ref name=":2">{{Cite web |last=Damba |first=Allan |date=2025-07-15 |title=Karim Watambala: Midfielder Set For Contract Extension |url=https://nbssport.co.ug/2025/07/15/karim-watambala-midfielder-set-for-contract-extension/ |access-date=2025-08-15 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2025-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815055119/https://nbssport.co.ug/2025/07/15/karim-watambala-midfielder-set-for-contract-extension/ |url-status=dead }}</ref>
* Uganda Cup: 2019-2020, 2022-2023, 2024-2025<ref name=":2" />
== Laba ne ==
* [[Allan Okello, Muzannyi wa Mupiira|Allan Okello]]
* [[Reagan Mpande]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Bazannyi b'omupiira Abannayuganda]]
[[Category:Bannabyamizanyo Abanayuganda ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Abazaalwa mu 2000]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abazannyi ba kiraabu ya Vipers SC]]
[[Category:Bannayuganda abasajja abasambira wabweru we Ggwanga]]
[[Category:Bannabyamizanyo aabava mu Buvanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Abazannyi b'omupiira abazannya amakkati]]
lnwb9qkrwv14xz69xt9zebio99rljfi
Ssekiganda Ronald
0
13815
67348
64342
2026-08-11T06:47:48Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67348
wikitext
text/x-wiki
'''Ronald Ssekiganda''' (yazaalibwa 13 Ogwomwenda 2003) Munnayuganda [[Omupiira ogw'ebigere|omuzannyi w'omupiira]] ogw'ekikugu era azannya mu makkati mu kiraabu ya Rwanda Premier League APR ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-26 |title=AS IT HAPPENED: SC Villa 2-1 BUL {{!}} Uganda Premier League 2024-2025 |url=https://kawowo.com/2024/09/26/live-sc-villa-vs-bul-uganda-premier-league-2024-2025/ |access-date=2024-11-30 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-02-01 |title=SC Villa vs Maroons Preview: Ssemakula, Ssekiganda out for the Jogoos |url=https://kawowo.com/2024/02/01/sc-villa-vs-maroons-preview-ssemakula-ssekiganda-out-for-the-jogoos/ |access-date=2024-11-30 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":0">Kiplangat, Sang (2020). [https://www.goal.com/en-ke/news/ssekiganda-on-why-he-joined-sc-villa-matovu-returns-to-kyetume-fc/1am08urmcyzn715mfp5srs91qe "Ssekiganda on why he joined SC Villa, Matovu returns to Kyetume FC"].</ref>
== Obuto bwe ==
Ronald Ssekiganda yazaalibwa 13, Ogwomwenda 2003, mu [[Kampala]], Uganda. Yasomera ku St. Mary's Secondary School Kitende, gye yakulaakulanyiza obukugu bwe mu kuzannya omupiira n'okulaga ekitone kye ku ttiimu y'essomero.<ref>Admin (2023). [https://swiftsportsug.com/2023/06/30/sekiganda-signs-new-contract-with-sc-villa/ "Sekiganda signs new contract with SC Villa"].</ref>
== Okuzannyira kiraabu ==
Olugendo lwa Ronald Ssekiganda olw'omupiira ogw'ekikugu lumulabye ng'azannyira kiraabu eziwerako mu Uganda, ng'akola kinene mu kuzannya mu makkati ga buli ttiimu. Yazannyirako ttiimu ya [[Lweza FC]] (2015–2016), Proline FC (2016–2018), [[Express FC]] (2018–2020), [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC]] (2020–2021).
=== Villa ===
Mu 2021, Ssekiganda yakola endagaano ne [[Kilaabu ya SC Villa|Villa]] .<ref>[https://thetouchlinesports.com/ronald-ssekiganda-masaza-tournament-mvp-joins-sc-villa/ "Ronald Ssekiganda: Airtel Masaza MVP joins SC Villa"]. ''Touchline Sports''. 26 August 2020. Retrieved 10 March 2025.</ref> Mu Gwomukaaga 2023, yaddamu okukakasa obweyamo bwe eri kiraabu eno bwe yassa omukono ku ndagaano empya. Mu Villa, y'ayambala omujoozi nnamba 13.
== Okuzannyira ku ddaala ly’ensi yonna ==
Ronald Ssekiganda yasooka okuyitibwa ku ttiimu ya Uganda Cranes, ttiimu y’eggwanga ey’omupiira mu 2021. Yateekebwa ku ttiimu y’okusunsulamu abalyetaba mu mpaka za FIFA World Cup 2022 era okuva olwo afuuse eky’omuwendo eri ttiimu eno. Omutindo gwe gwalaga obusobozi bw’abazannyi abazannyira ewaka, okuvuganya ku mitendera egy’oku ntikko.<ref>{{Cite web |date=2024-05-09 |title=Jogoos yielding from Ssekiganda rise |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/jogoos-yielding-from-ssekiganda-rise--4618092 |access-date=2024-11-30 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-06-06 |title=Ssekiganda itching to shoulder Cranes midfield burden |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/ssekiganda-itching-to-shoulder-cranes-midfield-burden-4648954 |access-date=2024-11-30 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Omusono gw’okuzannya ==
Ssekiganda ajaguzibwa olw’okusobola okukola emirimu egy’enjawulo mu makkati, ng’asobola okusukkuluma mu kuzibira n’okulumba. Obusobozi bwe mu kusoma omupiira, okuzibira, n’okuyamba mu kulumba kimufuula omuzannyi omukulu mu kiraabu ye n’eggwanga lye. Ebweru w’ekisaawe, Ssekiganda abadde mulwanirizi w'okusiima abazannyi abazannyira awaka, ng’akkaatiriza obukulu bwabwe mu kukulaakulanya omupiira gwa Uganda.<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2024-06-13 |title=Sekiganda steps up to make case for home-based players |url=https://www.observer.ug/index.php/sports/81619-sekiganda-steps-up-to-make-case-for-home-based-players |access-date=2024-11-30 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=2024-04-04 |title=Villa determined to turn their off-field woes into victory in visit to Busoga |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/villa-determined-to-turn-their-off-field-woes-into-victory-in-visit-to-busoga-2024040407422267812 |access-date=2024-11-30 |website=Pulse Sports Uganda |language=en |archive-date=2024-12-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241207104910/https://www.pulsesports.ug/football/story/villa-determined-to-turn-their-off-field-woes-into-victory-in-visit-to-busoga-2024040407422267812 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |date=9 November 2024 |title=Cranes coach Paul Put impressed by UPL players |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/cranes-coach-paul-put-impressed-by-upl-player-NV_199301 |access-date=2024-11-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Aheebwa |first=Brian |date=2024-10-01 |title=AFCON 2025 Q: Put's Trust For Local Players Hits Another Gear |url=https://nbssport.co.ug/2024/10/01/afcon-2025-q-puts-trust-for-local-players-hits-another-gear/ |access-date=2024-11-30 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2026-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260522130706/https://nbssport.co.ug/2024/10/01/afcon-2025-q-puts-trust-for-local-players-hits-another-gear/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebitiibwa ==
=== Omuntu ssekinnomu ===
* MVP w'ekikopo kya Airtel Masaza: 2019
== Laba ne ==
* [[Michael Kagiri]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebjuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20260106161915/https://sportsnation.co.ug/rwandan-club-kiyovu-express-interest-in-masaza-cup-player/ https://sportsnation.co.ug/kiraabu-e-rwanda-kiyovu-alaze-okwagala-omuzannyi-wa-masaza-ekikopo/]
[[Category:Bazannyi b'omupiira Abannayuganda]]
3399k1iht2fbzcggj79e2t3pu55oqzq
Charles Olaro
0
15449
67320
67249
2026-08-11T00:01:07Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
67320
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Charles Olaro''' Munnayuganda omusawo omukulu omukugu mu kulongoosa, mu by’obulamu mu bantu, era nga ye Dayirekita w’ebyobulamu mu [[Minisitule Evunaanyizibwa ku By'obulamu mu Uganda|Minisitule y’ebyobulamu mu Uganda]].<ref name=":02">{{Cite news |title=Dr. Charles Olaro - Ministry of Health - Uganda |url=https://health.go.ug/member/dr-charles-olaro/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20251111233226/https://health.go.ug/member/dr-charles-olaro/ |archive-date=2025-11-11 |access-date=2026-07-23 |work=Ministry of Health - Uganda |language=en-US |url-status=live }}</ref><ref name=":0">{{Cite web |last=Musenze |first=John |date=2026-04-01 |title=People: Dr Olaro becomes Clarke University’s first Professor of Practice |url=https://www.newvision.co.ug/category/people/dr-olaro-becomes-clarke-universitys-first-pro-NV_231034_082026 |access-date=2026-08-10 |website=New Vision}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |last=Muhimba |first=Samuel |date=2025-05-15 |title=Museveni appoints Charles Olaro as director of Health Services |url=https://nilepost.co.ug/health/258555/museveni-appoints-charles-olaro-as-director-of-health-services |access-date=2026-07-23 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Obuto n'okusoma kwe ==
Olaro yazaalibwa mu [[Ngora (disitulikit)|Disitulikiti y’e Ngora]] mu [[Uganda]]. Yasomera ku Ngora Primary School nga tanaba kwegatta ku Manjasi High School mu 1982 okusoma siniya eyokuna. Yasoma siniya eyomukaaga ku ssomero lya [[Namilyango College]], era ne yewandiisa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite e Makerere]] okusoma obusawo mu 1988.<ref name=":1">https://endowment.mak.ac.ug/pages/standing-tall-at-the-helm-of-ugandas-health-system/</ref>
Olaro yatikkirwa diguli mu by’obusawo n'okulongoosa (MBChB) okuva mu yunivasite y’e Makerere mu 1994. Oluvannyuma yaddayo ku yunivasite y’e Makerere mu 1996 n’atendekebwa eby’okulongoosa n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusawo (MMed) mu kulongoosa mu 1999. Yafuna ne diguli eyookubiri mu by’okuddukanya empeereza y’ebyobulamu ne diguli eyookubiri mu by’okuddukanya bizinensi (MBA) okuva mu kitongole ekiddukanya emirimu mu buvanjuba n’obugwanjuba bwa Afrika (ESAMI).<ref name=":0" /><ref name=":1" />
== Emirimu ==
Olaro yatandika omulimu gwe nga Medical Officer mu ddwaaliro lya Lacor e [[Gulu]] oluvannyuma n'akola nga Senior House Officer mu ddwaliro lya [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]]. Okuva mu Gwokuna 2001 okutuuka mu Gwomukaaga 2008, yali Medical Superintendent era Consultant Surgeon mu Arua Regional Referral Hospital nga tannafuuka Medical Superintendent mu Fort Portal Regional Referral Hospital mu Gwomusanvu 2008 okutuuka mu Gwekkumi 2010.<ref name=":02" /><ref name=":42">{{Cite web |date=2025-05-15 |title=Museveni names Dr. Charles Olaro health services chief |url=https://www.pulse.ug/story/museveni-names-dr-charles-olaro-health-services-chief-2025051506553382460 |access-date=2026-07-23 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref><ref name=":1" /><ref name=":22" />
Okuva mu 2010 okutuuka mu 2017, Olaro yaweereza nga Dayirekita w’eddwaliro era omusawo omukulu omukugu mu kulongoosa mu ddwaaliro lya Fort Portal Regional Referral Hospital. Mu 2017, yalondebwa okuba Dayirekita w’obuweereza mu bujjanjabi mu Minisitule y’ebyobulamu era ku nkomerero y’omwaka ogwo n’afuuka Dayirekita w’obuweereza bw’okuwonya, ekifo kye yalimu okutuusa mu 2025.<ref name=":42" /><ref name=":1" /><ref>{{Cite web |date=2023-02-15 |title=Liberian VP roots for home-grown solutions |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/liberian-vp-roots-for-home-grown-solutions-4124602 |access-date=2026-07-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Mu Gwekkuminoogumu 2024, yali akola nga dayirekita w’ebyobulamu mu Minisitule y’ebyobulamu mu Uganda nga tannafuukira ddala dayirekita w’ebyobulamu mu Gwokuttaano 2025.<ref name=":02" /><ref name=":42" /><ref name=":1" /><ref>{{Cite web |date=2025-02-03 |title=Accurate data key for policy and development - Experts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/accurate-data-key-for-policy-and-development-experts-4911978 |access-date=2026-07-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Ngora]]
[[Category:Bannayuganda abasawo]]
[[Category:Abantu abaasomerako ku Ttendekero ly'e Makerere]]
c7qyw9u635s0q02quor9bqi054jn5gd
Category:Ebikwata ku bulamu bwa cricket mu Afrika
14
15451
67275
2026-08-10T15:05:22Z
Kinenkey
10423
Ntonzeewo etuluba lya "Ebikwata ku bulamu bwa cricket mu Afrika"
67275
wikitext
text/x-wiki
Olukalala lw'Ebikwata ku bulamu bwa cricket mu Afrika
mhkw8d81rxjrv37j7kpy0a7vh8edeno
Category:Bannayuganda abasibuka mu Buyindi
14
15452
67276
2026-08-10T15:06:11Z
Kinenkey
10423
Ntonzeewo etuluba lya "Bannayuganda abasibuka mu Buyindi"
67276
wikitext
text/x-wiki
Olukalala lwa Bannayuganda abasibuka mu Buyindi
ma0l3lx1ga7ul6ic1joou5fnzdma3c2
Category:Abayindi abasenguka mu Uganda
14
15453
67277
2026-08-10T15:06:45Z
Kinenkey
10423
Ntozeewo etuluba lya "Abayindi abasenguka mu Uganda"
67277
wikitext
text/x-wiki
Olukalala lw'Abayindi abasenguka mu Uganda
exihi3p6ylliat34dnoxaap7ijxckcv
Category:Abazaalibwa mu 1974
14
15454
67278
2026-08-10T15:07:14Z
Kinenkey
10423
Ntonzeewo etuluba lya "Abazaalibwa mu 1974"
67278
wikitext
text/x-wiki
Olukalala lw'Abazaalibwa mu 1974
73mdew98irabg8ylfeduab2i0jnv7oz